REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: P Ob-140/2021-118

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Andreji Mikelić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić- Vrdoljak i partneri d.o.o. iz Splita, protiv tuženika MM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zoranu Vujanoviću, odvjetniku u Sinju, uz sudjelovanje mal. djeteta LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2016., zastupane po posebnoj skrbnici TM, dipl. iur., iz Centra za posebno skrbništvo – Podružnica Split, Gundulićeva 26a, radi spora o roditeljskoj skrbi, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti, zaključene 08. prosinca 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice Ivana Duplančića, odvjetnika u OD Ljubičić-Vrdoljak i partneri d.o.o., tužiteljice osobno, tuženika osobno i punomoćnice UM iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Sinj, u odsutnosti uredno pozvane posebne skrbnice, i objavljene 09. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Mijenja se točka III. izreke presude Općinskog suda u Novom Zagrebu. Stalna služba u Samoboru posl. br. P Ob-13/2018-10 od 20. studenog 2018. na način da ista glasi:

„III. a) Mal. LM će osobne odnose s ocem ostvarivati dva vikenda u mjesecu, i to prvi i treći vikend u mjesecu, od petka nakon nastave do nedjelje u 17.00 sati, i to na način da otac oba vikenda dolazi u Sinj i preuzme djevojčicu u petak nakon škole te je vrati majci do nedjelje u 17.00 sati, s tim da će se prva tri mjeseca ostvarivati susreti i druženja oca s kćeri tijekom dana bez prespavljivanja kćeri u apartmanu. Iduća tri mjeseca mal. LM će prvi i treći vikend u mjesecu prespavljivati kod oca u apartmanu u Sinju od petka nakon škole do nedjelje u 17.00 sati. Tijekom prvih pola godine ovako reguliranih kontakata Hrvatski zavod za socijalni rad PU Sinj je dužan osigurati stručnu osobu koja će tijekom tog vremena u određenom periodu opservirati okolnosti, dinamiku i kvalitetu interakcije oca sa mal. kćeri, kao i roditeljske vještine i kapacitete, te o tome sastaviti izvješće. Troškove putovanja (gorivo, cestarina) i smještaja oca MM u [adresa] ravnopravno će dijeliti napola oba roditelja na način da će, nakon svakog dolaska oca u Sinj i boravka s djetetom po očevom priloženom računu o putovanju i smještaju na e-mail majke FM, majka podmiriti polovicu ukupnih troškova putovanja i smještaja oca u Sinju.

b) Nakon isteka pola godine prethodno reguliranih kontakata i pozitivnih izvješća stručne osobe, mal. LM će osobne odnose s ocem ostvarivati dva vikenda u mjesecu, i to na način da će prvi vikend u mjesecu mal. BM boraviti u [adresa] s ocem od petka iza nastave do nedjelje u 17.00 sati, te će u tom slučaju oba roditelja ravnopravno dijeliti napola troškove putovanja i smještaja oca u Sinju. Treći vikend u mjesecu će mal. BM boraviti kod oca u Zagrebu, te će majka petkom do 20.00 sati o vlastitom trošku dovesti dijete u Zagreb na autobusni kolodvor, gdje će ga preuzeti otac, s obvezom da po završetku vikenda, nedjeljom do 18.00 sati, otac doveze dijete u Sinj o vlastitom trošku i preda ga majci. Nakon pola godine ovako reguliranih kontakata, mal. BM će svake godine nakon završetka nastave idućih 15 dana ljetnih praznika provoditi s ocem nakon čega će ju otac vratiti majci u Sinj s kojom će biti idućih 15 dana, a potom će majka dovesti dijete ocu u Zagreb ili prema međusobnom dogovoru roditelja o mjestu preuzimanja djeteta, te će istom dinamikom nastaviti sve do početka rujna. Ostale školske praznike mal. BM će provoditi sa svakim roditeljem polovicu praznika, s tim da će jedne godine prvu polovicu praznika provoditi s majkom, drugu sa ocem, a iduće godine obrnuto.

c) Mal. LM će tri puta tjedno i to ponedjeljkom, srijedom i petkom ostvarivati telefonski poziv s roditeljem s kojim tada ne boravi u vremenu od 19.00 do 19.20 sati putem mobilnog uređaja kojeg će roditelji dogovorno djetetu osigurati, uz obvezu roditelja s kojim dijete boravi da osigura da u tom vremenu dijete bude dostupno drugom roditelju za nesmetan razgovor."

II. Majka OM će samostalno zastupati mal. LM u područjima roditeljske skrbi koji se odnose na donošenje odluka o školovanju i izvanškolskim aktivnostima.

III. Mijenja se točka IV. izreke presude Općinskog suda u Novom Zagrebu. Stalna služba u Samoboru posl. br. P Ob-13/2018-10 od 20. studenog 2018. koja se odnosi na uzdržavanje mal. djeteta na način da ista glasi:

"Tuženik MM, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je za uzdržavanje mal. djeteta LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi mjesečnim iznosom od 290 EUR-a, svakog prvog a najkasnije do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec, počevši od 09. siječnja 2026. pa ubuduće, s time da je obroke dospjele do pravomoćnosti ove presude dužan isplatiti odjednom u roku od 15 dana, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog obroka pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uplatom na tekući račun majke OM, dok se za više zatraženo u iznosu od 210 EUR-a mjesečno, tužbeni zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan."

IV. Nalaže se tuženiku MM, OIB: [osobni identifikacijski broj], da na ime razlike neplaćenog uzdržavanja svog mal. djeteta LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], za razdoblje od 12. lipnja 2024. do 08. siječnja 2026. u roku od 15 dana isplati iznos od 2.736 EUR-a, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog obroka pa do isplate i to:

- na iznos od 144 EUR-a od 16. lipnja 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. srpnja 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. kolovoza 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. rujna 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. listopada 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. studenog 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. prosinca 2024. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. siječnja 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. veljače 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. ožujka 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. travnja 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. svibnja 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. lipnja 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. srpnja 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. kolovoza 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. rujna 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. listopada 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. studenog 2025. do isplate,

- na iznos od 144 EUR-a od 16. prosinca 2025. do isplate,

sve po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uplatom na tekući račun majke OM.

V. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

r i j e š i o  j e

Radi zaštite interesa i dobrobiti mal. djeteta LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2016., određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

I. Osobni odnosi oca MM s mal. djetetom LM ostvarivati će se pod nadzorom treće stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad PU Sinj i to dva puta mjesečno u trajanju od tri sata u Sinju. Stručna osoba će među roditeljima koordinirati dan, vrijeme i mjesto održavanja osobnih odnosa oca s djetetom.

II. Navedena mjera se određuje u trajanju od šest mjeseci od dana kada nadležni HZSR imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa oca s mal. djetetom.

III. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja o privremenoj mjeri ne odgađa njegovu ovrhu.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 26. ožujka 2021. tužiteljica navodi da je sa tuženikom sklopila brak 16. srpnja 2016. godine a koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu posl.br.P Ob-13/2018-10 od 20. studenog 2018.godine. U braku je rođena mldb. LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena dana **.**.2016.. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu posl.br.P Ob-13/2018-10 od 20. studenog 2018. godine odlučeno je da će mldb.kći stranaka stanovati s majkom, na adresi [adresa], dok je odlučeno da će se osobni odnosi tuženika s mal.kćeri održavati od 1.12.2018.g do 31.12.2018.godine (period prilagodbe) svakim radnim danom u trajanju od 3 sata sukladno dogovoru roditelja, a u slučaju izostanka dogovora od 15,00 sati od 18,00 sati te subotom i nedjeljom u trajanju od ukupno 6 sati i to od 9,00 do 12,00 sati i od 15,00 do 18,00 sati; nakon toga svaki prvi i četvrti vikend u mjesecu od petka u 16,00 sati do nedjelje u 16,00 sati te svaki drugi državni i vjerski blagdan koji su neradni dani u RH od 9,00 do 16,00 sati na način da u slučaju izostanka dogovora otac dolazi po dijete na adresu stanovanja, a dijete vraća majka u naznačeno vrijeme. Tužiteljica navodi kako tuženik nikada nije proveo prvi dio prilagodbe u viđanju djeteta. Ipak su se viđanja odvijala donekle po presudi, uz veliki trud i nastojanja upravo tužiteljice. Tuženik je međutim na Božić 2020. godine vratio dijete tuženoj, uz strašnu galamu i vikanje uplakanog djeteta te je samom djetetu rekao da ga ne neće više viđati. Od tada pa do danas, tuženik odbija viđati dijete. Dijete nije nazvao niti došao po njega dakle već gotovo 3 mjeseca. Tužiteljica je dan nakon Božića kontaktirala tuženika te mu rekla da se vraćaju u [adresa] i predložila da se pozdravi s djetetom, što je tuženik odbio. Tuženik očito nema nikakvu namjeru ostvariti normalnu i primjerenu komunikaciju s tuženom. Mal. dijete pohađa dječji vrtić Čarobni pianino u [adresa] a tuženik, sa samom željom za opstrukcijom, je više puta nazivao vrtić tražeći da ispišu dijete jer da se ne slaže da isto pohađa vrtić, iako se dijete potpuno adaptiralo te jako voli ići u vrtić. Radi iznesenog tužiteljica drži da bi sud trebao promijeniti odluku o načinu i vremenu održavanja susreta i druženja tuženika s mal.kćeri, kako bi se on takve odluke pridržavao, te drži da su, radi izostanka svake komunikacije, ispunjene pretpostavke da da tužiteljica vrši samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na preuzimanja dječjih dokumenata, obrazovanje odnosno izbor škole i vrtića i izvanškolskih aktivnosti i liječenje djeteta odnosno izbor liječnika. Radi svega navedenog, tužiteljica predlaže sudu donijeti slijedeću presudu:

"1. Mijenja se točka III. Izreke presude Općinskog suda u Novom Zagrebu posl.br.P Ob-13/2018-10 od 20.studenog 2018.godine te će se susreti i druženja tuženika s maldb.LM odvijati – sukladno odluci suda.

2. Ovlaštena je tužiteljica nad mldb.LM vršiti samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na preuzimanja dječjih dokumenata, obrazovanje odnosno izbor škole i vrtića i izvanškolskih aktivnosti i liječenje djeteta odnosno izbor liječnika."

1.1. U podnesku zaprimljenom 27. svibnja 2021. tužiteljica je istaknula da je u međuvremenu od mal. djeteta došla do saznanja da je ista, tijekom održavanja susreta s tuženikom tijekom trajanja božićnih praznika 2020.te godine, od strane tuženika bila izložena neprimjerenim i neprihvatljivim postupcima. Konkretno, dijete da tvrdi da ju je otac silom zatvorio u ostavu i dok je pričao s tužiteljicom i da joj nije dao izići. O ovom saznanju tužiteljica je obavijestila nadležni CZZS Sinj. U svijetlu navedenih saznanja tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način da traži da se susreti i druženja mal. djeteta s tuženikom odvijaju uz nadzor stručne osobe nadležnog Centra za socijalnu skrb.

1.2. Podneskom od 12. lipnja 2024. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način da je dodala točku III. tužbenog zahtjeva koja glasi:

"I. Mijenja se točka IV. Presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru P Ob-13/18 od 20.studenog 2018.godine, na način da je tuženik dužan počevši od dana 12.lipnja 2024.godine pa ubuduće doprinositi za uzdržavanje mldb. GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 500,00 eura mjesečno svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec, s tim da je obroke dospjele do pravomoćnosti ove presude dužan platiti odjednom, u roku od 15 dana, sa zakonskom zateznom kamatom koja je određena čl.29 stav 2 Zakona o obveznim odnosima i koja teče od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog obroka pa do isplate, sve na tekući račun tužiteljice."

2. Rješenjem od 19. listopada 2021. posl. br. P Ob-140/2021 sud je imenovao posebnog skrbnika u osobi ČM, dipl. iur., zaposlenice Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, Gundulićeva 26a, za zastupanje i zaštitu prava i interesa u ovom postupku mal. djeteta.

3. Na ročištu održanom 30. rujna 2021. tuženik je naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kojim tužiteljica traži od suda donošenje presude o vršenju samostalne roditeljske skrbi u odnosu na mldb. LM dijete stranaka ovoga postupka jer za to ne postoje zakonski razlozi. Tuženik je posebno osporio navod iz tužbe po kojem isti odbija viđati svoje dijete, odnosno da nema nikakvu namjeru ostvarivati normalnu i primjerenu komunikaciju sa tuženom, budući da ti navodi nisu istiniti. Upravo suprotno, tuženik čini sve što je u njegovoj moći kako bi održao normalnu i primjerenu komunikaciju sa tužiteljicom a to će naravno činiti i ubuduće sve u cilju zaštite dobrobiti mllj. kćeri LM. Stoga je tuženik predložio sudu da točku II. tužbenog zahtjeva odbije kao neosnovanu, a u odnosu na točku I. tužbenog zahtjeva kojom tužiteljica predlažu promjenu točke III. izreke presude OS u Novom zagrebu iz 2018. godine, tuženik je suglasan da sud nakon provedenog postupka promijeni način održavanja susreta i druženja tuženika sa mldb. kćeri jer način određen presudom iz 2018. godine ne odgovara ni njemu a ni njegovoj kćeri budući da je za mldb. LM veoma naporno održavati kontakte sa ocem na način kako je to propisano spomenutom presudom. U tom smislu, tuženik je predložio tužiteljici da zajednički izrade plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i poslao joj svoj prijedlog s tim u vezi kojim bi se na primjereniji način regulirano ovo pitanje, ali nažalost na taj svoj prijedlog nije dobio nikakav odgovor.

4. Sukladno traženju suda, dana 20. rujna 2022. zaprimljeno je mišljenje stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured [adresa] (dalje: HZSR) u kojem se navodi da isto pišu na temelju saznanja i dokumentacije iz ranijih postupaka koji su se vodili u ovom tijelu za obitelj MM te uvidom u zaprimljenu dokumentaciju HZSR-a Samobor na čijem području otac ima prebivalište. Na sastanku stručnog tima dana 24. prosinca 2021. donesen je zaključak da je roditeljima mal. djeteta potrebno ponovno izreći mjeru upozorenja na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu te majci priznati pravo na uslugu savjetovanja i pomaganja. Dana 4. srpnja 2022. nakon suradnje s HZSR-om Samobor stručni tim je roditeljima izrekao mjeru upozorenja te ukazao na štetnost društveno neprihvatljivih oblika komunikacije što može utjecati na normalan razvoj djeteta. Nadalje, rješenjem tog tijela od dana **.**.2022. OM je priznato pravo na uslugu savjetovanja i pomaganja koji pruža mobilni tim Centra za pružanje usluga u zajednici Split te su djelatnici mobilnog tima jednom mjesečno dostavljali stručnom timu izvješća o učincima usluge te su dana 12. kolovoza 2022. dostavili završni izvještaj o provođenju istog. U završnom izvještaju se navodi da mobilni tim smatra da je OM tijekom njihovih susreta dala socijalno poželjne odgovore te unaprijed pripremala svaki razgovor kako bi ostavljala što bolji dojam. Navode da je OM sklona idealizirati svoj odnos s djetetom, no da negira realnu situaciju i usmjerava se samo na dobre strane odnosa s djetetom. Navode da OM nije osvijestila važnost osamostaljivanja mal. BM, što je bio jedan od ciljeva pružene usluge, nego da je nastavila mal. dijete kontinuirano promatrati za vrijeme treninga i svih drugih aktivnosti izvan vrtića. Postignuto je da OM dopusti samostalna viđanja mal. BM s ocem, no nastavno je tijekom susreta boravila u njihovoj blizini kako bi imala situaciju pod kontrolom. Zaključna procjena mobilnog tima je da se u budućnosti mogu očekivati teškoće u vezi dobrobiti djeteta te da je majci potrebno izreći mjeru obiteljsko pravne zaštite koja će je potencijalno potaknuti na veće promjene u ponašanju. Temeljem svega navedenog, a s naglaskom na izvještaj mobilnog tima mišljenje je stručnog tima HZSR-a PU Sinj da je trenutno u interesu mal. LM uspostava redovnih kontakata s ocem te razvijanje odnosa sa njim neovisno o majci. Mišljenja su da bi redovan kontakt djeteta s ocem koji je praćen od strane voditelja mjere pozitivno utjecalo na mal. BM i njezin razvoj. Temeljem uvida u obradu MM od strane HZSR-a Samobor stručni tim zaključuje da nema prepreka za njegovim sudjelovanjem u skrbi za mal. kćer.

5. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, stalne službe u Samoboru posl. br. P Ob-13/2018-10 od 20. studenog 2018., izvješća o provedenom obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djetetom Centra za socijalnu skrb Sinj od 2. ožujka 2021., zapisnika Centra za socijalnu skrb Sinj od 7. travnja 2021., mišljenja stručnog tima Centra za socijalnu skrb Sinj od 14. listopada 2021., dopune mišljenja stručnog tima Centra za socijalnu skrb Sinj od 15. prosinca 2021., dopune mišljenja stručnog tima Centra za socijalnu skrb Sinj od 12. rujna 2022., dopune mišljenja stručnog tima Centra za socijalnu skrb Sinj od 18. siječnja 2023., Ugovora o zajmu između Plinovare d.o.o. Belišće i MM od 25. studenog 2022., uplatnice od 25. studenog 2022., obavijesti o mirovinskim primanjima na ime MM iz 12. mjeseca 2023., potvrda o visini primitaka i dohodaka Ministarstva financija Porezne uprave, dopisa Općinskog suda u Novom Zagrebu zemljišno knjižnog odjela od 20. lipnja 2024., e-mailova tuženika i HZSR-a PU Sinj, zapisnika o prijavi namjere sklapanja braka između stranaka od 27. svibnja 2016., Ugovora o radu na neodređeno vrijeme tužiteljice, odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužiteljice, presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu posl. br. Pp-8424/2021-18 od 29. svibnja 2024., izvatka iz zemljišne knjige ZK odjela Novi Zagreb, izvatka iz zemljišne knjige ZK odjela Klanjec, izvatka iz zemljišne knjige ZK odjela Samobor, rješenja Općinskog prekršajnog suda u Splitu posl. br. Pp-8424/2021-21 od 8. listopada 2024., zapisnika HZSR-a PU Sinj od 26. studenog 2024., izvanrednog izvješća voditelja mjere stručne pomoći i potpore od 22. studenog 2024., nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka prof.dr.sc. Dolores Britvić, psihijatra i Nele Kavelj, mag. psych. od 2. svibnja 2025., e-mailova između stranaka, zapisnika HZSR-a PU Sinj od 12. rujna 2025., te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice, tuženika i stalnih sudskih vještaka prof.dr.sc. Dolores Britvić, psihijatra i Nele Kavelj, mag. psych.

5.1. Pregledom presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu posl. br. Pp-8424/21- 18 od 29. svibnja 2024. utvrđeno je da je OM počinila prekršaj opisan u čl. 10. st.1. točke 3. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji odnosno da je u nazočnosti djeteta počinila nasilje u obitelji radi čega joj je izrečena novčana kazna .

6. U svojem iskazu danom na ročištu od 04. ožujka 2022. tužiteljica je navela da je u vrijeme donošenja presuda OS u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru ona s djetetom stanovala u [adresa] i radila je u Splitu, Isto tako i danas sa djetetom živi u [adresa] a radi u Splitu. U vrijeme donošenja te presude BM je išla u dječji vrtić Čarobni pijanino u [adresa], te sada isto ide u dječji vrtić Čarobni pijanino. Njen prijedlog je da se susreti i druženja između nje i oca odvijaju ovdje u mjestu stanovanja djeteta jer je njoj bilo nemoguće odlaziti po dijete odnosno vraćati ga zbog njenih vrtićkih i njenih poslovnih obveza, iako je to neko vrijeme i činila i to kroz cijelu 2020. godinu. Što se tiče prijedloga za ostvarivanje samostalne roditeljske skrbi, otac je uvijek bio upoznat sa svime što se dešavalo u odnosu na dijete, kada je bilo kod liječnika, o izboru pedijatra, o izboru vrtića, i tome sl. Što se tiče liječenja djeteta, do sada nije bila potrebna suglasnost oca za nikakve medicinske zahvate, niti liječenja jer takvih zahvata niti vrste liječenja djeteta gdje bi se tražila suglasnost oca, za sada nije bilo. Što se tiče osobnih dokumenata ona nije mogla ishoditi osobnu iskaznicu za dijete ni nakon donošenja presude iz 2018., jer je on izbjegavao to svaki put. Od 26.12.2020. godine se susreti i druženja ne odvijaju na način kako je to određeno u sudskoj presudi, a taj događaj ona je prijavila CZSS u [adresa] i tamo na zapisnik dala svoju izjavu. Nakon tog događaja susreti i druženja između djeteta i oca se nisu odvijali tri mjeseca, te se tuženik nije uopće interesirao za dijete. Od stare godine 2021. se susreti i druženja djeteta i oca ne odvijaju a zašto, ona to ne zna. Od 01. travnja 2021. pa do stare godine 2021., susreti i druženja su se odvijali. Ti susreti i druženja su se odvijali u [adresa], eventualno u Splitu. Uvjeti za njezin boravak u Zagrebu su isti bili u ono vrijeme kao što su i sada. U proteklom periodu dijete kada bi bilo kod oca ne bi dobivalo namirnice na koje je bilo naviklo, te je često bila gladna. Na pitanje pun. tuženika, da li je otac kao što je to navedeno u tužbi odbijao viđati dijete, tužiteljica odgovara: Nije bilo interesa da viđa dijete. Na pitanje da li je izostala svaka komunikacija između nje i oca djeteta kako se to navodi u tužbi a vezano za dijete, tužiteljica je kazala da je ona ocu redovito slala obavijesti kada bi dijete bilo kod liječnika. Komunikacija se odvijala samo kada bi oni došli u Zagreb i kada bi se vratili kući.

6.1. Tuženik je prilikom svojeg iskazivanja naveo da je točno da on nije proveo prvi dio prilagodbe sa djetetom kako je to određeno u toj presudi jer dolaskom po dijete koje je trebala majka njemu predati u 15 sati na kućnoj adresi, u dogovoru s njom ona bi njemu dovodila dijete u park u [adresa] i tu bi se viđali. Njeno radno vrijeme je isto tako bilo da nekada nije omogućavalo da se u cijelosti ispoštiva ta odluka. Što se tiče komunikacije između njega i tužiteljice vezano za dijete ona je njega samo dva puta izvijestila o zdravstvenom stanju djeteta i to kada je bilo sada u samoizolaciji, te jednom prije kada je imala alergijski napad. Što se tiče vrtića, točno je da je on tražio od vrtića da se ispiše jer za upis djeteta u vrtić nije bilo njegove suglasnosti u presudi. Što se tiče osobne iskaznice, on od nje nikada nije ni dobio nikakav zahtjev niti ga je pitala suglasnost za izdavanje osobne iskaznice djetetu. Njegov prijedlog kako bi se susreti i druženja između njega i djeteta trebali odvijati, je onaj prijedlog koji je dao u Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i dostavio sudu dana 07. veljače 2022. Isto tako, on bi mogao doći po dijete i mogao vratiti dijete u mjesto prebivališta u [adresa] ili u [adresa]. Što se tiče boravka djeteta kod njega on je sam čak uredio jednu sobu za dijete, što je CZSS u Samoboru i vidio, a bilo je problema da dijete ostane spavati kod njega po njemu zbog njene manipulacije koju ona radi s djetetom jer dijete spava i sada samo s njom. Za sada je dijete prespavalo samo jednu jedinu noć kod njega u kući. Po danu sve bude dobro, a kada dođe noć s obzirom da je dijete naučilo samo biti s majkom u krevetu, tada nastanu problemi. Jedan put u Splitu kada je trebala prespavati kod njega, on ju je sam uspio smiriti te je sutradan bilo sve u redu, a u Zagrebu je sa spavanjem bio problem. Po njemu, dijete bi se trebalo prilagođavati da spava samo a ne s majkom, pogotovo kada treba doći kod njega jer je onda to šok za dijete. Što se tiče komunikacije sa majkom vezano za potrebe djeteta, on s njom vezano za to ne može ni komunicirati jer ona njemu nije dala svoj broj mobitela, te on nema njen broj mobitela od kako su se razveli. Komuniciraju uglavnom putem meilova i skaypa. Uživo je on zadnji put vidio dijete pred Staru godinu. On nije nikada odbijao susrete i druženja s djetetom nego je svako viđanje na njegovu inicijativu. Dijete nema priliku da sa njim izgradi nekakav odnos jer je stalno u prisutnosti majke, pa tako nije sama sa njim.

7. Dana 19. svibnja 2022. posebna skrbnica je izvijestila sud o obavljenom razgovoru sa mal. LM. U odnosu na tatu mal. djevojčica je navela kako tata živi u [adresa], da ponekad dođe u [adresa] i da s igraju u parku. Ista samoinicijativno je navela: “Ja ne želim ići u Zagreb jer mi je to daleko i onda mi se povraća. Tata me uvik pita hoću li s njim u Zagreb, a ja ne želim.“. Upitana bi li otišla s tatom u Zagreb ako se roditelji tako dogovore mal. BM navodi: „Ali mama ne želi da idem u Zagreb, ja bi više volila da tata češće dođe u [adresa], a on nekad spava i u Splitu.“ Upitana bi li prespavala s tatom u Splitu djevojčica navodi: „Ne jer se bojim da me ne odvede u Zagrebu, a mislim da bi me odveo jer on uvik nešto laže.“ Upitana o čemu tata laže mal. BM navodi :“Laže, on uvik nešto laže.“

8. Dana 22. listopada 2024. sud je zaprimio podnesak posebne skrbnice u kojem je ista navela da je dana 21. listopada 2024. ponovno obavila razgovor s mal. LM. Na upit ista navodi kako ima osam godina i kako je polaznica 2. razreda OŠ Ivana Lovrića u [adresa]. Pohađa razred s još 22 učenika i navodi kako joj se učiteljica zove PM. U slobodno vrijeme trenira jahanje u konjičkom klubu u hipodromu u [adresa] te mažoretkinje. Radosno opisuje aktivnosti povezane s jahanjem. Na upit da nabroji članove kućanstva, odgovara kako živi s majkom, bakom O i djedom M, dok ujko, ujna i bratić koji ima jednu godinu stanuju na odvojenom katu iste kuće. Upitana gdje živi otac, odgovara „u Zagrebu“. Ne zna točno što radi, a navodi kako joj je jučer spominjao da se bavi poslovima vezano za „plin, vodu“, no nije sigurna. Opisuje kako su se vidjeli jučer te da su proveli vrijeme igrajući tenis. Navodi kako joj je to bilo „dobro“ te kako otac zna igrati tenis. Na upit o učestalosti ostvarivanja kontakata s ocem odgovara: „on dolazi ritko kad“, te ostvaruju susrete u [adresa] ograničeno vrijeme. Negira da komuniciraju putem mobitela, a navodi kako roditelji kontaktiraju putem e maila. Na upit o odnosu roditelja, odgovara „što ja znam“, a kasnije se doznaje kako se ne slažu. Jasno u razgovoru nekoliko puta ističe kako bi željela da otac učestalije dolazi u [adresa]. Kada ju se pita o mogućnosti odlaska kod oca, u Zagreb, navodi kako se tamo osjeća „nelagodno“, iako je tamo bila jako davno. Opisuje kako se u [adresa] osjeća „slobodnije“. Samoinicijativno potom prepričava situaciju kada ju je otac zaključao, a to je bilo kada je imala „četiri ili šest godina“, te da ju je „snimao bez znanja“. Na ideju da se postepeno organiziraju susreti s ocem u Zagrebu, navodi kako joj nema smisla odlaziti kako bi kraće vrijeme boravila u [adresa], a i dodaje kako joj je „muka u autu“. S majkom ne osjeća muku, al' s ocem osjeća kada se vozi, jer „otac sporije vozi“. Navodi kako joj je predložio da idu vlakom, na što također daje negativan neverbalni odgovor zaključujući kako to ne bi voljela. Mal. dijete sa zadrškom i duljom stankom nabraja razloge zbog kojih joj nije privlačan odlazak u Zagreb te ne odaje dojam da joj nešto aktualno uzrokuje strah/nezadovoljstvo u kontaktu s ocem. Naime, na spomen mogućnosti odlaska u Zagreb odlučuje iznijeti argumente povezane s ranijim iskustvom s ocem zbog kojih ustraje u želji da ne ode kod njega, dok istovremeno, kada opisuje njihov aktualni odnos ne iznosi problematične okolnosti na strani očevog ponašanja prema njoj.

8.1. Posebna skrbnica dalje navodi kako je mal. BM upoznata s predmetom, tijekom i mogućim ishodima postupka, a upitana za mišljenje i želju o ostvarivanju kontakta s ocem, kao i ranije, potvrđuje prijedlog da se s ocem viđa povremeno na način da se susreti postepeno proširuju. Želi da se da se susreti s ocem odvijaju češće (daje konkretan prijedlog „jednom u dvadeset dana“), isključivo u [adresa]. Iz komunikacije s djetetom je razvidno kako želi ostvarivati kontakte s ocem redovito te se ne pronalaze razlozi zbog kojih bi (iz perspektive djeteta) susrete s ocem trebalo ograničiti. Razvidno je i kako djevojčica zamjera ocu što je češće ne posjećuje u [adresa]. Mal. dijete ne navodi neke problematične okolnosti povezane sa sadržajem provedenog susreta i druženja s ocem te se stječe dojam kako je otpor za odlaskom djeteta u Zagreb rezultat nekih ideja i fantazija, a ne realnog straha djeteta.

9. Dana 21. srpnja 2025. zaprimljen je podnesak posebne skrbnice u kojem je ista navela kako je dana 17. srpnja 2025. razgovarala s mal. djetetom, LM. Upitana o kontaktu s ocem, ne precizira točnu dinamiku ostvarenih susreta i druženja, a navodi kako otac u [adresa] dolazi „češće“. Spava u apartmanu u [adresa], a s njom provodi vrijeme na način da je odvodi na kupanje, šetnju.... Kada je se pita o zadovoljstvu načinom provedenog vremena s ocem i odnosom s njim, na svako pitanje, prvenstveno iznosi negativnosti. Tek nakon duljeg vremena razgovora, uz potpitanja iznosi i pozitivne trenutke, no tek rijetko i nevoljko, a potom se samoinicijativno referira na nešto s čim nije zadovoljna. Ono što iznosi kao nezadovoljstva ne doima se kao relevantno, a što bi bila prepreka ostvarivanja susreta, odnosno argument za izraženo nezadovoljstvo djeteta (kupnja sladoleda, način nošenja torbe i slično). Vezano za ideju prespavljivanja kod oca, odnosno potencijalnog odlaska u Zagreb, mal. BM jako čvrsto drži svoj stav tokom razgovora kako ne želi prespavati kod oca niti odlaziti u Zagreb kod njega. Kada ju se pita o razlozima navodi „jednostavno ne želim spavati s ocem“. Na potpitanja o iskustvima i idejama koje ima vezano za prespavljivanje s njim, ne daje jasan uvid u to što joj smeta, već generalne odgovore, a kada priča o dosadašnjim neugodnim iskustvima s ocem (poput zaključavanja), opisuje to kao neke činjenice, odnosno, verbalni sadržaj ne prati neverbalnu komunikaciju kada priča o strahu. Mal. BM, bez mogućnosti odstupanja, sagledavanja ijedne druge perspektive, ustrajna je u tome kako ne želi spavati s ocem niti otići u Zagreb. Argumente koje ističe, navodi generalno ili kada iznosi okolnosti koje sadržajem pretpostavljaju postojanje neke emotivne reakcije, ona to iznosi faktično, bez popraćenih neverbalnih reakcija. S obzirom da iznosi kako joj susreti i druženja s ocem ne predstavljaju strah ni problem, dapače, s obzirom da se suptilno doznaje kako joj je s ocem „zabavno“, postavlja se pitanje autentičnosti djetetovih izjava. Odnosno, koliko je realan otpor djeteta, a koliko je motiviran idejama o ocu ili pod utjecajem drugog roditelja kako se i navodi u sadržaju vještačenja (str. 56 .Nalaza i mišljenja vještačenja). Jasno je da mal. BM obzirom da dosada nije provodila duže vremena s ocem u kontinuitetu može imati izraženo neslaganje ili strah, no isto je onda posljedica straha od nepoznatog, a ne posljedica straha od oca koji svojim ponašanjem ugrožava mal. dijete aktualno. Mal. BM je upoznata s predmetom, tijekom i mogućim ishodima postupka. Upoznata je s prijedlogom vještaka. Kako je gore navedeno, mal. BM se ne protivi susretima i druženjima s ocem, već prespavljivanju s njim i odlascima u Zagreb.

10. Sud je rješenjem od 4. kolovoza 2023., a temeljem prijedloga HZSR-a PU Sinj i posebne skrbnice odredio izvođenje dokaza kombiniranim psihijatrijskim- psihologijskim vještačenjem mal. djeteta LM i roditelja OM i MM. Vještačenje su provele stalne sudske vještakinje prof. dr.sc. Dolores Britvić, psihijatar i Nela Kavelj, mag. psych. Nalaz i mišljenje predmetnih vještakinja je izrađeno na temelju uvida u spis ovog predmeta, medicinske dokumentacije, psihijatrijskog pregleda roditelja, psihologijske obrade roditelja i djeteta te opservacije interakcije djeteta sa roditeljima. Tako je psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno da majka OM ne pokazuje znakove duševne bolesti težeg psihičkog poremećaja i zaostalog duševnog razvoja te da u odnosu sa djevojčicom iskazuje emocionalnu povezanost i brigu no sklona je prezaštićivanju djeteta pogotovo u relaciji s ocem djeteta kojeg doživljava ugrožavajućim. Ista ima očuvane roditeljske kapacitete, prepoznaje i zadovoljava potrebe djevojčice osim za reguliranje odnosa s ocem jer je sklona više nesvjesno nego li svjesno davati negativne poruke djetetu o ocu. Psihijatrijskim vještačenjem oca MM utvrđeno je da je isti očuvanih roditeljskih kapaciteta te da nema zapreke da redovito ostvaruje kontakte i druženja s mal. kćerkom.

10.1. U odnosu na istaknuti pitanje/prigovor tužiteljice da li očeve osobine ličnosti u vidu rigidnosti i opsesivnosti mogu predstavljati prepreku u ostvarivanju odnosa oca i djeteta, stalna sudska vještakinja prof. dr.sc. Dolores Britvić se na ročištu od 22. listopada 2025. izjasnila da isti ne predstavljaju prepreku jer da stalne crte ličnosti nisu prepreka ostvarivanju kontakta. Na daljnji prigovor tužiteljice da u nalazu i mišljenju nije obrazložen zaključak vještaka o tome da majka ima u ličnosti prisutne crte ovisnosti i nesigurnosti, stalna sudska vještakinja Britvić je odgovorila da su crte ličnosti majke - ovisnost i nesigurnost razvidne na temelju izvršenog pregleda, obavljenog razgovora i uvida u spis te da upravo potreba za stalnom kontrolom kontakata ukazuje na izrazito zaštitničko ponašanje majke u odnosu na dijete, a koje je karakteristično za osobe s nesigurnostima. Majčina crta ovisnosti je razvidna iz njene ovisnosti o svojoj obitelji, a nesigurnost je razvidna iz navedene potrebe kontrole kontakata.

11. Aktualnim psihologijskim vještačenjem utvrđeno je da je majka OM psihomotorno blaže napeta ispitanica u čijoj se strukturi ličnosti ne bilježe psihopatološka odstupanja, ali se na kontrolnim ljestvicama dobiva profil upitne valjanosti koji opisuje ispitanicu sklonu pretjerano pozitivnom prikazivanju sebe, kao i umanjivanju svojih tegoba, što dovodi do podcjenjivanja problema (L = 67). Na planu emocionalnog doživljavanja aktualno se ne bilježe odstupanja. Na planu ponašanja je nekritična i sklona opisivanju svog ponašanja u socijalno poželjnom svjetlu. Nadalje, psihologijsko vještačenje je pokazalo da iako majka deklarativno verbalizira svjesnost o važnosti uloge oca u životu djeteta te upozorava na diskontinuitet kontakta između oca i djeteta koji se negativno odražava na kvalitetu njihova odnosa, zapravo manifestno ne poduzima značajnije korake kako bi podržala uspostavu i izgradnju kvalitetnijeg i povezanijeg odnosa kćeri s ocem. Djetetove otpore objašnjava traumama koje su se dogodile u ranoj dobi djevojčice (navodno zaključavanje djeteta u ostavu od strane oca), ali i situacijama kojima je dijete svjedočilo kad se otac verbalno neprimjereno ponašao prema majci. Osim toga, brojnim svjesnim ili nesvjesnim postupcima pred djetetom čini upravo suprotno, udaljava kćer od oca te ju simbiotski veže uz sebe, ne dozvoljavajući joj sigurnu separaciju i slobodan prijelaz ka drugom roditelju. Majka vlastitim postupcima oblikuje djetetovu sliku o ocu te izlažući dijete diskretnim emocionalnim pritiscima usmjerava ponašanje djevojčice prema ocu, između ostalog utječući i na realizaciju i dinamiku njihovog viđanja. Neki od takvih postupaka očituju se u majčinoj neadekvatnoj pripremi djeteta pred boravak s ocem, tijekom koje joj šalje poruku da je uvijek u fizičkoj blizini ako ju dijete poželi nazvati i prekinuti druženje s ocem, unaprijed implicirajući da će djetetu tijekom boravka s ocem biti dosadno ili da će se osjećati nesigurno ili ugroženo („Ja sam voljela uvijek biti u blizini djeteta u slučaju da joj zatrebam. U zadnje vrijeme kad se nađe s ocem, dogovorimo se kod hotela Alkar, kažem joj: '' BM kad ti dosadi zovi mamu i to je to''.). Nadalje, majka izvještava kako dijete povremeno upita nedostaje li joj otac i želi li se vidjeti s njim, time šaljući poruku djetetu da ono samo ima pravo izbora hoće li se viđati s drugim roditeljem („Od tog događaja, ja je na mjesečnim razinama upitam je li joj nedostaje otac, je li joj na ijedan način nedostaje. Kažem joj: ''Ako on tebi stvarno nedostaje, ja želim znat''. Svaki put je bio odgovor: ''Ne, ne želim da dođe''.). Također, roditeljska službena komunikacija i razmjena informacija o djetetu isključivo putem e-maila, kao i majčino inzistiranje video kontakta mal. BM s ocem isključivo preko Skypea putem majčinog mobitela, kao i usađena percepcija djevojčice da ona ima pravo izbora kad i u koje vrijeme će se čuti s ocem, dodatno otežava i usporava uspostavu komunikacije djeteta s ocem na daljinu, umjesto da se ista intenzivira kako bi se u barem nekoj mjeri nadoknadio manjak i diskontinuitet susreta i druženja kćeri s ocem uživo („U slučaju nekih zdravstvenih problema, ja SM javim mailom, ako se radi o nekom hitnom prijemu ili upali pluća nakon njihovog zadnjeg susreta. Komuniciramo na način da SM pošalje mail '' BM', i onda razgovaraju video pozivom.).

11.1. Aktualnim psihologijskim vještačenjem utvrđeno je da je otac MM psihomotorno umjereno napet ispitanik u čijoj se strukturi ličnosti uočava jaka potreba za privlačenjem pažnje i naklonosti drugih ljudi, strah da mu te potrebe neće biti zadovoljene ako iskreno pokaže svoje osjećaje i vjerovanja te ne priznavanje negativnih osjećaja prema drugim ljudima. Na planu emocionalnog doživljavanja aktualno se ne bilježe odstupanja. Iako otac izražava želju da sa kćeri uspostavi bliskiji i povezaniji odnos te da se osobni odnosi s mal. kćeri počnu odvijati i na području očevog mjesta prebivališta, istodobno ostavlja dojam roditelja koji ne iskorištava raspoložive opcije susreta i druženja s kćeri u [adresa], pa se tako bilježe višemjesečna razdoblja odsustva kontakta, za što otac daje potpuno neuvjerljive razloge poput opterećenosti financijskim troškovima ili bojazni da će biti prijavljen od strane majke zbog neprimjerenog postupanja prema djetetu („Ona ne želi provesti sudsku presudu, ja ne mogu financijski podnijeti da dolazim u [adresa], slobodno tako napišite, ovo je već deveta godina da dolazim u [adresa], plaćam smještaj, alimentaciju, troškove.“); („Ja sam rekao da ne mogu dolaziti u [adresa] i riskirat da budem prijavljen na temelju njenog iskaza, a njen iskaz će Centar u Sinju prihvatiti i prijaviti policiji bez da se mene i dijete čuje.). Također, deficiti u njegovom roditeljskom funkcioniranju očituju se u izlaganju djeteta verbalnim ispadima i informacijama koje nisu primjereno filtrirane u odnosu na dijete (sukob između roditelja u studenom 2024. godine), teškoćama prilikom strukturiranja zajedničkog vremena sa kćeri, kvaliteti nadzora i prepoznavanju i preveniranju rizičnih situacija za dijete kao i u uspostavljanju jasnih granica i roditeljskog autoriteta nad djetetom. I sam otac prepoznaje i verbalizira da nema uspostavljen čvrsti roditeljski autoritet te da je sklon udovoljavanju kćeri u njenim prohtjevima i željama, a sve kako bi pokušao pridobiti njenu ljubav i naklonost („Ja nemam ni autoriteta nad djetetom, sve bude kako BM hoće, želim joj udovoljit samo da joj se što više dopadnem, da se što bolje povežem s njom“).

11.2. Iz opservacije interakcije roditelja s mal. BM uočava se kako je djevojčica emocionalno usmjerena primarno na majku koju idealizira i uz koju veže isključivo pozitivna iskustva, ali i koja joj predstavlja snažni roditeljski autoritet. U odnosu na oca prema kojem je emocionalno distancirana, gubi se roditeljski autoritet te se djevojčica u tom odnosu postavlja u superiorniju poziciju pa kritizira očeve riječi, ubacuje mu se u riječ, ušutkava ga, komentira i kritizira njegove navode te ga podučava kako bi nešto trebao napraviti ili reći. Otac se ne suprotstavlja Aninom ponašanju već samo pasivno prihvaća i sluša njene komentare. Tijekom razgovora s mal. djevojčicom opaža se opsežna i spontana produkcija, uz bogat vokabular i strukturiran tijek misli. Zapaža se kako dijete, posebice tijekom razgovora nasamo s vještakom, repetitivno verbalizira o očevim prošlim neprimjerenim ponašanjima prema njoj i majci, i to kao naučene fraze koje djevojčica učestalo nameće van trenutnog konteksta, a kojih se u većini slučajeva objektivno ni ne može sjećati jer je bila u razvojnoj dobi u kojoj njena sposobnost pamćenja (sposobnost kodiranja, pohrane i pronalaženja informacija) nije bila razvijena u toj mjeri da bi ih mogla zapamtiti. Na taj način može se zaključiti da su njena sjećanja zapravo nadogradnje koje je kroz godine kreirala temeljem prijenosa informacija s majkom i drugim bliskim odraslim osobama u njenoj blizini („Znam zato što se sićam ko da je bilo jučer i uvijek mi je trauma stat s njim da mi ne bi isto napravio. S mamom sam isto pričala o traumi. Mama je rekla da se pripala što me zaključa i zato što nije da da izađem iz kuhinje, a on je zaključa vrata.“). Primjećuje se kako djevojčica učestalo spominje emociju straha koju je doživjela kad je tata vikao ili se neprimjereno ponašao prema njoj i majci, a u više navrata i anticipira isti strah od oca, očekujući da će se otac tako ponašati i u budućnosti, čime opravdava otpor prema samostalnom boravku s ocem u mjestu njegova prebivališta. U kontekstu roditeljskih sukoba, isključivo oca smatra odgovornom osobom i pokretačem sukoba, dok majku i njeno ponašanje prema ocu u potpunosti idealizira.

11.3. Na temelju provedenog vještačenja, stalna sudska vještakinja psiholog Nela Kavelj smatra da je djevojčici aktualno neophodna blizina i podrška majke i ostalih članova uže obitelji s majčine strane s kojima je snažno emocionalno povezana, u okolini koja joj je u mogućnosti pružiti stabilnije i emocionalno podražavajuće okruženje, strukturirati svakodnevicu usklađenu s njenim potrebama, kao i osigurati pomoć u savladavanju školskih sadržaja. Međutim, zaštitu i kontrolu djeteta je potrebno popuštati kako bi djevojčica dobila priliku za osamostaljivanjem pa bi stoga bilo oportuno isto razvijati i kroz viđanja s ocem u majčinom fizičkom odsustvu. Uloga i važnost oca u njenom životu, kao i razvijanje i produbljivanje njihovog odnosa, nikako se ne bi smjelo zanemariti, pa se stoga, osim postupnim uspostavljanjem kontinuiteta susreta i druženja oca i kćeri na mjesečnoj bazi u djetetovom, ali i očevom mjestu prebivališta, predlaže boravak djeteta s ocem u većem obimu tijekom ljeta, kada je dijete opuštenije i manje zasićeno brojnim stresorima i školskim obvezama kojima je potrebno udovoljiti.

12. Slijedom svega navedenog, stalne sudske vještakinje prof. dr. sc. Dolores Britvić i Nela Kavelj su mišljenja, a uzimajući u obzir sve navedeno, da je u najboljem interesu mal. LM da i nadalje stanuje s majkom u [adresa], a da osobne odnose s ocem ostvaruje dva vikenda u mjesecu, od petka iza nastave do nedjelje u 17.00 sati, i to na način da otac oba vikenda dolazi u [adresa] i preuzme djevojčicu u petak nakon škole te je vrati majci do nedjelje u 17.00 sati, s tim da bi prva tri mjeseca ostvarivao susrete i druženja s kćeri tijekom dana bez prespavljivanja kćeri u apartmanu. Za iduća tri mjeseca iste predlažu da mal. BM prespavljuje kod oca u apartmanu od petka do nedjelje i na taj način s ocem u kontinuitetu samostalno provodi cijeli vikend. Tijekom prvih pola godine ovako reguliranih kontakata predlaže se da nadležna socijalna služba osigura stručnu osobu koja bi tijekom tog vremena u određenom periodu opservirala okolnosti, dinamiku i kvalitetu interakcije oca sa mal. kćeri, kao i roditeljske vještine i kapacitete, u situaciji proširenog kontakta s mal. djetetom. Između ostalog, sudske vještakinje predlažu da troškove putovanja (gorivo, cestarina) i smještaja oca u [adresa] ravnopravno dijele napola oba roditelja, na način da, nakon svakog dolaska oca u [adresa] i boravka s djetetom, po očevom priloženom računu o putovanju i smještaju na e-mail majke, majka podmiri polovicu ukupnih troškova putovanja i smještaja oca u [adresa]. Za emocionalni razvoj djevojčice, činjenica da roditelji koji su razdvojeni ravnopravno dijele troškove održavanja odnosa s ocem može imati nekoliko značajnih utjecaja i to doprinijeti njenom osjećaju osobne vrijednosti i sigurnosti, i pozitivnom primjeru roditeljske odgovornosti.

12.1. U slučaju uspostavljanja i održavanja kontinuiteta redovitih kontakata između oca i kćeri, koji bi se posljedično odrazili i na stabilizaciju i jačanje kvalitete njihovog odnosa te produbljivanje emocionalne povezanosti, vidljive kroz pozitivna izvješća voditelja mjere stručne pomoći i nadzora, nakon isteka pola godina ovako reguliranih kontakata, sudske vještakinje predlažu da mal. Ana osobne odnose s ocem ostvaruje dva vikenda u mjesecu. Prvi vikend u mjesecu predlaže se da mal. BM boravi u [adresa] s ocem od petka iza nastave do nedjelje u 17.00 sati, s tim da i dalje roditelji troškove putovanja i smještaja oca i djeteta u [adresa] (ili okolici) ravnopravno dijele napola. U drugom vikendu u mjesecu, kad dijete boravi kod oca u Zagrebu, majka se obvezuje da će petkom do 20.00 sati o vlastitom trošku dovesti dijete u Zagreb na autobusni kolodvor, gdje će ga preuzeti otac, s obvezom da po završetku vikenda, nedjeljom do 18.00 sati, doveze dijete u [adresa] o vlastitom trošku i preda ga majci. Nadalje se predlaže da, nakon pola godine ovako reguliranih kontakata, mal. BM svake godine nakon završetka nastave idućih 15 dana ljetnih praznika provodi s ocem nakon čega će ju otac vratiti majci u [adresa] s kojom će biti idućih 15 dana, a potom će majka dovesti dijete ocu u Zagreb ili prema međusobnom dogovoru roditelja o mjestu preuzimanja djeteta, te istom dinamikom nastaviti sve do početka rujna. Ostale školske praznike predlaže se da provodi sa svakim roditeljem polovicu praznika, s tim da će jedne godine prvu polovicu praznika provoditi s majkom, drugu sa ocem, a iduće godine obrnuto.

12.2. Radi uspostave kontinuiteta komunikacije i razvijanja odnosa djeteta s ocem, sudski vještaci su predložili i da roditelji dogovorno djetetu osiguraju mobilni uređaj preko kojeg će dijete biti dostupno roditelju s kojim trenutno ne boravi te da sud definira vrijeme roditelju kada će se moći čuti s djetetom, i to tri puta tjedno u razdoblju između 19.00 i 19.30 sati, kada će se roditelja s kojim dijete boravi obvezati da u tom vremenu dijete bude dostupno drugom roditelju za nesmetan razgovor u trajanju do 20 minuta. Iako djetetu ove kronološke dobi nije neophodan mobilni uređaj, bilo bi ga opravdano osigurati isključivo u svrhu kontakta s roditeljem s kojim ne boravi u navedeno vrijeme.

12.3. S obzirom na činjenicu da dijete od samog rođenja živi s majkom i školuje se u mjestu prebivališta, zbog praktičnosti sudski vještaci predlažu majci dodijeliti samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na odluke o školovanju djeteta i njegovim izvanškolskim aktivnostima. Iste naglašavaju da se na ovaj način oca ne lišava roditeljske skrbi i obveza u tom dijelu, zbog čega isto ne isključuje njegove roditeljske obveze da i dalje prati djetetovo školovanje i ostvaruje suradnju s djelatnicima školskog sustava. U odnosu na zdravlje djeteta i ostale dijelove roditeljske skrbi sudske vještakinje predlažu da roditelji i dalje zajednički ostvaruju roditeljsku skrb.

12.4. Sudski vještaci su predložili obvezno uključivanje majke i oca u školu za roditelje, o čemu su roditelji dužni redovito izvještavati nadležnu socijalnu službu, kao i intenzivni nastavak praćenja njihovog roditeljskog funkcioniranja od strane socijalnih službi u narednih godinu dana. Isti su preporučili majku educirati i potaknuti da prepozna važnost oca u djetetovom životu, kao i da njeguje i podržava razvijanje i osiguravanje kontinuiteta odnosa između oca i kćeri. Za oca se također preporuča pohađanje škole za roditelje kako bi ojačao svoje roditeljske kapacitete, uspješnije strukturirao zajedničko vrijeme, naučio postavljati granice prema kćeri te uspostavio autoritativni stil roditeljstva umjesto aktualnog permisivnog stila. S obzirom na otpore koje iskazuje prema ocu te u svrhu ponovne reunifikacije s ocem, predlaže se i mal. BM uključiti u neki od dostupnih oblika stručne pomoći kod stručnjaka mentalnog zdravlja unutar KBC Split, o čemu je također majka dužna redovito izvještavati nadležnu socijalnu službu. U konačnici, predlaže se i nastavak praćenja roditeljskog funkcioniranja putem mjere stručne pomoći i potpore roditeljima u ostvarivanju skrbi o djetetu te da nadležna socijalna služba poduzme, kako mjere obiteljsko-pravne zaštite, tako i mjere kazneno-pravne zaštite, ukoliko se utvrdi da bilo koji od roditelja krši prava djeteta. Vezano za majku djeteta, kroz mjeru stručne pomoći i potpore za koju se predlaže da provodi mobilni tim CZPUZ Split, važno je posebno pratiti i usmjeravati funkcioniranje majke prema djetetu, kako bi se zaustavilo daljnje izlaganje djevojčice suptilnim štetnim informacijama o ocu, čime se pojačavaju njezini otpori prema ocu i čime se dijete dovodi u visoki rizik od razvoja otuđenja od oca, a što sve u konačnici može dovesti do značajnih teškoća u pravilnom psihosocijalnom odrastanju djeteta.

13. Vezano za daljnje prigovore tužiteljice na predmetni nalaz i mišljenje stalna sudska vještakinja psiholog Nela Kavelj se na iste očitovala na ročištu. Tako je u odnosu na navode tužiteljice u svezi s navodnim događajem ''zaključavanja djeteta u špajzu'' kojeg tužiteljica spominje s ciljem diskreditiranja očeve roditeljske kompetentnosti, imenovana vještakinja kazala da se u spisu ne nalazi objektivna potvrda događaja već je događaj dokumentiran kao majčin navod i subjektivna interpretacija same tužiteljice o okolnostima kojima nije osobno nazočila. Djetetov iskaz na vještačenju pokazuje nedostatak kontekstualnih detalja, vremenske i prostorne strukture te adekvatne emocionalne pratnje. Takav iskaz nije u skladu s razvojnim mogućnostima djeteta za opisivanje traumatskog događaja, koje je u to vrijeme imalo oko četiri godine, što jasno upućuje na sugestiju i prenošenje sadržaja od strane majke. Upravo zbog toga se ne može smatrati da navedeni događaj predstavlja autentično i pouzdano iskustvo djeteta, niti može biti indikator smanjenih roditeljskih kapaciteta oca. Sudska vještakinja prof. dr. sc. Dolores Britvić je o navedenom događaju kazala kako se u odnosu na predmetno „zaključavanje“ ne može očitovati jer o istome nisu dani dokazi.

13.1. Nadalje, u odnosu na navod tužiteljice prema kojem smatra da ''profil oca sadrži više zabrinjavajućih elemenata'' i da takve karakteristike potencijalno mogu utjecati na njegov odnos s djetetom, pri čemu posebno ističe očevu pasivnost i povlačenje sudska vještakinja psiholog je kazala da su psihologijskim vještačenjem utvrđene određene osobine ličnosti oca koje ne predstavljaju psihičke poremećaje, te same po sebi ne znače ograničenje u ostvarivanju roditeljske uloge. Procjena roditeljskih kapaciteta ne temelji se isključivo na prisutnosti određenih osobina, već na načinu kako ih roditelj u praksi kompenzira i kako one utječu na njegovo funkcioniranje u odnosu s djetetom. Tijekom opservacije nije uočeno ponašanje koje bi ukazivalo na emocionalnu neosjetljivost, zanemarivanje ili neprimjeren odnos prema djetetu. Naprotiv, otac pokazuje emocionalnu toplinu, brigu i motiviranost za izgradnju kvalitetnijeg odnosa s kćeri. Navod tužiteljice da je tijekom opservacije bio popustljiv i nije postavljao jasne granice kćeri zaista je uočen i zabilježen u vještvu. Međutim, takav obrazac ne proizlazi iz emocionalne distanciranosti, nego iz straha od odbacivanja i želje da ostvari i zadrži bliskost s djetetom. Riječ je o tipičnom obrascu permisivnog roditeljstva koji se može korigirati kroz edukaciju i stručnu podršku, zbog čega je u nalazu i mišljenju preporučena škola za roditelje i mjera stručne pomoći i potpore za oba roditelja. Navedene osobine (pasivnost, povlačenje iz socijalnih kontakata) ne predstavljaju značajne prepreke u ostvarivanju roditeljske skrbi, one su relevantne u smislu smjera daljnjeg rada i podrške, ali ne u smislu ograničenja roditeljske podobnosti. U odnosu na navod tužiteljice o očevim ''značajnim teškoćama u socijalnom i interpersonalnom funkcioniranju'', proizašao iz interpretacije Wartegg projektivne tehnike, predmetna vještakinja je imala potrebu naglasiti da navedene teškoće nisu nužno povezane s očevim roditeljskim ponašanjem. Naime, socijalno funkcioniranje roditelja u širem društvenom kontekstu (npr. radnom okruženju, prijateljskim odnosima) razlikuje se od roditeljskog funkcioniranja, koje se temelji na emocionalnom odnosu, brizi i skrbi za dijete. Kod oca je uočeno da unatoč tim teškoćama pokazuje interes za dosljednim ostvarivanjem roditeljske uloge. U ovom slučaju radi se o crtama koje mogu otežati fleksibilnost, ali ne predstavljaju smetnju ni ozbiljniju zapreku u ostvarivanju roditeljske uloge.

13.2. Nadalje, u odnosu na točku 7. zaključka nalaza i mišljenja u kojoj tužiteljica preispituje razrađenost i praktičnu provedivost prijedloga o nadzoru stručne osobe vikend-susretima oca i kćeri tijekom prvih pola godine, sudska vještakinja psiholog se očitovala navodeći da se prijedlog o uključivanju stručne osobe tijekom prvih šest mjeseci kontakata odnosi na povremenu prisutnost stručne osobe, s ciljem praćenja razvoja odnosa oca i djeteta u početnoj fazi proširenih susreta. Preciziranje učestalosti i točnih termina provedbe mjere određuje nadležna socijalna služba u suradnji s voditeljem mjere, i to u skladu s organizacijskim mogućnostima i procjenom potreba obitelji. Osiguravanje stručne osobe, uključujući i dostupnost u vikend terminima, nije problem ni odgovornost vještaka, već organizacijsko tj. operativno pitanje koje je u nadležnosti socijalne službe koja tu mjeru provodi i ne može biti razlog za osporavanje stručnog prijedloga, čija je svrha osigurati nadzor i podršku ocu i kćeri tijekom razdoblja prilagodbe. Nadalje, sudska vještakinja je obrazložila da prijedlog da roditelji ravnopravno snose troškove putovanja i smještaja oca ne predstavlja, kako sama tužiteljica kaže, ''nametanje obveze majci'', već je isto predloženo kako bi se među roditeljima ravnomjerno podijelila odgovornost za snošenje troškova, budući da i otac i majka vlastitom voljom žive u različitim i udaljenim gradovima, a ne namjeravaju, kako su i na samom vještačenju potvrdili, mijenjati mjesto svog aktualnog prebivališta. Suprotno prigovorima tužiteljice, prijedlog proširenja osobnih odnosa između oca i maloljetne BM nije nagao, nego je oblikovan načelom postupnosti i sigurnosti djeteta, uz jasno definirane prijelazne faze i zaštitne mjere. Vještaci su u prijedlogu uvažili trenutnu emocionalnu distanciranost i djetetovu osjetljivost u kontaktima s ocem, zbog čega je planirano postupno uvođenje duljih susreta (i van mjesta djetetovog prebivališta), uz stručni nadzor i praćenje od strane nadležne socijalne službe. Vezano za tvrdnje o ''praktičnim nejasnoćama plana'' pod točkom 7 zaključka, vrijeme povratka djeteta majci tijekom prvog tromjesečja, kada se susreti odvijaju bez noćenja, nije bilo nužno posebno precizirati jer se radi o tehničko-operativnom pitanju koje se može dogovoriti među roditeljima, uz posredovanje nadležne socijalne službe, ovisno o konkretnim okolnostima dana i potrebama djeteta. Prigovori tužiteljice koji se odnose na sigurnost i emocionalnu dobrobit djeteta tijekom noćnih i produženih kontakata s ocem nisu osnovani, budući da je u nalazu i mišljenju već uzeta u obzir ukupna roditeljska dinamika te izraženost konflikta među njima. Predloženi režim kontakata postupno se uvodi, uz mogućnost praćenja i potpore nadležne socijalne službe, čime su osigurani preduvjeti za stabilno i sigurno ostvarivanje odnosa oca i djeteta, a opisane teškoće i područja za napredak ne dovode u pitanje sposobnost oca da primjereno skrbi o djetetu.

13.3. U vezi s navodom tužiteljice da bi predloženo rješenje, prema kojem bi dijete ''svaki drugi mjesec putovalo u Zagreb na vikend'' bilo preopterećujuće, sudska vještakinja je istaknula kako navedeno nije predloženo već boravak kod oca drugog vikenda u mjesecu, nakon što se prethodno, tijekom šestomjesečnog razdoblja, uspostavi kontinuitet susreta u [adresa]. Na taj način dijete bi, jednom mjesečno, vikendom boravilo kod oca u mjestu njegova prebivališta, što je važno za produbljivanje njihova odnosa i omogućavanje zajedničkih aktivnosti u okolini koja je djetetu nova, ali ocu prirodnija i sadržajno bogatija. Učestalost putovanja previđena je na razini koja ne predstavlja opterećenje za dijete, budući da je i dalje zadržan jedan vikend mjesečno za susrete u [adresa], a drugi u Zagrebu. Takvom raspodjelom osigurava se ravnoteža između održavanja kontakata u djetetovoj svakodnevnoj okolini i postupnog uključivanja boravaka kod oca, uz poštivanje djetetovih školskih obveza i potreba za odmorom. U vezi s navodom tužiteljice da je prijedlog boravka djeteta s ocem u trajanju od 15 dana tijekom ljetnih praznika ''preuranjen'', ističem kako je takav oblik kontakta predviđen tek nakon godinu dana postupnog proširivanja susreta, uz uvjet pozitivnih reakcija djeteta na osobne odnose s ocem, o čemu će nadležna socijalna služba biti redovito izvještavana kroz mjesečna izvješća voditelja mjere / mobilnog tima CZPUZ Maestral. Vezano za prigovor tužiteljice o tome da vještaci ''nisu dovoljno uzeli u obzir realne kapacitete oca za zbrinjavanjem djeteta u tako širokom opsegu'', sudska vještakinja je ponovno istaknula da vještačenjem nije utvrđena kompromitiranost očevih roditeljskih kapaciteta koja bi dovodila u pitanje njegovu sposobnost za samostalnu brigu o djetetu, a predloženim mjerama osigurava se kontinuirana evaluacija, stručna podrška i nadzor ocu u jačanju njegova odnosa s djetetom te dodatno osnaživanje njegovih roditeljskih kapaciteta i vještina.

13.4. Vezano za prigovor tuženika koji se odnosi na prijedlog sudskih vještaka o dodjeljivanju samostalne roditeljske skrbi majci u području školovanja i izvanškolskih aktivnosti, sudska vještakinja Kavelj je istaknula da se navedeni prijedlog temelji isključivo na načelu praktičnosti i kontinuiteta skrbi, budući da dijete od rođenja živi s majkom, pohađa školu u mjestu njezina prebivališta te je primarno majka osoba koja svakodnevno sudjeluje u svim segmentima djetetovog obrazovanja i školskih obveza. Ovakav prijedlog predstavlja funkcionalno, a ne suštinsko ograničenje zajedničkog odlučivanja, jer se odnosi isključivo na područje u kojem majka objektivno ima neposredan uvid i svakodnevni kontakt s relevantnim institucijama. Time se omogućuje učinkovito i pravodobno donošenje odluka u okolnostima kada bi zajedničko odlučivanje na daljinu moglo otežati funkcioniranje djeteta u svakodnevnom ritmu školskih obveza.

14. U podnesku zaprimljenom 29. svibnja 2025. HZSR PU Sinj je naveo kako nema prigovora na mišljenje vještaka, glede tempa i oblika ostvarivanja osobnih odnosa mal. BM i oca, kao ni da se prvih 6 mjeseci osobni odnosi oca s djetetom ostvaruju pod nadzorom stručne osobe sukladno odredbi čl. 124. ObZ-a, no da isti nisu u mogućnosti osigurati stručnu osobu koja bi opservirala okolnosti, dinamiku i kvalitetu kontakata na način kako su to vještaci utvrdili (u periodu od petka do nedjelje). Uzimajući u obzir ranije napisano mišljenje, kao i nalaz i mišljenje kombiniranog vještačenja roditelja mal. BM, isti su mišljenja da je u najboljem interesu djeteta da nastavi stanovati s majkom dok s ocem redovito ostvaruje kontakte, uživo te putem video poziva. S obzirom da mal. BM navodi strah prilikom prespavljivanja kod oca, smatraju da bi početni susreti trebali biti bez noćenja dok naknadno uz stjecanje međusobnog povjerenja oni budu uz noćenje. Isti se slažu sa vremenskim okvirom navedenim u nalazu i mišljenju vještaka.

15. Stranke su popisale trošak postupka.

16. Prema odredbi čl. 408. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 49/23., dalje: ObZ-a) spor o roditeljskoj skrbi je spor o pitanju s kojim će roditeljem dijete stanovati i načinu ostvarivanja roditeljske skrbi u kojem se odlučuje i o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanju djeteta, a prema odredbi čl. 409. st.2. ObZ-a u postupku u kojem se odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem sud nije vezan zahtjevima stranaka.

17. Odredbom članka 95. stavkom 1. ObZ-a propisano je da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom. Odredbom članka 119. stavkom 1. ObZ-a propisano je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi, dok je stavkom 2. istog članka propisano da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

18. Odredbom čl. 104. st. 1. ObZ-a propisano je da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a čl. 105. st. 1. da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobit.

19. Kod odlučivanja o zahtjevu osnovno načelo je načelo najboljeg interesa djeteta (čl.3. Konvencije o pravima djeteta koja je usvojena 20. studenoga 1989. godine, a koja je u pravni poredak Republike Hrvatske preuzeta na temelju notifikacije o sukcesiji ( Sl. list SFRJ br. 15/90, Narodne novine, Međunarodni ugovori br. 12/93, 20/97 - dalje: Konvencija) koje zahtijeva da se pri donošenju odluka ili izvršenju postupaka koji utječu na dijete ima na umu kriterij i dobrobit djeteta i to je bio smjer prilikom odlučivanja u ovom postupku. Također i prema čl. 6. Konvencije svako dijete ima pravo na puni i harmonični razvoj (tjelesni, emotivni, psihosocijalni, kognitivni, društveni i kulturni) svojih potencijala.

20. Kada sud donosi odluku s kojim roditeljem će živjeti zajedničko mal. dijete sud je dužan odlučiti i o načinu i vremenu održavanja susreta i druženja djeteta s roditeljem s kojim ne živi, a sve imajući u vidu da mal. dijete ukoliko živi odvojeno od jednog ili oba roditelja ima pravo na susrete i druženja s roditeljem s kojim ne živi čl. 87.st.3. ObZ-a a u svezi s odredbom čl. 9. st.3. Konvencije o pravima djeteta (NN MU 12/93 i 20/97). U ovom postupku nije bilo sporno da će mal. dijete LM živjeti i dalje s majkom na adresi prebivališta budući da s majkom ostvaruje veću emocionalnu povezanost i da ima podršku članova majčine obitelji u sredini koja je djevojčici poznata praktički od rođenja.

21. Nakon svih provedenih dokaza u ovom postupku, ovaj sud smatra da je nužno donijeti odluku u predmetnoj pravnoj stvari na način kako je to određeno izrekom presude sve iz slijedećih razloga. Naime, u konkretnom slučaju sud se primarno vodio interesom mal. djeteta tj. njegove dobrobiti. Imajući u vidu da roditelji nisu sačinili plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, odnosno da nisu tijekom postupka postigli sporazum o roditeljskoj skrbi i dr., to je sud dužan donijeti odluku o tome s kojim će roditeljem mal. dijete stanovati, o tome na koji način će se održavati osobni odnosi mal. djeteta s roditeljem s kojim ne stanuje kao i o uzdržavanju mal. djeteta. Takav zaključak suda proizlazi i iz odredbe čl. 327. st.2. ObZ-a u svezi s odredbom čl. 413. ObZ-a. Iz svih izvedenih dokaza nepobitno proizlazi da se roditelji FM i MM nalaze u visoko konfliktnom odnosu, da ostvaruju minimalnu komunikaciju u svezi svojeg djeteta i sadržaja roditeljske skrbi te da se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru kojom je odlučeno o roditeljskoj skrbi nad zajedničkim djetetom u praksi nije provodila. Iz stanja spisa je također razvidno da su se susreti oca i mal. djeteta odvijali jedno vrijeme i to na način da je otac uvijek dolazio u [adresa], a da je mal. BM samo par puta išla u Zagreb, da su se odnosi među roditeljima pogoršali, nakon čega dolazi do diskontinuiteta održavanja susreta i druženja oca sa mal. djetetom. Stručni tim HZSR Sinj je nakon kompletirane obrade oca od PU Samobor zaključio da nema prepreka za sudjelovanjem oca u skrbi za mal. kćer, dok je mobilni tim CZPUZ Split nakon provedene usluge savjetovanja i pomaganja majci mišljenja da se u budućnosti mogu očekivati teškoće u vezi dobrobiti djeteta te da je majci potrebno izreći mjeru obiteljsko pravne zaštite koja će je potencijalno potaknuti na veće promjene u ponašanju. Isti su također istaknuli da je u interesu mal. LM uspostava redovnih kontakata s ocem te razvijanje odnosa sa njim neovisno o majci. U ovom postupku je od važnosti bilo provedeno kombinirano vještačenje roditelja i mal. djeteta po stalnim sudskim vještacima jer su isti utvrdili roditeljske kompetencije roditelja te dali odgovore na brojna pitanja važna za donošenje odluke suda. Na predmetni nalaz i mišljenje je tužiteljica imala brojne prigovore, a koje prigovore su sudski vještaci, prema mišljenju ovog suda, s uspjehom otklonili, a kako je to prethodno sve navedeno. Sudski vještaci su jasno, argumentirano i detaljno obrazložili svaki prigovor stranaka, o čemu u prilog ide i činjenica da punomoćnici stranaka, a ni same stranke na ročištu nisu postavili nijedno dodatno pitanje vještacima. Tužiteljica naknadnim podneskom nije uvjerila sud o postojanju bilo kakvog nerazjašnjenog pitanja (prigovora) u svezi predmetnog nalaza i mišljenja, radi čega nije prihvaćen ni prijedlog iste da se odredi novo vještačenje budući da se isto ukazuje nepotrebnim. Nalaz i mišljenje sudskih vještaka prof. dr. sc. Dolores Britvić i psihologinje Nele Kavelj je izrađeno objektivno, profesionalno i sukladno pravilima struke te ga ovaj sud prihvaća kao valjan dokaz u ovom postupku. Suprotno navodima tužiteljice, vještaci nisu prekoračili svoje ovlasti, dok je na sudu ocjena o tome hoće li prihvatiti njihove preporuke dane u nalazu i mišljenju.

21.1. Predmetnim vještačenjem je utvrđeno da oboje roditelja imaju očuvane roditeljske kapacitete i da nema zapreke da otac redovito ostvaruje kontakte i druženja sa kćerkom. Vještaci su prepoznali i određenu odgovornost oca u nastanku teškoća u odnosu s djetetom, ponajprije kroz nedosljednost u održavanju kontakata, čime se narušava osjećaj stabilnosti i kontinuiteta odnosa. S druge strane, majka nesporno prepoznaje i zadovoljava potrebe kćeri osim za reguliranjem odnosa s ocem, jer je sklona davati negativne poruke djetetu o ocu. Majka samo deklarativno verbalizira svjesnost važnosti uloge oca u životu djeteta, ali ne poduzima nikakve značajne korake kako bi podržala njihov odnos. Dijete ne priprema niti potiče na susrete s ocem već mal. BM daje mogućnost izbora o tome hoće li se vidjeti s ocem i pritom se uvijek nalazi u njenoj blizini kontrolirajući njihov odnos. Majka kroz verbalne poruke, sugestivne razgovore o ocu i potvrđivanje djetetovog otpora, pridonosi formiranju negativne slike o ocu i otežava spontani razvoj djetetovog odnosa s njim. Što se pak tiče mal. AM iz provedenog vještačenja je razvidno da se radi o djevojčici koja je emocionalno usmjerena na majku koju idealizira i koja joj predstavlja snažni roditeljski autoritet, dok se u odnosu na oca mal. BM postavlja u superiorniju poziciju pa ga kritizira, ubacuje mu se u riječ, ušutkava ga, a što otac pasivno prihvaća iz straha od odbacivanja i želje da ostvari i zadrži bliskost s djetetom. Vezano za navodni događaj „zaključavanja djeteta u špajzi“ kojeg tužiteljica ponavlja čitavi postupak, za kazati je da nije ničim objektivnim dokazan već se temelji samo na majčinom navodu i subjektivnoj interpretaciji o okolnostima kojima ona nije osobno niti nazočila. Iz sadržaja razgovora djeteta obavljenog pred posebnom skrbnicom u više navrata, kao i provedenim vještačenjem proizlazi da iskaz djeteta nije u skladu s njenim razvojnim mogućnostima za opisivanje tog događaja što upućuje na sugestiju i prenošenje sadržaja od strane majke. Majčin utjecaj se najviše vidi u svezi pitanja prespavljivanja djeteta kod oca. Dijete je jasno posebnoj skrbnici u više navrata kazalo da želi više provoditi vremena s ocem (pod uvjetom da on dolazi isključivo u [adresa]), ali je izričito odbila mogućnost prespavljivanja kod njega bilo u [adresa] ili u Zagrebu. Posebna skrbnica je u tom smislu istaknula da se postavlja pitanje autentičnosti djetetovih izjava, odnosno koliko je realan otpor djeteta prema prespavljivanju s ocem, a koliko je motiviran idejama o ocu ili pod utjecajem drugog roditelja. Prema mišljenju suda, u ovom postupku (još uvijek) nije došlo do otuđenja djeteta od oca, ali je svakako majčinim postupanjem došlo do otpora djeteta prema istom i to se ponajprije vidi u činjenici da dijete ima problem u prespavaljivanju s ocem, odnosno da to izričito odbija pod objašnjenjem da se boji, iako objektivnih razloga za to nema, kao ni dokaza za bilo kakvu opasnost na strani oca.

21.2. Nadalje, kako je sud u ovom postupku dužan odlučiti i o načinu i vremenu ostvarivanja osobnih odnosa mal. djeteta s ocem, to je sud, a s obzirom da je odlučeno da će mal. dijete stanovati s majkom, prihvatio prijedlog stalnih sudskih vještakinja budući da je isti u skladu s najboljim interesom mal. LM. Tako je odlučeno da će mal. LM osobne odnose s ocem ostvarivati dva vikenda u mjesecu, i to prvi i treći vikend u mjesecu, od petka nakon nastave do nedjelje u 17.00 sati, i to na način da otac oba vikenda dolazi u [adresa] i preuzme djevojčicu u petak nakon škole te je vrati majci do nedjelje u 17.00 sati, s tim da će se prva tri mjeseca ostvarivati susreti i druženja oca s kćeri tijekom dana bez prespavljivanja kćeri u apartmanu. Točan vremenski period u ovom razdoblju će sporazumno dogovoriti stranke uz pomoć socijalne službe, držeći se okvira određenog odlukom suda. Tijekom iduća tri mjeseca određeno je da mal. BM prvi i treći vikend u mjesecu prespavljuje kod oca u apartmanu u [adresa] od petka do nedjelje i na taj način s ocem u kontinuitetu samostalno provodi cijeli vikend. Tijekom prvih pola godine ovako reguliranih kontakata HZSR PU Sinj je dužan osigurati stručnu osobu koja će tijekom tog vremena u određenom periodu opservirati okolnosti, dinamiku i kvalitetu interakcije oca sa mal. kćeri, kao i roditeljske vještine i kapacitete, u situaciji proširenog kontakta s mal. djetetom. U tom smislu napominje se da se ovdje ne radi o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom propisanim čl. 124. ObZ-a, jer se u ovom slučaju zbog svih utvrđenih činjenica ide na proširenje susreta i druženja oca s djetetom, a ne na njihovo umanjenje što bi predstavljala činjenica da se odrede susreti pod nadzorom. Stoga sud smatra potrebnim ukazati nadležnoj socijalnoj službi, odnosno HZSR PU Sinj da je potrebno osigurati stručnu osobu koja će u određenom periodu prva tri mjeseca povremeno opservirati okolnosti, dinamiku i kvalitetu interakcije oca sa mal. kćeri, i o tome sastaviti izvješće. Navedenu osobu je moguće odrediti putem mjere stručne pomoći i potpore te su zaista neprihvatljivi navodi HZSR-a o tome „da nema zainteresirane osobe“ koja bi bila imenovana voditeljem mjere u obitelji L. Nakon proteka tri mjeseca, ukoliko se ostvare pozitivni uvjeti u odnosu oca i djeteta (što će sve popratiti navedena stručna osoba), onda će se njihovi susreti i druženja ostvarivati u vidu prespavljivanja u apartmanu u [adresa] isto prvi i treći vikend u mjesecu od petka nakon nastave do nedjelje u 17.00 sati. Ovakav način ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s ocem je formiran u skladu sa načelom postupnosti i u skladu sa dobrobiti djeteta. Ocu je potrebno omogućiti šire kontakte s djetetom kako bi s istim mogao kvalitetnije provoditi vrijeme te kako bi se više povezali i učvrstili svoj odnos.

21.3 Vezano za podjelu troškova troškove putovanja i smještaja oca u [adresa] sud je odredio da će troškove putovanja (gorivo, cestarina) i smještaja oca MM u [adresa] ravnopravno snositi, odnosno dijeliti napola oba roditelja, na način da će nakon svakog dolaska oca u [adresa] i boravka s djetetom, po očevom priloženom računu o putovanju i smještaju na e-mail majke FM, majka podmiriti polovicu ukupnih troškova putovanja i smještaja oca u [adresa]. Navedeno je određeno kako bi se među roditeljima ravnopravno podijelila odgovornost za snošenje troškova, budući da i otac i majka vlastitijom voljom žive u različitim i udaljenim gradovima, a nemaju namjeru mijenjati mjesto aktualnog prebivališta. Osim toga činjenica da roditelji koji su razdvojeni ravnopravno dijele troškove održavanja odnosa s drugim roditeljem, za mal. dijete može predstavljati pozitivan primjer zajedničke roditeljske odgovornosti, kao i smanjiti rizik da mal. dijete osjeća krivnju ili odgovornost za dodatne troškove vezane uz održavanje odnosa s ocem, radi čega je sud donio ovakvu odluku.

21.4. Nadalje, ukoliko se uspostave i održi kontinuitet redovitih kontakata između oca i kćeri, koji se posljedično odraze i na stabilizaciju i jačanje kvalitete njihovog odnosa te produbljivanje emocionalne povezanosti, a sve vidljivo kroz pozitivna izvješća stručne osobe, nakon isteka pola godina ovako reguliranih kontakata, mal. BM će osobne odnose s ocem ostvarivati dva vikenda u mjesecu, i to na način da će prvi vikend u mjesecu mal. BM boraviti u [adresa] s ocem od petka iza nastave do nedjelje u 17.00 sati, s tim da i dalje roditelji troškove putovanja i smještaja oca i djeteta u [adresa] (ili okolici) ravnopravno dijele napola. Treći vikend u mjesecu će dijete boraviti kod oca u Zagrebu, te će majka petkom do 20.00 sati o vlastitom trošku dovesti dijete u Zagreb na autobusni kolodvor, gdje će ga preuzeti otac, s obvezom da po završetku vikenda, nedjeljom do 18.00 sati, otac doveze dijete u [adresa] o vlastitom trošku i preda ga majci. Predložena dinamika susreta jasno je definirana te se odvija prema utvrđenom planu, uz podršku i praćenje nadležnih službi, a s ciljem osiguravanja dobrobiti djeteta i postupne prilagodbe na širi opseg kontakata. Nakon pola godine ovako reguliranih kontakata, mal. BM svake godine nakon završetka nastave idućih 15 dana ljetnih praznika provoditi s ocem nakon čega će ju otac vratiti majci u [adresa] s kojom će biti idućih 15 dana, a potom će majka dovesti dijete ocu u Zagreb ili prema međusobnom dogovoru roditelja o mjestu preuzimanja djeteta, te istom dinamikom nastaviti sve do početka rujna. Ostale školske praznike mal. BM će provoditi sa svakim roditeljem polovicu praznika, s tim da će jedne godine prvu polovicu praznika provoditi s majkom, drugu sa ocem, a iduće godine obrnuto.

21.5. Sud je prihvatio i prijedlog sudskih vještaka da radi uspostave kontinuiteta komunikacije i razvijanja odnosa djeteta s ocem, roditelji dogovorno djetetu osiguraju mobilni uređaj preko kojeg će dijete biti dostupno roditelju s kojim trenutno ne boravi te da sud definira vrijeme roditelju kada će se moći čuti s djetetom, pa je tako određeno da to bude tri puta tjedno i to ponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 19.00 do 19.20 sati, kada je roditelj s kojim dijete boravi dužan osigurati da dijete bude dostupno drugom roditelju za nesmetan razgovor. Navedeno je potrebno radi održavanja odnosa s roditeljem s kojim dijete ne boravi i svakako u interesu djeteta.

21.6. Nadalje, predmetni sudski vještaci su predložili obvezno uključivanje majke i oca u školu za roditelje kao i intenzivni nastavak praćenja njihovog roditeljskog funkcioniranja od strane socijalnih službi u narednih godinu dana. Vještaci su preporučili majku educirati i potaknuti da prepozna važnost oca u djetetovom životu, kao i da njeguje i podržava razvijanje i osiguravanje kontinuiteta odnosa između oca i kćeri. Za oca se također preporuča pohađanje škole za roditelje kako bi ojačao svoje roditeljske kapacitete, uspješnije strukturirao zajedničko vrijeme, naučio postavljati granice prema kćeri te uspostavio autoritativni stil roditeljstva umjesto aktualnog permisivnog stila. Sve navedeno sud prihvaća te se nalaže roditeljima da postupe prema navedenoj preporuci vještaka i to na način da se svaki roditelj uključi i pohađa školu za roditelje u vlastitom mjestu stanovanja uz obvezu redovitog dostavljanja potvrda nadležnoj službi. U konkretnom slučaju ne radi se o obliku nadzora već o stručnoj podršci roditeljima s ciljem osnaživanja njihovih roditeljskih kapaciteta i promicanja konstruktivnih obrazaca komunikacije u interesu djeteta. Što se tiče mal. djeteta LM sud prihvaća i preporuku vještaka da se istu uključi u neki od dostupnih oblika stručne pomoći kod stručnjaka mentalnog zdravlja unutar KBC Split, o čemu je majka dužna redovito izvještavati nadležnu socijalnu službu. Navedena preporuka je podržavajuće prirode, u interesu djeteta, te usmjerena na olakšavanje uspostave i jačanje odnosa s ocem te je stoga sud prihvaća.

21.7. S obzirom na sve navedeno, potrebno je posebno istaknuti da je nadležna socijalna služba dužna pratiti roditeljsko funkcioniranje putem mjere stručne pomoći i potpore roditeljima u ostvarivanju skrbi o djetetu te poduzeti, kako mjere obiteljsko- pravne zaštite, tako i mjere kazneno-pravne zaštite, ukoliko se utvrdi da bilo koji od roditelja krši prava djeteta. Uključivanje više stručnjaka mjera ima za cilj osigurati sveobuhvatno praćenje obitelji i pravovremeno reagiranje na potrebe djeteta. U tom smislu je za navesti da se radi o koordiniranom djelovanju različitih profila stručnjaka, pri čemu svaki doprinosi iz svog područja, primjerice, škola za roditelje jača roditeljske vještine, tretman djeteta kod stručnjaka mentalnog zdravlja omogućuje obradu njegovih emocionalnih reakcija, dok je mjera stručne pomoći i potpore roditeljima usmjerena na praćenje, usmjeravanje i savjetovanje roditelja u svakodnevnoj roditeljskoj praksi, na konkretnom nivou. Ukoliko se tijekom provođenja mjere uoče negativne reakcije djeteta na susret s ocem, nadležna socijalna služba će putem redovitih mjesečnih izvješća voditelja mjere utvrditi razloge takvih reakcija i, ovisno o tome na čijoj se strani pojavljuju-majčinoj ili očevoj-poduzeti odgovarajuće mjere. Dinamika kontakata potom će se prilagođavati procjeni stručnog tima i najboljem interesu djeteta.

22. Tužiteljici se ukazuje na nužnost poštivanja odredbe čl. 95. st. 2. ObZ-a koja propisuje da roditelj koji stanuje s djetetom ima dužnost i odgovornost omogućivati i poticati ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, dok se tuženiku ukazuje na potrebu civiliziranog i razumnog pristupa u komunikaciji prema tužiteljici, a sve radi zaštite interesa i dobrobiti zajedničkog djeteta. Sudovi u stvarima o osobnim pravima djeteta primjenjuju Konvenciju o pravima djeteta, u kojoj je u čl.18. st.1., u vezi s čl.3. st.1. propisano da će države učiniti sve što je u njihovoj moći o primjeni načela zajedničke roditeljske skrbi za odgoj i razvoj djeteta, ali da roditelji snose najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta te da dobrobit djeteta mora biti njihova briga.

23. Također, temeljem čl. 417. st. 3. ObZ-a sud upozorava roditelje na pravne posljedice nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem jer je u tom slučaju predviđena mogućnost izricanja novčane kazne u iznosu do 30.000,00 kn, zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci te je moguće promijeniti odluku s kojim će roditeljem mal. djeca stanovati. Nužno je da oba roditelja moraju biti upoznata s ovim upozorenjem i da se ponašaju u skladu s pravima i interesima mal. djece poštujući načela Obiteljskog zakona, Konvencije o pravima djeteta i Europske konvencije o ostvarivanju dječjih prava (NN – Međunarodni ugovori 1/10 i 3/10) i Konvencije o kontaktima s djecom (NN – Međunarodni ugovori 1/09). Slijedom navedenog, a temeljem čl.119. u vezi s čl. 413. st. 1. toč. 1., čl. 414. i 417. ObZ-a odlučeno je kao u točki I. izreke.

24. U odnosu na zahtjev majke za dodjeljivanjem samostalne roditeljske skrbi i to u dijelu donošenja odluka o školovanju djeteta, izvanškolskim aktivnostima, zdravlju djeteta i preuzimanju dječjih dokumenata, sud se vodio time da je primarno majka osoba koja svakodnevno sudjeluje u svim segmentima djetetovog obrazovanja i školskih obveza i u kojem dijelu ima neposredan uvid i svakodnevni kontakt s relevantnim institucijama, zbog čega je istoj dodijeljena roditeljska skrb u području školovanja i izvanškolskih aktivnosti djeteta, što su predložili i sami sudski vještaci. Odluke o školi i izvanškolskim aktivnostima zahtijevaju učinkovito i pravodobno donošenje te bi se u okolnostima zajedničkog donošenja tih odluka na daljinu moglo otežati funkcioniranje djeteta u svakodnevnom ritmu školskih obveza. Stoga se ovakvom odlukom minimiziraju konflikti među roditeljima, isto je u najboljem interesu djeteta, a otac i dalje može aktivno pratiti i surađivati sa školom uz pravo informiranja i davanja mišljenja o bitnim pitanjima obrazovanje njegove kćeri. U preostalom traženom dijelu samostalne roditeljske skrbi sud smatra prijedlog majke neosnovanim jer tijekom postupka ista nije ničim dokazala zbog čega bi trebala sama donositi odluke o djetetovom zdravlju i preuzimati dokumente djeteta. Stoga je temeljem odredbe čl. 105.st.1. ObZ-a odlučeno kao pod točkom II. izreke.

25. Roditelji nisu postigli sporazum o uzdržavanju.

26. Odredbom čl. 288. ObZ-a propisano je pravo i dužnost roditelja na uzdržavanje svoje mal. djece, a radno sposoban roditelj se ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja mal. djeteta.

27. Odredbom čl. 307. st.1. ObZ-a propisano je da će u sporu uzdržavanja sud utvrditi ukupan iznos sredstava potreban za uzdržavanje. Stavkom 2. istog članka pri ocjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka uzdržavanja. Stavkom 3. je propisano da pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati da će se uzeti u obzir njeno imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja. Prilikom odlučivanja sud mora primijeniti posebna pravila o uzdržavanju za djecu i to čl. 310. i 311. ObZ-a, kojim je propisano da roditelj s kojim dijete ne stanuje svoju obvezu uzdržavanja ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja, a roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu. Sud mora utvrditi ukupne materijalne potrebe djeteta a te potrebe se određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. To pravilo se izvodi i iz čl. 27. Konvencije o pravima djeteta (NN – Međunarodni ugovori 12/93 i 20/97) kojim je djetetu priznato pravo na životni standard.

28. Pregledom obavijesti o mirovinskim primanjima za MM utvrđeno je da je u 12. mjesecu 2023. isti primio mirovinu u iznosu od 745,49 eura.

29. Pregledom potvrde o visini dohodaka i primitaka Porezne uprave Područni ured Split Ispostava Sinj utvrđeno je da je OM u 2021. na ime dohotka od nesamostalnog rada ostvarila iznos od 48.915,12 kuna, a na ime neoporezivog primitka iznos od 2.394,72 kune; u 2022., na ime dohotka od nesamostalnog rada iznos od 48.915,11 kuna, a na ime neoporezivog primitka 2.394,72 kuna; u 2023. na ime dohotka od nesamostalnog rada iznos od 7.774,60 eura; u 2024. na ime dohotka od nesamostalnog rada iznos od 8.941,13 eura, na ime neoporezivog primitka iznos od 3.592,48 eura te u razdoblju od siječnja 2025. do listopada 2025. na ime dohotka od nesamostalnog rada iznos od 12.231,64 eura i na ime neoporezivog primitka iznos od 562,19 eura. Iz posljednjih podataka proizlazi, kada se primici majke podijele po mjesecima, da je ista ostvarila oko 1.200 eura mjesečno na ime dohotka od nesamostalnog rada.

30. Pregledom potvrde o visini dohodaka i primitaka Porezne uprave Područni ured Zagrebačka županija Ispostava Samobor utvrđeno je da je MM u 2021. na ime dohotka od nesamostalnog rada ostvario iznos od 74.892,71 kuna; u 2022., na ime dohotka od nesamostalnog rada iznos od 91.087,82 kuna, u 2023. na ime dohotka od nesamostalnog rada iznos od 16.887,56 eura, a na ime neoporezivog primitka 3.461,58 eura; u 2024. na ime dohotka od nesamostalnog rada iznos od 18.767,77 eura, te u razdoblju od siječnja 2025. do rujna 2025. na ime dohotka od nesamostalnog rada iznos od 10.961,26 eura. Iz posljednjih podataka proizlazi, kada se primici oca podijele po mjesecima, da je isti ostvario oko 1.200 eura mjesečno na ime dohotka od nesamostalnog rada, a u 2024. oko 1.560 eura mjesečno na ime dohotka od nesamostalnog rada.

31. Pregledom dopisa zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Novom Zagrebu od 20. lipnja 2024. utvrđeno je da MM nije upisan kao vlasnik nekretnina ili drugih knjižnih prava nad nekretninama na području nadležnosti tog zemljišno knjižnog odjela.

32. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela Novi Zagreb od 22. listopada 2024. utvrđeno je da je MM vlasnik stana u [adresa] površine 50,62 m2. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela Klanjec od 15. listopada 2024. utvrđeno je da je MM vlasnik kuće i dvorišta površine 885 m2 te više oranica. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela Zagreb od 15. listopada 2024. utvrđeno je da SM ima suvlasnički dio u stambenoj zgradi i dvorištu Gornji Prečec br. 21. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela Samobor utvrđeno je da je MM vlasnik kuće i dvorišta na adresi [adresa].

33. Mal. LM je djevojčica u dobi od 9 godina, pohađa osnovnu školu u vidu produženog boravka koji se dodatno plaća i izvannastavne aktivnosti u vidu jahanja i mažoretkinja. Njene potrebe se odnose na prehranu, odjeću, obuću, školski pribor, izlete, rođendane, izvannastavne aktivnosti i sl. U tom smislu sud zaključuje da se navedene potrebe za mal. LM mogu mjesečno podmirivati iznosom od 290 eura. Nesporno je da je tuženik kao otac dužan doprinositi za uzdržavanje mal. kćeri BM s obzirom da mal. dijete ne stanuje s njim, a imajući u vidu mogućnosti svakog od roditelja kao i potrebe mal. djeteta sud smatra da je za uzdržavanje mal. BM dužan mjesečno doprinositi iznos od 290,00 EUR-a, bez da ugrozi svoju materijalnu egzistenciju jer je sud imao u vidu odredbu čl. 232. st. 5. ObZ-a kao i Odluku o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta za svaku godinu, objavljena u "Narodnim novinama" br. 75/2025 od 02. svibnja 2025. Otac iako formalno nije zaposlen uredno ostvaruje prihode od oko 1.200 eura mjesečno te je vlasnik brojnih nekretnina, pa se stoga ne mogu uzeti kao osnovani njegovi navodi da je loše materijalne situacije budući da je iz stanja spisa razvidno drugačije. Stoga je valjalo izmijeniti raniju odluku o visini uzdržavanja određenu presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru posl. br. P Ob-13/2018-10 od 20. studenog 2018. jer je mal. Ana starije kronološke dobi i povećane su joj potrebe u odnosu na prije, pa je naloženo tuženiku da plaća iznos od 290 eura mjesečno za uzdržavanje svoje kćeri, počevši od 09. siječnja 2026. pa ubuduće zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog obroka pa do isplate, s time da je obroke dospjele do pravomoćnosti ove presude dužan isplatiti odjednom u roku od 15 dana sa zakonskim zateznim kamatama, dok je za više zatraženo u iznosu od 210 EUR-a mjesečno tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom III. izreke ove presude.

34. S obzirom na to da je tužiteljica podneskom od 12. lipnja 2024. zatražila povišenje iznosa uzdržavanja od navedenog dana, da je među strankama nesporno da otac redovito plaća iznos određen ranijom presudom u visini od 146 EUR-a, te da je iznos koji će tuženik ubuduće plaćati odmjeren u visini od 290 EUR-a, to je navedeni iznos valjalo umanjiti za iznose koje je tuženik platio u predmetnom razdoblju od 12. lipnja 2024. pa do donošenja presude. Slijedom toga je na ime razlike neplaćenog uzdržavanja za mal. LM tuženik dužan isplatiti ukupan iznos od 2.736 EUR-a. Na dosuđeni iznos tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom čl. 29. ZOO-a koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom IV. izreke presude.

35. Konačno, sud je istovremeno s ovom presudom kojom su određeni osobni odnosi mal. djeteta i oca ujedno donio i rješenje o privremenoj mjeri o tome (čl. 529. st.1. toč.1. i 536. Obz-a), jer je navedeno u interesu mal. djeteta. Naime, odredbom čl. 124. st. 1. ObZ-a propisano je da sud može u odluci iz članka 413. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili centra za socijalnu skrb odrediti da se osobni odnosi djeteta s roditeljem ostvaruju pod nadzorom stručne osobe koju imenuje centar za socijalnu skrb, dok je stavkom 2. propisano da u odluci kojom određuje mjeru iz stavka 1. ovoga članka sud određuje vrijeme te mjesto ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem koje mora biti prikladno za dijete, a može se odrediti i nazočnost drugog roditelja ili djetetu bliske osobe. Sukladno navedenom, sud je odredio privremenu mjeru radi ostvarivanja osobnih odnosa mal. djeteta s ocem na način da će se osobni odnosi oca MM s mal. djetetom LM ostvarivati pod nadzorom treće stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad PU Sinj i to dva puta mjesečno u trajanju od tri sata u [adresa]. Sud smatra da je do pravomoćnosti ove odluke nužno osigurati viđanje oca s djetetom i sve to pod nadzorom stručne osobe koja će o tome redovito sastavljati izvješće. Stručna osoba će među roditeljima koordinirati dan, vrijeme i mjesto održavanja osobnih odnosa oca s djetetom. Navedena mjera se određuje u trajanju od šest mjeseci od dana kada nadležni HZSR imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa oca s mal. djetetom, a ista se može produžiti i za daljnjih šest mjeseci ukoliko to bude potrebno.

35.1. Naglašava se da je nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad dužan postupiti prema odredbama čl. 124. st. 5. i čl. 125. ObZ-a i osigurati stručnu osobu koja će provoditi ovu mjeru prema odluci suda. Privremenom mjerom je određeno i trajanje iste, kao i to da žalba ne odgađa ovrhu.

36. Stranke su popisale trošak, ali sud smatra da je u ovoj pravnoj situaciji nužno primijeniti odredbu čl. 366. ObZa- jer sud vodio računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka, pa je odlučeno da će svaka stranka snositi svoj trošak postupka.

37. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Splitu 9. siječnja 2026.

SUTKINJA

Andreja Mikelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka pisanog otpravka iste, a protiv rješenja o privremenoj mjeri nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 8 dana, od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalbe se podnose putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka. Tijek roka za žalbu protiv rješenja i žalba izjavljena protiv rješenja ne odgađaju provedbu i ovrhu rješenja.

DNA:

- pun. tužiteljice,

- pun. tuženika,

- posebnoj skrbnici,

- Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Sinj,

- u spis.