Poslovni broj: Us I-217/2025-13

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Leandri Mojtić kao sucu pojedincu te zapisničarki Milki Škaro Grozdanić, u upravnom sporu tužiteljice ĆH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Jasminka Trubelja odvjetnica u Zagrebu, Trnjanska cesta 11/II, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Općine Podgora, Podgora, Andrije Kačića Miošića 2, OIB: 87761142122, koju zastupa opunomoćenik Srđan Vrdoljak odvjetnik u Splitu, Ljudevita Posavskog 12 b, u upravnoj stvari izdavanja građevinske dozvole, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene 12. prosinca 2025., a objavljene 12. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži poništenje rješenja KLASA: UP/II-361-03/23-02/481, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 2. studenog 2023., kao i poništenje Građevinske dozvole koju je izdala Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjek u Makarskoj, KLASA: UP/I-361- 03/23-01/000016, URBROJ: 2181/1-11-00-03/04-23-0032 od 25. kolovoza 2023., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška upravnog spora, kao neosnovan.

III. Nalaže se tužiteljici da zainteresiranoj osobi naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/23-02/481, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 2. studenog 2023., odbijena je žalba ĆH, ovdje tužiteljice, izjavljena protiv Građevinske dozvole koju je izdala Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjek u Makarskoj, KLASA: UP/I-361-03/23-01/000016, URBROJ: 2181/1-11-00-03/04-23-0032 od 25. kolovoza 2023.

2. Citiranom Građevinskom dozvolom koju je izdala Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjek u Makarskoj, KLASA: UP/I-361-03/23-01/000016, URBROJ: 2181/1-11-00-03/04-23-0032 od 25. kolovoza 2023. dozvoljava se investitoru Općini Podgora, Podgora, zahvat u prostoru infrastrukturne namjene prometnog sustava (cestovni promet), 2.b skupine gradnja javne ceste na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa statusom „javnog puta u općoj uporabi" i propusta (mosta) preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa statusom „javnog vodnog dobra u općoj uporabi" u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake TD-1901/23, koji je sastavni dio ove građevinske dozvole za koji je glavni projektant GH, dipl.ing.građ., broj ovlaštenja G 829.

3. Protiv osporavanog rješenja tužiteljica je pravodobno podnijela tužbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava te zbog bitnih povreda odredbi upravnog postupka, navodeći da smatra da je osporavano rješenje nezakonito iz svih u žalbi navedenih žalbenih razloga, a poglavito iz razloga povrede prava vlasništva zajamčenog čl. 48. st. 1. Ustava RH. Tužiteljica navodi dijelove obrazloženja osporavanog rješenja te ističe da tuženik razmatrajući žalbu nije dao pravne odgovore na žalbene razloge jer da je veći dio obrazloženja osporavanog rješenja posvetio uopćenim pravilima postupka. Pri tome da tuženik zauzima pravno shvaćanje da neriješeni imovinskopravni odnosi prilikom izdavanja građevinske dozvole ne spadaju u nadležnost građevinske inspekcije i da se prigovori tužiteljice (vlasnice) ne razmatraju u postupku izdavanja građevinske dozvole jer da je pitanje eventualne izgradnje objekta protivno građevinskoj dozvoli stvar posebnog postupka odgovarajuće inspekcije. Da u nastavku obrazloženja osporavanog rješenja tuženik zauzima pravno shvaćanje da u postupku izdavanja građevinske dozvole upravno tijelo ispituje samo uvjete za izdavanje sukladno odredbi čl. 110. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19). Dakle, da tuženik priznaje da nije razmatrao žalbeni razlog povrede prava vlasništva zajamčenog čl. 48. st. 1. Ustava RH (što se može smatrati da je priznao povredu prava vlasništva), već da tužiteljicu upućuje da može u parničnom ili izvanparničnom postupku, kao i u postupku građevinske inspekcije ostvariti svoje pravo. Ističe da ovakvim pravnim shvaćanjem tuženik prešućuje povredu prava vlasništva tužiteljice zajamčenog čl. 48. st. 1. Ustava RH. Također navodi da je pogrešno pravno shvaćanje tuženika glede žalbenih razloga tužiteljice u kojima je navela i dokazala da je građevinska dozvola ispostavljena na homogenizacijskoj mapi gdje se ulazi u posjed čest. zem. [katastarska čestica] i kupljenu čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] za koje je tužiteljica dobila DGO prije pokretanja postupka izdavanja građevinske dozvole. Da tuženik odgovarajući na žalbeni navod da država nije smjela raditi homogenizaciju na tome dijelu, zauzima pravno shvaćanje da takvi navodi nisu od utjecaja na postupak izdavanja građevinske dozvole te da u nastavku ovog obrazloženja tuženik navodi da „pitanje uređenja međa nije prethodno pitanje za postupak izdavanja građevinske dozvole jer da isto može biti raspravljeno u postupku pred nadležnim sudom“. Tužiteljica nadalje navodi da je pravno shvaćanje tuženika da u postupku izdavanja građevinske dozvole upravno tijelo ispituje samo uvjete sukladno odredbi čl. 110. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) načelno ispravno, ali samo u slučaju ako su riješeni imovinskopravni odnosi i u slučaju da nije povrijeđeno pravo vlasništva trećih osoba, a u ovom slučaju tužiteljice. Također da je neprihvatljivo pravno shvaćanje tuženika da se imovinsko pravni odnosi ne rješavaju u postupku izdavanja građevinske dozvole, već pred nadležnim sudom, što da je suprotno odluci Visokog upravnog suda RH br. Us-9767/2004-5 od 03. srpnja 2008. godine u kojoj da je izričito navedeno da se imovinsko pravni odnosi rješavaju u postupku izdavanja građevinske dozvole. Nastavno, da je neprihvatljivo i pravno shvaćanje tuženika iz kojega proizlazi da između Općine Podgore i tužiteljice nije uređena međa, a da uređenje međa nije prethodno pitanje u postupku za izdavanje građevinske dozvole, kao i za pitanje zakonitosti izgradnje objekta, već da isto može biti raspravljeno u postupku pred nadležnim sudom. Ističe da ovakvo pravno shvaćanje nema mjesta u ovom postupku jer da je međa zemljišta između Općine Podgora i zemljišta tužiteljice potpuno uređena i da je ne treba uređivati, a da Općina Podgora priznaje da je već započetim radovima povrijeđeno pravo vlasništva tužiteljice, a izdavanjem građevinske dozvole da će se to samo nastaviti i za tužiteljicu da će nastati trajna šteta što da je doista razlog da se to pitanje riješi prije donošenja rješenja o građevinskoj dozvoli jer da to zaista jest prethodno pitanje i o načinu kako će se to pitanje riješiti da ovisi hoće li se građevinska dozvola izdati. Da je Općina Podgora u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole znala da imovinsko pravni odnosi nisu riješeni jer da je već radovima izvedenim prije podnošenja zahtjeva povrijeđeno pravo vlasništva tužiteljice pa da je Općina Podgora bila dužna u skladu s čl. 108. st. 2. t. 9. dostaviti dokaz da je tužiteljica kao vlasnik građevinskog zemljišta ispunila svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo Općine Podgora, odnosno dužnosti sklapanja Ugovora o osnivanju služnosti. Da je tuženik potpuno zanemario odredbu čl. 115. Zakona o gradnji prema kojemu je tužiteljica u postupku izdavanja građevinske dozvole stranka u postupku obzirom na opisanu povredu prava vlasništva. Upravo iz tih razloga tuženik smatra da se građevinska dozvola mogla izdati i bez neriješenih imovinsko pravnih odnosa i to uz poznatu činjenicu da je već nastala šteta na nekretnini tužiteljice, a da se na tako izdanoj građevinskoj dozvoli može graditi javna cesta, a da tek nakon izgradnje javne ceste tužiteljica može pokretati i voditi sudski postupak pri čemu da tuženik ne navodi kakav bi tužbeni zahtjev tužiteljica mogla postaviti. Da tuženik nije uzeo u obzir činjenicu da u postupku koji je prethodio donošenju građevinske dozvole nije postupljeno po čl. 119. st. 1. Zakona o gradnji po zahtjevu tužiteljice koja je tražila rok od 8 dana da se pisanim putem izjasni o namjeravanoj gradnji javne ceste na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa statusom „javnog puta u općoj uporabi“ i propusta (mosta) preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa statusom „javnog vodnog dobra u općoj uporabi“. Da tuženik također nije uzeo u obzir činjenicu da je povrijeđen čl. 121. st. 1. Zakona o gradnji koji propisuje da se izvođenju pripremnih radova za građenje može pristupiti na temelju pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole, a prema pravnom shvaćanju tužiteljice upravo je to nadležnost građevinske inspekcije koja je po službenoj dužnosti bila dužna pristupiti na teren i zabraniti izvođenje pripremnih radova. Da obrazloženje osporavanog rješenja ne opravdava izreku jer da su neprihvatljiva pravna shvaćanja tuženika, a izreka da je upravo donesena na temelju pogrešnih pravnih shvaćanja i pogrešnog uvjerenja da nije uređena međa i da su imovinsko pravni odnosi između Općine Podgora i tužiteljice riješeni. Zaključno, da se tuženik uopće ne osvrće na čl. 48. st. 1. Ustava RH iako se iz obrazloženja može utvrditi da je tuženik shvatio povredu prava vlasništva tužiteljice nastalu pripremnim radovima prije izdavanja građevinske dozvole koji će se radovi naravno nastaviti najvjerojatnije i prije pravomoćnosti građevinske dozvole. Tužiteljica daje do znanja da će svoje pravo vlasništva zajamčeno čl. 48. st. 1. Ustava RH braniti (ako ne dobije zaštitu Upravnog suda u Splitu, odnosno Visokog upravnog suda RH) ako to bude trebalo i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu te da je već angažirala stalnog sudskog vještaka građevinske struke koji će utvrditi već nastalu štetu, kao i procjenu buduće štete pa da će na temelju toga nalaza ustati kod Općinskog suda u Splitu za naknadu štete i isplatu rente. Tužiteljica smatra da je svoju tužbu dovoljno obrazložila slijedom čega pa predlaže Upravnom sudu u Splitu da provede postupak i donese presudu kojom će poništiti rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-03/23-02/481, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 02. studenog 2023. godine, kao i građevinsku dozvolu Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjeka u Makarskoj, KLASA: UP/I-361- 03/23-01/000016, URBROJ: 2181/1-11-00-03/04-23-0032 od 25. kolovoza 2023. godine te kojom će naložiti tuženiku da tužiteljici naknadi trošak upravnog spora zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku do 15 dana.

4. Tuženo tijelo je u odgovoru na tužbu od 8. veljače 2024. ustrajalo u navodima i razlozima sadržanim u obrazloženju osporavanog rješenja predlažući da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Rješenjem ovog suda posl. br. Us I-217/2025-7 od 13. veljače 2025. pozvana je zainteresirana osoba Općina Podgora da sudjeluje u ovom upravnom sporu te joj je dostavljena tužba tužitelja i odgovor na tužbu tuženika na očitovanje.

6. Zainteresirana osoba je u svom odgovoru na tužbu od 19. ožujka 2025. navela se protivi svim navodima iz tužbe jer da iz istih ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, da su navodi tužiteljice u potpunosti paušalni, činjenično neosnovani te da tužiteljica pogrešno tumači pozitivno pravne odredbe. Da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti za izdavanje građevinske dozvole slijedom čega je predložila da Sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužiteljice, te da je obveže na podmirenje troškova ovog upravnog spora ovdje zainteresiranoj osobi.

7. Podneskom od 4. studenog 2025. tužiteljica je osporila navode tuženika i zainteresirane osobe iz odgovora na tužbu jer da su isti paušalni, ističući da iz navoda tužbe i privitaka tužbi nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica samovlasnica nekretnine, te je opreza radi dostavila pravomoćnu i ovršnu presudu Općinskog suda u Makarskoj posl. broj P-605/2023-32 od 09.01.2025. godine, te dopunu nalaza i mišljenja vještaka Perice Puljića dipl. ing. geod. Ujedno je navela da je u nalazu i dopuni nalaza vještak utvrdio: „Utvrđeno je da je č.z. 7364/4 K. O. [katastarska općina] nastala 2025. godine, temeljem prijavnom lista Klasa: UP-I-1932-07/25-02/431 od dijela č.z.7364/1(upisana za dio od 106m[2] .) Formirana č.z.7364/4 površine od 106m upisuje se u novi posjedovati list broj 3122 kao vlasnik ĆH, [adresa],Velika Gorica(Vlasnik)“. Dakle da je vještak potvrdio da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 106 m[2] samovlasništvo tužiteljice. Dostavila je i skicu izmjere vještaka Perice Puljića od 23. rujna 2024. godine te skicu izmjere TH od rujna 2023. godine. Tužiteljica smatra da su ispunjeni uvjeti za donošenje presude bez održavanja rasprave pa je predložila da sud donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev, a tuženika obvezati da joj naknadi troškove upravnog spora koji se sastoje od troška sastava tužbe od 200,00 EUR te troška sastava ovog podneska od 200,00 EUR, što ukupno iznosi 400,00 EUR, uvećano za 25 % PDV-a što iznosi 100,00 EUR, odnosno sveukupno 500,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate.

8. Na ročištu koje je pred ovim sudom održano u odsutnosti uredno pozvane tužiteljice i tuženika, zamjenica opunomoćenika zainteresirane osobe je ustrajala u navodima iz odgovora na tužbu predlažući zaključenje raspravljanja i donošenje presude kojom će se odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice te je zatražila naknadu troškova.

9. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu te cjelokupnog spisa tuženog tijela koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu, kao i svih isprava koje su istom priložene te je zaključio raspravljanje u predmetnom upravnom sporu.

10. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

11. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja KLASA: UP/II- 361-03/23-02/481, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 2. studenog 2023.

12. Među strankama je sporno je li pravilno i zakonito Građevinskom dozvolom koju je izdala Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjek u Makarskoj, KLASA: UP/I-361-03/23-01/000016, URBROJ: 2181/1- 11-00-03/04-23-0032 od 25. kolovoza 2023., investitoru Općini Podgora, Podgora, dozvoljen zahvat u prostoru infrastrukturne namjene prometnog sustava (cestovni promet), 2.b skupine gradnja javne ceste na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa statusom „javnog puta u općoj uporabi" i propusta (mosta) preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa statusom „javnog vodnog dobra u općoj uporabi" u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake TD-1901/23, koji je sastavni dio ove građevinske dozvole za koji je glavni projektant GH, dipl.ing.građ., broj ovlaštenja G 829.

13. Među strankama je sporno jesu li u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari ispunjeni zakonski uvjeti za izdavanje građevinske dozvole.

14. Odredba čl. 108. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj: 153/2013, 20/2017, 39/2019, 125/2019) sadrži odredbe o zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole pa je tako stavkom 1. propisano da zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor.

Stavkom 2., istog članka, je taksativno propisano i navedeno što investitor uz Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola prilaže.

Stavkom 3., istog članka, propisano je da Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka prilaže:

1. lokacijsku dozvolu i

2. parcelacijski elaborat koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrdilo Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je izdalo lokacijsku dozvolu za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom.

15. Člankom 109. Zakona je propisano što se smatra dokazom pravnog interesa, pa je tako stavkom 1., istog članka, propisano da se dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra:

1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi

2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja

3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja

4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje

5. pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine te suglasnost Republike Hrvatske, tijela nadležnog za upravljanje državnom imovinom, za nekretnine kojima Ministarstvo državne imovine upravlja temeljem članka 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.)

6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.

16. Člankom 110. Zakona propisani su uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, pa je tako stavkom 1., istog članka, propisano da je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi:

1. da su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti

2. da su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja

3. da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta

4. da je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom

5. da je glavni projekt izradila ovlaštena osoba

6. da je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova 7. da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

17. Čankom 113. Zakona o gradnji propisano je da se Građevinska dozvola izdaje za:

1. građenje cijele građevine

2. izvođenje radova na postojećoj građevini propisanih ovim Zakonom

3. građenje jedne ili više cjelovitih građevina složene građevine (etapa) određenih lokacijskom dozvolom ili

4. jednu ili više faza pojedine građevine određenih lokacijskom dozvolom. Stavkom 2., istog članka, je propisano da je Glavni projekt sastavni dio građevinske dozvole, a što na njemu mora biti navedeno i ovjereno po tijelu graditeljstva.“

18. Iz stanja i sadržaja spisa te spisa tuženog tijela nespornim proizlazi:

- da je upravni postupak koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja proveden na zahtjev Općine Podgora, ovdje zainteresirane osobe, od 07. veljače 2023. za izdavanje građevinske dozvole za zahvat u prostoru infrastrukturne namjene prometnog sustava (cestovni promet), 2.b skupine gradnja javne ceste na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa statusom „javnog puta u općoj uporabi" i propusta (mosta) preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa statusom „javnog vodnog dobra u općoj uporabi" u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake TD-1901/23, koji je sastavni dio ove građevinske dozvole za koji je glavni projektant GH, dipl.ing.građ., broj ovlaštenja G 829,

- da je investitor uz zahtjev priložio svu zakonom propisanu dokumentaciju uključujući i dokaz pravnog interesa i to izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišno knjižnog odjela Makarska, br. 6740, izdan za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], katastarske kulture put s upisanim statusom javnog dobra u općoj uporabi, kojim upravlja Općina Podgora i Ugovor o pravu građenja na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa statusom javnog vodnog dobra u općoj uporabi, na površini 37 m[2] , na kojem se gradi propust (most), sklopljen između Hrvatskih voda, pravne osobe za upravljanje vodama, OIB 28921383001 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara

220 i investitora Općine Podgora;

- da su priložene propisane potvrde glavnog projekta javnopravnih tijela;

- da je uvidom u glavni projekt koji je izrađen po ovlaštenim osobama, utvrđeno da je taj projekt izrađen u skladu s odredbama prostorno planske dokumentacije u smislu odredbe članka 110. stavka 1. točke 3. Zakona o gradnji: i to obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Podgora (SI.GI. br. 4/07, 1/10, 7/11, 7/13, 07/14, 13/15, 08/16, 06/17 18/19 i 03/20), kao važećeg dokumenta prostornog uređenja za područje zahvata i to unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mješovite namjene, a odgovarajući kartografski prikaz iz prostornog plana s legendom i sastavnicom su priloženi spisu;

- da je glavni projekt za gradnju ove građevine izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim važećim prostornim planom, odnosno dostavljeni glavni projekt je u pogledu lokacijskih uvjeta usklađen s odredbama čl. 18.stavak 4., 79., 83. i 103. važećeg prostornog plana;

- da je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, da je propisano označen te da je izrađen na način da je onemogućena promjena njegova sadržaja odnosno zamjena njegovih dijelova;

- da ne postoji obaveza izrade urbanističkog plana uređenja za predmetno zemljište;

- da obveza utvrđivanja mogućnost priključenja građevine na sustav odvodnje otpadnih voda nije propisana Zakonom;

- da obveza utvrđivanja mogućnost priključenja građevine na niskonaponsku električnu mrežu nije propisana Zakonom;

- da je strankama u postupku osobnim i javnim pozivom omogućeno da izvrše uvid u spis predmeta;

- da se tužiteljica odazvale te nakon izvršenog uvida u spis iznijela primjedbe koje ujedno predstavljaju tužbene navode u ovoj tužbi.

19. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja po ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije povrijeđen Zakon na štetu tužiteljice, kako to ista neosnovano smatra već je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno pravo.

20. Ovo stoga što se u skladu s naprijed citiranom odredbom članka 110. stavka 1. ZOG-a u postupku izdavanja građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, utvrđuje da su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, da je glavni projekt izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom koji su određeni lokacijskom dozvolom, da je glavni projekt izradila ovlaštena osoba i da je glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova, a što je u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari zadovoljeno budući da je iz isprava priloženih spisu utvrđeno da je investitor, ovdje zainteresirana osoba, uz zahtjev priložio dokumentaciju propisanu člankom 108. ZOG-a, te da su stranke u postupku pozvane na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja kako to propisuje odredba članka 116. ZOG-a.

21. Pravilno prvostupanjsko, a potom i tuženo tijelo u obrazloženju svojih rješenja navode da neriješeni imovinskopravni odnosi prilikom izdavanja građevinske dozvole ne spadaju u nadležnost prvostupanjskog, a tako ni tuženog tijela, niti su isti predmet postupka izdavanja građevinske dozvole, pa tako ni ovog upravnog spora. Valja istaći da uređenje međa, a time podredno i prigovor povrede prava vlasništva je u konkretnom slučaju neosnovan, kako su to pravilno obrazložili i prvostupanjsko, a potom i tuženo tijelo navodeći da se u postupku izdavanja građevinske dozvole ne može rješavati pitanje međa, te da pitanje eventualne izgradnje objekta protivno građevinskoj dozvoli, kao i eventualno nastale štete za koju tužiteljica tvrdi da je nastala, stvar su posebnog postupka odgovarajuće inspekcije.

22. U odnosu na navedeno, valja istaći da se predmetni zahvat u prostoru odobrava na temelju postojećeg stanja u katastarskom operatu i propisanih dokaza s tim u vezi. U konkretnom slučaju, to su glavnom projektu priložena geodetska situacija stvarnog stanja terena i geodetska situacija građevne čestice te potvrđeni geodetski elaborat, kojima su međe između susjednih čestica prikazane prema podacima katastarskog operata. Stoga pitanje uređenja međa, kraj činjenice da je zainteresirana osoba ispunila zakonom propisane uvjete za ishođenje građevinske dozvole, ne utječe na drugačije rješenje ove upravne stvari, a koje pravno shvaćanje je izraženo u brojnoj upravno sudskoj praksi, pa tako primjerice i u odluci Visokog upravnog suda posl. br. Usž-1718/2025-2 od 14. listopada 2025.

23. Također valja istaći da s obzirom da se građevinskom dozvolom stječe pravo na građenje nekretnine, ista nema utjecaja na vlasničke odnose na nekretnini. Dakle, prema odredbi čl. 107. st. 2. ZoG-a građevinska dozvola nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine.

24. Slijedom naprijed navedenih nespornih utvrđenja, pravilno je postupilo prvostupanjsko upravno tijelo kada je nakon utvrđenog činjeničnog stanja te utvrđenja da je predmetni zahvat u skladu sa PPUO Podgora, izdalo građevinsku dozvolu, te u konkretnom slučaju nije povrijeđen Zakon na štetu tužiteljice, kako to ista neosnovano smatra.

25. Nisu osnovani, niti su od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari tužbeni navodi tužiteljice koji su istovjetni žalbenim navodima, na koje navode su detaljno, argumentirano i na zakonu osnovano odgovorili i prvostupanjsko, a potom i tuženo tijelo, a koja obrazloženja u cijelosti prihvaća i ovaj Sud. Kako je zainteresirana osoba kao investitor nedvojbeno dokazala svoj pravni interes i to na temelju izvatka iz zemljišne knjige Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišno knjižnog odjela Makarska, br. 6740, izdan za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], katastarske kulture put s upisanim statusom javnog dobra u općoj uporabi, kojim upravlja Općina Podgora i Ugovora o pravu građenja na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa statusom javnog vodnog dobra u općoj uporabi, na površini 37 m[2] , na kojem se gradi propust (most), sklopljenog između Hrvatskih voda, pravne osobe za upravljanje vodama, OIB: 28921383001 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 220, i investitora Općine Podgora, to tužbeni navodi tužiteljice nisu od utjecaja na odluku o zakonitosti upravnog akta odnosno predmetne Građevinske dozvole, a tužiteljica eventualnu zaštitu prava vlasništva, ukoliko smatra potrebnim, može zatražiti pred stvarno i mjesno nadležnim redovnim sudom, što je u dispoziciji tužiteljice, a ne u okviru ovog upravnog spora.

26. S tim u vezi, valja istaći da ocjena zakonitosti geodetskog elaborata te s tim u svezi i provedba promjena u katastru na temelju istog, nisu predmet upravnog postupka koji je prethodio izdavanja Građevinske dozvole već upravnog postupka čija se ispravnost i zakonitost cijeni u postupku pred nadležnim katastarskim uredom, a ne pred tijelom graditeljstva. Stoga ocjena zakonitosti geodetskog elaborata ne može biti ni predmetom ovog upravnog spora, o čemu je upravno sudska praksa izrazila svoje pravo stajalište u brojnim sudskim odlukama.

27. Pored navedenog, pravilno tuženo tijelo navodi da okolnost započetog građenja, odnosno izvođenja radova na terenu protivno građevinskoj dozvoli te eventualnog postupka građevinske inspekcije, nije zapreka za izdavanje građevinske dozvole budući da prema Zakonu o gradnji nije zabranjeno izdavanje građevinske dozvole ako su za izdavanje građevinske dozvole za tu građevinu ispunjeni svi Zakonom propisani uvjeti o gradnji. Pitanje građenja bez dozvole, kao i građenja koje odstupa od izdane dozvole, predmet je drugih postupaka, a pitanje je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom utvrđuje se u postupku izdavanja uporabne dozvole.

28. Slijedom naprijed navedenih nespornih utvrđenja tužbeni navodi tužiteljice nisu s uspjehom osporili zakonitost, ni pravilnost osporavanog rješenja koje je po ocjeni ovog Suda, pravilno odbilo žalbu žaliteljice, ovdje tužiteljice, izjavljenu protiv izdane Građevinske dozvole uz obrazloženje koje kao valjano, argumentirano i na zakonu osnovano u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

29. Nije ostvaren ni koji od razloga ništavosti na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 47. stavku 3. ZUS-a, to je valjalo na temelju odredbe članka 116. st. 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u točci I. izreke.

30. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 147. st. 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

31. Obzirom da tužiteljica nije uspjela u sporu, to je valjalo u skladu s naprijed citiranom odredbom čl.147. st. 1. ZUS-a odbiti zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora te riješiti kao pod točkom II. izreke

32. Kako je zainteresirana osoba uspjela u predmetnom upravnom sporu, a s obzirom na činjenicu da se prema odredbi članka 144. st. 3. ZUS-a vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom, da je u međuvremenu stupila nova Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23) koja je na snazi od 25. studenog 2023., da je vrijednost boda prema Tbr. 54. Tarife 2,00 eura, te da Tbr. 52. t. 3. propisuje kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, to je opunomoćeniku zainteresirane osobe valjalo priznati trošak za dvije radnje i to trošak sastava odgovora na tužbu od 19. ožujka 2025. od 500 bodova odnosno 1.000 eura i trošak zastupanja na ročištu od 12. prosinca 2025. od 500 bodova odnosno 1.000 eura, odnosno 2.000 eura, uvećano za iznos PDV-a od 25 % u iznosu od 500,00 eura, odnosno sveukupan trošak u iznosu od 2.500,00 eura. Slijedom navedenog, valjalo je riješiti kao pod točkom III. izreke

U Splitu 12. siječnja 2026.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opun. tužitelja

- tuženiku

- opun. zain. osobe

- povrat spisa t. tijela, po pravom.

- pozvati tužiteljicu na uplatu sudske pristojbe za tužbu i za presudu, po pravom.

- u spis

- kal. do 3.3.2026.