REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R1 Ob-1007/2025-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagateljice JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Tatjana Barišić Tomše, odvjetnica u Zagrebu, protiv I.-protustranke ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II.-protustranke NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].- protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 09. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagateljice koji glasi:

„Utvrđuje se da je JŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je preminio 10.08.02023. godine u razdoblju od 2020. godine pa do njegove smrti 10.08.2023. godine.“

II. Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadu troška postupka u iznosu od 2.500,00 EUR.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 12. rujna 20023. podnijela ovome sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. FŽ u smislu odredbe čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZMO). Prijedlog je u skladu s određenjem odluke VSHR Rev-1639/2018 podnijela protiv nasljednika pokojnog, njegove majke VŽ, kao pasivno legitimirane osobe u izvanparničnom postupku radi utvrđenja izvanbračne zajednice temeljem spomenute odredbe čl. 22. st. 3. ZMO.

1.1. U prijedlogu navodi da je s FŽ živjela u bračnoj i, nakon razvoda braka, neprekidno u izvanbračnoj zajednici sve do smrti pokojnog, odnosno od 04. veljače 1989. do 10. kolovoza 2023. U tom su periodu bili prijavljeni na istoj adresi u [adresa]; predlagateljica mu je pružala cjelodnevnu skrb jer je nakon moždanog udara 2019. bio oduzet, a od 2021. je svaki drugi dan odlazio na hemodijalizu; po razvodu braka je bila opunomoćena na njegove račune; sahranila je pokojnog i podmirila sve troškove pogreba, za koje činjenice navodi da su dokaz njezinog statusa izvanbračne supruge.

1.2. Uz prijedlog su priložene izjave ČŽ i CŽ, preslike osobnih iskaznica predlagateljice i pokojnog FŽ, smrtni list, izvadak iz matice rođenih, računi pogrebnih usluga, punomoći i specijalna punomoć.

1.3. Prijedlogu je dodijeljen poslovni broj R1 Ob-2066/2025.

2. Podneskom od 28. rujna 2023. predlagateljica je kao protustranku naznačila i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, dok je podneskom od 06. veljače 2024. na spis dostavila nasljedničku izjavu VŽ od 06. veljače 2024., na kojoj je potpis davateljice izjave ovjeren kod javnog bilježnika Josipe Zubčić iz Zadra, broj Ov-474/24 od 06. veljače 2024. Prema sadržaju izjave se VŽ, majka pok. FŽ, odriče nasljedstva koje joj po zakonu pripada u ostavinskom postupku iza pok. FŽ koji se vodi kod javnog bilježnika Daniele Božić iz Zagreba pod brojem O-6231/23, UPP/OS-75/23 te izjavljuje da priznaje izvanbračnu zajednicu njegovoj supruzi JŽ.

3. Pasivna legitimacija VŽ utvrđenja je uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Danijele Božić iz Zagreba, O-6231/23, UPP/OS-75/23 od 28. veljače 2024. u ostavinskom postupku iza pok. FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz sadržaja kojeg slijedi da su u ostavinskom postupku iza pokojnog utvrđeni zakonskim nasljednici, majka VŽ i izvanbračna žena ostavitelja, JŽ (list 85 spisa).

4. Zamolbenim saslušanjem I.-protustranke VŽ od 27. lipnja 2024. (list 116 spisa), obzirom je tijekom postupka utvrđeno da je ista smještena u Dom za starije osobe u Zadru, nepokretna je i ovisna o pomoći druge osobe, utvrđeno je da ista nije bila u mogućnosti odgovoriti na pitanje o datumu rođenja niti srodstvu sa predlagateljicom; da gotovo da nije u stanju govoriti i razumjeti što je se pita, te da nije u stanju iskazivati. Slijedno tome, ovaj je sud primjenom odredbe čl. 7. st. 1. i 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne Novine“ broj 59/23) od Područnog ureda Zadar zatražio preispitivanje potrebe pružanja skrbničke zaštite istoj te je rješenjem R1 Ob-2066/23 od 26. srpnja 2024. prekinuo postupak u ovoj pravnoj stvari. Istim je rješenjem određeno da će se postupak nastaviti kada Područni ured Zadar- [adresa] obavijesti sud o okončanju postupka procjene iz čl. 7. st. 2. Zakona o izvanparničnom postupku u odnosu na I. -protustranku VŽ.

4.1. Protiv navedenog je rješenja dana 16. kolovoza 2024. predlagateljica izjavila žalbu, koja je žalba odbijena rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob-404/24 od 12. rujna 2024. te je potvrđeno ovosudno rješenje R1 Ob-2066/23 od 26. srpnja 2024.

5. Podneskom od 07. listopada 2024. predlagateljica je obavijestila sud da je I.-protustranka VŽ preminula **.**.2024. Kraj činjenice da su prema sadržaju dostavljenog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Katarine Oguić iz [adresa] broj O-1962/24, UPP/OS-25/24 od 17. rujna 2024., nasljednice VŽ njezine kćeri ĐŽ i NŽ (list 147-148 spisa), ovaj je sud rješenjem R1 Ob-2066/23 od 17. ožujka 2025. nastavio postupak protiv RŽ i NŽ kao I. i II. -protustranaka. Postupak je dalje vođen pod brojem R1 Ob-1007/25.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih prijedlogu, izvode iz matice rođenih za predlagateljicu i pokojnog te su saslušani predlagateljica i protustranke. Također je radi uvida priklopljen spis predmeta R1 Ob- 1707/2020 u pravnoj stvari predlagatelja JŽ i FŽ radi sporazumnog razvoda braka.

7. Po dostavi u spis izvatka iz matice rođenih za pokojnog FŽ, III.-protustranka je prigovorila da nisu ispunjeni uvjeti za utvrđenje izvanbračne zajednice iz odredbe čl. 22. st. 3. ZMO odnosno da nije ispunjen uvjet od tri godine obzirom je brak predlagateljice i pokojnog razveden 08. listopada 2020., a isti je umro **.**.2023.

8. Odredbom čl. 22. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu (st.3.). Na sadržajno jednaki način navedeni institut uređuje i Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 96/25).

8.1. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

9. Predlagateljica JŽ je iskazala da je s pokojnim HŽ sklopila brak 04. veljače 1989. i da su zajedno živjeli sve do njegove smrti. Do razvoda braka je došlo sporazumno, kako bi se oboje zaštitilo nakon njegovo moždanog udara, slijedno čemu je doneseno rješenje o razvodu. On je naime, 17. rujna 2019. imao moždani udar te mu je kao posljedica istoga bila oduzeta lijeva strana, proglašen je 100 %-tnim invalidom i bio je ovisan o drugoj osobi. Od tada je bio pokretan, međutim, hodao je uz pomoć i držao se za rukohvat. Njegova procjena i percepcija financija i cjelokupnog života od tada nije bila realna. Govorio je o tome da će dizati nove kredite, da će zapošljavati, da će nastaviti s radom u firmi, pri čemu se ona, osim s njegovom bolešću, suočila i s dugovima za koje do tada nije znala, kao i s kreditima koje je većinom i isplatila. Iskazala je da mu je rekla neka radi što želi, da će se ona brinuti o njegovim fizičkim potrebama, no da neće snositi posljedice njegovih financijskih odluka i radi toga je njihov brak razveden. Oni su i nakon razvoda braka nastavili dalje živjeti te se nisu nikada odvajali. Brinula je o njemu od kuhanja, pranja, života s njime 24 sata. Troškove kućanstva su nastavili snositi zajednički te su u svemu živjeli kao i ranije. Njezini su osjećaji za njega i dalje bili prisutni, radi čega je i ostala s njime u bolesti, no željela se osigurati glede imovine. Dodatno tome je od 2021. išao na hemodijalizu svaki drugi dan i to 3 puta tjedno, u kojem periodu ga je otpremala na sanitet, dočekivala, dakle u potpunosti o njemu vodila brigu, od kupanja, higijene i svega drugoga. FŽ je 2021. dobio mirovinu i sve dodatke koji su mu s osnova invaliditeta pripadali, međutim, i povrh toga je bio u dogovorima sa jednom poznatom zagrebačkom poliklinikom oko posla te je za njih trebao početi i raditi. U iskazu je dalje navela kako je FŽ preminuo od posljedica operacije koja je uslijedila stoga što mu se razlistala aorta, do čega je došlo prilikom odlaska s hemodijalize, kada je završio u bolnici na Svetom Duhu. Nju su tada pozvali u bolnicu te joj je rečeno da prognoze nisu dobre i da je potrebna operacija na Rebru. Išla je u pratnji do bolnice, ali nakon 3 dana je preminuo. Troškove pogreba je u cijelosti ona podmirila, o čemu postoje dokazi u spisu. Također je u ostavinskom postupku kao izvanbračna supruga proglašena njegovom zakonskom nasljednicom, pri čemu se njegova majka odrekla nasljedstva u njezino ime. Na upit punomoćnice je iskazala da je dio kredita pokojnog za koji je saznala nakon što je obolio,vraćen nakon razvoda braka. Riječ je o iznosu od nekih 40.000,00 eura, koji je iznos vraćen od njegove mirovine i u dogovoru s obitelji.

9.1. I.-protustranka ĐŽ je iskazala kako je o razvodu braka pokojnog brata i šogorice saznala neko vrijeme nakon njihovog razvoda i da temeljem onoga što je čula zaključuje da su razlozi bili financijske prirode. Kako je u to vrijeme živjela u [adresa], čula se s njima telefonom, dolazila k bratu u toplice i kod njih doma, može reći da oni jesu usprkos razvoda i dalje zajedno živjeli te da je njihov odnos nakon razvoda braka bio jednak onome u braku. Poznato joj je da se predlagateljica brinula za pokojnog HŽ sve do njegove smrti. Upitana od punomoćnice predlagateljice da li se sjeća da je J darovao određene novce mami, a mama njima (sestrama, odnosno kćerima), navela je kako ju je sestra nazvala i rekla joj da su brat i šogorica rastavljeni i za taj prijedlog da one plate. Ne može se sjetiti da li se o tom prijedlogu razgovaralo prije ili nakon što su saznali o razvodu. Zna da šogorica nije htjela platiti dva mala kredita. Šogorica je naslijedila stan i prodala ga za 300 tisuća te nije htjela platiti dug koji je brat imao. Na koncu je putem odvjetnika postignut dogovor te je brat prepisao sve mami jer su oni bili rastavljeni, a mama je to potom prenijela na njih kćeri. Upitana da li je takvim činom zaštićena imovina od ovrhe nastale od kredita koji se nije vraćao, navela je da je, no i da time nije njima napravljena usluga jer da je banka sjela na imovinu, oni bi se nagodili s bankom. Ne zna o kakvoj je vrijednosti imovine riječ, no zna da je riječ o nekretninama na [adresa]. Napravljen je ugovor i njezin brat je svu svoju imovinu prenio na mamu, a upitana da li zbog toga JŽ kao zakonska nasljednica nije naslijedila nikakve nekretnine iza HŽ, odgovorila je da je da je to bila njezina ideja. Nije naslijedila nikakve nekretnine jer ih više nije bilo.

9.2. II.-protustranka NŽ je iskazala kako joj je poznato da su se njezin brat i šogorica razveli zbog financijskih razloga i da su nakon razvoda braka nastavili živjeti zajedno kao i ranije te da se šogorica brinula za njezinog pokojnog brata sve do njegove smrti. Upitana od strane predlagateljice da li joj je poznato da je sklopljen ugovor između brata i VŽ, navela je da joj je poznato da je na inicijativu šogorice sklopljen ugovor o darovanju jer je brat imao dugovanja i kredite koje ona nije mogla podmiriti. Ona i suprug su preuzeli kredite i radi toga je sklopljen ugovor o darovanju.

9.3. Svjedokinja ŽŽ je u iskazu navela kako je prijateljica predlagateljice i bila je prijateljica pokojnog HŽ te je njima bila u toplom prijateljskom odnosu. Njihov je brak bio uzoran i s velikim angažmanom JŽ tijekom njegove bolesti i to od zdravstvene njege, emocionalnih potreba, psihičke podrške. Sa JŽ se čula na dnevnoj bazi, a barem jednom dnevno bi dolazila posjetiti pok. HŽ u njihov zajednički dom i vidjeti kako je. JŽ joj je rekla za razvod, no ona nije osoba koja u takve stvari ulazi i o tome joj nije ništa poznato. Zna da su oni do smrti pokojnog živjeli zajedno na istoj adresi i da se ništa razvodom nije promijenilo.

9.4. Svjedokinja ČŽ je iskazala da je prva susjeda od predlagateljice i da može posvjedočiti da se predlagateljica brinula od 0 do 24 h za supruga HŽ kada se razbolio. Ne zna točno kada se FŽ razbolio, no zna da se doselila s dečkom na Gajnice 2013. i da je to bilo kratko vrijeme nakon što se doselila. Predlagateljica i FŽ su zajedno živjeli do kraja njegova života. JŽ je dolazila kod nje u stan, no FŽ zbog bolesti to više nije mogao, a ona je također njih posjećivala. Njihov odnos joj je izgledao vrlo skladno i blisko. Iskazala je i da je predlagateljica sve sama organizirala oko Jerolimove bolesti i pratila ga je u bolnicu, bilo sama ili kao pratnja.

10. Spisu prileže punomoći od 07. listopada 2019. i 15. studenoga 2019. iz kojih slijedi da je FŽ opunomoćio svoju suprugu JŽ da u njegovo ime poduzima sve radnje vezane uz poslovanje Privatnog zubotehničkog laboratorija vl. Jerolim Maržić; kao i specijalna punomoć od 20. kolovoza 2021. kojom je FŽ opunomoćio JŽ da u njegovo ime poduzima radnje u poslovanju s Zagrebačkom bankom d.d. po računima za potrebe trgovačkog društva Croma Dental d.o.o. i Privatnog zubotehničkog laboratorija vl. FŽ.

11. Uvidom u spis predmeta R1 Ob-1707/2020 utvrđeno je da je riječ o postupku sporazumnog razvoda braka predlagatelja JŽ i FŽ, po prijedlogu istih od 04. rujna 2020., podnesenom po punomoćnici. Iz spisa predmeta slijedi da je po tako podnesenom prijedlogu u kojem se navodilo da su bračni odnosi trajno i teško poremećeni te je bračna zajednica prestala, ovaj sud 22. rujna 2020. bez održavanja rasprave, donio rješenje kojim se razvodi brak između JŽ i FŽ, sklopljen 04. veljače 1989. u Zagrebu i upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Centar. Rješenje o razvodu braka je postalo pravomoćno 08. listopada 2020.

11.1. Činjenična utvrđenja glede sklapanja i razvoda braka proizlaze i iz izvatka iz matice rođenih u kojem se dodatno navodi da je brak prestao 08. listopada 2020.

12. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu utvrđeno je da je ista u vremenu od 25. studenoga 2019. do 13. siječnja 2021. imala prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa]; od 13. siječnja 2021. do 03. kolovoza 2021. u [adresa], a od 03. kolovoza 2023. ponovno na adresi [adresa]. Prema sadržaju punomoći u spisu, FŽ je u listopadu i studenom 2019. imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], a od 13. svibnja 2021. na adresi [adresa].

13. Uvidom u smrti list za FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1958. utvrđeno je da je isti umro **.**.2023., koja je činjenica upisana u maticu umrlih matičnog područja Maksimir za 2023. pod rednim brojem 01743.

13.1. Spisu prileži račun troškova pogreba pokojnog FŽ od 14. kolovoza 2023. koji je izdan na ovdje predlagateljicu.

14. Iz rezultata tako provedenog dokaznog postupka slijedi da su predlagateljica i sada pokojni FŽ bili u braku koji je sklopljen 04. veljače 1989. i razveden temeljem sporazumnog prijedloga supružnika od 04. rujna 2020., ovosudnim rješenjem broj R1 Ob-1707/2020 od 22. rujna 2020. Brak je prestao pravomoćnošću rješenja, dana 08. listopada 2020., koja je činjenica upisana u maticu rođenih. Iz iskaza predlagateljice i I. i II. -protustranaka slijedi da su razlozi razvoda braka bili uvjetovani financijskim teškoćama i nastojanjem da se zaštiti zajednička imovina, te da su predlagateljica i pokojni nastavili i dalje zajedno živjeti u zajedničkom kućanstvu u zajednici u svemu nalik bračnoj, time da je ista uvelika bila određena tijekom bolesti FŽ, u kojoj mu je predlagateljica pružala potrebnu podršku i pomoć. Potonje činjenice dodatno proizlaze i iz iskaza saslušanih svjedoka. Ovaj sud poklanja vjeru iskazima stranaka i svjedoka cijeneći da su iskazivali neposredno uvjerljivo i životno, međutim, zajednica života dviju osoba koja je ekonomska i emotivna te uz dodatni uvjet slobodnog bračnog statusa, niti uz izjave osoba (izjava VŽ, majke pokojnog od 06. veljače 2024.) ne daje takvoj zajednici značaj izvanbračne bez da su za to ispunjeni potrebni zakonski uvjeti. Naime, opisana zajednica života je trajala od prvog slijedećeg dana po prestanku braka, od 09. listopada 2020. do smrti pokojnog FŽ, **.**.2023., čime ne udovoljava zahtjevu vremenskog trajanja izvanbračne zajednice od tri godine, sve sukladno odredbi čl. 11. ObZ-a, pri čemu u tom periodu nije rođeno zajedničko dijete i suživot je prestao smrću FŽ. Okolnost da je ovdje predlagateljica u ostavinskom postupku proglašena zakonskom nasljednicom temeljem izjave druge zakonske nasljednice, nije od utjecala za ovaj postupak kraj određenja odredbe čl. 11. ObZ-a.

15. Slijedom iznesenog i primjenom odredbe čl. 11. ObZ-a i čl. 22. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (arg. po suprotnosti iz odredbi navedenih članaka) odlučeno je kao u točki I. izreke.

16. Obzirom predlagateljica u cijelosti nije uspjela u postupku, to njezin zahtjev za naknadu troška od 28. listopada 2025. nije osnovan primjenom odredbe čl. 32. ZIP-a u vezi s čl. 157. st. 1. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje ZPP). Odluka o trošku postupka sadržana je u točki II. izreke.

U Zagrebu, 09. siječnja 2026. godine

Sutkinja

Valentina Vedrina Parlov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi na Županijski sud putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog, u 4 istovjetna primjerka za sud i stranke.

DNA/

-predlagateljici po pun.

-I. – III. protustrankama