Republika Hrvatska

Pn-17/2023-43

Općinski sud u Bjelovaru

J. Jelačića 3, Bjelovar

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Miroslavu Borkoviću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja TT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Zajedničkog odvjetničkog ureda Zorislava Krivačića i Korane Krivačić, odvjetnici u Bjelovaru, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, Zagrebačka 51, OIB 22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica u Varaždinu, Zagrebačka 63, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 19. studenoga 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, primjenom čl. 335 st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP), dana 9. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, isplatiti tužitelju TT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete iznos od 8.000,00 EUR (slovima: osamtisućaeura) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dana donošenja ove odluke do isplate, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos od 8.000,00 EUR u razdoblju od 24. veljače 2023. kao dana podnošenja tužbe do dana donošenja ove presude.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.844,86 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dana donošenja ove odluke do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženog podnio tužbu radi naknade štete u kojoj tvrdi da je njegov osobni automobil marke BMW, reg. oznake [registarska oznaka], oštećen u prometnoj nezgodi 25. studenoga 2021. oko 20,00 sati u Siščanima kod kbr. 115 kada je BT kao vozač teretnog automobila marke Fiat, reg. oznake [registarska oznaka], bez provjere prometne situacije iza sebe poduzeo radnju skretanja u lijevo i time oduzeo prednost prolaska tužiteljevom automobilu kojim je upravljala ET pravilno se krećući lijevom stranom kolnika u fazi pretjecanja teretnog vozila marke Fiat. U provedenom prekršajnom postupku pred Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu ET oslobođena je od prekršajne odgovornosti za nastanak prometne nezgode jer je prometno-tehničkim vještačenjem utvrđeno da je za prometnu nezgodu isključivo odgovoran BT. Vozilo kojim je BT upravljao u trenutku prometne nezgode bilo je osigurano kod tuženika policom odgovornosti broj 08105276795 pa tužitelj smatra da je tuženik odgovoran za štetu na tužiteljevom vozilu. Tužitelj opisuje da je njegovo vozilo proizvedeno 2013. i da je na dan prometne nezgode bilo staro osam godina pa je vrijednost vozila bila oko 12.000,00 EUR. Odbijanjem vrijednosti ostataka vozila od iznosa od 12.000,00 EUR, tužitelj zaključuje da je pretrpio štetu od 8.000,00 EUR. Budući da je tuženik otklonio tužiteljev zahtjev za mirno rješenje spora, tužitelj predlaže da sud prihvati tužbu i tužbeni zahtjev i tuženiku naloži plaćanje naknade štete u ukupnom iznosu od 8.000,00 EUR i troškova postupka, sve sa zakonskim zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava nastanak prometne nezgode 25. studenoga 2021. u kojoj su sudjelovali tuženikov osiguranik BT i ET koja je upravljala tužiteljevim vozilom, ali smatra da odluku o odgovornosti prometne nesreće treba donijeti primjenom pravila o krivnji jer su u štetnom događaju sudjelovala dva motorna vozila u pogonu, pri čemu je teret dokazivanja krivnje na tužitelju. Tuženik osporava odgovornost svoga osiguranika i tvrdi da je za prometnu nezgodu isključivo odgovoran vozač tužiteljevog automobila. Također, tuženik osporava i visinu zatraženog iznosa na ime naknade štete, a osporava i zatraženi tijek zateznih kamata na iznos naknade štete jer smatra da tužitelj u konkretnom slučaju eventualno ima pravo na isplatu zateznih kamata od dana donošenja prvostupanjske presude, jer će visinu štete utvrditi sud svojom odlukom. Predlaže da sud tužbu i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovane i tužitelju naloži plaćanje parničnih troškova.

3. Tijekom postupka radi utvrđivanja odlučnih činjenica izvedeni su dokazi čitanjem potvrde od 4. siječnja 2022., nalaza i mišljenja od 7. studenoga 2022., izvida štete, fotografija događaja, odgovora od 19. srpnja 2022., presude od 14. veljače 2023., fotodokumentacije očevida i prometne dozvole.

Pročitan je iskaz svjedoka KT (ranije ET).

Pročitan je zapisnik o uviđaju od 7. studenoga 2024..

Izveden je dokaz prometno-tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zlatku Jarešu.

Pročitan je predmet Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-9816/2022.

Nije izveden dokaz saslušanjem svjedoka CT jer taj svjedok nije pristupio na ročište za glavnu raspravu održano 17. siječnja 2024. i na uviđaj održan 7. studenoga 2024., iako je uredno primio pozive, a izostanke nije opravdao. Osim toga, s obzirom na provedenu rekonstrukciju prometne nezgode i prometno-tehničko vještačenje izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka CT tijekom postupka ukazalo se nepotrebnim za utvrđenje spornih činjenica.

4. Izvedeni dokazi ocjenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a.

5. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

6. Među strankama su sporni osnov i visina imovinske štete nastale u prometnoj nezgodi 25. studenoga 2021..

7. Čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO) propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Na temelju čl. 1072. st. 1. i 2. ZOO kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje. Sukladno čl. 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, a temeljem čl. 1089. st. 1. ZOO oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi.

8. Presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-9816/2022 od 14. veljače 2023. okrivljenica ET oslobođena je od optužbe da bi počinila djelo prekršaja iz čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivog po čl. 43. st. 3., uz primjenu čl. 293. st. 1. istog zakona, tako da bi 25. studenoga 2021. u 20,00 sati u Siščanima upravljala osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] i dolaskom ispred kbr. 115 započela vršiti radnju pretjecanja, a da se prethodno nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pri tom računa o položaju vozila kao i o smjeru i brzini kretanja, uslijed čega je prednjom desnom stranom vozila udarila u lijevu bočnu stranu vozila reg. oznake [registarska oznaka] koje je pretjecala i koje je vršilo pravilnu radnju skretanja u lijevo na kolni ulaz, uslijed čega je nastala materijalna šteta. Ta presuda postala je pravomoćna 14. veljače 2023..

9. Iz pročitanih isprava koje je sastavila Policijska postaja Čazma povodom štetnog događaja proizlazi da se 25. studenoga 2021. u Siščanima kod kbr. 115 dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali ET upravljajući osobnim automobilom marke BMW, serija 3, proizvedenim 2013., reg. oznake [registarska oznaka], koje je tužiteljevo vlasništvo, i BT upravljajući vozilom marke Fiat, tip Fiorino, proizvedenim 2008., reg. oznake [registarska oznaka]. Na vozilu kojim je upravljala ET oštećeni su prednji desni blatobran, prednji branik, vjetrobransko staklo i prednji desni kotač, a na vozilu kojim je upravljao BT oštećeni su prednji lijevi blatobran, lijeva vozačeva vrata, lijeva strana lima iza vozačevih vrata i lijevi zadnji kotač.

Svjedok KT (ranije ET), tužiteljeva supruga, u iskazu opisuje da je neposredno prije nesreće kod majstora preuzela suprugov automobil i vozilom se kretala kroz Siščane iz pravca Čazme u pravcu Kabla i Bolča. Ispred sebe je uočila automobil koji se kretao u istom smjeru brzinom od približno 30 ili 40 km/h, jako sporo, a kako ni ispred nje ni iza nje nije bilo drugih vozila, na udaljenosti od približno 50 ili 60 m od toga vozila odlučila ga je prestići. Uključila je lijevi pokazivač smjera i skrenula na lijevu prometnu traku krećući se vozilom brzinom od oko 50 ili 60 km/h, a kada se vozilu ispred sebe približila na desetak metara, to vozilo skrenulo je u lijevo. Pokušala je izbjeći sudar kočenjem i skretanjem u lijevo i čini joj se da na vozilu ispred nje nije bio uključen pokazivač smjera. U trenutku nesreće bio je mrak, vrijeme je bilo suho bez padalina i nesreća se dogodila u naseljenom mjestu gdje je bila uključena javna rasvjeta pa je vidljivost bila dobra. Svjedok KT opisuje da je došlo do kontakta prednjeg desnog dijela vozila kojim je upravljala i prednjeg lijevog drugoga vozila i da se njezino vozilo nakon sudara zaustavilo u lijevom putnom odvodnom kanalu, dok se drugo vozilo prepriječilo na cesti, time da je vozač toga vozila prije dolaska policije vozilo pomaknuo na putni most. Odmah nakon nesreće svjedok KT sve je fotografirala i svoje fotografije dostavila je kao dokaz prekršajnom sudu.

10. Radi utvrđivanja dinamike i uzroka prometne nesreće i visine štete koja je nastala na tužiteljevom vozilu sud je rekonstruirao prometnu nesreću uviđajem na licu mjesta 7. studenoga 2024. i izveo dokaz prometno-tehničkim vještačenjem koje je povjereno stalnom sudskom vještakku ing. Zlatku Jarešu iz Daruvara. Prilikom uviđaja na licu mjesta pregledano je mjesto štetnog događaja (prometnica u mjestu Siščani kod kbr. 115), svjedok KT (ranije ET) opisala je i pokazala način na koji je došlo do nesreće, a prometno-tehnički vještak snimio je sve podatke potrebne za izradu nalaza i mišljenja. Prometno-tehnički vještak ing. Zlatko Jareš u nalazu i mišljenju utvrđuje da je primarni kontakt oštećenih vozila kod sudara uspostavljen između prednjeg desnog ugla vozila marke BMW i lijeve bočne strane vozila marke Fiat, a do primarnog kontakta tih vozila došlo je ispred početnog dijela kolnog ulaza kbr. 115 u Siščanima, na središnjem dijelu lijeve prometne trake gledano iz smjera kretanja tih vozila. BT vozilom marke Fiat kretao se brzinom od oko 15 km/h i najvjerojatnije nije usporavao vozilo, a u trenutku sudara vozilo kojim je on upravljao bilo je u lijevom skretanju na kolni ulaz, prepriječeno preko lijeve prometne trake i ukošeno ulijevo. Istovremeno, KT (ranije ET) vozilom marke BMW bila je u pretjecanju i kretala se po svojoj lijevoj prometnoj traci brzinom od oko 65 km/h i najvjerojatnije nije usporavala vozilo. Vozilo marke Fiat sa skretanjem ulijevo na most kolnog ulaza kod kbr. 115 započelo je oko 1,02 sekunde prije trenutka sudara kada je od mjesta sudara bilo udaljeno oko 4,35 m. Vozilo marke BMW započelo je radnju pretjecanja vozila marke Fiat najkasnije kada je od mjesta sudara bilo udaljeno oko 37,38 m, tj. najkasnije oko 2,08 sekunde prije sudara, a sredinu kolnika započelo je prelaziti najkasnije kada je od mjesta sudara bilo udaljeno oko 30,70 m i najkasnije oko 1,71 sekundu prije trenutka sudara. Kada je vozilo marke Fiat započelo prelaziti sredinu kolnika na lijevu stranu, vozilo marke BMW od mjesta sudara bilo je udaljeno oko 14,53 m i do mjesta sudara trebalo mu je oko 0,81 sekundu. U trenutku kada je vozilo marke Fiat započelo sa skretanjem ulijevo i u trenutku kada je to vozilo u skretanju započelo prelaziti sredinu kolnika na lijevu stranu, vozilo marke BMW već se kretalo lijevom stranom kolnika, tj. po lijevoj prometnoj traci jer je vozač vozila marke BMW znatno ranije poduzeo radnju pretjecanja prije nego je vozač vozila marke Fiat poduzeo radnju skretanja ulijevo. Tehničkim putem nije bilo moguće utvrditi jesu li vozači oba vozila prije započetih radnji pretjecanja i skretanja ulijevo uključili lijeve pokazivače smjera. U trenutku kada je vozilo Fiat započelo prelaziti sredinu kolnika na lijevu stranu, a to je bilo oko 0,81 sekundu prije sudara, KT (ranije Dević) upravljajući vozilom marke BMW zbog male udaljenosti od mjesta sudara i brzine kretanja vozila više nije mogla izbjeći prometnu nesreću, ukoliko je na opasnost pravovremeno i pravilno reagirala kočenjem. Istovremeno, vozač vozila marke Fiat neposredno prije započetog skretanja ulijevo i prije prelaska vozilom preko sredine kolnika na lijevu stranu mogao je s obzirom na tehničke karakteristike ceste, stanje kolnika i vremenske prilike preko bočnog retrovizora i okretanjem glave ulijevo i nazad pravovremeno uočiti vozilo marke BMW koje se u tom trenutku već u potpunosti kretalo iza njega po lijevoj strani kolnika. Stoga je uzrok nastanka štetnog događaja činjenica da je BT vozilom marke Fiat započeo skretanje ulijevo u trenutku kada je KT (ranije Dević) vozilom marke BMW pretjecala njegovo vozilo i svojim vozilom već se kretala svojom lijevom stranom kolnika. Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći da je BT nakon provjere prometne situacije iza sebe prije nego što je vozilom započeo prelaziti sredinu kolnika ulijevo zaustavio svoje vozilo i propustio vozilo koje je već bilo u pretjecanju i kretalo se lijevom prometnom trakom. Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći i da se KT (ranije ET) vozilom marke BMW u trenutku kada je vozilo marke Fiat započelo prelaziti sredinu kolnika skrećući ulijevo kretala brzinom jednakom ili manjom od 31 km/h jer bi u tom slučaju intenzivnim kočenjem zaustavila svoje vozilo oko 2 m prije mjesta sudara. Budući da je brzina kretanja vozila na mjestu štetnog događaja prometnim pravilom ograničena na 50 km/h (štetni događaj zbio se u naseljenom mjestu), a uzimajući u obzir sve okolnosti događaja i uvjete na cesti, kao i činjenicu da nije utvrđeno da je BT upravljajući vozilom marke Fiat neposredno prije skretanja ulijevo uključio lijevi pokazivač smjera na vozilu, mišljenje je ovoga suda da od KT nije bilo realno ni potrebno očekivati da vozilom upravlja brzinom od 31 km/h ili sporije. Na temelju izvida štete sudski vještak utvrdio je da je na tužiteljevom vozilu marke BMW nastupila totalna šteta, da je vrijednost toga vozila na dan štetnog događaja bila 12.500,00 EUR i da je ostatak vrijednosti vozila 35% tako da je na tužiteljevom vozilu štetnim događajem nastala stvarna šteta u iznosu od 8.125,00 EUR.

Prometno-tehnički vještak svoj nalaz i mišljenje dao je stručno i objektivno, na temelju podataka koji se nalaze u spisu i na temelju podataka pribavljenih neposrednim opažanjem prilikom uviđaja, a na raspravi održanoj 19. studenoga 2025. otklonio je sve tuženikove prigovore pa sud svoju odluku temelji na zaključcima sudskog vještaka i utvrđuje da je za nastanak štetnog događaja isključivo odgovoran tuženikov osiguranik BT te da je tuženik u cijelosti dužan tužitelju naknaditi prouzročenu mu imovinsku štetu na vozilu.

Tuženik u podnesku od 5. veljače 2025. prigovara nalazu i mišljenju prometno- tehničkog vještaka i smatra da je sudski vještak vrijednost tužiteljevog vozila pogrešno utvrdio, uzme li se u obzir da je to vozilo u prometu od 22. siječnja 2013. i da je do prometne nesreće u eksploataciji bilo 8 godina i 10 mjeseci, da je cijena vozila približne starosti i prijeđenih kilometara kao tužiteljevo vozilo prema podacima iz oglasnika između 9.600,00 EUR i 12.800,00 EUR i da bi prihvatljivo bilo uzeti srednju vrijednost vozila između 11.000,00 EUR i 12.000,00 EUR. Stalni sudski vještak Zlatko Jareš na raspravi održanoj 19. studenoga 2025. u cijelosti je ostao kod nalaza i mišljenja sastavljenih u pisanim obliku obrazlažući da tuženikov prigovor na utvrđenu vrijednost tužiteljevog vozila nije osnovan, bez obzira na činjenicu da je prema podacima prometne dozvole za tužiteljevo vozilo (koja sudskom vještaku nije predočena ranije) to vozilo u eksploataciji bilo nekih 5 mjeseci duže nego što je to sudski vještak utvrdio u pisanom nalazu. Naime, tako mala razlika u vremenu eksploatacije vozila od 5 mjeseci ne predstavlja podatak koji bi bio značajan za utvrđivanje vrijednosti vozila na dan štetnog događaja jer je vozilo u trenutku štetnog događaja bilo staro preko 8 godina. Sudski vještak smatra da njegov zaključak potvrđuje i podatak iz kataloga Centra za vozila Hrvatske prema kojem je vrijednost vozila kao što je tužiteljevo na dan štetnog događaja bila 11.204,54 EUR jer je vrijednost tužiteljevog vozila zbog dobrog stanja potrebno uvećati za 5%, a katalošku vrijednost vozila potrebno je uvećati za 10-15% i zbog toga što se u katalozima za većinu vozila u pravilu navode nešto niže cijene od stvarnih cijena na tržištu (za vozila marke BMW ta razlika je oko 10%).

11. Zbog navedenih razloga tužbeni zahtjev na ime naknade imovinske štete u iznosu od 8.000,00 EUR u cijelosti je osnovan (toč. I. izreke).

Tuženik je tužitelju na iznos naknade štete dužan platiti zakonske zatezne kamate po stopi čija je visina određena čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23). Prema čl. 1086. ZOO-a obveza naknade imovinske štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Štetni događaj uzrokovan je naletom vozila kojim je upravljao tuženikov osiguranik na tužiteljevo vozilo pa u ovom slučaju u obzir valja uzeti i odredbe čl.12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) prema kojoj oštećena osoba u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete u roku od 60 dana propisanog st. 1. istoga članka uz dužni iznos naknade štete, tj. uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Sud smatra da je tuženik tužitelju dužan platiti zakonske zatezne kamate na iznos naknade imovinske štete počevši od dana donošenja ove presude jer je tim trenutkom prema cijenama u vrijeme presuđenja određena visina imovinske štete koju je tužitelj pretrpio štetnim događajem (toč. I. izreke).

U tom smislu odbijen je kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatu zakonskih zateznih kamata za razdoblje prije dospjeća tražbine, tj. za razdoblje prije donošenja ove odluke (toč. II. izreke).

12. Zbog navedenih razloga tužba i tužbeni zahtjev djelomično su osnovani i odlučeno je kao u toč. I. izreke, a preostali dio zahtjeva odbijen je kao neosnovan i odlučeno je kao u toč. II. izreke.

13. Odluka o parničnim troškovima iz toč. III. izreke temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a jer tužitelj u parnici nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svoga zahtjeva koji se odnosi na dio sporedne tražbine, a zbog toga dijela nisu nastali posebni troškovi. Tuženik je tužitelju dužan naknaditi parnične troškove u ukupnom iznosu od 2.844,86 EUR koji se odnose na trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR, zastupanja punomoćnika na ročištima i uviđaju 17. siječnja 2024., 7. studenoga 2024. i 19. studenoga 2025. u iznosu od 200,00 EUR za svaku radnju, sastav podnesaka od 10. ožujka 2023., 15. siječnja 2025. i 14. veljače 2025. u iznosu od 200,00 EUR za svaki podnesak, PDV-a na te iznose u iznosu od 350,00 EUR, predujma za prometno-tehničko vještačenje u iznosu od 905,18 EUR, plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 63,63 EUR i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 126,45 EUR. Ti troškovi bili su potrebni za vođenje parnice i odmjereni su prema važećoj Odvjetničkoj tarifi i Tarifi sudskih pristojbi.

14. Zbog toga je odlučeno kao u izreci.

U Bjelovaru 9. siječnja 2026.

Sudac

Miroslav Borković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka.