Poslovni broj: Pp-9186/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI
SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Josipi Svetina, uz sudjelovanje Irene Grdan, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice KR, zbog prekršaja iz čl. 51. st. 5. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i čl. 176. st. 5. istog Zakona (Narodne novine, broj 67/08, 48/10 - OUSRH, 74/11, 80/13, 158/13 - Odluka i Rješenje USRH, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), povodom obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave zagrebačke, I Postaje prometne policije Zagreb, Klasa:211-07/25-4/6265, Ur.br:511-19-44-25-1 od 21. siječnja 2025., nakon žurnog postupka, na temelju odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), 9. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I Okrivljenica: KR, kći K i ČR, djevojačko prezime majke Č, rođena **.**.1992. u [adresa], državljanka RH, OIB [osobni identifikacijski broj], VSS, magistra novinarstva, nezaposlena, bez primanja, neudana, nema djece, prekršajno kažnjavana, s prebivalištem u [adresa],
k r i v a j e
što je:
1. 22. lipnja 2024. u 17:45 sati u Zagrebu, upravljajući osobnim vozilom [registarska oznaka], kolnikom Banjavčićeve ulice u smjeru zapada, dolaskom do raskrižja s Ulicom Grge Tuškana i Ulice Ljudevita Posavskog na kojem se prometom upravlja kružnim tokom, ušla u isti, nastavljajući vožnju u smjeru zapada prema kolniku Ulice Ljudevita Posavskog, te izlaskom iz kružnog toka u visini kbr. 46 iste ulice, nije prilagodila brzinu kretanja svojeg vozila osobinama i stanju ceste (kružni tok), uslijed čega je tom prilikom nastavila vožnju ravno, te sletjela udesno izvan kolnika na meki teren koji se nalazio sa sjeverne strane kolnika, gdje je prednjim lijevim dijelom vozila naletjela na bjelogorično drvo – hrast, u vlasništvu poduzeća Zagrebački holding, Podružnica Zrinjevac, koje se nalazilo na navedenom mekom teretnu, te se od naleta na drvo njeno vozilo zanijelo udesno i zaustavilo prednjim dijelom na drvu okrenuto u smjeru jugozapada, te je u prometnoj nesreći na vozilu i bjelogoričnom drvu nastala materijalna šteta,
čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 51. st. 5. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
2. je u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. nakon prometne nesreće s osobnim vozilom [registarska oznaka], napustila mjesto prometne nesreće, a da oštećenom vlasniku nije ostavila podatke o sebi i vozilu s kojim je prouzročila prometnu nesreću, čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
pa joj se, na temelju citiranih propisa,
za djelo pod točkom 1., a primjenom čl. 37. st. 1. Prekršajnog zakona izriče NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (tristoeura),
za djelo pod točkom 2. okrivljenici se temeljem čl. 43. st. 1. Prekršajnog zakona primjenjuje OPOMENA.
Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna u roku od 30 dana po primitku ove presude, putem priložene uplatnice, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom u smislu odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, putem priložene uplatnice.
II Temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona, okrivljenica se u cijelosti oslobađa obveze naknade troškova postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 1. i 3.a Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zagrebačka, I Postaja prometne policije Zagreb, Klasa:211- 07/25-4/6265, Ur.br:511-19-44-25-1, izdala je 21. siječnja 2025., obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenice, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, koji je temeljem pravovremenog prigovora okrivljenice, stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.
2. Okrivljenica pozvana da se očituje o optužnom prijedlogu i krivnji za prekršaje za koje se tereti, u odsutnosti braniteljice, iskazala je da se smatra krivom i da priznaje iste, navodeći da je 22.06.2024. u 17:45 sati u Zagrebu, upravljala osobnim vozilom [registarska oznaka] kolnikom Banjavčićeve ulice u smjeru zapada, te je dolaskom do raskrižja s Tuškanovom ulicom i Ulicom Ljudevita Posavskog na kojem se prometom upravlja kružnim tokom, ušla u isti i nastavila vožnju u smjeru zapada, a izlaskom iz kružnog toka u visini kbr. 46 iste ulice, nije prilagodila brzinu kretanja svojeg vozila osobinama i stanju ceste (kružni tok), uslijed čega je sletjela vozilom udesno izvan kolnika gdje je prednjim lijevim dijelom vozila naletjela na drvo, te joj se vozilo zanijelo udesno, nadalje navodeći da je također točno da nakon ove prometne nesreće oštećenom vlasniku nije ostavila svoje podatke i podatke o vozilu jer je bila u šoku i nije uopće znala što treba napraviti zbog čega joj je žao i kaje se, te se 24.06.2024. javila u policiju. Žao joj je zbog počinjenog prekršaja i iskreno se pokajala zbog istih, zamolivši za blagost prilikom odlučivanja, obzirom je nezaposlena i bez primanja, a posebno je molila da joj se ne oduzima vozačka dozvola koja joj je potrebna zbog mogućnosti posla.
3. Nakon ovako provedenog postupka, cijeneći obranu okrivljenice kojom je u potpunosti priznala počinjenje prekršaja, te nakon što je pročitao zapisnik o očevidu, te pregledao skicu mjesta događaja, sudac nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenica počinila prekršaje koji su joj stavljeni na teret.
4. Naime, nesporno je utvrđeno da je okrivljenica izazvala prometnu nesreću, a uzrok nastanka iste, posljedica je neprilagođene brzine kretanja njenog vozila osobinama i stanju ceste u kružnom toku ulica Ljudevita Posavskog i Tuškanove ulice u Zagrebu, čime je postupila za djelo pod točkom 1. protivno odredbi čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a prema kojoj je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa, tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Iz obrane okrivljenice proizlazi da je kritične zgode dolaskom do raskrižja s Ulicom Grge Tuškana i Ulice Ljudevita Posavskog na kojem se prometom upravlja kružnim tokom, ušla u isti, nastavljajući vožnju u smjeru zapada prema kolniku Ulice Ljudevita Posavskog, te izlaskom iz kružnog toka u visini kbr. 46 iste ulice, nije prilagodila brzinu kretanja svojeg vozila osobinama i stanju ceste (kružni tok), uslijed čega je tom prilikom nastavila vožnju ravno, te sletjela udesno izvan kolnika na meki teren koji se nalazio sa sjeverne strane kolnika, gdje je prednjim lijevim dijelom vozila naletjela na bjelogorično drvo – hrast, u vlasništvu poduzeća Zagrebački holding, Podružnica Zrinjevac, koje se nalazilo na navedenom mekom teretnu, te se od naleta na drvo njeno vozilo zanijelo udesno i zaustavilo prednjim dijelom na drvu okrenuto u smjeru jugozapada, što ukazuje na zaključak da okrivljenica nije prilagodila brzinu kretanja svojeg vozila toj prometnoj situaciji koju je mogla predvidjeti, tako da svoje vozilo može pravovremeno zaustaviti.
5. Također je nesporno utvrđeno da je okrivljenica u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1., nakon prometne nesreće s osobnim vozilom [registarska oznaka], napustila mjesto prometne nesreće, a da oštećenom vlasniku nije ostavila podatke o sebi i vozilu s kojim je prouzročila prometnu nesreću, čime je postupila za djelo pod točkom 2. protivno odredbi čl. 176. st. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a prema kojoj odredbi, u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.
6. Stoga je sud okrivljenicu proglasio krivom, te joj je za prekršajno djelo pod točkom 1. izrekao novčanu kaznu primjerenu značaju i težini počinjenog prekršaja, stupnju njene odgovornosti, te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a temeljem čl. 37. st. 1. Prekršajnog zakona, sud je zakonom propisanu novčanu kaznu za počinjeni prekršaj za djelo pod točkom 1. ublažio ispod propisane najmanje mjere, obzirom je utvrdio da postoje posebne izražene olakotne okolnosti, te da se svrha kažnjavanja može postići blažom kaznom od propisane.
7. Prilikom odmjeravanja novčane kazne sud je okrivljenici kao olakotnu okolnost uzeo priznanje počinjenih prekršaja, žaljenje i kajanje zbog počinjenja istih, te činjenicu da je nezaposlena i bez primanja, te dosad nekažnjavana za istovrsno djelo prekršaja, dok otegotnih okolnosti nije našao.
8. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenicu primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, tako da će se, ako okrivljenica u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista smatrati plaćenom u cjelini.
9. Za djelo pod točkom 2. obzirom na navedene olakotne okolnosti, ličnost okrivljenice, te imajući u vidu činjenicu da okrivljenica dosad nije bila kažnjavana za povredu propisa iz područja sigurnosti prometa na cestama, što ukazuje na to da ista nije sklona činjenju ovakvih prekršaja, te da je to izniman slučaj u dosadašnjem discipliniranom ponašanju okrivljenice kao sudionice u prometu, pa se može opravdano očekivati da će se i ubuduće kloniti činjenja prekršaja, te da će se primjenom ovakve mjere upozorenja okrivljenici, postići svrha prekršajnih sankcija, sud joj je primijenio mjeru upozorenja – opomenu, umjesto Zakonom propisane novčane kazne.
10. Sud prema okrivljenici nije primijenio zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci, a kako je to navedeno u optužnom prijedlogu, smatrajući da će se i izrečenom novčanom kaznom, bez izricanja zaštitne mjere, dovoljno utjecati na okrivljenicu da ne počini novi prekršaj, posebice cijeneći njenu dosadašnju nekažnjavanost za istovrsno djelo prekršaja, što ukazuje na okolnost da nije sklona činjenju prekršaja, tako da će se svrha prekršajnopravnih sankcija u konkretnom slučaju postići i bez izricanja predložene zaštitne mjere.
11. Temeljem u izreci citiranih propisa, okrivljenica je oslobođena dužnosti naknade troškova prekršajnog postupka u cijelosti, jer je nezaposlena i bez primanja, pa bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje.
U Zagrebu, 9. siječnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Irena Grdan
Josipa Svetina
PROTIV OVE PRESUDE ŽALBA NIJE DOPUŠTENA.
Dostavna naredba:
1. okrivljenica KR, [adresa]
2. odvjetnica Ana Srok Lopar, Pomerio 9, Rijeka
3. tužitelj PUZ, I Postaja prometne policije Zagreb
4. pismohrana-ovdje