Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: P-472/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivi Abfal, u pravnoj stvari tužiteljice RD (ranije CD) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Lenki Banjanin, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika 1. ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Frani Letici, odvjetniku u Zagrebu, i 2. BD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 20. studenog 2025., u nazočnosti tužiteljice osobno i punomoćnice tužiteljice, te odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika tužene ad. 1., tužene ad. 1. i tuženika ad. 2., dana 12. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„Proglašava se nedopuštena ovrha u ovršnom predmetu Općinskog suda u Zadru, po Rješenju o ovrsi poslovni broj Ovr-52/2022 od 24.01.2022. godine, kojim je određena ovrha na nekretnini, utvrđivanjem vrijednosti nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz cijene postignute prodajom nekretnine na kat. čest. [katastarska čestica], Zaton površine 299 m2, dvorište površine 185 m2 i stambena zgrada površine 114 m2, ukupne površine 299 m2, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. 336726 Nin-Zaton.“

II. Nalaže se tužiteljici RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženoj ad. 1. ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. siječnja 2026., kao dana presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi kako je Zaključkom ovog Suda od 30. siječnja 2023. upućena u parnicu radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe u ovršenom predmetu poslovnog broja Ovr-52/2022 u odnosu na nekretninu oznake čest. broj 5272/4 k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište i stambena zgrada. Naime, predmetna nekretnina da je njezina imovina, koja samo formalno glasi na tuženika ad. 2. tada njezinog supružnika. Brak stranaka da je prestao duži period, a postupak radi razvoda da se vodi pred naslovnim sudom pod poslovnim brojem P Ob-136/2021, pa kako je zajednica života duži period prestala, tako da ona niti nema saznanja o dugovima koje su predmet ovrhe. Naime, nekretnine koje su predmet ovrhe da su posebna imovina tužiteljice jer su stečena na način da je tužiteljica prodala svoju privatnu imovinu, dobila nasljedstvo od svoje obitelji i veće količine novca od svog djeda, pa je tako zaključila ugovor o kupoprodaji nekretnina sa TD od koje je dobila 90.000,00 EUR-a, sa svojim bratom temeljem isplate 1/2 stana koja joj je imala pripasti u nasljeđivanju, dobila je cca 30.000,00 EUR-a, te još od djeda cca 30.000,00 EUR-a u protuvrijednosti njegove ušteđevine. O svemu da postoji novčani tijek koji je tužiteljica uložila u predmetne nekretnine. Imovinu koju je naslijedila doslovno je kupila sve parcele i izradila kuću i infrastrukturu na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], pa je sva imovina koja je upisana na tuženika ad. 2. posebna imovina tužiteljice. Slijedom navedenog, da na predmetu ovrhe, koja je posebna imovina tužiteljice, nije moguće provesti predmetnu ovrhu, pa predlaže da sud po provedenom postupku istu proglasi nedopuštenom.

2. Tužena ad. 1., u odgovoru na tužbu protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice u cijelosti, osporava sva činjenična i pravna utvrđenja iz tužbe, te ističe prigovor promašene aktivne legitimacije jer drži kako tužiteljica nije aktivno legitimirana za vođenje ove parnice obzirom nije vlasnik predmetne nekretnine niti je to utvrđeno u kakvom sudskom postupku. Nadalje, ističe kako je predmetna tužba nepravodobno i promašeno podnesena te je kao takvu treba odbaciti. Također ističe kako ima valjanu ovršnu ispravu prikladnu za provođenje ovrhe i to Presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1110/18 od 18. lipnja 2018. Nadalje, da je valjano i zakonito pravomoćno i ovršno Rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem Ovr-52/2022 od 24. siječnja 2022., potvrđeno Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem Gž Ovr-78/2023 od 16. ožujka 2023. Zaključno, navodi kako tužiteljica pokretanjem ove tužbe isključivo želi vršiti pritisak na tuženu, ta kako ova parnica predstavlja primjer objesnog parničenja. Slijedom svega navedenog, predlaže odbiti tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti, te joj naložiti da tuženoj snosi trošak ovog parničnog postupka u cijelosti.

3. Tuženik ad. 2. iako je uredno zaprimio poziv za podnošenje odgovora na tužbu, u ostavljenom mu roku od 30 dana, od dana primitka, nije dostavio svoj odgovor na istu, a ni do dana izrade ove odluke.

4. Tako, Sud je izveo dokaz uvidom u isprave priložene spisu i to u Zaključak Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem Ovr-52/2022 od 30.1.2023. (l.s. 5-7), Ugovor o kupoprodaji nekretnine ovjeren po Javnom bilježniku Veri Lovrović Lečić iz Rijeke pod brojem OV-4967/2018 od 30.10.2018. (l.s. 8-11), Ugovor o kupoprodaji nekretnina ovjeren po Javnom bilježniku Veri Mačina iz Zadra pod brojem OV- 14180/2018 od 24.12.2018. (l.s. 12-15), Kupoprodajni ugovor o prodaji nekretnina ovjeren po Javnom bilježniku Miljenki Katunar Zrinski iz Krka pod brojem OV-4078/14 od 28.5.2014. (l.s. 16-18), izvadak iz BZP-a – povijesni prikaz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] (l.s. 51-57), Presudu zbog ogluhe ovog Suda pod poslovnim brojem P Ob- 254/2021 od 9.4.2024. (l.s. 58-64), te je izvršio uvid u spise ovog Suda pod poslovnim brojem P Ob-254/2021, Ovr-52/2022, Ovr-1599/2018, Z-34524/2021, Z-36432/24 (Z- 23269/24), Z-39333/24 (Z-24750/24), i spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1110/2018, te je proveo dokaz saslušanjem svjedoka DD, te tužiteljice, kao stranke ovog postupka.

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

6. Naime, predmet ovog spora zahtjev je tužiteljice da se proglasi nedopuštenom ovrha koja se vodi kod Općinskog suda u Zadru pod brojem Ovr-52/2022, a koja je određena na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica], [adresa] površine 299 m2, dvorište površine 185 m2 i stambena zgrada površine 114 m2, ukupne površine 299 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa], temeljeći svoj zahtjev na tvrdnji da je nekretnina u odnosu na koju se vodi ovrha njezino isključivo vlasništvo.

7. Prvenstveno se ističe kako je odredbom čl. 59. st. 1. Ovršnog zakona (Nar. Nov. br. 112/12, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 - dalje OZ) propisano da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom pri čemu će sukladno čl. 60. st. 1. OZ (ovršni) sud podnositelja prigovora zaključkom uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svog prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

8. Tako, nedvojbeno utvrđenim ovaj Sud nalazi da je tužiteljica Zaključkom ovog Suda pod poslovnim brojem Ovr-52/2022 od 30. siječnja 2023., kao treća osoba upućena da u roku od 15 dana od dana primitka zaključka, protiv ovrhovoditeljice, ovdje tužene ad.

1. i ovršenika, ovdje tuženika ad. 2., podnese tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u odnosno na nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji Zaključak je tužiteljica po punomoćnici zaprimila dana 15. veljače 2023., kao i da je predmetni postupak, a sukladno navedenom Zaključku ovog Suda, pokrenula dana 2. ožujka 2023., dakle u ostavljenom joj roku od 15 dana, slijedom čega se kao neosnovanim nalazi istaknuti prigovor tužene ad. 1. o nepravovremenosti predmetne tužbe.

9. Nadalje, tužiteljica tvrdi da, iako je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik predmetne nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] upisan tuženik ad. 2., da je ona stvarna vlasnica iste, koju da je stekla na način da je prodala svoju privatnu imovinu, dobila nasljedstvo od svoje obitelji i dodatna novčana sredstva, a što je sve utvrdila u postupku koji se pred ovim Sudom vodio pod poslovnim brojem P Ob-254/2021. Slijedom navedenog, izvršen je uvid u navedeni spis ovog Suda, te je utvrđeno kako je riječ o pravnoj stvari tužiteljice CD protiv tuženika BD, radi utvrđenja bračne stečevine i izdvajanja posebne imovine, koji postupak je pravomoćno končan donošenjem Presude zbog ogluhe pod poslovnim brojem P Ob- 254/2021 od 9. travnja 2024., kojom je utvrđeno, između ostalog, da ovdje predmetna nekretnina čini bračnu stečevinu tužiteljice za 1/2 idealnog dijela, te posebnu imovinu tužiteljice za 1/2 idealnog dijela.

10. Shodno iznesenom, ističe se kako je odredbom čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV), propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Također, odredbom čl. 120. ZV propisano je da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu. Prema odredbi čl. 122. st. 1. ZV smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa glede tog stjecanja zaštitu prema odredbama zakona, dok st. 2. istog članka određuje da je stjecatelj bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.

10.1. Obzirom na navedeno, ovaj Sud tužiteljicu ne nalazi vlasnicom predmetne nekretnine s obzirom da je uz titulus, potreban i modus, uknjižba u zemljišne knjige, koja uknjižba je, odbijena tužiteljici prilikom dva podnesena prijedloga za uknjižbu i to dana 10. listopada 2024. donošenjem Rješenja Zemljišnoknjižnog odjela ovog Suda pod poslovnim brojem Z-23269/2024, i dana 7. studenog 2024. donošenjem Rješenja Zemljišnoknjižnog odjela ovog Suda pod poslovnim brojem Z-24750/2024, kako i proizlazi uvidom u pribavljene navedene spise, međutim obzirom ista ima potreban titulus za stjecanje prava vlasništva nekretnine koja je predmetom ovrhe, što je čini predmnijevanim vlasnikom predmetne nekretnine, ista je aktivno legitimirana tražiti proglašenje predmetne ovrhe nedopuštenom u smislu ranije navedene odredbe čl. 59. st. 1. OZ, a sukladno i pravnom shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koje je zauzeto na sjednici od 22. veljače 2018., pod br. Su-IV- 4/18-4, da predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe, kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten odnosno da je zlouporabio svoje pravo. Slijedom navedenog, otklonjen je neosnovanim i prigovor promašene aktivne legitimacije istaknut od strane tužene ad. 1.

11. Stoga okolnost da tužiteljica ima pravni temelj za stjecanje vlasništva može biti od utjecaja na nedopuštenost ovrhe ako tužena ad. 1., kao ovrhovoditeljica kod podnošenja prijedloga za ovrhu nije bila u dobroj vjeri u smislu citirane odredbe čl. 122. ZV, kojom je normirana zaštita povjerenja u zemljišne knjige. Naime, zabilježbom ovrhe ovrhovoditelj stječe pravo na namirenje u smislu odredbe čl. 84. st. 2. OZ, pa je bilo potrebno utvrditi je li tužena ad. 1. postupala u dobroj vjeri kod iniciranja ovršnog postupka.

11.1. Također se ističe kako pravo na posjed koje ima predmnijevani vlasnik nekretnine ne isključuje pravo vjerovnika (ovrhovoditelja) da u ovršnom postupku traži provedbu ovrhe na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama (u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu, donošenja rješenja o ovrsi i zabilježbe ovrhe u zemljišnoj knjizi) upisana kao vlasništvo ovršenika, već pravo na posjed koje ima treća osoba (predmnijevani vlasnik), može isključiti to pravo vjerovnika (ovrhovoditelja) samo pod uvjetom da vjerovnik kod iniciranja ovršnog postupka nije postupao u dobroj vjeri. Navedeno ovaj Sud svoju potvrdu nalazi i u stajalištima izraženim u Odluci broj: U-III-4177/2010 od 31. siječnja 2013. Ustavnog suda Republike Hrvatske, a takvo stajalište izraženo je i u više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. Rev 1548/10-2 od 3. ožujka 2011., Rev 1597/14-2 od 10. rujna 2014.).

12. Naime, tužena ad. 1. temeljem pravomoćne i ovršne Presude zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1110/2018 od 18. lipnja 2018., kojom je naloženo ovdje tuženiku ad. 2. da joj isplati iznos od 20.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, pokreće ovršni postupak pred ovim Sudom pod poslovnim brojem Ovr-1599/2018, te vrši upis zabilježbe ovrhe odnosno Rješenja o ovrsi ovog Suda od 25. siječnja 2019., utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i nemirenjem ovrhovoditelja, odnosno nje iz iznosa dobivenog prodajom, kako i proizlazi u vidom u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela ovog Suda zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa], u kojem trenutku je, a kao i danas, tuženik ad. 2., kao ovršenik upisan isključivim vlasnikom predmetne nekretnine za cijelo, dok s druge strane ovdje tužiteljica zabilježbu spora koji se pred ovim Sudom vodi pod poslovnim brojem P Ob-254/2021 radi utvrđenja bračne stečevine i izdvajanja posebne imovine, u predmetnom zk. ul. vrši dana 8. prosinca 2021. Napominje se da je ovrha koju ovom postupkom tužiteljica pokušava proglasiti nedopuštenom, a koja se pred ovim Sudom vodi pod poslovnim brojem Ovr-52/2022, pokrenuta obzirom u ranijem postupku pod poslovnim brojem Ovr-1599/2018 ovrhovoditeljica nije uspjela podmiriti svoje potraživanje utvrđeno temeljem pravomoćne i ovršne Presude zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1110/2018 od 18. lipnja 2018., izuzev zakonskih zateznih kamata.

13. Slijedom iznesenog, ovaj Sud drži kako tužena ad. 1. u trenutku podnošenja prijedloga za ovrhu kao i trenutku zabilježbe pokretanja ovršnog postupka na predmetnoj nekretnini, nije postupala nemarno, te s obzirom na okolnosti nije imala razloga posumnjati da je izvanknjižno stanje drukčije od zemljišnoknjižnog stanja vlasništva na predmetnoj nekretnini, pa da njezino povjerenje u zemljišne knjige uživa zaštitu sukladno citiranoj odredbi čl. 122. ZV, a ista zabilježbom ovrhe kao ovrhovoditelj stječe pravo na namirenje u smislu odredbe čl. 84. st. 2. OZ, te da tužiteljica kao predmnijevani vlasnik nije uspješno zaštitila svoje pravo na predmetu ovrhe, jer nije dokazala da je ovrhovoditeljica, u konkretnom slučaju tužena ad. 1. bila nesavjesna, nepoštena odnosno da je zlouporabila svoje pravo.

14. Tako, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Nar. Nov. broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 – dalje ZPP), ovaj Sud nije našao osnovanim usvojiti predmetni tužbeni zahtjev, te proglasiti nedopuštenom ovrhu koja se vodi kod Općinskog suda u Zadru pod brojem Ovr- 52/2022, a koja je određena na nekretnini tuženika ad 2., upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa], odnosno kat. čest. br. [katastarska čestica], slijedom čega je odlučeno kao u izreci.

15. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov. br: 138/23), slijedom čega je tuženoj ad. 1., kao stranci koja je u cijelosti uspjela u ovom postupku, priznat trošak parničnog postupka na ime zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to trošak sastava odgovora na tužbu od 6.6.2023. – 100 bodova, te trošak sastava podnesaka od 15.5.2025., 2.9.2025. i 20.11.2025. – svaki po 100 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV, ukupno iznosi 1.000,00 EUR, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ove Presude.

Zadar, 12. siječnja 2026.

S u t k i nj a

Iva Abfal

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.,

2. Tuženoj ad 1. po pun.,

3. Tuženiku ad 2. osobno.