Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-8489/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Bosnić-Kovačić, kao predsjednice vijeća te Katice Lučić i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I okrivljenika ŠKARDA UGOSTITELJSTVO d.o.o., kao pravne osobe i II okrivljenice ČPČ, zbog prekršaja iz čl. 46. st. 1. t. 5. i st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20, 126/21), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, od 13. rujna 2024., broj: Pp-3017/2023, u sjednici vijeća održanoj 12. siječnja 2026.,

p r e s u d i o j e:

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru i pobijana presuda se potvrđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenici su na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz čl. 46. st. 1. t. 5. i st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, činjenično opisanog u izreci, uz obrazloženje da je u činjeničnom opisu optužbe naveden isključivo zakonski opis prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, dok nije istaknuto na koji način su okrivljenici postupili suprotno rješenju nadležnog upravnog tijela, odnosno na koji način je pružanje usluge smještaja u suprotnosti s navedenim rješenjem.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe.

3. U žalbi žalitelj u bitnom navodi da je sud propustio kontaktirati inspektoricu koja je obavila nadzor, a u svrhu pojašnjenja prekršaja i dodatnih informacija. Dalje navodi da je tijekom nadzora u sobi broj 9 koja se nalazi na drugom katu objekta, na kojem se nalazi još sedam soba, a koja nije obuhvaćena rješenjem nadležnog upravnog tijela, u tijeku nadzora zatečen gost.

4 Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 18/18, 114/22) ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud imao valjane osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se okrivljenici optužuje na način činjenično opisan u izreci, po propisu nije prekršaj.

7. Naime, prekršajnim nalogom (optužnim prijedlogom) okrivljenicima se stavlja na teret da su 23. kolovoza 2023. protivno odredbi čl. 20. st. 1. i 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti u ugostiteljskom objektu iz skupine „restorani“, vrste gostionica te iz skupine Barovi vrste kavana naziva Gostionica sa uslugom smještaja i kavana 4t, ewf, 3f, koja posluje u sastavu I okrivljenika obavljali ugostiteljsku djelatnost pružanja usluga smještaja suprotno rješenju nadležnog ureda Bjelovarsko-bilogorske županije, Upravnog odjela za poslove državne uprave, Odsjek za poslove državne uprave Čazma, Klasa: UP/I-335-02/21-01/107, Urbroj: 2103-22-4/2-23-8, od 9.2.2023.,

dakle, neposrednim inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da je u sobi broj 9, a koja se nalazi na katu objekta Gostionica sa uslugom smještaja i kavana Ana, dana 23.8.2023. zatečen je gost ČP iz [adresa], čime je utvrđeno da su obavljali ugostiteljsku djelatnost suprotno izdanom rješenju nadležnog ureda iz čl. 20. st. 1. i 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, što je pravno kvalificirano kao prekršaj iz čl. 46. st. 1. t. 5. i st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

8. Nadalje, čl. 46. st. 1. t. 5. i st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20, 126/21) propisano je kažnjavanje za prekršaj pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, pored ostalog ako obavlja ugostiteljsku djelatnost suprotno izdanom rješenju nadležnog upravnog tijela iz čl. 20. st. 1. i 2. ovoga Zakona, a u ovom slučaju u činjeničnom opisu djela nije konkretizirano u čemu se sastoji protupravno postupanje okrivljenika, jer nije naznačeno da soba broj 9 nije obuhvaćena navedenim rješenjem nadležnog tijela, dakle optužni akt ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, što je prvostupanjski sud pravilno utvrdio.

9. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

10. Nadalje, odredbom čl. 161. st. 4. PZ propisano je postupanje suda ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz čl. 160. st. 2. PZ bez kojih nije moguće voditi postupak ili su pogrešni. Međutim, kako je odredbom čl. 161. st. 6. PZ propisano: „Ako sud , ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe“, proizlazi da citirana odredba čl. 161. st. 6. PZ isključuje mogućnost pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu.

11. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je već u fazi ispitivanja optužnog akta, čim je našao da navedeno djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj, trebao odmah donijeti presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe, ali to što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud tek nakon provođenja dokaze okrivljenike oslobodio od optužbe, nema utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude, niti dopuna optužnog prijedloga u žalbenom postupku može proizvesti pravni učinak.

12. Iz navedenih razloga trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i pobijanu presudu potvrditi.

U Zagrebu 12. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v.r.

Ivana Bosnić-Kovačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.