Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-5337/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene ĐG, OIB [osobni identifikacijski broj] i drugookrivljene TG, OIB [osobni identifikacijski broj], zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. u svezi članka 10. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: ZZNO) temeljem optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, Prve policijske postaje Rijeka, klasa: 211-07/25-5/34562, urboj: 511-09-23-25-1 od 31.prosinca 2025. godine, u žurnom postupku, 9. siječnja 2026. objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika,

p r e s u d i o  j e

I ĐGO, nadimak Đ, kći oca BG i majke T, (djevojački B), rođena u [adresa], stanuje u [adresa], rođena dana **.**.1971., državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], zanimanje kozmetičarka, dobih obiteljskih prilika, pismena, SSS, bez odlikovanja, lošeg imovnog stanja, s mjesečnim primanjima od cca 2.000,00 eura, neudana, bez djece, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana, protiv koje se ne vodi drugi prekršajni postupak, i

drugookrivljena TG, nadimak N, kći oca BG i majke T, (djevojački B), rođena u [adresa], stanuje u [adresa], rođena dana **.**.1970., državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], zanimanje viši fizioterapeut, srednjih obiteljskih prilika, pismena, VSS, bez odlikovanja, dobrog imovnog stanja, s mjesečnim primanjima od cca 2.000,00 eura, razvedena majka 1 mlt. djeteta prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana, protiv koje se ne vodi drugi prekršajni postupak

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ)

krive su

što su

dana 31. prosinca 2025. godine u 10:00 sati kao sestre počinile nasilje u obitelji, i to u Rijeci, na adresi [adresa] na način da su u prisustvu oca BG (rođenog 1949. godine) koji je dementan i starije životne dobi počinile međusobno fizičko nasilje u obitelji uslijed kojeg nisu nastupile ozljede te su se počele međusobno čupati za kosu i naguravati dok ih je otac promatrao. Navedeno ponašanje je kod njih međusobno izazvalo osjećaj uznemirenost, strah, ugroženost i povredu dostojanstva

dakle, u nazočnosti osobe starije životne dobi počinile fizičko nasilje jedna prema drugoj prilikom kojeg nisu nastale fizičke ozljede

čime su počinile prekršaj iz članka 22. stavka 3. u svezi članka 10. točke 1. ZZNO-a,

pa se prvookrivljenoj ĐG na temelju članka 22. stavka 3. ZZNO-a,

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 1.100,00 eura (tisuću sto eura i nula centi), a

drugookrivljenoj TG na temelju članka 22. stavka 3. ZZNO-a,

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 1.100,00 eura (tisuću sto eura i nula centi),

Na temelju članka 40. PZ prvookrivljenici ĐG se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme uhićenja dana 31. prosinca 2026. u trajanju od 10:20 sati do 31. prosinca 2026. godine u 13:00 sati, odnosno u trajanju od 1 (jednog) dana, dana što iznosi 39,82 eura (trideset i devet eura i osamdeset i dva centa) pa je okrivljenica dužna platiti novčanu kaznu u iznosu od 1.060,18 (tisuću šezdeset eura i osamnaest centi).

Na temelju članka 40. PZ drugookrivljenici NG se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme uhićenja dana 31. prosinca 2026. u trajanju od 10:20 sati do 31. prosinca 2026. godine u 13:00 sati, odnosno u trajanju od 1 (jednog) dana, dana što iznosi 39,82 eura (trideset i devet eura i osamdeset i dva centa) pa je okrivljenica dužna platiti novčanu kaznu u iznosu od 1.060,18 (tisuću šezdeset eura i osamnaest centi).

Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenice su obvezne platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenice se upozoravaju da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s članka 138. stavka 2. točke 2. i 3. PZ okrivljenice su obvezne naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 60,00 eura (šezdeset eura i nula centa), i to svaka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, Prve policijske postaje Rijeka, klasa: 211-07/25-5/34562, urboj: 511-09-23-25-1 od 31.prosinca 2025. godine prvookrivljenica i drugookrivljenica se terete za prekršaj iz članka 22. stavka 3. u svezi članka 10. točke 1. ZZNO-a.

1. Predlaže se izricanje novčane kazne u visini 1.100,00 EUR za svaku od okrivljenica te da im se odrede mjere opreza zabrane približavanja i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze jedne s drugom.

2. Prvookrivljenica ĐG i drugookrivljenica TG su je ispitane na ročištu u žurnom postupku dana 31. prosinca 2025. godine, nakon što su uhićene i dovedene na ročište te su obje navele da se za prekršaje koji im se u ovom postupku stavljaju na teret, ne smatraju krivima.

2.1. U svojoj obrani prvookrivljenica ĐG navodi da je dana 31. prosinca 2025. godine u Rijeci, na adresi [adresa] došlo do fizičkog obračuna između nje i njezine sestre kada je snimala svoju sestru kako uzima stare fotografije iz ormara i stavlja ih u vreću za smeće bez ikakav povoda. Kada je drugookrivljena TG vidjela njezin mobitel, uzela joj ga je iz ruke, bacila mobitel na nju i počela ju čupati za kosu. Njihov otac je stao između njih i govorio drugookrivljenoj TG da ide kući, a prvookrivljena ĐG je tada pozvala policiju. Na poseban upit sutkinje da li je čupala svoju sestru, iskazala je kako jeste kada se branila, a nije se uspjela prije toga udaljiti jer nije očekivala da će ona skočiti na nju. Na upit tužitelja da li je sestra njoj govorila pogrdne riječi, prvookrivljenica je navela kako joj je sestra rekla da je lopov i vikala je, a ne zna da li je i ona vikala na nju. Također je u svoju obranu navela kako ima loš odnos sa sestrom već dugi niz godina, da se obiteljska situacija pogoršala otkako im je otac obolio od demencije te da je zbog prijetnji sestre, TG, kako će ju izbaciti iz stana i pronalaska svojih stvari pobacanih po stanu (a za što optužuje upravo drugookrivljenu), promijenila bravu očeva stana.

2.2. Drugookrivljena TG je također na raspravi iznijela obranu navodeći da ona nije svojoj sestri prije bacala stvari iz ormara nego da smatra kako je to učinio njihov dementni otac, a da se u stan htjela doseliti jer nije htjela da otac ide u dom. U odnosu na počinjeni prekršaj je navela kako je trebala oca voditi kod svoje familije, ali da nisu krenuli zato sto je primijetila da zapušten, smrdljiv i uznemiren. Navela je kako se htjela uvjeriti da je otac dobrog zdravstvenog stanja jer put dugo traje pa zato nisu odmah krenuli. Oca je pitala smije li uzeti svoje fotografije te je otišla po vreće za smeće jer ih je bilo puno, a za navela je i kako sestra zna da se tamo nalaze samo njezine fotografije. Kada je vidjela da ju sestra snima, rekla joj je da prestane, a ne zna kako je telefon pao na pod, samo je čula da je pao jer je ladicu držala nogama. Iskazala je kako sestru nije počupala za kosu, niti ju je dodirnula, nego se držala za svoj trbuh zbog svoje dijagnoze (navodeći da bi joj mogla „ispasti crijeva“). Iskazala je kako je samo sestra počupala nju. Razdvojio ih je njezin otac ili ju je ona sama pustila, nije mogla sudu taj trenutak opisati. Također je navela kako je ona bila ta koja je vikala sestri: "pusti me, zovi policiju. Navodi da sestru nije gurala i nije joj govorila pogrdne riječi. Opetovano je isticala sudu kako ona ima problem sa svim organima, a kada ju je sutkinja upitala ako joj ispadaju crijeva, nosi li steznik ili ima neki način da si pomogne, navela je kako ne nosi steznik niti mrežicu zbog dijagnoze i da će dokaz o tome dostaviti na spis jer je to razlog zašto se držala za trbuh i nije mogla sudjelovati u fizičkom sukobu. Na upit tužitelja gdje je stajala prvookrivljena ĐG prilikom snimanja, drugookrivljena je navela da je to bilo s njezine bočne strane, a na a daljnji upit tužitelja kako je moguće da je vidjela da je sestra snima mobitelom, a da nije vidjela trenutak pada mobitela, drugo okrivljenica je iskazala kako ne zna kako je pao taj mobitel, da li je njoj ispao iz ruke ili je ona sa svojom rukom njega dotaknula.

2.3. U dokaznom postupku su pročitani zapisnik o ispitivanju prvo i drugo osumnjičenika (list 4-7 spisa), obavijest žrtvama nasilja u obitelji (list 8 – 11 spisa), službena bilješka (list 12 spisa), izvješća o uhićenju za prvo i drugo okrivljenika (list 13 – 16 spisa), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom za prvo i drugo okrivljenika (list 17-18 spisa), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja za prvo i drugo okrivljenika (list 19 – 22 spisa), naredba o određivanju mjere opreza za prvo i drugo okrivljenika od dana 31. prosinca 2025 godine i izvod iz PE Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za prvo i drugo okrivljenika.

2.3. Okrivljenice nisu imale primjedbe na pročitane isprave niti daljnje dokazne prijedloge. U završnoj riječi tužitelj je naveo kako ostaje kod optužnog prijedloga, da je prvookrivljena iskazivala na način da su obje počinile prekršaj, a da je drugookrivljena mijenjala svoj iskaz i da ga ne smatra vjerodostojnim. Okrivljenice su pak u završnoj riječi navele kako im je žao zbog nastale situacije s time da je prvookrivljena iskazala kako bi najradije da mjera opreza dulje traje kako bi imala miran život, a drugookrivljena da joj je isključivo žao zbog njezinog oca te se želi nastaviti brinuti za svojeg oca.

3. Iz članka 10. točka 1. ZZNO slijedi kako je fizičko nasilje primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

3.1. Iz članka 22. stavka 3. ZZNO slijedi da će se onaj tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ZZNO-a, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

4. Na temelju provedenih dokaza sud smatra utvrđenim da su okrivljenice protivno odredbi članka 10. točke 1. ZZNO jedna prema drugoj 31. prosinca 2025. godine u stanu u [adresa], primijenile fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

4.1. Nije pritom sporno da je u smislu odredbe članka 8. stavka 10. ZZNO-a njihov otac BG u tom trenutku bio stariji od 65 godina koja okolnost je svakako bila poznata njegovim kćerkama, a istu ni ne spore. Također su obje u iskazima navele da je se fizičko nasilje u obitelji odvilo pred njim.

4.2. Sudu nije sporno da su odnosi u obitelji BG kroz dulje vremensko razdoblje duboko poremećeni, a o čemu su obje okrivljenice iskazivale, svaka videći uzroke i dinamiku na svoj način. Ponašanje obje okrivljenice je, bez obzira na uzroke, neprimjereno u civiliziranom društvu, posebno uzevši u obzir da se sve odvilo u prisutnosti njihova oca koji treba stalnu skrb, mir i njegu, a ne rješavanje sukoba fizičkim nasiljem.

4.3. Iz iskaza prvookrivljenice ĐG koji dala i policiji i na sudu, proizlazi da je sukob započeo kada je snimala drugookrivljenicu kako uzima stvari te kako je sigurno i sama sudjelovala u fizičkom nasilju kada ju je čupala kako navodi u obrani, čime je ujedno i priznala sudjelovanje u obiteljskom nasilju.

4.4. U odnosu na iskaz drugookrovljenice TG koji dala i policiji i na sudu, sud isti nije ocijenio kao vjerodostojan. Iskazivanje je bilo usmjereno na isticanje njezina lošeg zdravstvenog stanja kao razloga zbog kojega nije mogla dignuti ruke sa trbuha i braniti se ili napadati sestru. Također prilikom iskaza nije dosljedna i ne može dati sudu niti jednu konkretnu informaciju ni kako je mobitel pao ni kako je došlo do toga da se okrivljenice razdvoje. Sud nije takav iskaz ocijenio vjerodostojnim niti mu povjerovao jer okrivljenica vodi život u kojem se mora brinuti za dijete i želi se brinuti za oca te je životno nelogično da ne može ruke maknuti sa trbuha, a također je nelogičan dio iskaza gdje navodi kako je ona sama rekla sestri da zove policiju iako sestru smatra napadačem, a da nije sama pokušala pozvati policiju.

4.5. Sudu nije sporno da je došlo do međusobnog čupanja i fizičkog nasilja između okrivljenica, kao niti to da se sve to odvelo pred njihovim bolesnim ocem koji je ujedno i osoba starije dobi.

4.6. Ponašanje obje okrivljenice optuženog dana, bez obzira na uzroke i povod sukoba, je krajnje neprimjereno u civiliziranom društvu, i to posebno između sestara pred dementnim ocem koji treba njihovu njegu i zaštitu. Nezadovoljstvo međusobnim odnosnom ne može se riješiti međusobnim provokacijama i nasiljem te ne opravdava postupanje okrivljenica. Bez obzira na navode kako se prvookrivljenica branila od drugookrivljenice čupanjem, kao i bez obzira na povod sukoba koji je bio snimanje drugookrivljenice, obrana zrele odrasle osobe od nasilja, pa i u obitelji, je pozivanje policije ili drugi način prijavljivanja ili smirivanja tenzija, a ne sudjelovanje u nečemu što nalikuje tučnjavi. Niti jedna od okrivljenica se nije mogla suzdržati od nasilja i maknuti iz situacije kako bi zaštitila svojeg oca od nasilja.

4.7. Negiranje vlastitog ponašanja ili njegovo prikazivanje u drugačijem svjetlu je po ocjeni suda samo pokušaj umanjivanja odnosno otklanjanja vlastite odgovornosti.

4.8. Okrivljenice su dakle krive za prekršaje jer su kao i svaka prosječna osoba bile dužne i mogle biti svjesne da je njihovo postupanje zabranjeno.

5. Odabirući vrstu sankcije sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

5.1. Također je u smislu članka 11. stavka 2. ZZNO Imao u vidu da je svrha prekršajnopravnih sankcija predviđenih tim zakonom zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja.

5.2. Sud je pri odabiru mjere kazne u smislu članka 36. PZ imao u vidu činjenicu da okrivljenice nisu prekršajno kažnjavane, da se protiv njih ne vodi drugi prekršajni postupak. Posebno otegotnih okolnosti sud nije našao.

5.3. Imajući u vidu navedeno i vrstu prekršaja za koji se okrivljenice terete te način počinjenja, sud smatra da je okrivljenicama potrebno izreći novčanu kaznu u iznosu od 1.100,00 eura (tisuću sto eura i nula centi). Pritom je sud imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline. Sud smatra da se izrečenom kaznom može postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenice odvrati od daljnjeg činjena prekršaja, a posebno da se spriječi ponovno počinjenje nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja.

5.4. Sukladno članka 40. PZ vrijeme provedeno u uhićenju, zadržavanju i svako oduzimanje slobode u vezi s prekršajem uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu maloljetničkog zatvora i novčanu kaznu. Prilikom uračunavanja izjednačuje se svaki započeti dan uhićenja, zadržavanja i svakog drugog oduzimanja slobode te započetih tristo kuna novčane kazne s jednim danom zatvora

5.5. Iz podataka u spisu odnosno Izvješća o uhićenju slijedi da je okrivljenicama bila oduzeta sloboda uhićenjem od dana 31. prosinca 2025. u 10:20 sati do dana 31. prosinca 2025. u 13,00 sati, odnosno u trajanju od 1 (jednog) dana, pa im se u izrečenu novčanu kaznu uračunalo to vrijeme.

5.6. Okrivljenice su stoga dužne platiti 1.060,18 (tisuću šezdeset eura i osamnaest centi) izrečene novčane kazne, odnosno ako u roku koji je određen za plaćanje uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

6. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika.

7. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 9. siječnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Ivana Džafić

Lejla Rašidkadić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

1. ovlašteni tužitelj

2. prvookrivljenica ĐG uz uplatnicu

3. drugookrivljenica TG uz uplatnicu

4. branitelju drugookrivljenice TG

5. Hrvatski zavod za socijalni rad – po pravomoćnosti