REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-8374/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Tonki Grgičević, uz sudjelovanje Jadranke Povoljnjak, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe "TaskUs Croatia", d.o.o., zastupani po odvjetniku Janku Duduković-Petyo, te protiv II. okrivljenika predsjednika uprave ČLT, zbog prekršaja iz članka 5. Zakona o radu („Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23), u svezi čl. 229. stavka 1. točki 1. i stavku 2. istog Zakona i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, ispitujući optužni prijedlog, 09. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl.161.stavak. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013.,157/2013.,110/2015., 70/2017.,118/2018. i 114/2022.)

I. okrivljenik: Trgovačko društvo "TaskUsCroatia", društvo s ograničenom odgovornošću za usluge (TaskUs Croatia limited liability company for services), OIB: 43578282294, MBS: [matični broj subjekta] (dalje u tekstu Poslodavac) sa sjedištem u [adresa] kao pravna osoba

II. okrivljenik: ČLT, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1974. u [adresa], predsjednik uprave koji zastupa društvo samostalno i pojedinačno"

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

"što je inspekcijskim nadzorom od 25. veljače 2025. i 11. ožujka 2025. godine utvrđeno da kao poslodavci u trgovačkom društvu TaskUs Croatia društvo s ograničenom odgovornošću za usluge (TaskUs Croatia limited liability company for services), OIB: 43578282294, MBS: [matični broj subjekta] sa sjedištem u [adresa], u [adresa] evidenciju o radnicima radnika JLT ne vode u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca („Narodne novine" broj 55/2024) jer u evidenciji o radnicima radnika JLT nisu naveli podatke iz članka 3. stavka 1. točke 8., 11. i 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod

poslodavca („Narodne novine" broj 55/2024) i to podatak o stručnom obrazovanju, vrsti sklopljenog ugovora o radu i datumu podnošenja prijave (početka, promjene, prestanka) na obvezna osiguranja radnika kao osiguranika po osnovi radnog odnosa, uključujući i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, ako poslodavac sudjeluje u plaćanju istog, te obveznog zdravstvenog osiguranja tijekom rada u inozemstvu,

čime su postupili protivno članku 5. Zakona o radu („Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) i počinili prekršaj po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istog Zakona

-kao poslodavci u trgovačkom društvu TaskUs Croatia društvo s ograničenom odgovornošću za usluge (TaskUs Croatia limited liability company for services), OIB: 43578282294, MBS: [matični broj subjekta] sa sjedištem u [adresa] u [adresa] evidenciju o radnom vremenu radnika JLT, za prosinac 2024. godine i siječanj 2025. godine ne vode u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca („Narodne novine" broj 55/2024) jer navedene evidencije o radnom vremenu nemaju sadržaj propisan člankom 13. stavkom 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca („Narodne novine" broj 55/2024). U evidenciji radnog vremena radnika JLT za prosinac 2024. godine nisu najkasnije do 02.01.2025. godine te ni do dana inspekcijskog nadzora posebno iskazali rad u dane blagdana i neradnih dana i to rad na dan 25.12.2024. godine, nisu najkasnije do 03.01.2025. godine te ni do dana inspekcijskog nadzora posebno iskazali rad u dane blagdana i neradnih dana i to rad na dan 26.12.2024. godine te u evidenciji radnog vremena radnika za siječanj 2025. godine nisu najkasnije do 13.01.2025. godine te ni do dana inspekcijskog nadzora posebno iskazali rad u dane blagdana i neradnih dana i to rad na dan 06.01.2025. godine, a koji su posebnim propisom određeni kao neradni dani, a iz dostavljenih evidencija radnog vremena za prosinac 2024. godine i siječanj 2025. godine vidljivo je da je radnik JLT dana 25.12.2024. godine, 26.12.2024. godine i 06.01.2025. godine radio po 8 sati,

čime su postupili protivno članku 5. Zakona o radu („Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) i počinili prekršaj kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istog Zakona

- kao poslodavci u trgovačkom društvu TaskUs Croatia društvo s ograničenom odgovornošću za usluge (TaskUs Croatia limited liability company for services), OIB: 43578282294, MBS: [matični broj subjekta] sa sjedištem u [adresa] u [adresa] nisu radniku JLT isplatili plaću za mjesec prosinac 2024. godine i siječanj 2025. godine u skladu s člankom 91. stavkom 4. („Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) do 15 u mjesecu za prethodni mjesec, nego je plaću za prosinac 2024. godine i siječanj 2025. godine isplatio 6.3.2025. godine, a u vezi s člankom 3. Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine" broj 118/19, 120/21 i 152/24),

čime su počinili prekršaj kažnjiv po članku 10. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istog Zakona

kao poslodavci u trgovačkom društvu TaskUs Croatia društvo s ograničenom odgovornošću za usluge (TaskUs Croatia limited liability company for services), OIB: 43578282294, MBS: [matični broj subjekta] sa sjedištem u [adresa] u [adresa] nisu radniku JLT isplatili minimalnu bruto plaću jer za radnika JLT nisu uplatili pune iznose doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz plaće,

čime su postupili protivno članku 3. Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine" broj 118/18, 120/21 i 152/24) i počinili prekršaj kažnjiv po članku 10. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istog Zakona

kao poslodavci u trgovačkom društvu TaskUs Croatia društvo s ograničenom odgovornošću za usluge (TaskUs Croatia limited liability company for services), OIB: 43578282294, MBS: [matični broj subjekta] (dalje u tekstu: Poslodavac) sa sjedištem u [adresa] u [adresa] nisu radniku JLT kojemu na dan dospjelosti plaće za prosinac 2024. godine, a najkasnije do 31.01.2025. godine nisu isplatili plaću u cijelosti dostavili dva obračuna i to obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i drugi obračun u kojem će biti iskazan dio iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti i to uvećanje plaće za rad na dane blagdana 25.12.2024. godine i 26.12.2024. godine i kojemu na dan dospjelosti plaće za siječanj 2025. godine, a najkasnije do 28.02.2025. godine nisu isplatili plaću u cijelosti dostavio dva obračuna i to obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i drugi obračun u kojem će biti iskazan dio iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti i to uvećanje plaće za rad na dane blagdana 06.01.2025. godine te razlika neisplaćenog iznosa doprinosa za obvezna osiguranja koja se obustavljaju iz plaće za navedene mjesece,

čime su postupili protivno članku 93. stavku 2. Zakona o radu („Narodne novine” broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) i počinili prekršaj kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 46. i stavku 2. istog Zakona."

II. Na temelju čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 5. i točka 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Klasa: 116-02/25-01/887, Urbroj: 443-02-01-25-22 podnio je 27. lipnja 2025. optužni prijedlog protiv I. i II. okrivljenika radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Ispitujući optužni prijedlog sud je utvrdio da djela, na način kako su okrivljenicima optužnim prijedlogom stavljena na teret, po propisu nisu prekršaj.

3. Iz činjeničnog opisa navedenog u optužnom aktu ne proizlaze sva zakonom propisana obilježja prekršaja koja se okrivljenicima stavljaju na teret.

4. U optužnom aktu nije navedeno svojstvo II. okrivljenog TLT iz kojeg bi eventualno proizlazila njegova odgovornost za prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Naime, nigdje nije navedeno da bi on bio odgovorna osoba pravne osobe, već je samo navedeno da je isti "predsjednik uprave koji zastupa društvo samostalno i pojedinačno", što, samo po sebi, ne znači nužno da je i odgovorna osoba za konkretne prekršaje.

5. U činjeničnom opisu svih djela prekršaja tužitelj koristi izraz "poslodavci" u množini, iz čega bi se moglo zaključiti da su i I. i II. okrivljenik poslodavci, a što je u suprotnosti s pravnim oznakama, odnosno kažnjivim odredbama navedenim u optužnom aktu i to odredbom čl. 229. st.2. Zakona o radu koji u st. 2. navodi cit: " kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe", dok članak 10. st.2. Zakona o minimalnoj plaći navodi cit: "kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi poslodavca te fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem svog obrta ili samostalne djelatnosti."

6. Nadalje, u alineji 1. optužnog akta navodi se da su "poslodavci" postupili protivno čl. 5. Zakona o radu i počinili prekršaj po čl. 229. st.1.točki 1. i st. 2. Zakona. Ovdje se radi o blanketnoj normi. Čl. 229. st.1.toč.1. Zakona o radu ne opisuje protupravno ponašanje već upućuje na čl.5. istog Zakona, a koji opet upućuje na Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine broj 55/2024).

7. Činjenični opis prekršaja ne sadrži podatke iz kojih bi bilo jasno da je osoba za koju se tvrdi da nije vođena evidencija imala status radnika za kojeg je poslodavac u obvezi voditi evidenciju u smislu članka 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima jer nije navedeno da li ista obavlja poslove na temelju ugovora o radu, na temelju drugih ugovora ili posebnih propisa,, odnosno radnik koji je poslodavcu privremeno ustupilo s njim povezano društvo , te agencija za privremeno zapošljavanje".

8. Također, u opisu istog djela prekršaja samo je navedeno da "poslodavci" " nisu naveli podatke iz čl. 3. st. 1. toč.8., 11. i 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca", te su u nastavku prepisane citirane točke iz Pravilnika, ali nije konkretizirano da li uopće postoji evidencija i, ako postoji, što je navedeno, a što ne. Sam tužitelj navodi da nije navedena "vrsta sklopljenog ugovora o radu", odnosno ne zna se temelj eventualnog radnog odnosa , slijedom čega iz činjeničnog opisa ne proizlazi da li je poslodavac u obvezi voditi evidenciju iz članka 5. Zakona o radu, budući da ista obveza postoji samo za poslodavce koji zapošljavaju radnike u smislu odredbe čl. 2. naprijed navedenog Pravilnika, a koji je potrebno tumačiti zajedno s čl.3. istog Pravilnika. Izostanak ove činjenice onemogućuje pravnu kvalifikaciju djela prekršaja opisanog u alineji 1. izreke presude.

9. U alineji 2. optužnog akta također nisu navedeni podaci iz kojih bi proizlazilo da je radnik JLT osoba za koju je poslodavac dužan voditi evidenciju iz čl. 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca i ako jeste, na temelju kojeg osnova.

10. Nadalje u činjeničnom opisu se navodi da "poslodavci" nisu posebno iskazali rad u dane blagdana i neradnih dana, a koji su "posebnim propisom" određeni kao neradni dani, ali nije konkretiziran taj "posebni propis". Isto tako, nisu navedene odlučne činjenice i to da li je rad bio organiziran u skladu s iznimkama dopuštenim Zakonom o radu, da li je rad bio preraspodjeljen, prekovremen, te samo navođenje da je radnik "radio 8 sati", nije podatak koji bi iz kojeg proizlazi "ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa odnosno u vezi s radnim odnosom", kako je to definirano u čl. 13. st.2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (Narodne novine 55/2024).

11. Također, u činjeničnom opisu ovog djela prekršaja navedeni su određeni datumi do kojih "poslodavci" nisu u evidenciji radnog vremena radnika "posebno iskazali rad u dane blagdana i neradnih dana", ali nije navedeno kojim propisom su određeni ti rokovi.

12. Slijedom navedenog sud je utvrdio da činjenični opis djela prekršaja u alineji 1. i 2. optužnog prijedloga ne sadrži bitna obilježja djela prekršaja iz čl. 5. Zakona o radu kažnjivog po čl. 229. st. 1. točka 1. i st.2. istog Zakona.

13. U alineji 3. optužnog akta navodi se da "poslodavci nisu radniku isplatili plaću za mjesec prosinac 2024. godine i siječanj 2025. godine u skladu s člankom 91.stavkom 4. (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23. ) do 15 u mjesecu za prethodni mjesec, nego je plaću za prosinac 2024. i siječanj 2025. godine isplatio 6.3.2025. godine a u vezi s člankom 3. Zakona o minimalnoj plaći ( "Narodne novine broj 118/18, 120/21 i 152/24) čime su počinili prekršaj kažnjiv po čl. 10. stavak 1. točka 1. i stavak 2. istog Zakona. "

14. Dakle, u činjeničnom opisu ovog prekršaja nije navedeno na koji se Zakon odnosi čl. "91. stavak 4", te stoga nije moguće utvrditi u čemu se sastoji protupravno ponašanje okrivljenika , te nije opisano u skladu s čim su okrivljenici trebali postupati, odnosno u skladu s čim nisu postupali. Iz brojeva "Narodnih novina" koje su navedene uz citirani članak moglo bi se zaključiti da se radi o Zakonu o radu. Međutim, čl. 91. st. 4. Zakona o radu odnosi se na "jednakost plaća žena i muškaraca", te kada se isti dovede u vezu s pravnom oznakom prekršaja koja je naznačena u optužnom aktu, gdje je navedeno da se radi o prekršaju iz" članka 3. Zakona o minimalnoj plaći , a čime su počinili prekršaj kažnjiv po čl. 10. stavak 1. točka 1. i stavak 2 istog Zakona" nedvojbeno je da se pravna oznaka prekršaja ne može dovesti u vezu s čl.91. st. 4. Zakona o radu. Kako je u činjeničnom opisu samo navedeno da okrivljeni nisu postupili u skladu s odredbom čl. 91. stavak 4. bez navođenja konkretnog zakona, te bez opisa bilo kakvog protupravnog ponašanja to je nedvojbeno da niti djelo prekršaja opisano u alineji 3. ne sadrži sva njegova zakonom propisana bitna obilježja .

15. U alineji 4. optužnog akta navodi se da poslodavci nisu radniku JLT "isplatili minimalnu bruto plaću jer za radnika nisu uplatili pune iznose doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz plaće". Ovakav činjenični opis ne sadrži bitna obilježja prekršaja jer nije navedeno da li je u konkretnom slučaju minimalna plaća ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu, a kako je to propisano u čl. 3. st. 3 Zakona o minimalnoj plaći. Nadalje, nisu navedeni konkretni iznosi koji su radniku isplaćeni, odnosno koliko je minimalna plaća i što eventualno nije isplaćeno, te koji bi to bili puni iznosi doprinosa za obvezna osiguranja. U pravnoj oznaci ovog prekršaja navedeno je da se radi o prekršaju u vezi s člankom 3. Zakona o minimalnoj plaći, ali nije preciziran stavak tog članka. Kako članak 3. Zakona o minimalnoj plaći sadrži 9 stavaka koji reguliraju različite pravne situacije, nedvojbeno je da navođenje samo članka 3. Zakona o minimalnoj plaći nije dovoljno tim više što eventualno protupravno ponašanje nije konkretizirano te stoga ovakav opis prekršaja ne sadrži bitna obilježja .

16. Sud je utvrdio da se u alineji 5. optužnog akta radi o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme, odnosno propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela, pa s obzirom da blanketna norma, odnosno Pravilnik nije naveden u činjeničnom opisu optužnog akta u alineji 5., djelo kako je činjenično opisano ne sadrži sva bitna obilježja iz članka 229. st.1.t. 46.

Zakona o radu, te nije prekršaj. Bilo je nužno konkretizirati propis odnosno Pravilnik na koji Zakon o radu upućuje u članku 229. st. 1. t. 46. te točno naznačiti članak Pravilnika na koji upućuje čl.93. st.6. Zakon o radu i konkretizirati protupravno ponašanje, a što nije učinjeno.

17. Ovakvi činjenični opisi prekršaja u alineji 1.,2.,3.,4. i 5. ne sadrže sva zakonom propisana obilježja, a kako je to naprijed navedeno.

18. Ovaj sud nije ovlašten samostalno iz obrazloženja ili dokaza, zaključivati o namjeri tužitelja i sastavljati opis optužbe, jer bi time činio apsolutnu bitnu povredu iz čl. 195.st.1.toč.6. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio bi propise prekršajnog postupka o pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja. Tužitelj je ovlašten i obvezan sastaviti konkretiziran opis optužbe s mjestom, vremenom, načinom, te konkretnim opisom prekršaja koji sadrži sva bitna obilježja i odlučne činjenice, a dokazi koje tužitelj dostavi i predloži, sud je ovlašten provesti kako bi na temelju istih utvrdio da li je optužba osnovana.

19. Stoga je sud, na temelju članka 161.stavak 6. Prekršajnog zakona donio presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe, jer djela kako su okrivljenicima stavljena na teret, po propisu nisu prekršaj.

20. Pregledom spisa utvrđeno je također da II. okrivljeniku ČLT nije uredno uručena obavijest iz čl. 109.a Prekršajnog zakona.

21. Kako su I. i II. okrivljenik oslobođeni optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Zagreb, 09. siječnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Jadranka Povoljnjak

Tonka Grgičević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. I. okrivljenik TaskUs Croatia, d.o.o., [adresa],

2. II. okrivljenik ČLT, [adresa],

3. odvjetnik Janko Duduković-Petyo, Zagreb, Ivana Lučića 2a

4. tužitelj: Državni inspektorat, Područni ured Osijek

5. spis