REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Pp-11384/2025-8

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Solinu

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Solinu, po sutkinji Petri Dujmović Vranješ, uz sudjelovanje Kristine Ojdanić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog BN, kojeg brani Damir Blažević, odvjetnik u Splitu, zbog prekršaja iz članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“ 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), kažnjivog po članku 162. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. točka 3. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije, Splitsko- dalmatinske županije klasa: UP/I-362-02/22-02/958, urbroj: 443-02-03-12-02-23-12 od 29. lipnja 2023., nakon glavne i javne rasprave zaključene 9. siječnja 2026. u izočnosti okrivljenika, njegovog branitelja te ovlaštenog tužitelja, 9. siječnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni: BN, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1964. u [adresa], sin pok. B i pok. Ž, sa prebivalištem u [adresa],  SSS,  HRVI,  umirovljenik,  sa  mj. mirovinom oko 650,00 eura, srednjeg imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno osuđivan

k r i v  j e

što je od rujna 2022. do 30. studenog 2022. , u Solinu, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u svojstvu investitora kao fizička osoba izgradio AB konstrukciju u funkciji otvorenog parkinga koju čine stupovi, grede te temeljna i stropna ploča, tlocrtnih dimenzija cca 14,00x7,00 m, ukupne visine cca 3,00 m, bez prethodno ishođene izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, koju je trebao ishoditi prije početka gradnje,

dakle, kao fizička osoba investitor pristupio građenju bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole

čime je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“ 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), kažnjiv po članku 162. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. točka 3. istog Zakona

pa mu se na temelju odredbe članka 162. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. točka 3. Zakona o gradnji („Narodne novine“ 153/13, 20/17, 39/19, 125/19)

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 3.981,68 EURA (tri tisuće devetsto osamdeset jedan euro i šezdeset osam centi)

Na temelju odredbe članka 33. stavak 10. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik je obvezan platiti navedenu novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, prema uplatnici priloženoj uz prekršajni nalog.

Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona(„Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

Na temelju članka 139. stavak 3. i članka 138. stavak 2. točka 3. i stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu 40,00 (četrdeset) eura u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude. Troškove postupka uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, prema uplatnici priloženoj uz prekršajni nalog.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije, Splitsko-dalmatinska županija, podnijela je protiv okrivljenika optužni prijedlog pod gore navedenim brojem, a zbog prekršaja iz članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, kažnjivog po članku 162. istog Zakona.

2. Na temelju članka 229. stavak 1. točka 1. Prekršajnog zakona sud je izdao prekršajni nalog, a budući da su bili ispunjeni uvjeti iz članka 230. Prekršajnog zakona. Protiv označenog prekršajnog naloga okrivljenik je u zakonskom roku podnio prigovor zbog poricanja prekršaja pa je sud prekršajni nalog stavio izvan snage te je proveo postupak nakon kojeg je 31. ožujka 2025. donio presudu kojom je okrivljenika proglasio krivim za predmetni prekršaj, a na koju presudu je okrivljenik podnio žalbu pa je Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjski sud prihvatio njegovu žalbu, ukinuo pobijanu presudu i predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje.

3. Okrivljenik, ispitan u ponovljenom postupku, očitovao se da je razumio optužni prijedlog, da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret te da u svemu ostaje pri navodima svoje pisane obrane od 9. prosinca 2024. Još jednom je napomenuo da je u kritično vrijeme gradio navedeni otvoreni parking na svojoj zemlji na navedenoj katastarskoj čestici koja ima uređeni pristup odnosno pristupni put i ulaz sa glavne ceste- [adresa] i koja je spojena sa obiteljskom kućom i garažom koja se nalazi odmah na katastarskoj čestici do ove katarske čestice gdje da je predmetne prigode gradio navedeni parking. Na kraju je naveo da je njemu Grad Solin izdao dozvolu za otvaranje pristupnog puta, odnosno ulaza sa ove zemljišne čestice (k. č. [katastarska čestica]), a gdje da je u kritično vrijeme gradio navedeni otvoreni parking.

4. Sud je po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 121. stavak 1. Prekršajnog zakona izdvojio iz spisa predmeta dio zapisnika o inspekcijskom pregledu Državnog inspektorata, Područni ured Split, klasa: 362-02/22-04/2999, urbroj: 443-02-03-12-01-22-7 od 16. studenog 2022., a koji sadrži izjavu okrivljenika koja nije dana u skladu sa odredbom članka 158. stavak 6. Prekršajnog zakona pa se stoga taj dio označenog zapisnika ne može koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, odnosno na istom se ne može temeljiti sudska odluka.

5. U dokaznom postupku pročitana je pisana obrana okrivljenika od 9. prosinca 2024., ispitana je svjedokinja ŽN, pročitani su i pregledani: neizdvojeni dio zapisnika o inspekcijskom pregledu Državnog inspektorata, Područni ured Split, klasa: 362-02/22-04/2999, urbroj: 443-02-03-12-01-22-7 od 16. studenog 2022. te priložene fotografije i skica kao sastavni dijelovi istog, rješenje od Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije, Splitsko-dalmatinske županije klasa: UP/I-362-02/22-02/958, urbroj: 443- 02-03-12-01-23-9 od 20. travnja 2023., zapisnik o zatvaranju gradilišta Državnog inspektorata, Područni ured Split, klasa: UP/I-362-02/22-02/958, urbroj: 443-02-03- 12-01-22-3 od 30. studenog 2022. te priložene fotografije kao sastavnih dijelova istog, preslika dozvole Splitsko-dalmatinske županije Grada Solina, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom, Služba za izgradnju, održavanje, komunalno redarstvo, prometno redarstvo prostorno-plansku dokumentaciju i gospodarenje otpadom Odsjek za izgradnju i održavanje klasa: 340-09/22-01/63, urbroj: 2181-9-04-03/1-20-2 od 12. rujna 2022. te podnesak okrivljenika od 19. studenog 2025., rješenje Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine klasa: UP/II-361-03/25-02/226, urbroj: 531-03-25-2 od 7. srpnja 2025. Naposljetku je pročitana potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanjima, Odjel za prekršajne evidencije pod klasom: 740-04/26-02/2814 i urbroj: 514-05-02-01-02-26- 02 od 9. siječnja 2026.

4.1. U označenoj pisanoj obrani okrivljenik je u bitnome naveo kako se ne osjeća krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Naime, da za građevinske radove koje je poduzeo na navedenoj lokaciji nije potrebna građevinska dozvola kako to pogrešno smatra građevinska inspekcije jer da on smatra kako su isti obuhvaćeni Pravilnikom o jednostavnim radovima i građevinama, a zbog čega da nije ni podnosio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Međutim, neposredno nakon donošenja rješenja građevinske inspekcije 2. siječnja 2023. da je podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, ali da se o njegovom prijedlogu nadležni ured za prostorno uređenje nije očitovao niti donio bilo kakvo rješenje od dana uredno predanog zahtjeva, a što je gotovo dvije godine pa da je očito da je i tijelu koje izdaje građevinske dozvole dvojbeno treba li izdavanje dozvole za poduzete radove. Nadalje, da napominje kako se radi samo o radovima za proširenje parkinga koji se nalazi uz njegovu obiteljsku kuću. Zbog svega navedenog smatra da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret te je zamolio sud da zastane sa postupkom dok se nadležno tijelo koje odlučuje o dozvolama, ne očituje je li za ono što je izvedeno, dozvola zaista bila potrebna.

4.2. U podnesku od 19. studenog 2025. okrivljenik je u bitnome naveo kako je rješenjem Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine klasa:

UP/II-361-03/25-02/226, urbroj: 531-03-25-2 od 7. srpnja 2025. poništeno rješenje tijela prvog stupnja kojim je bio odbijen njegov zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, a iz čega da se može zaključiti kako su točne njegove tvrdnje da su građevinski radovi koje je on poduzeo na navedenoj lokaciji takve prirode da za iste nije potrebna građevinska dozvola jer da su isti obuhvaćeni Pravilnikom o jednostavnim radovima i građevinama. Predmetna nekretnina da je već imala uređeni pristup s javne površine, a poduzetim radovima da je samo proširen parkirni prostor na nekretnini okrivljenika koji je već imao svoj pristup s javne površine. Nadalje, da građevinska dozvola u konkretnom slučaju nije bila potrebna s obzirom da se radilo o uređenju postojeće čestice za potrebe parkiranja i to proširenjem postojećeg parkirnog prostora, a ne o gradnji stambene ili bilo kakve druge građevine. Zbog svega navedenog da smatra kako nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.

4.3. Svjedokinja ŽN u svom iskazu je navela da se sjeća događaja o kojem ju se pita. Naime, predmetne prigode kao voditeljica odjela građevinske inspekcije Splitsko-dalmatinske županije, Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije da je izašla na inspekcijski pregled na adresi [adresa] u [adresa], a povodom kontrole i pregleda gradnje armirano betonske konstrukcije na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a gdje da je zatekla u fazi izgradnje konstrukciju otvorenog parkinga koju čine stupovi, grede te temeljna i stropna ploča 14,00x7,00 m, ukupne visine cca 3,00 m, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju da je gradio, odnosno čiji je investitor bio BN. Na njen upit ima li isti pravomoćnu građevinsku dozvolu za navedenu građevinu, isti da joj je rekao da nema, ali ako je potrebno da će je ishodit. Posebno je naglasila da se ova konstrukcija parkinga nalazila na navedenoj zemljišnoj katastarskoj čestici, odnosno na čestici gdje nije bilo drugih građevina, a u pogledu uređenog pristupa istoj da može kazati da je postojao uređeni pristup na ovo zemljište i to sa sjeverne strane navedene čestice. Međutim, smatra da je za navedenu konstrukciju okrivljenik trebao imati pravomoćnu građevinsku dozvolu jer da se radi o građevini koja nikako ne podliježe pravilniku o jednostavnim i drugim građevina i radovima i to baš s obzirom na njezine dimenzije (oko 90 m2), način izgradnje (armirano betonska konstrukcija), a i visinu, odnosno broj etaža (sastojala se od prizemne odnosno suterenske etaže i etaže na kojoj je trebao biti otvoreni parking, a koja u odnosu na prizemnu etažu predstavlja stropnu ploču). Dakle, okrivljenik da je svakako prije započinjanja građenja kao investitor trebao ishoditi građevinsku dozvolu za izgradnju navedene konstrukcije odnosno građevine. Na poseban upit suda svjedokinja je navela da konkretna zemljišnoknjižna čestica u trenutku kada je ona obavljanja nadzor nije predstavljala građevnu česticu, a koja da se mora formirati prije početka građenja, a s obzirom da okrivljenik u trenutku vršenja nadzora nije imao rješenje o formiranju građevne čestice za navedenu zemljišno knjižnu česticu (k. č. [katastarska čestica]).

4.3.1. Okrivljenik je izjavio da nema primjedbi niti pitanja za navedenu svjedokinju te da on ovaj suterenski prostor koji se nalazi ispod nivoa ceste i prostora namijenjen za parking, nije imao namjeru koristiti niti za parking niti za bilo što drugo jer je isti bio nužan za izgradnju otvorenog parkinga na koji se pristupa sa glavne ceste.

4.4. Iz neizdvojenog dijela označenog zapisnika o inspekcijskom pregledu Državnog inspektorata, Područni ured Split razvidno je da se na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz istočni rub ceste- [adresa] u [adresa], a sjeverno od slobodnostojeće građevine u nivou suterena gradi AB konstrukcija od stupova, greda te temeljne ploče, tlocrtnih dimenzija cca 14,00x7,00 m, ukupne visine cca 3,00 m te da je postavljena oplata za AB stropnu ploču u nivou pristupne ceste. Nadalje, da je na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] izgrađena stambena građevina maksimalnih tlocrtnih dimenzija 12,00 x 11,50m katnosti suteren+prizemlje+kat (S+Pr+1K) koja je završena i useljena, a sjeverno od iste, na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] da je izgrađena slobodnostojeća građevina tlocrtnih dimenzija cca 9,30 x 5,70m katnosti suteren+prizemlje (S+Pr), a prizemlje da je u nivou ceste i poslovne je namjene. Iz priloženih fotografija i skice koji su sastavni dijelovi označenog zapisnika jasno proizlazi da se opisana konstrukcija nalazi na zasebnom zemljištu.

4.5. Iz označene potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanjima, Odjel za prekršajne evidencije razvidno je da je okrivljenik do sada osuđivan zbog prekršaja iz oblasti sigurnosti prometa na cestama.

5. U završnoj riječi okrivljenik je naveo kako je on prije započinjana radova izgradnje navedene konstrukcije kontaktirao Grad Solin od kojeg je dobio dozvolu za obavljanje građevinskih radova, piljenje betonskog zida neposredno uz zemljišno knjižnu česticu te da je pogrešno smatrao kako je zapravo time ujedno dobio i dozvolu za izvođenje građenja navedene konstrukcije.

6. Okrivljenik nije sporio da je u kritično vrijeme na navedenoj katastarskoj čestici kao investitor poduzimao građevinske radove, odnosno gradio opisanu konstrukciju u funkciji parkinga, odnosno parkirališta. Okrivljenik također nije sporio niti to da je navedene građevinske radove na navedenoj katastarskoj čestici u kritično vrijeme poduzimao bez prethodno ishođene građevinske dozvole dakle, da nije imao pravomoćnu i izvršnu građevinsku dozvolu za opisanu konstrukciju u funkciji parkinga. Međutim, sporno je je li za navedenu građevinu (opisanu konstrukciju u funkciji parkinga, odnosno parkirališta) okrivljenik bio u obvezi prethodno ishoditi pravomoćnu i izvršnu građevinsku dozvolu, a s obzirom na obranu okrivljenika u kojoj se isti pozivao na to da mu građevinska dozvola za izgradnju opisane konstrukcije u funkciji parkinga uz njegovu obiteljsku kuću nije ni potrebna jer da se ne radi o građevini za koju bi se trebalo izdavati građevinsku dozvolu s obzirom da je riječ o građevini koja je obuhvaćena Pravilnikom o jednostavnim radovima i građevinama.

7. Prihvaćajući neizdvojeni dio označenog zapisnika o inspekcijskom pregledu Državnog inspektorata, Područni ured Split, a s obzirom da je isti sačinjen od strane uredujuće inspektorice kao ovlaštene osobe i to u okviru njezine nadležnosti za provođenje nadzora i ovlasti i to na temelju neposrednog opažanja pa isti shodno tome predstavlja pravovaljane dokaze i u smislu odredbe članka 158. stavak 5. Prekršajnog zakona, sud je nedvojbeno utvrdio da je opisana konstrukcija u funkciji parkinga, odnosno parkirališta u kritično vrijeme bila građena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a dok su se stambena građevina maksimalnih tlocrtnih dimenzija 12,00 x 11,50m katnosti suteren+prizemlje+kat (S+Pr+1K) i slobodnostojeća građevina tlocrtnih dimenzija cca 9,30 x 5,70m katnosti suteren+prizemlje (S+Pr) nalaze se na na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Dakle, nedvojbeno je da je okrivljenik opisanu konstrukciju u funkciji parkinga, odnosno parkirališta gradio na zasebnoj čestici, odnosno zemljištu na kojem nije postojalo drugih građevina.

8. Nadalje, prihvaćajući iskaz svjedokinje ŽN kao detaljan, okolnosan i uvjerljiv, a tim više što ni sam okrivljenik na iskaz ove svjedokinje nije imao nikakvih primjedbi niti pitanja za istu, sud je utvrdio da je okrivljenik u kritično vrijeme kao investitor gradio opisanu konstrukciju u funkciji parkinga, odnosno parkirališta, a da se radilo o armirano betonskoj konstrukciji koju su činili stupovi, grede te temeljna i stropna ploča dimenzija 14,00x7,00 metara, ukupne visine 3,00 metara i to sve na čestici 1977/1 k. o. [katastarska općina], odnosno zemljištu na kojem nije postojalo drugih građevina, a na to zemljište i to sa sjeverne strane da je postojao uređeni pristup.

9. Dakle, s obzirom na nesporne i u ovom postupku utvrđene činjenice, a pogotovo s obzirom na osobine i karakteristike navedene konstrukcije koju je u kritično vrijeme u svojstvu investitora izgradio okrivljenik, odnosno da se radi o armirano betonskoj konstrukciji, većih dimenzija (preko 90m2) koja se nalazila na drugom zemljištu koje nije u istoj katastarskoj čestici kao postojeća građevina, sud smatra da se navedena konstrukcija koju je u kritično vrijeme izgradio okrivljenik kao investitor, ne može smatrati jednostavnom građevinom već naprotiv da se ista zbog svih navedenih okolnosti i činjenica počinje tretirati kao samostalna građevina te se na istu ne mogu primjenjivati odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima zbog čega je za građenje iste prethodno bilo potrebno ishoditi pravomoćnu i izvršnu građevinsku dozvolu. Uzimajući navedeno u obzir, sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj je poricao predmetni prekršaj pozivajući se da mu u konkretnom slučaju građevinska dozvola nije bila potrebna s obzirom da se radilo o uređenju postojeće čestice za potrebe parkiranja i to proširenjem postojećeg parkirnog prostora, a ne o gradnji stambene ili bilo kakve druge građevine ocjenjujući istu neosnovanom i usmjerenom izbjegavanju prekršajne odgovornosti okrivljenika za predmetni prekršaj.

10. Slijedom iznijetog, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik od rujna 2022. do 30. studenog 2022., u [adresa], na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u svojstvu investitora kao fizička osoba izgradio AB konstrukciju u funkciji otvorenog parkinga koju čine stupovi, grede te temeljna i stropna ploča, tlocrtnih dimenzija cca 14,00x7,00 m, ukupne visine cca 3,00 m, bez prethodno ishođene izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, koju je trebao ishoditi prije početka gradnje, a čime je ostvario sva obilježja prekršajnog djela iz članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, kažnjivog po članku 162. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. točka 3. istog Zakona zbog čega ga je sud proglasio krivim.

11. Određujući vrstu i mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona te je kao olakotnu cijenio izostanak štetnih posljedica djela, a dok je kao otegotnu cijenio okrivljenikovu dosadašnju prekršajnu osuđivanost pa je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u navedenom iznosu koji predstavlja zakonski minimum novčane kazne propisane za predmetni prekršaj smatrajući da će se upravo tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u roku određenom ovom presudom.

12. Okrivljenik je obvezan naknaditi troškove postupka na temelju odredbe članka 138. stavak 2. točka 1., 3. i stavak 3., te članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona. Paušalna svota suda određena je s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika.

Solinu, 9. siječnja 2026.

Zapisničarka

S u t k i n j a

Kristina Ojdanić, v.r.

Petra Dujmović Vranješ, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje ovom sudu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti: ovlaštenom tužitelju, okrivljeniku, branitelju, u spis