REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ured predsjednice

Z A G R E B

Poslovni broj: Su - Uzp-28/2025-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Predsjednica Visokog upravnog suda Republike Hrvatske mr.sc. Inga Vezmar Barlek, u pravnoj stvari podnositeljice zahtjeva MGL iz [adresa], protiv protustranke Republike Hrvatske koju zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, rješavajući o zahtjevu podnositeljice, 12. siječnja 2026.

r i j e š i l a  j e

I. Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku odbija se u dijelu kojim se traži određivanje roka za rješavanje predmeta Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: Us I-3589/2024.

II. Podnositeljici zahtjeva MGL određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu od 300,00 eura.

Obrazloženje

1. Podnositeljica zahtjeva je 17. prosinca 2025. zatražila zaštitu prava na suđenje u razumnom roku na temelju članka 63. Zakona o sudovima („Narodne novine“ 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19., 130/20., 21/22., 60/22., 16/23., 155/23. i 36/24.). U zahtjevu navodi kronologiju upravnog postupka i upravnog spora. Imajući na umu da se radi o radnom odnosu - plaći i diskriminaciji zbog korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora predlaže da se odredi najkraći mogući rok za rješavanje predmeta te odredi podnositeljici primjerenu naknadu zbog duljine rješavanje predmeta.

2. Iz izvješća suca zaduženog za predmet Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj:

Us I-3589/2024 proizlazi da je:

- u upravnom sporu Us I-3589/24 u stvari razlike isplate plaće, koji se vodio između tužiteljice, ovdje podnositeljice zahtjeva i Odbora za državnu službu, tužba protiv rješenja tuženika KLASA: UP/II-112-07/24-01/411, URBROJ: 566-01/18-24-2 od 4. srpnja 2024. podnesena 20. kolovoza 2024., tužba je poslana na odgovor 2. rujna 2024., odgovor na tužbu je dostavljen sudu 8. listopada 2024., tužiteljica se na tužbu očitovala 8. studenoga 2024., spis je dodijeljen sutkinji Tamari Bogdanović 24. ožujka 2025., a 22. travnja 2025. je na taj spis spojen spis Us I-3809/2024 u kojem je traženo da se u izvršenju ranije presude tog suda poništi isto osporavano rješenje tuženika od 4. srpnja 2024.;

- presuda je, bez održavanja rasprave, donesena 18. prosinca 2025. te je presudom poništeno rješenje tuženika Odbora za državnu službu, KLASA: UP/II-112- 07/24-01/411, URBROJ: 566-01/18-24-2 od 4. srpnja 2024., odbačena žalba podnesena tuženiku i ista proslijeđena na postupanje nadležnom tijelu Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Središnjem uredu, Sektoru za financije, pravne poslove i upravljanje ljudskim potencijalima, Službi za službeničke poslove, Zagreb, Boškovićeva 5, prema uputi o pravnom lijeku iz prvostupanjskog rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Središnjeg ureda, KLASA: 121-01/20-01/53, URBROJ: 513-07-21-08-20-8 od 7. rujna 2020., presuda je isti dan i otpremljena sa suda, ali dostavnica o uručenju presude tužiteljici još nije zaprimljena u sudski spis;

- prema podacima spisa predmeta tužiteljica je 16. srpnja 2020. podnijela zahtjev za isplatu razlike plaće koja je obračunavana i isplaćivana temeljem rješenja donesenog u vrijeme korištenja roditeljskog dopusta i one koju bi primala da joj nije u vrijeme roditeljskog dopusta izdano rješenje kojim joj je određena plaća s nepovoljnijim koeficijentom, odnosno, u odnosu na stečeno pravo na plaću, zasnovano na pravnom aktu donesenom prije korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koje pravo je po povratku na posao trebalo biti poštivano, a ostvarenje prava zaštićeno;

- žalbu protiv prvostupanjskog rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Središnjeg ureda od 7. rujna 2020. tužiteljica je podnijela 24. rujna 2020., a navedena žalba je odbačena zbog nenadležnosti rješenjem tuženika od 4. srpnja 2024.;

- presudom Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: Us I-2928/20 od 13. rujna 2022. odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika od 30. rujna 2020. kojim je odbačena žalba tužiteljice izjavljena protiv odluke Ministarstva financija, Porezne uprave, Središnjeg ureda od 7. rujna 2020. kojom je odbijen zahtjev tužiteljice za isplatu veće naknade plaće za vrijeme korištenja prava na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, jer se ne radi o upravnoj stvari u smislu utvrđivanja visine plaće, koja je utvrđena pravomoćnim rješenjem o utvrđivanju plaće, niti o utvrđivanju plaće za vrijeme korištenja prava na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a o čemu je odlučivao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, već o isplati;

- presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž- 4429/22 od 7. prosinca 2022. žalba tužiteljice je odbijena i potvrđena navedena presuda s istovjetnim obrazloženjem da se radi o materiji koja ne ulazi u domenu upravnog prava i da je tužiteljica svoj zahtjev trebala podnijeti redovnom sudu;

- odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1502/2023 od 4. listopada 2023. ukinute su navedene presude i predmet vraćen Upravnom sudu u Zagrebu na ponovni postupak s obrazloženjem da osporene presude nisu donesene sukladno načelu vladavine prava i sigurnosti objektivnog pravnog poretka jer je Odbor za državnu službu bio dužan tužiteljicu izvijestiti o svojoj eventualnoj nenadležnosti i pravni lijek kojim se tužiteljica poslužila protiv navedene odluke proslijediti nadležnom tijelu na postupanje te je u odnosu na tužiteljicu utvrđena povreda prava na pristup sudu te odlukom istovremeno nije otklonjena niti mogućnost diskriminatornih učinaka za podnositeljicu u dijelu ostvarenja isplate uvećane naknade plaće za vrijeme korištenja prava na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju;

- presudom Upravnog suda u Zagrebu Us I-4757/2023 od 27. svibnja 2024. poništeno je rješenje Odbora za državnu službu od 30. rujna 2020. i predmet vraćen na ponovni postupak s uputom da se tuženik prije svega u ponovljenom postupku treba fokusirati na to je li odluka kojom je odbijen zahtjev tužiteljice za isplatu uvećane naknade plaće za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta odobrenog radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju išla na štetu zajamčenih ustavnih prava tužiteljice tj. je li tužiteljica rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave, Središnjeg ureda od 1. rujna 2017. donošenjem novog rasporeda degradirana u službi, o čemu se tuženik treba očitovati i argumentirati obrazložiti svoju odluku;

- Tuženik je u izvršenju navedene presude donio rješenje od 4. srpnja 2024. kojim ponovno odbacuje žalbu tužiteljice izjavljenu protiv odluke Ministarstva financija, Porezne uprave, Središnjeg ureda od 7. rujna 2020. zbog nenadležnosti navodeći u obrazloženju da je u navedenoj odluci tužiteljici dana uputa o zaštiti prava, po kojoj je tužiteljica mogla postupiti;

- prema iznesenim podacima, od podnošenja tužiteljičine žalbe 24. rujna 2020. do donošenja presude od 18. prosinca 2025., razumni rok za suđenje od tri godine je već bio istekao.

3. Zahtjev za suđenje u razumnom roku je osnovan.

4. Mjerodavno pravo za odlučivanje o zahtjevu podnositeljice sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.; dalje: Ustav) i odredbama članaka 63. do 70. Zakona o sudovima.

5. Prema odredbi članka 29. stavka 1. Ustava svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.

6. Prema odredbi članka 63. Zakona o sudovima stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo ima pravo na sudsku zaštitu sukladno odredbama toga Zakona, a prema odredbi članka 65. stavka 1. Zakona o sudovima zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosi se predsjedniku neposredno višeg suda.

7. Prema odredbi članka 65. stavka 5. Zakona o sudovima pri odlučivanju o podnesenom zahtjevu osobito će se voditi računa o vrsti predmeta, činjeničnoj i pravnoj složenosti predmeta, ponašanju stranaka te postupanju suda.

8. Prema ustaljenoj praksi Europskog suda za ljudska prava, „spor“ u upravnom postupku u smislu odredbe članka 6. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ 18/97., 6/99., 8/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17.) nastaje na dan kada je stranka po prvi put izjavila redoviti pravni lijek u upravnom postupku.

9. Iz priloženog izvješća proizlazi da se upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu u predmetu poslovni broj: Us I-3589/2024 vodi povodom tužbe podnositeljice zahtjeva radi ocjene zakonitosti rješenja tuženika KLASA: UP/II-112-07/24-01/411, URBROJ: 566-01/18-24-2 od 4. srpnja 2024. Proizlazi i da je prva žalba podnositeljice zahtjeva u upravnom postupku izjavljena 24. rujna 2020.

10. Iz navedenog proizlazi da je od podnošenja prve žalbe podnositeljice do dana odlučivanja o ovom zahtjevu za suđenje u razumnom roku prošlo više od pet godina.

11. Europski sud za ljudska prava odredio je kroz svoju praksu okvirne granice sudovanja u razumnom roku te je kao pravilo, granicu razumnog trajanja spora postavio unutar tri godine, računajući od nastanka „spora“ do pravomoćnosti odluke.

12. Razumnost duljine postupka mora se ocijeniti imajući na umu složenost predmeta, ponašanje podnositelja zahtjeva i mjerodavnih vlasti i važnost onoga što se za podnositelja zahtjeva dovodi u pitanje u sporu.

13. U konkretnom slučaju radi se o pravno umjereno složenom postupku jer se meritum sada riješenog upravnosudskog spora svodi na pravilnu ocjenu predmeta zahtjeva podnositeljice, a o čemu ovisi nadležnost za rješavanje zahtjeva.

14. Podnositeljica zahtjeva, kao tužiteljica, svojim ponašanjem je doprinijela duljini trajanja predmetnog postupka jer, prema obrazloženju prvostupanjske presude, svoj zahtjev nije podnijela nadležnom sudu. Radi se o sporu financijske naravi o čijem rješavanju ne ovisi ostvarivanje temeljnih životnih potreba podnositeljice zahtjeva.

15. Imajući na umu ukupno trajanje postupka pred nadležnim upravnim tijelima i sudom, postupanje suda, ponašanje podnositeljice, ocjenjuje se da je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku osnovan, odnosno da je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku zajamčenog odredbom članka 29. stavka 1. Ustava.

16. Budući da je odluka u predmetu Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: Us I- 3589/2024 donesena 18. prosinca 2025. nije bilo osnove za nalaganje roka za donošenje odluke. Slijedom navedenog, zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u dijelu koji se odnosi na određivanje roka za rješavanje valjalo je odbiti te je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

17. Visina primjerene novčane naknade koja pripada podnositeljici zahtjeva uslijed utvrđene povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku u iznosu od 300,00 eura je odmjerena imajući na umu sve obrazložene okolnosti, posebice činjenicu da o zahtjevu podnositeljice još nije odlučeno, uz istodobno uvažavanje gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

U Zagrebu, 12. siječnja 2026.

Predsjednica suda

mr.sc. Inga Vezmar Barlek

Uputa o pravnom lijeku:

protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba Vrhovnom sudu Republike Hrvatsku u roku od osam dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi u tri primjerka putem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

DNA:

1. podnositeljica zahtjeva

2. Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, Građansko upravni odjel

3. Upravnom sudu u Zagrebu na poslovni broj Us I-3589/2024

4. Upravnom sudu u Zagrebu poslovni broj Su-r-14/2025

5. predsjedniku Upravnog suda u Zagrebu, po pravomoćnosti

6. sutkinji ovlaštenoj za obavljanje poslova sudske uprave/predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, po pravomoćnosti

7. Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, po pravomoćnosti

8. Sudačkom vijeću Visokog upravnog suda i upravnih sudova, po pravomoćnosti