Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: Pn-83/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Vlatki Markuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Lorisu Lakoviću, odvjetniku iz Poreča, protiv tužene Općine Višnjan-Visignano, OIB: 14361625563, Višnjan, Trg slobode 1, radi naknade štete, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 25. studenog 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Lorisa Lakovića, odvjetničkog vježbenika u OD Garankić i partneri d.o.o. Poreč i punomoćnika tužene KU, zaposlenika tužene, 09. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj Općini Višnjan, Trg slobode 1, Višnjan, OIB: 14361625563, da na ime naknade štete isplati tužiteljici MU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], novčani iznos od 32.000,00 eura (trideset dvije tisuće eura), sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji se odnosi na početak tijeka zatezne kamate i to od 28.studenog 2020. do donošenja ove presude.

III. Nalaže se tuženoj Općini Višnjan, Trg slobode 1, Višnjan, OIB: 14361625563, da tužiteljici MU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.289,13 eura (četiri tisuće dvjesto osamdeset devet eura i trinaest centa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica nekretnina koje su u zemljišnim knjigama ovoga suda upisane kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] kuća broj 27 i k. č. br. zgr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada, obje k. o. [katastarska općina], a tužena da je vlasnica nekretnine upisane kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] kuća, nadstrešnica, dvorište i cisterna k. o. [katastarska općina]. Tvrdi da je na nekretnini u vlasništvu tužene došlo do rušenja krovišta pri čemu da je na njenim nekretninama došlo do nastanka štete. Da je do rušenja krovišta došlo uslijed neodržavanja zbog čega je na njenim nekretninama došlo do štete uslijed padanja viših dijelova zida i u vidu vlaženja zidova obzirom da je nastala šteta na krovištu pa slijedom toga dolazi do stalnih prokišnjavanja. Navodi da se obratila tuženoj radi sanacije predmetne štete u više navrata, i usmeno i pismeno nakon čega ju je tužena svojim dopisom od 02. prosinca 2020. obavijestila da će poduzeti aktivnosti do kraja prosinca 2020. za sanaciju ruševnog objekta u njenom vlasništvu, a nakon suglasnosti Općinskog vijeća da će joj isplatiti štetu, sukladno procjeni od strane ovlaštenog procjenitelja Mladena Bakrana. Tvrdi da je tim dopisom tužena priznala odgovornost za štetu. Nadalje, navodi da joj je tužena dostavila elaborat o osiguranju dokaza izrađen od strane Bakran KAP arhitektura i graditeljstvo d.o.o. o zatečenom stanju prostora i štete u kući uslijed utjecaja zida susjedne ruševne zgrade te procjeni ulaganja u sanaciju i otklanjanje nastale štete. Uz taj elaborat da joj je dostavio i dopis u kojem je obrazloženo kako je troškovnikom radova na otklanjanju štete definiran iznos potrebnih financijskih sredstava u sveukupnom iznosu od 8.529,87 eura. Na taj dopis odgovorila je na način da odbija navedeni iznos s obzirom da on nije dovoljan za sanaciju. Naime, da je njezin sada pok. suprug JU angažirao stalnog sudskog vještaka graditeljske struke Vladimira Sladonju koji je sastavio vještački nalaz 20. ožujka 2018. kojim je utvrđen projektanski troškovnik za sanaciju nastale štete i sprječavanje daljnjih šteta u sveukupnom novčanom iznosu od 10.406,66 eura s time da je šteta proširena te je trošak materijala kojeg treba pribaviti za popravak porastao. Radi svega navedenoga smatra da je primorana zaštitu svojih prava ostvariti sudskim putem radi čega je predložila da sud donese presudu kako je navedeno u izreci.

2.Tužena u odgovoru na tužbu protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu. Navodi da iz nalaza i mišljenja vještaka Vladimira Sladonje od 20. ožujka 2018. kojeg je tužiteljica priložila uz tužbu proizlazi da je prvotno šteta procijenjena na 10.406,66 eura, dok je najnovijim izrađenim elaboratom troškovnikom radova vještaka Mladena Bakrana od 31. kolovoza 2023. ista procijenjena na iznos od 8.529,87 eura. Stoga navodi da je nejasno na temelju čega tužiteljica potražuje iznos od 32.000,00 eura s obzirom da on ne proizlazi iz dokaza priloženih uz tužbu, a niti je obračun stavki koje bi taj iznos obuhvaćao naveden u tužbi. Stoga smatra da je iznos od 32.000,00 eura u potpunosti proizvoljan, previsoko postavljen i proturječan s dostavljenim nalazima vještaka.

3. Tužena je do zaključenja prethodnog postupka priznala tužbeni zahtjev u iznosu od 8.529,87 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. studenog 2020. do isplate. Međutim, na zadnjem ročištu tužena je povukla to priznanje tako da tužbeni zahtjev osporava u cijelosti. Istakla je da tužbeni zahtjev tužiteljice nije postavljen sukladno članku 1085. Zakona o obveznim odnosima, da je preskočena naturalna restitucija.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: dopis tužene tužiteljici i njenom pok. suprugu od 02. prosinca 2020. (6), u očitovanje tužiteljice od 25. listopada 2023. (7), zk. izvadak (9), elaborat s osiguranjem dokaza vještaka Mladena Bakrana, dipl. ing. građ. (11-16), zk izvadak (17), vještački nalaz radi osiguranja dokaza Vladimira Sladonje, dipl. ing. građ. (18-24), elaborat o stanju građevine – osiguranje dokaza EU, dipl. ing. građ. (25-57), proveo je građevinskog vještačenje po vještaku PU, ing. građ. (100-129), te je saslušao građevinskog vještaka PU, ing. građ. (146-147) i tužiteljicu (147).

5. U vezi s ovako provedenim dokaznim postupkom sud je prema svojem uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio kao u izreci presude.

6. U ovom postupku nije sporno da je tužiteljica vlasnica nekretnina oznaka k. č. br. zgr. [katastarska čestica] kuća broj 27 sa 160 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. zgr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada sa 110 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a tužena je vlasnica susjedne nekretnine oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica] kuća, nadstrešnica, dvorište i cisterna sa 2030 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (9, 17 i 23-24). Nije ni sporno da je na nekretnini tužene došlo do rušenja krovišta uslijed čega je na nekretninama tužiteljice došlo do nastanka štete.

7. Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi je visina štete.

8. Odredba članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – u nastavku ZOO) propisuje da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

Odredba članka 1085. stavak 1. ZOO-a propisuje da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Stavak 2. propisuje da ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu. Stavak 3. propisuje da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

Tužena tvrdi da tužiteljica svoj tužbeni zahtjev kojim traži isplatu na ime naknade imovinske štete nije postavila sukladno odredbi članka 1085. ZOO-a odnosno da je preskočila tražiti uspostavu stanja koje je bilo prije nego što je šteta nastala (naturalnu restituciju).

Prema naprijed citiranoj odredbi (članak 1085. ZOO-a) moguća je kumulacija ili uspostava prijašnjeg stanja ili novčana naknada. To znači da oštećena osoba može birati, da nije nužno da zahtijeva uspostavu prijašnjeg stanja pa i onda kada je to moguće. Ona je zatražila isplatu na ime naknadu imovinske štete u kojem slučaju sud kad odgovornost nije sporna ocjenjuje samo njenu visinu.

S obzirom na to neosnovan je navod tužene da je tužbeni zahtjev promašen.

9. Radi utvrđenja visine naknade štete sud je obavio uviđaj lica mjesta uz sudjelovanje građevinskog vještaka PU, ing. građ. (94-95) na kojem je utvrđeno da se predmetne nekretnine nalaze u mjestu [adresa]. Nekretnine tužiteljice u naravi predstavljaju stambeni objekat u nizu na kućnom broju 31, a nekretnina tužene predstavlja gospodarsku zgradu bez krova, prozora, vrata (samo goli zidovi) koja se naslanja na kuću tužiteljice. Nadalje je utvrđeno da je zajednički zid između nekretnina tužiteljice i nekretnine tužene i to sa strane tužiteljice vidno vlažan, prekriven plijesni, a sa strane tužene nedavno saniran na način da je od poda u visini od cca 1,00 m navučena impregnacija cijelom širinom toga zida. Nadalje je utvrđeno da između zida zgrade tužene i zida zgrade tužiteljice postoji međuprostor iznad kojeg je derutni krov s crijepom a na podu ostaci otkrhnutih kamenih ploča za koje je tužiteljica izjavila da su s krova tužene.

10. Građevinski vještak PU, ing. građ. je prilikom toga uviđaja izvršio potrebna mjerenja i opažanja te je izradio nalaz i mišljenje (100-129) u kojem je utvrdio oštećenja na kući tužiteljice i to tragove vlaženja i promjene boje žbuke na zidovima dviju prostorija, zatim tragove mrlja od vode s vidljivim gnijezdima gljivica i plijesni koji pokrivaju cijeli međusobni zid kuće i konobe, te zidove koji se protežu okomito na opisani zid te na pregradnom zidu prema drugoj konobi s obje strane zida. Zatim je utvrdio da su vidljivi tragovi procjeđivanja vode u vidu promjena boje zbog razvoja gljivica i plijesni na podu prve konobe koji je osjetno vlažan u dijelu prema zajedničkom zidu. Na katu kuće postoje dvije sobe i međuprostor između zgrada koji se proteže visinom kroz dvije etaže jugoistočnog dijela zgrade. Na zidovima obiju soba zatečene su vidljive mrlje od vlage unutar kojih su se razvile gljivice i plijesni te uzrokovale oštećenje žbuke i boje, ali u nešto manjem obimu koji ipak narušava mikroklimatske uvjete i može ozbiljno narušiti zdravlje korisnika kuće. Na stropovima tih prostorija koje su obložene pločama od lesonita zatečena su oštećenja od vlage i vode u vidu truleži i plijesni obloge, vitoperenja lesonita i otpadanja boje, a u jednoj sobi i to u sjeveroistočnom uglu stropa urušene su stropne obloge kao posljedica velikog oštećenja krovišta i pokrova iznad tog dijela. U međuprostoru ploha zida je grubo ožbukana, a ostale plohe zatečene su neožbukane ali osjetno vlažne. Strop te prostorije nije izveden te je vidljiva oštećena drvna krovna konstrukcija, oštećen pokrov i oštećen krovni prozor dimenzija 60x60 cm. Ustvrdio je da je krovište zgrade je oštećeno. Nadalje je naveo koje radove je potrebno izvesti na kući tužiteljice da bi ona bila funkcionalna i da ne bi više dolazilo do vlaženja zgrade, te je i procijenio vrijednost tih radova na iznos od ukupno 32.000,00 eura s uključenim PDV-om. Napomenuo je da je za tu sanaciju potrebno izraditi glavni projekt i prijaviti početak građenja.

Tužiteljica i tužena su se očitovale na ovakav nalaz i mišljenje građevinskog vještaka. Tužiteljica je u potpunosti prihvatila nalaz i mišljenje dok se tužena protivila iznosu koji je vještak utvrdio. Primjećuje da se on poklapa s iznosom tužbenog zahtjeva za koji je tužiteljica u tužbi navela da potražuje toliki iznos jer u prethodnim nalazima nisu uvršteni troškovi izrade dokumentacija i dozvola te odvoz građevinskog materijala. Iz nalaza i mišljenja vještaka PU, ing. građ. proizlazi da ti troškovi iznose 2.300,00 eura što bi značilo da na ostale radove otpada skoro 30.000,00 eura. Navodi da je svjesna da je vještak svoju procjenu učinio prema cijenama u vrijeme donošenja presude (vjerojatno omaška jer se radi o cijenama u vrijeme izrade nalaza), ali da cijene materijala i radova od izrade prvih nalaza i mišljenja iz 2023. nisu porasle za 200%. Smatra da je do takve drastične razlike došlo iz dva razloga. Prvi jer je pogrešno postavljen zadatak sudskom vještaku, a drugi da je doprinos tužiteljice šteti. Smatra da se imovinska šteta popravlja, a ne naknađuje te da je zadatak vještaku trebao biti popis potrebnih radova. Što se tiče doprinosa navodi da sva utvrđenja utvrđena očevidom od 27. siječnja 2025. koja su veća u odnosu na štetu utvrđenu očevidom u postupku osiguranja dokaza 18. kolovoza 2023. predstavlja doprinos tužiteljice.

Vještak PU, ing. građ. u svom je iskazu (146-147) izjavio da u potpunosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. U odnosu na primjedbe i prigovore tužene izjavio je da nije moguć povrat u prijašnje stanje iz razloga što se jednostavno ne može naći stari materijal da bi se nešto popravilo kako je bilo prije. Dao je primjer da se na krovu ne mogu staviti stare grede i stari crijep jer ih nema ni na tržištu, a ponekad je ta stara građa čak i skuplja od nove. Što se tiče povećanja štete između postupka osiguranja dokaza i uviđaja u ovom postupku pojasnio je da je do povećanja štete došlo zbog toga što šteta nije sanirana na vrijeme posebice kraj činjenice što je od osiguranja dokaza do očevida u ovom postupku prošlo sedam godina.

Prvi nalaz radi osiguranja dokaza izradio je Vladimir Sladonja, dipl. ing. građ. iz Poreča 28. ožujka 2018. (18-22) u kojem je procijenio da vrijednost potrebnih radova na sanaciji kuće tužiteljice iznos ukupno 78.058,00 kuna/10.359,02 eura.

Drugi nalaz – elaborat s osiguranjem dokaza izradio je Mladen Bakran, dipl. ing. arh. 31. kolovoza 2023. (11-16) u kojem je procijenio da vrijednost radova na sanaciji kuće tužiteljice iznosi 8.529,87 eura.

U spisu postoji i elaborat o stanju građevine – osiguranje dokaza izrađen od strane EU, dipl. ing. građ. od 30. kolovoza 2023. (25-57) koji je samo fotografirao predmetne nekretnine.

Između navedenih procjena postoje odstupanja, međutim, sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka kojeg je angažirao u ovom postupku PU, ing. građ., kao stručan i objektivan, koji je u svom iskazu odgovorio na primjedbe i prigovore tužene nakon čega tužena više nije imala primjedbi.

S obzirom na navedeno sud prihvaća utvrđenja vještaka PU, ing. građ. koji je dao procjenu s obzirom na cijene u vrijeme izrade njegovog nalaza i mišljenja. Što se tiče prigovora tužene da je šteta veća zbog doprinosa tužiteljice sud takav prigovor ne prihvaća iz razloga što je zbog proteka vremena, odnosno zbog pravovremenog ne saniranja, zasigurno došlo do povećanja te štete čemu tužiteljica nije pridonijela.

Naime, iz iskaza tužiteljice (147) proizlazi da šteta nije nastala od jednom nego postepeno, da je krenulo negdje 2016., a traje i danas. Radi toga odlazila je u Općinu Višnjan čiji tadašnji načelnik joj je rekao da uzme procjenitelja koji bi procijenio štetu. Ona je to učinila, angažirala je vještaka Vladimira Sladonju, dipl. ing. građ. čiji nalaz je odnijela u Općinu Višnjan, ali je tadašnji načelnik odugovlačio rješavanje govoreći "riješit ćemo, riješit ćemo". U međuvremenu se je promijenila vlast u Općini Višnjan koja nije učinila ništa pa tako nije ni došla na predmetne nekretnine kako bi vidjeli o čemu je riječ.

Iz ovakvog iskaza tužiteljice kojeg sud prihvaća kao jasan, uvjerljiv i životan sud zaključuje da je tužiteljica pravovremeno obavijestila tuženu o nastaloj šteti, ali tužena nije adekvatno odgovorila, odnosno nije učinila ništa da se ta šteta sanira iz kojeg razloga je odgovorna što je i došlo do povećanja štete.

11. Radi svega navedenog valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice i naložiti tuženoj da joj naknadi štetu u iznosu od 32.000,00 eura, ali sa zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja, Kako je visina naknade štete određena prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, pa dosuđenim iznosom tužiteljica kao oštećenica može popraviti oštećenu stvar. Stoga ima pravo na kamatu od donošenja prvostupanjske presude, a ne od 28. studenog 2020.

12. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 5. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, "Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23 – u nastavku ZPP) s obzirom na vrijednost predmeta spora od 32.000,00 eura, te s obzirom da tužiteljicu zastupaju punomoćnici koji su odvjetnici, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Zakonu o sudskim pristojbama.

Sud je tužiteljici priznao trošak sastava tužbe, trošak zastupanja na ročištima 21. studenog 2024., 27. siječnja 2025. i 25. studenog 2025., te trošak sastava podneska od 18. srpnja 2025. kojim se je očitovala na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka u iznosima od po 500,00 eura, trošak PDV-a od po 25% na te iznose tj. od po 125,00 eura, trošak uviđaja u iznosu od 49,48 eura, trošak građevinskog vještačenja u iznosu od 848,19 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 183,23 eura i na presudu u iznosu od 183,23 eura, ukupno 4.289,13 eura.

Sud tužiteljici nije priznao trošak sastava odgovora na žalbu protiv presude zbog ogluhe kao ni trošak sudske pristojbe na tu presudu iz razloga što je povodom žalbe tužene ta presuda ukinuta.

13. Radi svega navedenog sud je presudio kao u izreci.

U Poreču-Parenzo 09. siječnja 2026.

S u d a c:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom dostave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, kao i stranci koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a bila je uredno pozvana, smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, rok za žalbu teče od dana dostave prema odredbama Zakona o dostavi pismena.