P-1240/2023-24

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužiteljice GR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vladimir Vujičić, odvjetnik u Visu, protiv tuženika pod 1 ŽR pok. G iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 2 KR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 3 IR, pod 4 JR, nepoznatih prebivališta i boravišta, koje zastupa privremeni zastupnik Ivan Acalinović, odvjetnik u Visu i pod 5 NR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. studenog 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Marija Granića, odvjetnika u Splitu, na ročištu radi objave dana 12. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica za cijelo realnog dijela nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji realni dio ima površinu od 34 m2, a na skici lica mjesta iz nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. iz listopada 2025. označen je slovima A-B-C-D-E-F-A.

Tužiteljica je ovlaštena, po pravomoćnosti ove presude, zatražiti i postići u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva za cijelo na

-realnom dijelu nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji realni dio ima površinu od 34 m2, a na skici lica mjesta iz nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. iz listopada 2025. označen je slovima A-B-C-D-E-F-A, a to sve nakon izrade parcelacijskog elaborata i prijavnog lista kojim će se od

- realnog dijela nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji realni dio ima površinu od 34 m2, a na skici lica mjesta iz nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. iz listopada 2025. označen je slovima A-B-C-D-E-F-A, formirati posebna nekretnina.

Obrazloženje

1. Dana 30. ožujka 2023. zaprimljena je tužba kojom je tužiteljica ustala protiv tuženika pod 1 ŽR, ranije označene tužene pod 2 LR te tuženika pod 3 IR i pod 4 JR, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. U bitnom navodi kako je vlasnica predmetnog fizički odvojenog dijela nekretnine površine 34 m2, položenog na označenoj katastarskoj čestici, jer je računajući i njezinu baku ČR te majku SR, u zakonom propisanom posjedu koji traje preko pedeset godina, tako da je vlasništvo stekla dosjelošću. Dodaje kako predmet spora u naravi predstavlja staru kućicu i dvorište, a u odnosu na tuženike ističe kako su formalno upisani suvlasnici nekretnine, jer taj upis ne odgovara stvarnom vlasničkom stanju.

2. U svom odgovoru od 26. travnja 2023. tuženik pod 1 priznao je tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev, dok se ranije označena tužena pod 2 LR nije očitovala u ostavljenom joj roku.

3. Kako su tuženici pod 3 i 4 označeni osobama nepoznatih prebivališta i boravišta, sud im je nakon obavljene provjere rješenjem od 12. travnja 2023. postavio privremenog zastupnika Ivana Acalinovića, odvjetnika u [adresa], koji se u odgovoru od 21. travnja 2023. iz opreza usprotivio tužbi i predložio izvođenje potrebnih dokaza.

4. Slijedom iznijetog formalnog protivljenja tuženika pod 3 i 4, a uvažavajući činjenicu da predmet spora predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] i da s tim u vezi odluka u ovoj pravnoj stvari mora biti istovjetna za sve tuženike kao nužne i jedinstvene suparničare, u odnosu na tuženika pod 1 i ranije označenu tuženu pod 2 LR nije donesena presuda na temelju priznanja, odnosno presuda zbog ogluhe, već je i u odnosu na njih trebalo odlučiti ovom meritornom presudom.

5. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom vlasničkih listova od 27. ožujka 2023. i 5. studenog 2025., geodetskog situacijskog nacrta iz listopada 2022., rješenja o nasljeđivanju broj O-1105/80 od 28. kolovoza 1980. i broj O-7338/06 od 12. veljače 2007., uporabne dozvole Upravnog odijela za graditeljstvo i prostorno uređenje SD županije ispostave [adresa] od 26. rujna 2019., očevidom održanim na licu mjesta 5. rujna 2025. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića i pregledom njegovog nalaza od 6. listopada 2025. te saslušanjem svjedoka ZR, DR, BR i PR.

6. Podneskom od 5. studenog 2025. tužiteljica je izvijestila kako je ranija tužena pod 2 LR preminula u tijeku postupka te kao nove tuženike pod 2 i pod 5 označila njezine nasljednike KR i NR, a tužbeni zahtjev postavila kao u izreci ove presude.

7. Stranke nisu zatražile naknadu parničnog troška.

8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi ima li tužiteljica valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva u odnosu na predmetnu nekretninu i upis tog prava u zemljišnim knjigama.

10. Kako se u tužbi i u tijeku postupka ističe samostalni i neometani posjed tužiteljice koji, računajući i njezine pravne prednice, traje dulje od 50 godina i s tim u vezi stjecanje prava vlasništva dosjelošću, prije svega valja navesti kako je odredbom iz članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP) propisano kako se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U ovom slučaju valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u skladu s pravnim pravilima iz Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, jer je ono po tužiteljičinoj baki svakako započelo prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO). Dakle, valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje dosjelošću u skladu s paragrafima 1452. -1471. OGZ, po kojima je posjed potreban za dosjelost trebao biti zakonit, pošten i istinit uz kontinuirano trajanje barem poštenog posjeda od trideset godina. Međutim, vrijeme za dosjedanje poštenog posjednika skraćeno je na dvadeset godina prema Načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. temeljem kojeg su rokovi za dosjedanje skraćeni i glede pravnih pravila OGZ i glede sudske prakse. Stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću propisivale su i odredbe iz čl. 28. ZOVO pa je tako u smislu st. 1. savjesni i zakoniti posjednik nekretnine stjecao pravo vlasništva protekom deset godina posjedovanja, a barem savjesni posjednik protekom dvadeset godina, kako je to propisivala odredba iz st. 4. Na praktički istovjetan način stjecanje prava vlasništva na nekretnini regulirano je i odredbama iz čl. 159. ZVDSP, tako da zakoniti, istiniti i pošteni posjednik stječe pravo vlasništva protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 2., dok posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Dakle, za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

11. Pregledom vlasničkih listova od 27. ožujka 2023. i 5. studenog 2025. razvidno je kako je čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u vrijeme podnošenja tužbe bila upisana kao suvlasništvo tada označenih stranaka, odnosno kao suvlasništvo stranaka u vrijeme donošenja ove presude, iz čega je razvidna pasivna legitimacija tuženika, što i nije bilo sporno.

12. Pregledom rješenja o nasljeđivanju broj O-1105/80 od 28. kolovoza 1980. razvidno je kako je ČR ud. Ž pok. K (rođenu **.**.1898., a umrlu **.**.1980.) naslijedila kći SR za cijelo.

13. Pregledom rješenja broj O-7338/06 od 12. veljače 2007. razvidno je kako su SR (rođenu **.**.1925., a umrlu **.**.2006.) naslijedile kćeri HR i PR, svaka za ½ dijela.

14. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 5. rujna 2025. tužiteljica je sudu i sudskom vještaku za geodeziju kao predmet spora pokazala stari kameni prizemni objekt ("tezu"-kučicu) položenu u gradu [adresa], predio [adresa], bez kućnog broja. Do ovog objekta natkrivenog eternitnim pločama pristupa se s javnog puta, a ulazi kroz stara jednokrilna drvena vrata sa zapadne strane. Pored kučice, kao predmet spora pokazan je i pripadajući kamin s pristupnom betonskom površinom.

15. Sudski vještak Rajko Radišić u svom je nalazu od 6. listopada 2025. identificirao pokazanu nekretninu i utvrdio kako je njezina površine od 34 m2 položena na sjeverozapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], od čega je 20 m2 prizemnica, a 14 m2 odnosi se na pripadajuće dvorište. Predmetnu nekretninu je na skici lica mjesta označio slovima A-B-C-D-E-F-A, a na njegov nalaz i mišljenje stranke nisu iskazale primjedbe kojem bi ga osporile ili kako dovele u sumnju, stoga ga sud prihvaća u cijelosti kao stručnog i objektivnog.

16. O posjedu predmetne nekretnine, načinu njezinog korištenja i korisnicima, govorili su na licu mjesta saslušani svjedoci ZR, DR, BR i PR, koji u osnovi potvrđuju tužbene navode. Naime, poznato im je kako je predmetna nekretnina desetljećima bila u samostalnom i neosporavanom posjedu tužiteljičinog djeda i težaka MR " I", koji ju je koristio kao pomoćni objekt nesporne obiteljske kuće, odnosno kao štalu za radne životinje. Tvrde kako su nakon njegove smrti prizemnicu nastavile koristiti supruga ČR i kći SR kao spremu za drva i skladištenje stvari te naknadno uz nju izgradili kamin. Svjedok ČR čuo je kako je tužiteljičina majka sklopila sa sestrom sporazum o diobi naslijeđenih obiteljskih nekretnina, a svjedokinja PR potvrđuje diobu uz obrazloženje kako je tim pravnim poslom majka tužiteljice SR stekla posjed predmetne nekretnine za cijelo. Iskaze ovih svjedoka valjalo je cijeniti iz razloga što se radi o domaćim ljudima i susjedima u dobi od 72 do 78 godina, stoga je logično i očekivano da su najmanje 60 godina imali neposredna i objektivna saznanja o nekretnini o kojoj su govorili, načinu njezinog korištenja i osobama koje su je koristile. Također je valjalo uzeti u obzir kako su iskazi ovih svjedoka u potpunom činjeničnom i kronološkom skladu, a pored svega cijeniti iskaz svjedokinje PR kada potvrđuje tužbene navode o diobi "Malenkovih" nekretnina, jer se radi o tužiteljičinoj sestri i sudionici tog sporazuma. U svakom slučaju, navodi svjedoka drže se uvjerljivim i vjerodostojnim, stoga ih sud prihvaća u cijelosti.

17. Cijeneći ovako utvrđene činjenice, tužiteljica je dokazala kako njezin posjed ima zakonom propisanu kakvoću propisanu odredbama iz čl. 18. ZVDSP. Dakle, zakonit je, jer ga je stekla nasljeđivanjem majke ČR i naknadnim sklapanjem usmene diobe sa sestrom PR, a ne temelju očevida i utvrđenog samostalnog posjeda tužiteljice te iskaza svjedoka jasno je kako je taj pravni posao proizveo očekivane učinke među njegovim sudionicama. Posjed je i istinit, jer nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja, a što se tiče poštenja, ono je zakonska presumpcija dok se ne dokaže da je posjednik u vrijeme stjecanja ili naknadno, znao ili je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema navedenom stanju u spisu, a posebno cijeneći da je tuženik pod 1 priznao navode iz tužbe te da se ranija tužena LR oglušila na postavljeni tužbeni zahtjev, očito je kako tužiteljica, ali i njezini pravni prednici, nije imala razloga sumnjati da joj ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine za cijelo, što znači da upis tuženika kao suvlasnika u odnosu na ovdje sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nije u skladu sa stvarnim vlasničkim stanjem. Kod takvog stanja stvari, tužba ima valjano zakonsko uporište u citiranim odredbama ZVDSP koje propisuju stjecanje prava vlasništva dosjelošću, radi čega je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja tužiteljice vlasnicom dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 34 m2, koji je sudski vještak za geodeziju označio slovima A- B-C-D-E-F-A, izdvajanja tog određenog dijela nekretnine i formiranja posebne čestice te upisa tužiteljice vlasnicom nekretnine u zemljišnoj knjizi, kako je odlučeno u izreci presude.

18. Odluka o parničnom trošku je izostala, jer stranke nisu zatražile njegovu naknadu.

Split, 12. siječnja 2026.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužiteljice

- tuženima pod 1, 2 i 5

- privr. zastupniku tuženika pod 3 i 4