Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Šibenik, S. Radića 81
Gž Zk-71/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ivani Čačić Brčić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja RĆO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi provedbe prijavnog lista, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z- 20917/2025-4, ozn. Z-62740/2024 od 13. lipnja 2025., dana 9. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-20917/2025-4, ozn. Z-62740/2024 od 13. lipnja 2025. i nalaže prvostupanjskom sudu brisanje zabilježbe žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je kao neosnovan prigovor predlagatelja i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta broj Z-62740/2024-2 od 9. travnja 2025., dok je pod točkom II. izreke zabilježen odbijeni prigovor predlagatelja u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj iz svih zakonom propisanih razloga predlažući da se pobijano rješenje preinači i dopusti zatražena provedba prijavnog lista.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijanu odluku u granicama žalbenih navoda, a pazeći na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP u vezi s člankom 99. stavkom 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novineˮ broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK), ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da donošenjem pobijanog rješenja niti jedna od tih povreda nije počinjena, pa tako ni bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP na koju sadržajno ukazuje predlagatelj, jer pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka je razumljiva, ne proturječi sama sebi ni razlozima odluke, ima razloga o odlučnim činjenicama, dani razlozi su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, slijedom čega se ista može ispitati.
5. Nije počinjena ni relativno bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP u vezi članka 166. ZZK, jer pogrešno predlagatelj smatra da je sud bio dužan pozvati ga da u naknadnom roku dostavi suglasnost nositelja knjižnog prava za provedbu predmetnog prijavnog lista. Ovo stoga jer je člankom 116. ZZK propisano da je za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu, te je prvostupanjski sud na temelju tog zemljišnoknjižnog stanja, koje je postojalo u trenutku dostave predmetnog prijavnog lista, pravilno zaključio da u tom trenutku nisu postojali uvjeti za provedbu predmetnog prijavnog lista i to iz razloga koji su niže navedeni, a koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
6. Naime, iz razloga pobijanog rješenja proizlazi da je pravilno i zakonito ovlašteni zemljišnoknjižni referent ocijenio da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za provedbu promjena prikazanih u predmetnom prijavnom listu i da nije ispunjena pretpostavka iz članka 164. stavak 4. ZZK, odnosno da je za provedbu prijavnog lista potrebna suglasnost nositelja knjižnog prava iz koje bi proizlazilo da se slažu s takvom promjenom, s obzirom da se, suprotno navodima u prigovoru, provodi promjena u posjedovnicama zemljišnoknjižnih uložaka na način da se mijenja površina zemljišta koja su obuhvaćena prijavnim listom, tako da se smanjuje površina kč. br. [katastarska čestica], a kč. br. [katastarska čestica] se u cijelosti poništava i spaja u novoformiranu kč. br. [katastarska čestica], a kao posljedica navedenog povećava se i površina kč. br. [katastarska čestica], pa se svi nositelji knjižnih prava u takvoj situaciji moraju suglasiti sa takvom promjenom. Nadalje, da prikazana promjena u posjedovnici zemljišnoknjižnih uložaka izravno utječe na knjižna prava upisanih nositelja zbog umanjenja površine do sada upisanih katastarskih čestica, a posebno u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem se u cijelosti briše kč. br. [katastarska čestica] uslijed spajanja sa novoformiranom kč. br. [katastarska čestica]. Također, prvostupanjski sud zaključuje da se o promjeni sastava zemljišnoknjižnog tijela uvijek radi kada se promjena oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti katastarskih čestica provodi na više zemljišnoknjižnih čestica koje su upisane kao vlasništvo ili suvlasništvo različitih fizičkih osoba neovisno o tome što nije predložen i upis promjene u vlastovnici zemljišnoknjižnog uloška, te da svaka promjena površine zemljišta u takvoj situaciji utječe na upisana knjižna prava, pa da su se svi nositelji knjižnih prava u ovom slučaju morali suglasiti s takvom promjenom.
7. U konkretnom slučaju žalitelj u žalbi neosnovano ponavlja svoje navode da se prikazanom promjenom ne utječe na knjižna prava i da predmetni prijavni list treba biti proveden kako bi zemljišnoknjižne čestice bile u suglasju sa katastarskim česticama.
8. Naime, pravilno je sud prvog stupnja u konkretnom slučaju primijenio odredbu članka 164. stavak 4. ZZK prema kojoj se, sastav zemljišnoknjižnog tijela ne mijenja upisom promjene oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti katastarske čestice, pa će upis takve promjene sud provesti na temelju prijavnog lista katastra o promjeni u katastru zemljišta, a ako bi promjena utjecala na knjižna prava, tada i na temelju isprave prikladne za uknjižbu kojom se upisani nositelji prava na tom zemljištu slažu s tom promjenom.
8.1. Stoga u situaciji kao što je predmetna - kada se promjena oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti katastarskih čestica provodi na više zemljišnoknjižnih čestica koje su upisane kao vlasništvo ili suvlasništvo različitih fizičkih osoba, suprotno pravnom shvaćanju žalitelja, prvostupanjski je sud pravilno zaključio da se predložena promjena ne može provesti bez isprave iz koje bi proizlazilo da se svi upisani nositelji knjižnog prava na predmetnim česticama slažu sa takvom promjenom, pa budući da isprava takvog sadržaja nije priložena uz navedeni prijavni listi, to nisu ostvarene pretpostavke za njegovu provedbu.
9. Stoga žalbeni navodi kojima žalitelj upire na pogrešnu primjenu mjerodavnog materijalnog prava, nemaju osnova ni u stanju spisa, a niti u mjerodavnim pravnim normama koje je sud prvog stupnja pravilno primijenio s time da je žalitelju za odgovoriti da je zemljišnoknjižni postupak strogo formalan postupak koji se vodi po pravilima izvanparničnog postupka i u kojem se ispituje jesu li ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za pojedini zemljišnoknjižni upis, a koje pretpostavke je sud u konkretnom slučaju pravilno utvrdio, dok navodi žalitelja kojima ukazuje na to da je riječ o nekretninama gdje su mahom starije i slabije pokretne osobe i da je jako teško organizirao da se odradi geodetska izmjera, te sakupljanje svih potpisa i suglasnosti za potrebe upravnog postupka, pa da je pretjerano restriktivno tumačenje da se ponovno rade suglasnosti za zk., u kontekstu iznesenih relevantnih pravnih normi, nemaju nikakvog utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke s obzirom na to da se radi o postupku u kojem sud ne utvrđuje činjenice i ne raspravlja sa strankama o povredi njihovih prava, već postupa sukladno pravilima o upisu koji se provodi u zemljišnim knjigama, a koja pravila su propisana ZZK.
10. Stoga žalba predlagatelja nije osnovana.
11. Slijedom svega iznesenog, na temelju odredbe članka 149. stavka 3. ZZK, valjalo je odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje te naložiti brisanje zabilježbe žalbe.
U Šibeniku, 9. siječnja 2026.
Sutkinja
Ivana Čačić Brčić
