REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U

ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna

Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-2786/2023-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Tini Šimović, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Anđelu Vuniću, odvjetniku iz OD Grgić i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv I-tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "ŠLJUKA" LASINJA, OIB: 34398433314, Karlovačka cesta 23, Lasinja, zastupanog po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku u Zagrebu, i II-tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, radi naknade štete, nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 27. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika tuženika i zamjenice punomoćnika I-tuženika odvjetničke vježbenice ZO, **.**.2026.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se I-tuženiku LOVAČKO DRUŠTVO "ŠLJUKA" LASINJA i II-tuženiku CROATIA osiguranje d.d., solidarno isplatiti tužitelju iznos od 4.163,65 eur, sa zateznim kamatama obračunatim do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europska središnja banka koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snaz i na dan 1. srpnja te godine, na pojedine iznose u razdobljima kako slijedi:

- na iznos od 1.528,54 eur, počevši od 11. lipnja 2021. do isplate,

- na iznos od 2.635,11 eur, počevši od 1. rujna 2021. do isplate, te solidarno naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 1.482,15 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 12. siječnja 2026. do isplate, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europska središnja banka koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1./ Tužitelj je 21. rujna 2023. podnio ovom sudu tužbu u kojoj navodi, u bitnome, da se 19. siječnja 2021., na cesti D6 (na 8 km + 750 m), u Općini Vojnić , dogodila prometna nezgoda na način da je MO upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka] naletio na divlju svinju koja je istrčala na cestu. Nalet vozila na divljač da se dogodio unutar lovišta s kojim gospodari I-tuženik LD "ŠLJUKA" LASINJA te je o ovom naletu obavještena odgovorna osoba ovog tuženika AO. Vozilo registarske oznake [registarska oznaka], u vlasništvu Agram leasinga d.o.o., da je u vrijeme ove nezgode kod tužitelja bilo osigurano policom automobilskog kasko osiguranja te je tužitelj naknadio štetu isplatom (prijebojem) iznosa osigurnine od 4.163,65 eur. Tvrdi da vozač svojim postupanjem u vožnji, jer da je vozio u skladu s prometnim propisima, nije doprinio nastanku ove nezgode. S obzirom da je tužitelj kao osiguratelj nadoknadio svom osiguraniku nastalu štetu, tvrdi da su na njega prešla sva prava osiguranika prema odgovornoj osobi. Tvrdi da su za nastalu štetu odgovorni tuženici, i to I-tuženik kao lovačko društvo koje gospodari s divljači koja je prouzročila štetu te njegov osiguratelj II-tuženik po osnovi sklopljenog ugovora o osiguranju od odgovornosti. Nadalje, s obzirom da se tuženicima prethodno obratio regresnim zahtjevom radi nakade ovako nastale štete, koji da ovom zahtjevu nisu udovoljili, to od istih solidarno potražuje isplatu, i to iznosa od 1.528,54 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 11. lipnja 2021. do isplate te iznosa od 2.635,11 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 1. rujna 2021. do isplate.

2./ U odgovoru na tužbu I-tuženik LD "Šljuka" Lasinja je osporio osnovanost i visinu tužiteljevog potraživanje. Prije svega, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer osporava da bi do štete došlo naletom na divljač, s obzirom da uginula životinja nije pronađena. Osporava da bi u konkretnom slučaju lovačko društvo uopće odgovaralo za štetu nastalu naletom vozila na divlju životinju , jer da se nije radilo o naletu nastalom za vrijeme provođenja lova od strane lovoovlaštenika, pozivajući se na odredbe Zakona o lovstvu kao specijalnog propisa, koji da u konkretnom slučaju ima prednost u primjeni pred općim obveznopravnim propisom. Nadalje, smatra da je njegova odgovornost subjektivna, na temelju krivnje, a ne objektivna, slijedom čega da pretpostavke njegove odgovornosti nisu ostvarene jer da nije bilo propusta u njegovom postupanju vezano uz gospodarenje lovištem stoga što je provodio sve mjere za sprječavanje nastanka štete od divljači. Iako je na pripremnom ročištu, na kojem je prethodni postupak zaključen, naveo da ne osporava da bi se štetni događaj dogodio na području lovišta kojim kao lovoovlaštenik gospodari, u daljn jem tijeku postupka, ovaj je tuženik osporio da bi se štetni događaj dogodio u lovištu kojim gospodari. Naime, naveo je da se, prema podacima policije, štetni događaj dogodio u naselju Vojnići, a kako je u naseljima zabranjeno ustanovljavanje lovišta, to da je za provođenje mjera radi zaštite štete od divljači tada odgovorna jedinica lokalne samouprave, a ne tuženik lovačko društvo.

3./ U odgovoru na tužbu II-tuženik Croatia osiguranja d.d. ne osporava pasivnu legitimaciju kao osiguratelja na temelju zaključenog ugovora o osiguranju od izvanugovorne odgovornosti s Lovačkim savezom (čiji je I-tuženik član) te ne osporava nastanak predmetnog štetnog događaja. Osporava da bi u konkretnom slučaju osiguranik, lovačko društvo, uopće odgovaralo za štetu nastalu naletom vozila na divlju životinju jer da se nije radilo o naletu nastalom za vrijeme provođenja lova od strane lovoovlaštenika, pozivajući se također na odredbe Zakona o lovstvu kao specijalnog propisa koji da u konkretnom slučaju ima prednost u primjeni pred općim obveznopravnim propisom. Osporava da bi šteta bila posljedica naleta na životinju, odnosno da bi se radilo o divljači. Ne osporava visinu nastale štete.

4./ U postupku je izvršen je uvid i pročitane su sljedeće isprave: potvrda policije (list 8-9 spisa), podaci policije o prometnoj nezgodi (list 10-11 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 12 spisa), prijava štete tužitelju kao osiguratelju (list 13-15 spisa), tužiteljeva polica automobilskog kasko osiguranja i Opći uvjeti (list 16 - 45, 47-48 spisa), potvrda o uplati premije osiguranja (list 46 spisa), prometna dozvola (list 49 spisa), izvid štete (list 50-64 spisa), račun popravka (list 65 spisa), potvrde o plaćanju (list 66-69 spisa), odgovor II-tuženika na odštetni zahtjev (list 70-73 spisa), karta lovišta (list 77 spisa), sudska praksa (list 86-88, 93-110, 200-214 spisa), policijski spis povodom predmetne nezgode s (list 113-120 spisa). Nadalje, radi utvrđenja potječe li dlaka izuzeta s mjesta nezgode od divlje životinje, provedeno je biološko vještačenje po vještaku Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ UO“, koji je svoj nalaz i mišljenje dao u pisanom obliku (list 134-138 spisa), te nadalje, veterinarsko vještačenje po vještaku Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, koji je svoj nalaz i mišljenje dao u pisanom obliku (list 177-187 spisa). Zatim, radi utvrđenja visine nastale štete provedeno je prometno vještačenje po sta lnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću, koji je svoj nalaz i mišljenje dao u pisanom obliku (list 166-170 spisa). S obzirom da su tužitelj i I-tuženik LD "Šljuka" Lasinja naveli da usmeno iznošenje nalaza i mišljenja i očitovanje vještaka povodom pisano danih nalaza i mišljenja nije potrebno, a II-tuženik Croatia osiguranje d.d. pisanim nalazima i mišljenjima vještaka nije prigovarao, to vještaci nisu pozivani radi usmenog saslušanja.

5./ Ocjenjujući da su odlučne činjenice u dovoljnoj mjeri raspravljene i utvrđene na temelju ovako provedenih dokaza, sud je kao nepotrebne odbio preostale tužiteljeve dokazne prijedloge.

6./ Temeljem tako provedenih dokaza, ocijenivši ih primjenom odredbe čl. 8. ZPP-a, ovaj je sud utvrdio da je tužiteljev tužbeni zahtjev u odnosu na tuženike u cijelosti osnovan.

7./ Predmet spora je tužiteljev regresni zahtjev jer tužitelj tvrdi da su isplatom naknade iz osiguranja prešla na njega, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Smatra da je za štetu odgovoran I-tuženik LD "Šljuka" Lasinja, koji da gospodari lovištem s područja kojeg je na cestu izašla divlja životinja udarcem u koju je oštećeno vozilo njegovog osiguranika. Odnosno, plaćanje potražuje i izravno od II- tuženika Croatia osiguranje d.d., kao osiguratelja štetnika. Smatra da tuženici, osiguranik i osiguratelj, za plaćanje utuženog iznosa odgovaraju solidarno.

8./ Među strankama nije sporna aktivna legitimacija tužitelja, koji je na temelju zaključenog ugovora o kasko osiguranju za vozilo registarske oznake [registarska oznaka], a u skladu s Općim uvjetima koji se na ovo osiguranje primjenjuju, radi ostvarenja osiguranog rizika oštećenja vozila od životinja (B.2. čl. 1. toč. 1.8. Općih uvjeta), povodom prijave osiguranog slučaja, isplatio osigurninu. Naime, prema računu za popravak vozila (u iznosu od 36.371,00 kn), tužitelj je, uz oznaku predmetne štete (iz prijave osiguranog slučaja 212403200170), prijebojem namirio svoju obvezu isplate naknade iz osiguranja i to 10. lipnja 2021. u iznosu od 11.517,12 kn (1.528,54 eur), a 31. kolovoza 2021. u iznosu od 19.853,88 kn (2.635,11 eur). U skladu s odredbom čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO), isplatom naknade iz osiguranja na tužitelja su, kao osiguratelja, po samom zakonu, prešla sva prava osiguranika prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

9./ Nadalje, nije sporna pasivna legitimacija II-tuženika Croatia osiguranja d.d. kao osiguratelja I-tuženika LD "Šljuka" Lasinja, a na temelju zaključenog ugovora o osiguranju od izvanugovorne (javne) odgovornosti s Hrvatskim lovačkim savezom.

10./ Sporno je da li je šteta nastala kao posljedica naleta vozila na divlju životinju na državnoj cesti, te da li, s obzirom da se nalet dogodio na državnoj cesti, za ovu štetu odgovaraju tuženici, I-tuženik kao lovačko društvo lovoovlaštenik koji gospodari lovištem uz cestu, odnosno II-tuženik kao njegov osiguratelj. Nadalje, s obzirom na prigovore I-tuženika LD "Šljuka" Lasinja, sporna je visina štete.

11./ Na temelju policijske dokumentacije sastavljene povodom predmetne prometne nezgode, i to potvrde policije od 9. travnja 2021. (list 8-9 spisa), podataka o prometnoj nezgodi (list 10-11 spisa), službene zabilješke o dojavi (list 118-119 spisa) i službene bilješke od 19. siječnja 2021., utvrđeno je da je 19. siječnja 2021., u 20,40 sati, u mjestu Vojnić, kod kućnog broja 21/A, na 8 km i 750 m 2. dionice državne ceste broj 6 došlo do naleta vozila registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao MO, na divljač – divlju svinju, koja je pretrčavala kolnik, i koja je vozilu nailazila s lijeve strane, s područja lovišta lovačkog društva "Šljuka" Lasinja te je o događaju obaviještena odgovorna osoba ovog lovačkog društva GO. Divljač koja je sudjelovala u događaju se udaljila, no s vozila je izuzet trag životinjske dlake.

12./ Na ročištu održanom 12. veljače 2024. i sam I-tuženik LD "Šljuka" Lasinja naveo je da ne osporava da se u konkretnom slučaju radi o lovištu kojim isti upravlja kao lovoovlaštenik, a kako je i navedeno u policijskoj dokumentaciji.

13./ Iako predmetne policijske isprave predstavljaju javne isprave, u kojima je dakle navedeno da je vozilo naletjelo na divljač – divlju svinju, na prijedlog II-tuženika Croatia osiguranje d.d., a u skladu s odredbom čl. 230. st. 1. i 3. ZPP-a, s obzirom da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi činjenice neistinito navedene , provedena su, radi utvrđenja potječe li s vozila nakon predmetne nezgode izuzeta dlaka, od divlje svinje, vještačenja.

14./ S obzirom da na temelju nalaza i mišljenja vještaka Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, koji je nakon provedenog biološkog vještačenja izuzete dlake metodom mikroskopije, kojom je moguće utvrditi pripadnost dlake određenoj porodici životinja, utvrdio da zbog velike sličnost u histološkoj građi ipak nije moguće razlikovati pripada li izuzeta dlaka divljoj ili domaćoj svinji, provedeno je i veterinarsko vještačenja po vještaku Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju nalaza i mišljenja veterinarskog vještaka utvrđeno je da izuzeta dlaka pripada vrsti divlja svinja (sus scrofa).

15./ Iako je u svom nalazu i mišljenju veterinarski vještak naveo da je, zbog velike srodnosti s domaćom svinjom (sus scrofa domestica), moguća i dodatna potvrda nalaza, kojim je utvrđeno izuzeta dlaka pripada vrsti divlja svinja (sus scrofa), korištenjem daljnje metode (PCR-RFPL), takva dodatna potvrda, po ocjeni ovog suda, nije bila potrebna. Ovo stoga što je i sam veterinarski vještak, na temelju analize provedene odabranom metodom (umnožavanjem s oligonukleotidnim početnicama), utvrdio da uzorak pripada divljoj svinji, a kako uostalom i proizlazi iz policijske dokumentacije sastavljene povodom predmetne prometne nezgode i navodima vozača koji je u ovu životinju udario. Imajući navedeno u vidu, kao i činjenicu da se nezgoda dogodila razdoblju mraka, kada je općepoznato da se upravo divlje svinje kreću u potrazi za hranom, a ne domaće svinje, koje se nalaze zatvorene u domaćinstvima gdje dobivaju hranu, te nema drugih okolnosti koje bi ukazivale da se ne radi o divljoj, već domaćoj svinji, to je zaključak ovog suda, da dodatna potvrda mišljenja vještaka, korištenjem daljnje metode, da uzorak pripada upravo divljoj, a ne domaćoj svinji, nije u konkretnom slučaju bila potrebna.

16./ Nadalje, s obzirom na prigovore I-tuženika LD "Šljuka" Lasinja, provedeno je prometno vještačenje radi utvrđenja visine štete nastale na osiguranom vozilu u predmetnom štetnom događaju. Na temelju nalaza i mišljenja ovog vještaka, utvrđeno da je račun popravka osiguranog vozila, detaljno specificiran i u skladu s izvidom štete te realno obračunat. S obzirom na nastala oštećenja na prednjem lijevom i bočnom dijelu osiguranog vozila, da šteta iznosi oko 4.827,26 eur (odnosno 6.034,08 eur s obračunatim pripadajućim porezom na dodanu vrijednost).

17./ Sud je nalaze i mišljenja vještaka u cijelosti prihvatio, cijeneći da su izrađeni na pravilan i objektivan način, a imajući pri tome u vidu da niti stranke pravilnosti zaključaka vještaka nisu prigovarale, niti su predlagale usmeno iznošenje nalaza i mišljenja vještaka.

18./ Slijedom navedenog, utvrđeno je da je predmetna prometna nezgoda posljedica naleta osiguranog vozila na divlju svinju na kolniku državne ceste, a koja je divlja svinja na kolnik istrčala s područja lovišta I- tuženika lovačkog društva "Šljuka" Lasinja. Nadalje, utvrđeno je da je u predmetnoj nezgodi na osiguranom vozilu nastala šteta u visini troškova popravka od 4.827,26 eur (odnosno 6.034,08 eur s obračunatim pripadajućim porezom na dodanu vrijednost). S obzirom da tužitelj potražuje manji iznos koji je po osnovi isplate naknade iz osiguranja naknadio svojem osiguraniku, 4.163,65 eur, to je utvrđeno da je neosnovan prigovor I -tuženika LD "Šljuka" Lasinja visini istaknutog tužbenog zahtjeva.

19./ U odnosu na prigovore tuženika da osnovanost zahtjeva ne proizlazi iz zakonskih odredaba kojima je uređena odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač valja navesti sljedeće.

20./ Zakonom o lovstvu ("Narodne novine" br. 99/18., 32/19., 32/20., dalje ZL) koji predstavlja specijalni propis, predmet kojeg je uređenja gospodarenja lovištem i divljači (čl. 1. st. 1. ZL), nisu uređene sve situacije u kojima može doći do nastanka štete naletom vozila na divljač, a divljač je, između ostalih i svinja divlja (Sus scrofa L.) (čl. 9. točka a ZL-a). Stoga, po shvaćanju ovog suda, na slučajeve nastanka štete kao posljedice naleta vozila na divljač valja primijeniti i druge mjerodavne propise .

21./ Naime, u skladu s odredbom čl. 80. st. 6. ZL-a, ovim su zakon predviđena pravila o odgovornosti za štetu nastalu naletom vozila na divljač ako je šteta posljedica postupanja vozača prilikom upravljanja vozila protivno odredbama kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, kada za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač; odnosno ako je šteta posljedica provođenja lova, kada za štetu odgovara lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta. Međutim, u skladu s odredbom čl. 76. st. 2. ZL, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu koju divljač može prouzročiti važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije.

22./ U konkretnom slučaju nije sporno da šteta naletom vozila na divljač nije nastala kao posljedica provođenja lova. Tuženici niti tvrde niti dokazuju da bi šeta nastala kao posljedica propusta vozača osiguranog vozila prilagoditi brzinu kretanja stanju i uvjetima na cesti.

23./ Po shvaćanju ovog suda, divljač koja se kreće po cesti jest opasna stvar pa stoga, kada je šteta nastala kao posljedica naleta vozila na divljač, a ne radi se o šteti kao posljedici provođenja lova jer se lov nije provodio, lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u skladu s odredbom čl. 76. st. 2. ZL i čl. 1045. st. 3. ZOO-a.

24./ Nije stoga od utjecaja okolnost na koju upire I-tuženik LD "Šljuka" Lasinja, da je odgovornost lovoovlaštenika isključena jer šteta nije nastala u lovištu, već na prometnici u naselju na kojoj, u skladu s odredbom čl. 11. st. 2. ZL, ustanovljavanje lovišta nije dozvoljeno. Naime, po shvaćanju ovog suda, iz odredaba mjerodavnih propisa, kako ZL-a tako i ZOO-a, ne proizlazi da bi odgovornost lovoovlaštenika bila ograničena samo na štete nastale od divljači isključivo na području lovišta. U prilog navedenom upućuju i odredbe ZL prema kojima gospodarenje lovištem i divljači obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova (čl. 1. st. 2. ZL), kao i mjere koje je, radi sprječavanja nastanke štete od divljači, dužan provoditi lovoovlaštenik (čl. 77. st. 1. ZL).

25./ S obzirom da je u prethodno navedenim ispravama, koje je policija sastavila povodom predmetnog štetnog događaja utvrđeno da je divljač istrčala na kolnik državne ceste, a da je istrčala s područja lovišta kojim gospodari I-tuženika LD "Šljuka" Lasinja, koju činjenicu tuženici niti ne osporavaju, to nisu osnovani prigovori I-tuženika LD "Šljuka" Lasinja kojima svoju odgovornost osporava. Ovo stoga što ovaj tuženik u konkretnom slučaju za štetu nastalu naletom vozila na divlju svinju koja je na kolnik istrčala iz lovišta upravo odgovara kao lovoovlaštenik s područja lovišta kojeg je divljač istrčala na cestu. Stoga u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe čl. 11. st. 2. ZL, na koju upire ovaj tuženik, jer je divljač na cestu istrčala upravo s područja na kojem je lovište ustanovljeno i kojim kao lovoovlaštenik gospodari I-tuženik LD "Šljuka" Lasinja te se ne radi o pravnoj situaciji u kojoj bi šteta nastala na području na kojem ustanovljavanje lovišta ne bi bilo dozvoljeno, u smislu odredbe čl. 11. st. 2. ZL.

26./ Za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari se smatra da potječe od te stvari, osim ako se ne dokaže da ona nije bila uzrok štete (čl. 1063. ZOO). Za štetu od opasne stvari odgovora njezin vlasnik (čl. 1064. ZOO), a umjesto njega, i isto kao i on, osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna nadgledati stvar, a nije kod vlasnika na radu (čl. 1066. st.1. ZOO). Nadalje, vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, odnosno ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti (čl. 1067. st.1. i 2. ZOO).

27./ Sukladno citiranim zakonskim odredbama, za štetu nastalu u vezi s naletom vozila na divljač (divlju svinju), koja iznenada istrči na cestu, a koja se smatra opasnom stvari, odgovara ovlaštenik prava lova na području s kojeg je životinja iskočila na prometnicu, jer gospodari lovištem i divljači u njemu, i to prema pravilima objektivne odgovornosti. Isti se odgovornosti može osloboditi ako dokaže postojanje citiranih zakonom predviđenih razloga za oslobođenje od odgovornosti. Međutim, I-tuženik LD "Šljuka" Lasinja niti tvrdi niti dokazuje da bi takvi razlozi za oslobođenje od odgovornosti u konkretnom slučaju postojali, već pogrešno smatra da se njegova odgovornost temelji na krivnji, u skladu s odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a. Stoga navodi ovog tuženika da je šteta nastala bez njegove krivnje, jer da je poduzeo sve dužne mjere radi sprječavanja nastanka štete od divljači (jer da uz cestu nije bilo pojilišta ili hranilišta i da je broj divljači bio u skladu s lovnogospodarskom osnovom) nisu dostatni za oslobođenje od odgovornosti u skladu s odredbom čl. 1067. st. 1. i 2. ZOO-a.

28./ S obzirom na navedeno, jer nisu od utjecaja na donošenje odluke o ovoj pravnoj stvari, sud je odbio dokazne prijedloge I-tuženika LD "Šljuka" Lasinja radi saslušanja njegovog zastupnika po zakonu GO i svjedoka TO, a na okolnosti da se skupni lov nije provodio, da divljač nije pronađena i da su poduzete sve mjere radi zaštite štete od divljači. Pri tome, za dodati je da i nije sporno da se skupni lov nije provodio, kao i da divljač nakon naleta nije pronađena. No, ove okolnosti, a u skladu s prethodno izloženim utvrđenim odlučnim činjenicama, da je osigurano vozilo oštećeno naletom na divlju svinju, nisu od utjecaja na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

29./ Odredbom čl. 29. st. 1. ZOO-a propisano je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, dok je odredbom čl. 1086. ZOO-a propisano da se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. S obzirom da je tužitelj prijebojem namirio iznos naknade štete (osigurninu) svom osiguraniku 10. lipnja 2021. (1.528,53 eur), odnosno 31. kolovoza 2021. (2.635,11 eur), ima pravo na zatezne kamate na isplaćeni iznos počevši od prvog dana nakon izvršenog plaćanja do isplate, sve po stopi određenoj na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a mjerodavnoj za ostale odnose.

30./ Dakle, tužitelj osnovano potražuje isplatu utuženog iznosa od I-tuženika LD "Šljuka" Lasinja kao odgovornog štetnika, odnosno osnovano potražuje isplatu istog iznosa od II-tuženika Croatia osiguranje d.d., kao osiguratelja od odgovornosti odgovornog štetnika. S obzirom da tužitelj i prema osiguratelju od odgovornosti ima vlastito pravo te naknadu štete može zahtijevati i neposredno od osiguratelja, to tuženici za predmetni iznos naknade štete tužitelju odgovaraju solidarno (razlog iz odredbe čl. čl. 965. st. 1. ZOO-a),

31./ Tužitelj je s tužbenim zahtjevom u cijelosti uspio u sporu pa se odluka o njegovom zahtjevu za naknadu troškova postupka osniva na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi s odredbom čl. 155. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, prema vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., dalje Tarifa). Tuženici, s obzirom da su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za troškove postupka (čl. 161. st. 3. ZPP-a). Tužitelju je priznat trošak za:

- sastav tužbe (prema T.br. 7/1 Tarife), u iznosu od 200,00 eur,

-zastupanje ne ročištu 12. veljače 2024. i 27. studenog 2025. (prema T.br. 9/1 Tarife), u iznosu od 200,00 eur,

- sastav obrazloženog podnesaka kojima se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka od 3. listopada 2025. (prema T.br. 8/1 Tarife), u iznosu od po 200,00 eur,

dakle ukupno 800,00 eur, koje valja uvećati za pripadajući porez na dodanu vrijednost (T.br. 46 Tarife), što ukupno iznosi 1.000,00 eur.

32./ Tužitelju je priznat trošak prometnog vještačenja u iznosu od 350,00 eur. Nadalje, tužitelju je, sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.), priznat trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 44,05 eur te za presudu u iznosu od 88,10 eur.

33./ Odluka o zateznim kamatama na dosuđene troškove postupka u ukupnom iznosu od 1.482,15 eur osniva se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, te se kamate obračunavaju počevši od donošenje ove presude do isplate , po stopi utvrđenoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a, mjerodavnoj za ostale odnose.

34./ Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 12. siječnja 2026.

Sutkinja:

Tina Šimović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda, u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

U postupku u sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. točke 3. ovog Zakona.