Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Poslovni broj: P-939/2022-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Marini Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljice EG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Krešimiru Bobanoviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika pod 1) NG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2) ĆG, JMBG [jedinstveni matični broj građana], [adresa] i pod 3) KG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Srđanu Graniću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene 5. studenoga 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljica i punomoćnika tuženika pod 1), 2) i 3), dana 9. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se tužiteljica, EG, OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnicom za cijelo kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], naziva [adresa], dvorište, površine 24m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te se ista ovlašćuje temeljem ove presude, izvršiti u zemljišnoj knjizi, uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine ma svoje ime, bez bilo kakvog daljnjeg pitanja i sudjelovanja NG, OIB [osobni identifikacijski broj], ĆG, OIB [osobni identifikacijski broj], te KG, OIB [osobni identifikacijski broj].

II. Dužni su NG, OIB [osobni identifikacijski broj], ĆG, OIB [osobni identifikacijski broj], te KG, OIB [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici 2.471,27 EUR, u roku od 15 dana, ovom parnicom prouzrokovan trošak, uvećan za zakonske zatezne kamate po stopi koja je određena čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i koja se za svako polugodište određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 9. siječnja 2026. do dana isplate.

Obrazloženje

1. Pred ovim sudom se vodio postupak Pst-664/2014 te je u tom postupku tuženica sada tužiteljica EG podnijela dana 13. listopada 2024. protutužbu. Sada se postupak vodi pod gornjim poslovnim brojem. Tužiteljica u tužbi navodi da je izgradila garažu na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] uz suglasnost tuženika. Tuženik je izgradio i svoju garažu koju je naslonio na zid sporne garaže. Oboje su kupili svoje nekretnine od LG. Poziva se na potpisani Sporazum iz 1998. i da je tada formirana nova granica između tužiteljice i tuženika koja je na terenu izmijenila liniju ucrtane katastarske granice uz sudjelovanje LG i stranaka i uz sudjelovanje sudskog vještaka koji je izgradio novu skicu oblika međe i granice između stranaka. Stoga tužitelj više nije vlasnik predmetnog trokuta jer i ta čestica nastala prisilno kao posljedica legalizacije kuže tužiteljice a to stoga što je ista morala biti izdvojena iz osnovne čestice 1489/1, K. O. [katastarska općina]. Traži da sud utvrdi da je ona isključiva vlasnica i posjednica čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Dana 5. ožujka 2018. tužiteljica konačno uređuje tužbueni zahtjev na način naveden u izreci.

2. U odgovoru na tužbu od dana 28. ožujka 2018. tuženici pod 1., 2. 3. navode da je tužiteljica već podnijela tužbu pod brojem P-7337/2015 iz iste činjenične i pravne osnove kao u ovom postupku i postupak se završio povlačenjem tužbe. Tužiteljica da je u nepoštenom posjedu dijela nekretnine koja je predmetom ovog postupka jer je bez suglasnosti i znanja tuženika ušla sa svojom nekretninom – garažom u predmetnu nekretninu.

3. Dana 13. veljače 2020. donesena je presuda u ovom parničnom postupku pod brojem P-4513/2017. Županijski sud u Bjelovaru ukida navedenu presudu dana 17. veljače 2022. pod brojem Gž-92/21.

4. U dokaznom postupku proveden je dokaz pregledom isprava priloženih u spisu i to: Plan situacije nagodbe iz svibnja 1998. (str. 6 i 9-10 spisa), Sporazum o utvrđenju činjeničnog stanja (str. 7-8 spisa), Izvršen je uvid u fotografije (str. 12-13 spisa), Preris katastarskog plana (str. 14, 20 i 25 spisa), Lokacijsku dozvolu (str. 15-19 spisa), Rješenje upravnog odjela za prostorno uređenje Splitsko dalmatinske županije (str. 32-37 spisa), saslušan je svjedok BG (str 60 spisa), saslušana je tužiteljica (str 60-61 spisa), saslušan je tuženik pod 1. (str. 61-62 spisa) sud je izveo dokaz uviđajem na licu mjesta (str 58 spisa), izvršen je uvid u spise predmeta pod brojem Pst-664/14 i P-7337/15, pribavljeno je vještvo iz spisa Pst- 120/13 (str. 145-150 spisa), izvršen je uvid u Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Luke Vrdoljaka (str. 121-126 spisa). Daljnjih dokaza nije bilo. LG sud nije saslušao jer je umro **.**.2018. a što je sud utvrdio uvidom u JRO MUP-a.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023; dalje ZPP), sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini, osnovan.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je vlasnica za cijelo nekretnine navedene u tužbi i da se ovlasti temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prva vlasništva na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika.

7. U postupku među strankama nesporno je da je tužiteljica izgradila garažu. Tom gradnjom je obuhvaćena čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ta je nekretnina upisana na ime tuženika pod 1., 2. i 3.

7.1. U ovoj pravnoj stvari je valjalo raspraviti je li tužiteljica kao poštena posjednica kada je gradila garažu - izgradila predmetnu nekretninu misleći da je i ta čestica njezino vlasništvo (označena na Skici vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Luke Vrdoljaka slovima A B C) i to u sve kako je navedeno u Planu situacije nagodbe iz 1998.

8. Sud je dana 8. siječnja 2020. saslušao svjedoka TG (str. 60 spisa) koji u bitnom navodi da su se tužiteljica i tuženik pod 1. dogovorili oko granice njihovih čestica. Bili su u dobrim odnosima, pa je tužiteljica sa svojim bračnim drugom na svom dijelu nekretnine izgradila garažu. U isto vrijeme su kupili nekretnine koje su bile u znatno izmijenjenom stanju od sadašnjeg. Morali su vršiti iskope, spustili su dio terena skoro za četiri metra. U proljeće 2004. došlo je do loših odnosa među strankama kada je bila gotova garaža.

8.1. Sud ovakvo kazivanje svjedoka cijeni kao istinito, valjano i u skladu sa priloženom dokumentacijom u spisu. Stranke su sporazumno dogovorile granice te je tužiteljica napravila garažu.

9. Sud je saslušao tužiteljicu koja u bitnom kazuje da su ona i tuženik kupili od Cokarića nekretnine, ona u cijelosti, dok je tuženik 110 m2. Granicu su nekoliko puta dogovarali. Konačno su dogovorili granicu uz prisustvo sudskog vještaka geodeta i to su potpisali. Kuće su napravljene prije garaže, a garaža ja napravljena 2004. Granica između tuženikove nekretnine i garaže je 3m u cijeloj dužini. Napravljen je i betonski zid koji dijeli tuženika i predmetnu nekretninu. Dok su rađeni objekti nije bilo nikakva spora vezano za granicu između njih.

9.1. Sud je saslušao tuženika pod 1) NG koji u bitnom kazuje da je svoje zemljište kupio 1998. u 12. mjesecu i na tom zemljištu je bila voda, struja i telefon. U to vrijeme je s tužiteljicom i njenim bračnim drugom bio u dobrim odnosima te su dogovorili i granice između svojih nekretnina. Dogovoreno je i da tužiteljica i njen bračni drug naprave zid sa sjeverne strane od njegove kuće, pa je on taj zid radio u dva navrata i to 2001. te 2003. Tražio je da zid bude u visini od 1,5m no on je napravio zid visine 3m. Radi se o zidu koji je od kuće udaljen 3m u cijeloj dužini. Dok dio od 6m nije napravio zbog toga što ga je tuženik prijavio na inspekciju pa je zabranila radove. U isto vrijeme sa tim zidom radio je i garažu koju mu tuženik nije dozvoljavao jer da se nisu tako dogovorili. Sporan je bio položaj tog zida zbog toga što je granice odredio sudski vještak Zujić u vrijeme dok je tu još bilo brdo pa je kasnije bračni drug tužiteljice zid radio bliže njegovoj kući. Dalje navodi da se s tužiteljicom i njenim bračnim drugom u to vrijeme nije ni dogovorio gdje je granica između njihove dvije nekretnine sa sjeverne strane njegove kuće. U trenutku kupnje se nije vidjela sjeverna granica budući se na tom dijelu nalazilo brdo. Nikada nije bilo govora s tužiteljicom o gradnji garaže na tom dijelu zemljišta. Kada su počeli graditi garažu da se tome usprotivio. Bili su više puta u dogovorima kako to riješiti. Prvo su podignuta sva tri zida pa tek onda garaža te se na taj zid nalila otvoreni balkon bez krova. Dalje da su dogovorili da će na tom krovu garaže napraviti zajednički roštilj, da će probiti vrata kroz zid s južne strane garaže kako bi postojala komunikacija između njegove kuće i unutrašnjosti garaže. Da će to biti nekakav prostor za zajedničko druženje. Nakon što je bračni drug tužiteljice rekao da će na toj garaži nastaviti raditi i druge garaže on je pozvao građevinsku inspekciju radi otklanjanja cijelog objekta.

10. Stavljajući u korelaciju iskaze stranaka sud utvrđuje da su tužiteljica i tuženik nakon što su kupili nekretnine dogovorili granicu imajući u vidu udaljenost 3m između nekretnina. Granica je konačno dogovorena uz prisustvo sudskog vještaka za geodeziju. 2004. je napravljena garaža koja obuhvaća i predmetnu česticu. Tuženik prvo govori da su dogovorili granicu i da su bili u dobrim odnosima pa je napravljena i garaža i zid. Kasnije to pobija tvrdnjom da nakon što tužiteljica i njen bračni drug nisu ispoštovali dogovor jer tužiteljica i njen bračni drug dopustili zajednički roštilj na predmetnoj nekretnini. Isto tako da nisu probili vrata kroz zid s južne strane garaže sud zaključuje da je tuženik pristao na gradnju sukladno dogovorenoj granici.

11. Uvidom u Sporazum o utvrđenju činjeničnog stanja (str. 7-11 spisa) sklopljen između LG (prodavatelja predmetne nekretnine) i EG ovotužiteljice sud utvrđuje kako su u čl.3. stranke ovog Sporazuma stranke suglasno potvrdile da su svibnju 1998. sklopile trostranu Nagodbu kojom su međusobno određene granice između čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] obzirom da katastarski i zemljišnoknjižni podatci ne u pogledu površine i oblika navedenih nekretnina ne odgovaraju stvarnom stanju.

11.1. Uvidom u Lokacijsku dozvolu od 17. studenoga 2009, KLASA: UP/I-350-05/08- 01/0194, URBROJ: 2181/1-14-08-08 sud utvrđuje da je izdana za zahvat u prostoru gradnje stambene građevine na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Smještaj zgrade u otvorenom načinu izgradnje prikazan je u prerisu katastarskog plana i situaciju uređenja terena iz koje je razvidno da je udaljenost od svih granica građevne čestice minimalno 3m. Prije ishođenja potvrde glavnog projekta investitor je dužan izvršiti parcelaciju i formirati građevinsku parcelu u skladu s ovom lokacijskom dozvolom. Poništena je lokacijska dozvola iz 2008. i predmet vraćen na ponovni postupak – stoga je izdana ova lokacijska dozvola i u tom postupku izvršen je očevid pa je utvrđeno da je izvedena stambena građevina propisno udaljena od svih granica međe. U geodetskoj podlozi je razvidno da postoji neusklađenost i topografskog stanja na sjevernom dijelu čestice – na granici sa čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice. Stoga je ovotuženik pod 1) predložio kao granicu upravo topografsku granicu na terenu koja prolazi rubom pomoćnog objekta izrađenog na čestici zemlje tužiteljice to je granica utvrđena nagodbom iz 1998.

11.2. Uvidom u nagodbu iz 1998. (str. 6 i 8-9 spisa) koju su potpisali prodavatelj LG, bračni drug tužiteljice IG i NG tuženik pod 1) vidljiva je granica između sporne nekretnine i nekretnine tuženih.

11.3. Uvidom u Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od 21. travnja 2009. (str. 33-35 spisa) poništena je lokacijska dozvola zbog toga što se katastarski izemljošnoknjižni podaci o parceli tuženika NG ne podaudaraju – ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu.

11.4. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Tomislava Čipčića iz spisa predmeta ovog suda Pst-120/13 (str 145-150 spisa) sud utvrđuje da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] formirana od osnovne čestice 1489/1, tada su formirane i današnje čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica]. U odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] ona predstavlja dio pomoćne zgrade tužene u površini od 12m2 i dio zemljanog prilaza u toj zgradi s zapadne strane od 12m2 označena na prikazu lica mjesta slovima ABCA. Jasno je omeđena od posjeda tuženih betonskim zidom što potvrđuje Prikaz lica mjesta linija A-C.

11.5. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Luke Vrdoljaka (str. 121-126 spisa) sud utvrđuje da je predmetna čestica označena kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u naravi predstavlja dio pomoćnog objekta, garaže. Sjeverna granica čestice na terenu nije vidljiva, a čini je katastarska granica prema čest. zem. [katastarska čestica], na skici mjesta očevida označena slovima A-B. Zapadna granica predmetne čestice na terenu je vidljiva, čini je rub betonskog platoa prema čest. zem. [katastarska čestica], na skici mjesta očevida označena slovima A-C. Južnu granicu predmetne čestice većim dijelom čini zid pomoćnog objekta, a dijelom ograda, na skici mjesta očevida označena slovima B-C. Površina predmetne čestice upisana u posjedovni list 4260 i ZK uložak [broj ZK uloška] iznosi 24 m2. Na skici mjesta očevida je prikazana udaljenost od kuće anagrafske oznake [adresa] koja se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] do zida pomoćnog objekta koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica]. Udaljenost od zapadnog ruba pomoćnog objekta do kuće položene na čest. zem. [katastarska čestica] iznosi 3.14 m, a udaljenost od istočnog ruba kuće položene na čest. zem. [katastarska čestica] do pomoćnog objekta koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] iznosi 3.11 m. Za izradu ovog elaborata korišteni su podaci DGU Područnog ureda za katastar u Splitu i podaci utvrđeni terenskim očevidom.

12. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Luke Vrdoljaka su cijenjeni kao stručno, potpuno i cjelovito u skladu s pravilima struke stranke nisu imali primjedbi na dostavljeni Nalaz i mišljenje.

13. Odredbom čl. 11. st 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14; dalje: ZVDSP) propisano je da će se posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

13.1. Odredbom čl. 18. st. 1. ZVDSP-a propisano je da je posjed zakonit, ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed), u stavku 2. istog članka određeno je da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, dok je stavkom 3. propisano da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

13.2. Odredbom čl. 159. st.1. ZVDSP-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Odredba čl. 159. stavak 3. propisuje da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

14. Prema tome, odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed. Poštenje posjeda se pretpostavlja.

15. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tužiteljica kada je 1998. kupila nekretninu i nakon što je sklopila Nagodbu je znala da joj pripada sporna nekretnina. Naime, prema toj Nagodbi jasno su bile omeđene granice tuženikove nekretnine od sporne. I sam tuženik potvrđuje da su se dogovorili o granicama svojih nekretnina. Dogovorili su da tužiteljica i njen bračni drug naprave zid koji je rađen u dva navrata 2001. te 2003. godine i udaljen je 3m u cijeloj dužini od njegove kuće. U odnosu na samu garažu koja se nalazi na predmetnoj čestici zemlje ona je napravljena unutar granice iz Nagodbe a i sam tuženik kada kazuje da su se dogovorili da će zajednički na platou garaže napraviti zajednički roštilj potvrđuje da su jedni i drugi poštovali granicu iz Nagodbe. Lokacijska dozvola iz 2009. je razlog oformljavanja sporne čestice jer stanje na terenu nije bilo sukladno katastarskom stanju. Sam tuženik je predložio parcelaciju a kao granicu označio je granicu na terenu a to bila granica iz Nagodbe. Imajući u vidu da je samostalni posjednik onaj koji stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik i da će se posjed smatrati samostalnim ako se ne dokaže suprotno te se samostalnost i poštenje posjeda presumiraju a tko tvrdi suprotno mora to i dokazati. Istinit posjed znači da je imala valjani pravni temelj (pravo na posjed) od trenutka sklapanja Nagodbe. Zakonit posjed je bio jer je cijelo vrijeme je bila uvjerena da vlasnica stvari isto od od trenutka sklapanja Nagodbe koju je potpisao i tuženik pod 1) kao kupac uz nju zajedno sa LG, njihovim prednikom uz sudjelovanje ovlaštenog sudskog vještaka za geodeziju. Stoga tužiteljica nije imala razloga posumnjati da joj ne pripada predmetna čestica. Kada su stavljeni u korelaciju iskazi stranaka oni se u bitnom podudaraju na način da su dogovorili granice svojih nekretnina te da su tužiteljica i njen bračni drug napravili zid udaljen od kuće tuženika 3m. Valja napomenuti da je najprije napravljen zid koji bi bio granica koja dijeli nekretninu tuženih od nekretnine tužiteljice i to predmetne sporne čestice a tek onda je napravljena garaža što kazuje sam tuženik. Dakle, u trenutku izgradnje zida tuženik je pristao na Nagodbu koju je i potpisao 1998. Tužiteljica nakon toga gradi garažu koja obuhvaća i dio sporne čestice. Logično je i životno da nakon izgradnje zida kao granice između nekretnina vlasnik gradi na svojoj čestici zemlje u ovom slučaju garažu. Tužiteljica je dakle u posjedu predmetne nekretnine zasigurno od trenutka sklapanja Nagodbe, odnosno od 1998. To potvrđuje i iskaz svjedoka kao i Sporazum o utvrđenju činjeničnog stanja kojeg je potpisala sa prednikom stranaka LG **.**.2008. Slijedom ovako utvrđenog činjeničnog stanja posjed tužiteljice je trajao najmanje 10 godina pa je i postala vlasnicom nekretnine od trenutka sklapanja Nagodbe koja je sklopljena u svibnju 2008.

16. Slijedom svega naprijed navedenog, valjalo je usvojiti tuženi zahtjev tužiteljice , te odlučiti kao u točki I. izreke ove odluke.

17 . Trošak parničnog postupka sud je odredio primjenom odredbe čl. 154. st.1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj:138/23 u daljnjem tekstu: OT). Vrijednost predmeta spora je određena u iznosu 1.327,23 EUR-a pa je tužiteljici priznat:

- trošak sastava tužbe – 200,00 EUR (Tbr. 7.1.)

- trošak zastupanja na ročištu od dana 6.3.2018., 6.11.2018., 15.2.2019., 8.1.2020., 21.11.2024., 23.1.2025., 7.3.2025. i 5.11.2025., - po 200,00 EUR (Tbr. 9/3)

- PDV ( Tbr 46.)

- ukupno 1.812,00 EUR (

- trošak sudske pristojbe 159,27 EUR

- trošak vještačenja 500,00 EUR

što sveukupno iznosi 2.471,27 EUR.

17.1. Napominje se kako je odredbom čl. 164. ZPP-a propisano da je stranka dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu, pa je sud odlučivao u granicama postavljenog zahtjeva.

17.2. Tužitelju na temelju čl. 151. st. 3. ZPP pripada pravo na zatraženu zateznu kamatu koja na dosuđeni parnični trošak teče od donošenja ove presude. Stopa zatezne kamate određena je čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO).

18. Stoga je sud odlučio kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Splitu, 9. siječnja 2026.

Sutkinja:

Marina Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od njezine objave (čl. 335 st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (čl. 348. ZPP-a).

DNA:

1. punomoćniku tužiteljice,

2. punomoćniku tuženika pod 1), 2) i 3),

3. u spis.