REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj: P-414/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Nadi Mohač, u pravnoj stvari tužitelja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Krapina, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru, Zlatar, Trg slobode 14a, protiv tuženika: 1. DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. mlt. JO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa majka i zakonska zastupnica DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, nakon dana 28. listopada 2025. održane i zaključene javne glavne rasprave, u nazočnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Zlataru UO i tuženice DO, ujedno i kao zakonske zastupnice mlt. tuženika JO, dana 9. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Ugovor o darovanju nekretnina od 12. srpnja 2023., na kojem je potpis prvo- tuženice DO ovjeren od strane javnog bilježnika Vlaste Podgajskog iz Zaboka pod brojem OV-6108/2023 dana 13. srpnja 2023., a koji je zaključen između prvo-tuženice DO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darovatelja i drugo-tuženika JO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao daroprimatelja, u odnosu na nekretninu upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 1523 čhv, i to suvlasničkog udjela od 778/44346, etažno vlasništvo (E-15), dvosoban stan na drugom katu koji se sastoji od 2 sobe, djevojačke sobe, kuhinje, izbe, kupaonice i WC-a u ukupnoj površini od 53,93 m2, gubi pravni učinak prema tužitelju Republici Hrvatskoj u dijelu u kojem je to potrebno radi ispunjenja novčane tražbine Republike Hrvatske u iznosu od 9.515,95 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na način da je za svaki pojedinačno naznačen iznos duga određeno dospijeće sukladno ovršnim ispravama i to Izvješću o primicima, porezu na dohodak i prirezu te dop rinosima za obvezna osiguranja na dan 15. 08. 2020., 15. 09. 2020., 15. 10. 2020., 15. 11. 2020., 15. 12. 2020., 15. 01. 2021., 15. 02. 2021., 15. 03. 2021., 15. 04. 2021., 15. 05. 2021., 15. 06. 2021., 15. 07. 2021., 15. 08. 2021. 15. 09. 2021, 15. 10. 2021., 15. 11. 2021., 15. 12. 2021., 15. 01. 2022., 15. 02. 2022., 31. 03. 2022., Izvješću o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak od 01. 01. do 09. 05. 2022., Prijavi poreza na dodanu vrijednost za 12. mjesec 2021., za 11. mjesec 2021., za 10. mjesec 2020., za 09. mjesec 2020., za 08. mjesec 2020., za 07. mjesec 2020., za 06. mjesec 2020., za 05. mjesec 2020., za 02. mjesec 2020., Obračunu članarine turističkoj zajednici za razdoblje od 01.01.2019. do 31. 12. 2019., od 01. 01. 2020. do 31. 12. 2020. i od 01. 01. 2021. do 31. 12. 2021., Izvješću o obračunu poreza na potrošnju za 11. mjesec 2019., za 12. mjesec 2019., za 01. mjesec 2020., za 02. mjesec 2020., za 03. mjesec 2020., za 05. mjesec 2020., za 06. mjesec 2020., za 07. mjesec 2020., za 08. mjesec 2020., za 09. mjesec 2020., za 10. mjesec 2020. i za 11. mjesec 2020., Privremenom poreznom rješenju Porezne uprave, Područnog ureda Krapina, Ispostave Zabok, Klasa: UP/I -410-23/2022- 025/00020, Urbroj: 513-007-02-02-2022-0002 od 21. veljače 2022., sve do namirenja, prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje u visini po čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, a koja se dobiva uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. prema stopi koja se do 29. prosinca 2023. određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke te je drugo- tuženik dužan trpjeti uknjižbu prava zaloga za korist tužitelja radi osiguranja navedene tražbine, na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 1523 čhv i to suvlasničkom udjelu od 778/44346, etažno vlasništvo (E-15), dvosoban stan na drugom katu koji se sastoji od 2 sobe, djevojačke sobe, kuhinje, izbe, kupaonice i WC- a u ukupnoj površini od 53,93 m2, upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se tuženicima DO i mlt. JO solidarno tužitelju Republici Hrvatskoj naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 400,00 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. siječnja 2026. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. 1. Tužitelj je u tužbi naveo da je prvo-tuženica DO **.**.2023. s drugo-tuženikom JO sklopila ugovor o darovanju nekretnina kojim je prvo-tuženica drugo-tuženiku, svome sinu, darovala nekretninu upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 1523 čhv i to suvlasnički udio od 778/44346, etažno vlasništvo (E-15), dvosoban stan na drugom katu koji se sastoji od 2 sobe, djevojačke sobe, kuhinje, izbe, kupaonice i WC-a u ukupnoj površini od 53,93 m2. Navedeni ugovor o darovanju nekretnine je proveden u zemljišnoj knjizi te je kao samovlasnik spomenute nekretnine sada upisan drugo tuženik JO.

1. 2. Nadalje, tužitelj je naveo da je prvo-tuženica DO na dan sklapanja darovnog ugovora Republici Hrvatskoj na ime poreznog duga dugovala iznos od ukupno 9.515,95 eura sa zakonskim zateznim kamatama. Dugovanje se odnosi na porez na dodanu vrijednost u iznosu od 3.577,71 eura, predujam poreza i prireza na dohodak od obrta-paušal u iznosu od 133,31 eura, porez na potrošnju u iznosu od 494,36 eura, doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje temeljem radnog odnosa u iznosu od 599,05 eura, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose u iznosu od 182,20 eura, članarine turističkim zajednicama u iznosu od 110,88 eura, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti temeljem radnog odnosa u iznosu od 1.857,15 eura, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose u iznosu od 546,03 eura, doprinos za zdravstveno osiguranje temeljem radnog odnosa u iznosu od 1.414,50 eura i doprinos za zaštitu zdravlja na radu po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti za osobe koje su same za sebe obvezne obračunati doprinose u iznosu od 600,76 eura temeljem izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, izvješća o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak, prijava poreza na dodanu vrijednost, obračuna članarine turističkoj zajednici, izvješća o obračunu poreza na potrošnju i privremenog poreznog rješenja. Navedeno novčano potraživanje prvo-tuženica nije podmirila.

1. 3. Tužitelj je naveo da je nastojao osigurati naplatu dužne tražbine izdavanjem opomena prvo-tuženici te izdavanjem rješenja o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava te izdavanjem rješenja o ovrsi pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnina ovršenika, u čemu je samo djelomično uspio (u razdoblju od 21. studenoga 2019. do sada na ime duga su izvršene uplate u iznosu od 8.903,10 eura). Prvo-tuženica nije evidentirana kao vlasnica motornog vozila , niti vrijednosnih papira, a iz podataka zemljišnih knjiga proizlazi da nije upisana ni kao vlasnica nekretnina. Dakle, prvo-tuženica nema druge imovine iz koje bi tužitelj mogao naplatiti svoju tražbinu.

1. 4. Tužitelj se u tužbi pozvao na odredbe čl. 66. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 - u daljnjem tekstu: ZOO) kojima je određeno da svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastala može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika, a smatra se da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine. U članku 67. stavku 3. ZOO-a je propisano da, kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednačenih pravnih radnji smatra se da je dužnik znao da poduzetim radnjama nanosi štetu vjerovniku, i za pobijanje tih radnji ne zahtjeva se da je trećoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato. Dakle, kod besplatnih raspolaganja vrijedi presumpcija da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku dok treća osoba o tome ne mora imati nikakva saznanja.

1. 5. Tužitelj je naveo da je prvo-tuženica, unatoč tome što je bila svjesna da duguje tužitelju, poduzela besplatno raspolaganje svojom imovinom. Opisanim raspolaganjem, darovanjem nekretnine trećoj osobi, prvo-tuženica je kao dužnik nanijela štetu tužitelju kao vjerovniku jer se tužitelj ne može naplatiti iz njezine nekretnine, a nema drugih sredstava kojima bi prvo-tuženica ispunila svoju dospjelu novčanu obvezu na ime poreza. Tužitelj je naveo da ima pravni interes osigurati naplatu tog duga zasnivanjem založnog prava na predmetnoj nekretnini, ali prvo - tuženica nije više vlasnica iste, već je to drugo tuženik na temelju darovnog ugovora. Tužitelj smatra da su se u konkretnom slučaju ispunile pretpostavke za pobijanje dužnikovih pravnih radnji propisane odredbama čl. 66. i 67. ZOO-a te je temeljem odredbi čl. 69. i 71. ZOO-a tužbenim zahtjevom zatražio da se odredi da predmetni ugovor o darovanju nekretnina gubi pravni učinak prema njemu u dijelu u kojem je to potrebno radi ispunjenja novčane tražbine u iznosu od 9.515,95 eura, sa zakonskim zateznim kamatama te da se drugo-tuženiku naloži trpjeti uknjižbu prava zaloga za korist tužitelja radi osiguranja navedene tražbine na nekretnini koja je bila predmet ugovora o darovanju.

2. 1. U odgovoru na tužbu prvo-tuženica je u bitnome navela da svrha sklapanja predmetnog darovnog ugovora nije bila izbjegavanje plaćanja poreznog duga tužitelju, već je ugovor o darovanju sklopljen zbog obiteljskih nesuglasica i potrebe da se osigura dom i sigurnost za njezinog sina, ovdje drugo-tuženika, što dodatno potvrđuje činjenica da je vrijednost darovane nekretnine višestruko veća od iznosa poreznog duga. Također je navela da je Poreznoj upravi predložila sklapanje upravnog ugovora radi obročne otplate duga, ali da je njezin prijedlog odbijen. Smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 70. ZOO-a iz razloga što se porezni dug može namiriti iz njezinih prihoda i iz druge njezine imovine. Prvo-tuženica je istovjetni odgovor na tužbu dostavila i u ime drugo-tuženika, odnosno svog maloljetnog sina, čija je zakonska zastupnica. Predložila je da sud odbije tužbeni zahtjev.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju na str. 7-211 i 235 spisa.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Uvidom u dokumentaciju na str. 15-93 i 154-187 spisa utvrđeno je postojanje, visina i dospijeće tužiteljeve tražbine prema prvo-tuženici DO kako je to navedeno u izreci ove presude, s time da navedene činjenice nisu niti bile sporne između stranaka.

6. Uvidom u ugovor o darovanju od 13. srpnja 2023., ovjeren kod javnog bilježnika Vlaste Podgajskog iz [adresa], pod brojem OV-6108/2023 na str. 152-153 spisa utvrđeno je da je prvo-tuženica DO drugo-tuženiku mlt. JO darovala dvosobni stan na 2. katu zgrade na adresi [adresa], prvi lijevi ulaz (A), izgrađene na čkbr. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasnički udio od 778/44346 – etažno vlasništvo (E-15), a uvidom u izvadak iz zemljišne knjige na str. 94-151 spisa utvrđeno je da je ugovor o darovanju proveden u zemljišnoj knjizi 13. srpnja 2023. pod brojem Z-9587/2023.

7. Uvidom u rodni list na str. 14 spisa utvrđeno je da je drugo-tuženik mlt. JO sin prvo-tuženice DO.

8. Uvidom u dokumentaciju na str. 12-13 i 195-211 spisa utvrđeno je da je tužitelj pokušao naplatiti svoju tražbinu od prvo-tuženice izvansudskom ovrhom na njezinim novčanim sredstvima te ovrhom na njezinim pokretninama te je djelomično naplatio tražbinu i to u iznosu od 8.903,10 EUR, dok preostali dio tražbine nije naplaćen, a iz dokumentacije na str. 188-194 spisa proizlazi da prvo-tuženica u svom vlasništvu nema nekretnina, vozila, vrijednosnih papira i sredstava na računima na kojima bi se mogla namiriti tužiteljeva tražbina.

9. Prema odredbama čl. 66. st. 1. i 2. ZOO-a, svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastala može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine. Prema odredbi čl. 67. st. 3. ZOO-a, kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednačenih pravnih radnji smatra se da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je trećoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato.

10. 1. Kako prvo-tuženica kao tužiteljev dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje tužiteljeve tražbine, smatra se da je predmetni ugovor o darovanju poduzet na štetu tužitelja kao vjerovnika, te je za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu neodlučna tvrdnja prvo-tuženice da je ugovor o darovanju s drugo-tuženikom sklopljen zbog nekih drugih razloga, a ne u cilju oštećenja vjerovnika, jer se radi o neoborivoj zakonskoj presumpciji da je predmetno raspolaganje poduzeto na štetu vjerovnika. Ugovor o darovanju predstavlja besplatno raspolaganje, pa se prema neoborivoj zakonskoj presumpciji također smatra da je prvo-tuženica znala da sklapanjem istoga nanosi štetu vjerovniku te se ne zahtijeva da je to drugo-tuženiku bilo ili moglo biti poznato. Prvo-tuženica nije dokazala da tužitelj svoju tražbinu može namiriti iz njezinih prihoda i druge imovine, jer nije dokazala postojanje takvih prihoda i vlasništvo neke druge imovine.

10. 2. Vezano uz navode tuženice da je sklapanjem ugovora o darovanju svom sinu, ovdje drugo-tuženiku, nastojala osigurati dom, ističe se da tužitelj u ovom predmetu ne traži trpljenje namirenja tražbine iz nekretnine koja je bila predmet ugovora, već trpljenje osiguranja tražbine uknjižbom založnog prava. Što se pak tiče navoda prvo-tuženice da je od Porezne uprave, Područni ured Krapina tražila sklapanje upravnog ugovora radi obročnog podmirenja duga, ističe se da i nadalje nema pravne zapreke za sklapanje takvog ugovora, a u slučaju podmirenja tražbine koja je predmet tužbe ostvarit će se uvjeti za brisanje založnog prava.

11. Slijedom navedenog sud je prihvatio tužbeni zahtjev.

12. 1. Odluka o troškovima parničnog postupka donijeta je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

- službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.) te je tuženicima koji su izgubili parnicu naloženo da tužitelju naknade troškove parničnog postupka.

12. 2. Tužitelju su odmjereni troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i s obzirom na vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 eura, kako slijedi:

- za sastav tužbe po tbr. 7./1. u visini od 100 bodova,

- za zastupanje na ročištu 28. listopada 2025. po tbr. 9./1. u visini od 100 bodova,

- što ukupno iznosi 200 bodova, a uz vrijednost 1 boda od 2,00 eura, pa troškovi zastupanja tužitelja ukupno iznose 400,00 eura.

13. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na troškove parničnog postupka donijeta je temeljem odredbe čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.)

14. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku 9. siječnja 2026.

Sudac

Nada Mohač

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Dostaviti:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru, Zlatar, Trg slobode 14a

2. DO, [adresa]