Posl. broj P – 1214/2022.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru po sucu toga suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice OS rođ. DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku mr. sc. Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, Hrvatskih velikana 8, protiv tuženika: ad 1. O, ad 2. OSG i ad 3. DSG, San Giovanni, svi odsutni i nepoznatog boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Stjepanu Eteroviću, odvjetniku u Supetru, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 12. prosinca 2025. godine u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Ivane Marinelić, odvjetnice u Supetru, a u odsutnosti uredno pozvanog privremenog zastupnika tuženika ad 1. -3., dana 9. siječnja 2026. godine, donio je i objavio

p r e s u d u

I. Utvrđuje se da je tužiteljica OS rođ. DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnina označenih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Supetru, Zemljišnoknjižni odjel Supetar, kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], za cijelo, te čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], za 12/24 dijela, sve k. o. [katastarska općina], te je ovlaštena, temeljem ove presude, po njenoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama, zatražiti i ishoditi upis prava vlasništva na svoje ime uz istodobni izbris toga prava sa imena tuženika, za cijelo.

II. U odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 637 k. o. [katastarska općina], tužba se odbija.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužiteljica stvarna vlasnica nekretnina označenih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Supetru, Zemljišnoknjižni odjel Supetar, kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška], za cijelo, te čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], za 12/24 dijela, sve k. o. [katastarska općina], koje nekretninetarčević su susjedne njenim nekretninama označenim kao č. zgr. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica], ZU 329 k. o. [katastarska općina], a koje omaškom nisu obuhvaćene u tužbenom zahtjevu iz predmeta ovog Suda u predmetu P-3145/2020. Nadalje da je tužiteljica vlasništvo na nekretninama stekla nasljeđivanjem u obitelji, odnosno iza svoje prabake GS pok. MS, bake GSG. DS, zatim oca DS, odnosno dosjelošću s obzirom na činjenicu da je, računajući posjed svojih prednika, u nesmetanom, poštenom, savjesnom i istinitom posjedu nekretnina vise od 70 godina. U naravi da se radi o staroj obiteljskoj ruševnoj kuci i dvoru iste anagrafske oznake Radovana Vidovića 29, Sutivan, u stvarnom vlasništvu i posjedu tužiteljice, za cijelo, pa se slijedom navedenog predlaže kao u izreci presude.

2. Privremeni zastupnik tuženika usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu te je predložio da sud izvede sve predložene dokaze.

3. Tijekom dokaznog postupka pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu i to: zemljišnoknjižni izvadak, presuda Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Supetru P-3145/20. od 23. prosinca 2021.g., izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju koji je svoj pisani nalaz dostavio dana 10. ožujka 2025. godine, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ĐS, i CS.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je vlasnica nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška], za cijelo, te čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], za 12/24 dijela, sve k. o. [katastarska općina], uz ovlast tužiteljice da temeljem presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoje ime.

6. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] utvrđeno je da je kao vlasnik upisan tuženik ad 3. DSG, za cijelo, kao vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] upisan je MSG pk. MS za cijelo, dok su na čest. zgr. [katastarska čestica], pored tuženika ad 2. OSG, za 12/24 upisani i IS za 4/24+2/24 dijela, ČS za 3/24 dijela, te PS za 3/24 dijela cjeline.

7. U odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] tužba je odbijena obzirom da je kao vlasnik iste upisan MSG pk. MS, za cijelo koji u tužbi nije označen kao tuženik, zbog čega je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju Dražena Bušića od 10. ožujka 2025. godine proizlazi da su predmetne čestice identificirane u ulici Radovana Vidovića k.br. 29, kao jedinstvena cjelina posjeda sa svih strana definirana nespornim međama, označena na Skici mjesta očevida točkama „A,B,C,D,E,F,A“ i žutom bojom, a predstavljaju kako slijedi: č. zgr. [katastarska čestica] površine prema upisu u katastru od 20 m2, u naravi dvorište; č. zgr. [katastarska čestica] ukupne površine prema upisu u katastru od 70 m2, u naravi stambena građevina anagrafske oznake AS br. 29, visine prizemlje+2kata+tavan s malim dvorištem na sjeveroistočnom kutu čestice; č.zgr.

26/4 površine prema upisu u katastru od 16 m2, u naravi gustirna privješena uz jugoistočno pročelje prednje opisane stambene građevine.

9. Nalaz vještaka za geodeziju identičan je sa utvrđenjima suda prilikom izlaska na lice mjesta, zbog čega je istog sud u cijelosti i prihvatio.

10. Tužiteljica OS dala je svoj iskaz u predmetu ovog suda P-3145/20. ( koji se po tužbi i ovdje označene kao tužiteljice vodio radi utvrđenja prava vlasništva na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine se nalaze preko puta predmetnih nekretnina ) u kojem je iskazala da se predmetne nekretnine nalaze se na predjelu "Bunta" u mjestu Sutivanu, te u naravi predstavljaju ruševnu kuću sa malim dvorićem i vrt. Vlasnicom istih je postala tako što je naslijedila svog pok. oca DS koji je umro 2000. godine. Otac osim nje nije imao druge djece tako da je njegova isključiva nasljednica, a on je postao vlasnikom predmetnih nekretnina tako što ih je naslijedio od svoje bake GS. Naime, kada je otac imao godinu dana da je njegova majka GSG umrla, pa je otišao živjeti kod svoje bake GS. Na taj način su njen otac i baka GS bili jako povezani, pa je to upravo razlog što mu je baka ostavila predmetne nekretnine. Pojasnila je da je upravo na predmetnim nekretninama živjela očeva baka GS, tako da je i njen (tužiteljice) otac živio s njom na tim nekretninama. Unatrag cca 12 godina predmetne nekretnine da koristi njen sin BS. Nikada nitko, kako njoj tako ni njenim prednicima da nije osporavao vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina. Po pričanju joj je poznato da se njena prabaka GS iz kuće na predmetnim nekretninama udala, tako da je tu živjela s roditeljima kao cura, a nakon što joj je suprug sa svojih navršenih cca 30 godina umro od srca ponovno se vratila živjeti u kući na predmetnim nekretninama. Nije joj poznato tko je KS, upisana posjednica predmetnih nekretnina, odnosno nikada za nju nije čula, a kamoli je vidjela na predmetnim nekretninama.

10.1. Iz navedenog iskaza očito proizlazi da se tužiteljica, pored u tom predmetu utužene čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje u naravi predstavljaju "košaru" i vrt, očitovala i o nekretninama koje su predmet ovog postupka, i koje u naravi predstavljaju staru kuću sa malim dvorom, jednako kao i svi svjedoci saslušani u tom predmetu i to CS, ĐS, ŽS.

11. Tako je svjedok ĐS, saslušan i u ovom predmetu naveo da da predmetna kuća oznake čest. zgr. [katastarska čestica], oduvijek bila u posjedu tužiteljice, s time da je u istoj nekada, u vrijeme njegovog djetinjstva, živjela obitelj ĆS. Kada mu je predočena skica iz nalaza vještaka, potvrdio je da se na 26/4 i 26/1 nalazila gustirna i jedan dio dvorišta, a to mu je poznato jer je njegov otac još davno od PS kupio kuću koja ja u međi sa predmetnim nekretninama koja je također imala izlaz na predmetne čestice. Osim sina tužiteljice BS i ranije spomenutog ĆS na predmetnim nekretninama nije vidio nikog drugog.

11.2. Svjedok CS je naveo da su mu predmetne nekretnine poznate iz razloga što je prijatelj sa sinom tužiteljice, BS koji je bio zaposlen u njegovoj firmi, pa mu je isti jednom prigodom rekao da je predmetna kuća vlasništvo njegove bake, i da je zapuštena. Nekoliko puta je i bio u njoj, kada je vidio da je ista urušena i da su se grede urušilr. BS mu je bio ponudio da koristi kuću za odlaganje materijala, što je on odbio obzirom da je kuća bila u jako lošem stanju. Poznavao je i djeda BS, kojeg su zvali D i njegovu baku. Što se tiče vrtla ispred kuće ( koji je bio predmet u P-3145/20. op.a. ) navodi da bi ga po zamolbi sina tužiteljice BS nekada pokosio i očistio.

12. Saslušanim svjedocima sud je u cijelosti povjerovao jer su iskazivali iskreno, logično a o predmetu spora imaju neposrednih saznanja obzirom da je otac svjedoka ĐS kupio kuću koja graniči sa predmetnim nekretninama dok je svjedok CS zajedno sa sinom tužiteljice i bio u predmetnoj kući.

13. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući vjerodostojnost svih izvedenih dokaza, svakog zasebno te u cijelosti, osobito iz iskaza svjedoka ĐS i CS, nalaza vještaka za geodeziju, činjenicu da je rješenjem ovog suda Z-20602/2022 od 4. ožujka 2025. godine, predlagatelj ĆS, čije prednike je spomenuo svjedok ĐS kao stanare predmetne kuće pred više od 30 godina, odbijen sa svojim prijedlogom za ispravak zk stanja na predmetnim nekretninama, sa obrazloženjem da predlagatelj svoj prijedlog temelji na nasljeđivanju od svojih prednika za koje je utvrđeno da nisu bili vlasnici predmetnih nekretnina već su u njima živjeli isključivo na osnovu zakupnog odnosa, sud smatra da su se na strani ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva nekretnina dosjelošću.

14. U parnici u kojoj tužitelji traži utvrđenje prava vlasništva na temelju dosjelosti potrebno je utvrditi početak i završetak razdoblja za koje sud smatra da je razdoblje u kojemu je pravo vlasništva stečeno dosjelošću.

15. Presudom P- 3145/20 od 23. prosinca 2021. godine utvrđeno je da je prabaka tužiteljice GS (rođena 1859. godine, umrla 1941. godine) živjela sa svojim roditeljima na predmetnim nekretninama obzirom da su tada iste u naravi predstavljale obiteljsku kuću sa okućnicom (danas je ruševna kuća), te je sa istih nekretnina odselila prilikom udaje, ali se ubrzo vratila živjeti na istima, (obzirom da joj je suprug umro mlad), te se k njoj, odnosno svojoj baki, doselio otac tužiteljice DS (umro 2000. godine) sa navršenom godinom dana života, obzirom da mu je umrla majka G, to proizlazi da su prednici tužiteljice, predmetne nekretnine nesmetano i neprekidno posjedovali kao svoje i za sebe, bez da se tome itko protivio i osporavao im vlasništvo i posjed iste, pa ovaj sud nedvojbeno smatra utvrđenim da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Dakle, dugogodišnje stanovanje na predmetnim nekretninama prabake tužiteljice GS, oca tužiteljice DS, kao i dvije obitelji po dopuštenju DS, upućuje na nedvojben zaključak da je objektivno bilo zamjetljivo izvršavanje posjeda na spornim nekretninama i da je svatko mogao vidjeti i znati, da su prednici tužiteljice, a danas i sama tužiteljica u posjedu predmetnih nekretnina, što su saslušani svjedoci i potvrdili.

16. Odredba članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje kroz zakonom određeno vrijeme a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici ( čl. 160. st. 2. ZV-a ).

17. Samostalni posjednik čiji je posjed zakonit, istinit i pošten dosjelošću stječe vlasništvo protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a onaj samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten dosjelošću nad nekretninom stječe vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

18. Kako je utvrđeno kao nesporno da je samostalnim kvalificiranim posjedovanjem predmetnih nekretnina osobno i preko svojih pravnih prednika, kroz razdoblje duže od 20 godina, tužiteljica stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama dosjelošću, odlučeno je kao u izreci presude pod točkom I.

U Supetru, dana 9. siječnja 2026. godine

Sutkinja

Katarina Heinrich

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu. Odluka kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Dostaviti:

1. odvj. Dean Rahan, Supetar

2. odvj. Stjepan Eterović, Supetar