REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Pr-95/2024-36
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Maričević, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, zastupanog po punomoćnicima Odvjetničkog društva Grgić & Partneri, odvjetnicima iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. prosinca 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 9. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Tuženiku se nalaže da tužitelju isplati iznos od 2.311,40 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 10.05.2023. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II. Tuženiku se nalaže da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.250,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 9. siječnja 2026. do isplate, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je 11. travnja 2023. stradao prilikom obavljanja radnih zadataka kod poslodavca Komunalno društvo Čistoća d.o.o. - Rijeka, u mjestu Dražice, općina Jelenje. Do nezgode je došlo kada se tužitelj nalazio u kamionu, a kretao slijepom, neasfaltiranom ulicom. Tom se prilikom u jednom trenutku poskliznuo na šljunak te je bio primoran skočiti, uslijed čega pada na pod i ozljeđuje nogu. U trenutku nesreće, gore navedeni poslodavac ima sklopljeno osiguranje od odgovornosti prema radnicima s tuženikom, polica broj: [broj police]. U opisanoj nezgodi tužitelj je zadobio stanovite tjelesne ozljede, što je sve pobliže opisano u medicinskoj dokumentaciji.
2. Tužitelj zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, činjenice da je radi predmetnog štetnog događaja pretrpio fizičke boli, duševne boli zbog zadobivenih ozljeda, naruženja i pretrpljenog straha, kao i za potrebom tuđe pomoći i njege. Tužitelj potražuje novčanu naknadu za neimovinsku štetu 3.450,00 EUR, za tuđu pomoć i njegu 200,00 EUR, ukupno 3.650,00 EUR.
3. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim podneskom od 31. srpnja 2025. tužitelj potražuje kao u izreci.
4. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Osporava odgovornost poslodavca za nastali štetni događaj budući iz dostavljene dokumentacije (Prijava o ozljedi na radu) proizlazi da je isti poduzeo sve mjere zaštite na radu, tj. na strani istog nema protupravnosti koja bi bila u vezi s nastankom predmetne ozljede na radu. Naime, tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način, primijenjena su osnovna i posebna pravila zaštite na radu, te su poduzete i sve ostale mjere zaštite na radu. Konačno, iz tužbe nije vidljivo u čemu se ogleda propust poslodavca radi kojeg je došlo do predmetnog ozljeđivanja.
5. Sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu, poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Tako je čl. 68. st. 1. Zakona o zaštiti na radu radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu.
6. Očito je kako tužitelj nije primijenio dužnu pažnju prilikom nastanka predmetnog štetnog događaja, te je uzrok nastanka istog, pa i same štete, krajnja nepažnja tužitelja. Slijedom navedenog, tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtijeva ističući prigovor isključive odgovornosti tužitelja, obzirom tužitelj nije primijenio dužnu pažnju prilikom nastanka predmetnog štetnog događaja pa je uzrok nastanka istog, a i same štete, krajnja nepažnja tužitelja. Prema tome, okolnost što je tužitelju navedena povreda od strane HZZO-a priznata ozljedom na radu ima za posljedicu samo priznavanje svih prava tužitelju iz zdravstvenog osiguranja, što nije odlučno za odluku u ovoj pravnoj stvari. Sukladno navedenom, temeljem odredbe čl. 25. Zakona o zaštiti na radu stekli su se uvjeti za oslobođenje poslodavca od odgovornosti za štetu.
7. Tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva, a i posebice zaostalih tegoba navedenih u tužbi, jer iz priložene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljedu koja bi za posljedicu imala povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala dosudu novčane naknade u tužbom zatraženom iznosu. Tuženik osporava i visinu zahtjeva tužitelja s naslova naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iz razloga jer smatra da mu pomoć druge osobe, imajući u vidu težinu ozljede i sve druge okolnosti, nije bila potrebna u tužbom zatraženom iznosu.
8. Tuženik osporava i zatraženi tijek zateznih kamata kao preuranjen, jer sve dok sudskom odlukom nije razriješeno sporno pitanje je li tuženik dužan naknaditi štetu, te u kojoj visini, isti ne može biti u zakašnjenju. Naime, zatezne kamate sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a ne mogu teći prije donošenja sudske odluke kojom je odlučeno o osnovanosti i visini potraživanja tužitelja.
9. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: fotografije (strana 5-7 spisa),
Zahtjev za naknadom neimovinske štete van spora (strana 8 spisa), odgovor tuženika na Zahtjev (strana 9 spisa), medicinsku dokumentaciju (strana 10-15 spisa), Prijavu o ozljedi na radu (strana 16-19 spisa), rješenja HZZO-a (strana 31-33 spisa), dokumentaciju HZZO-a (strana 40-57 spisa), Izvješće Državnog inspektorata (strana 59 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ortopedu dr. Miljenku Franiću (strana 80-87 spisa), očitovanje vještaka (strana 96-97 spisa), saslušan je tužitelj (strana 61-62 spisa), saslušani su svjedoci ŽD (strana 69 spisa) i HD (strana 109-110 spisa).
10. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a. Na osnovi rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
11. Među strankama nije sporna aktivna legitimacija, kao i nastanak štetnog događaja.
12. Među strankama je sporna odgovornost za štetu, visina neimovinske i imovinske štete.
13. Uvidom u Prijavu o ozljedi na radu razvidno je da se tužitelj ozlijedio tijekom redovnog radnog vremena, na uobičajenom mjestu rada – odvoženja otpada, na poslovima prilikom prikupljanja otpada i silaska sa zadnjeg dijela pedale kamiona i spuštanja krivo stao na nogu i pao pored kamiona, da je predviđeno korištenje osobnih zaštitnih sredstava, da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način, da su primijenjena osnovna i posebna pravila zašite na radu, da nije pružena prva pomoć, da nije provedena interna istraga, da nije obavljen očevid od strane police, kao ni nadzor od strane inspektora zaštite na radu.
14. Uvidom u presliku spisa HZZO-a razvidno je da je tužitelju povodom štetnog događaja od 10. travnja 2023. priznata ozljeda na radu 16. lipnja 2023.
15. Iz iskaza saslušanog svjedoka ŽD proizlazi da je tužitelj obavljao poslove pražnjenja kontejnera u kamion Čistoće sa KD, da prilikom pražnjenja kontejnera kamion mora stati jer se ne radi o kantama za otpad.
16. Svjedok HD iskazao je da je kritične zgode radio u istoj smjeni s tužiteljem, kamionom su skupljali smeće iz kuća i u jednom trenutku tužitelj je sišao s kamiona koji je stajao jer dovoze kante i stavljaju na kamion, poskliznuo se i pao; na cesti koja je makadam, neasfaltirana, u slijepoj ulici, na sebi je imao radnu odjeću i obuću; stepenica na kojoj stoje i silaze visine je otprilike 35 cm. Pomogao je tužitelju da ustane zajedno sa šoferom kamiona, koji je u retrovizoru vidio da se nešto dešava, pozvali su poslovođu koji je odveo tužitelja (pretpostavlja na hitnu), nakon toga tužitelj je bio na bolovanju.
17. U svom iskazu tužitelj je izjavio da se nezgoda dogodila na putu koji je bio u renoviranju, da je kolega htio okrenuti kamion i zamolio ga da mu pomogne, stajao je na papučici na stražnjem dijelu kamiona i prilikom silaska (nije potrebno skakati s papučice koja je na visini 30-40 cm) krivo je stao, izvrnuo nogu i pao, cesta je bila makadam (puna pijeska i šljunka); na sebi je imao radnu odjeću i obuću, rukavice i kapu, radne cipele s kapicom; vrijeme je bilo oblačno i cesta je bila suha, sve se dogodilo pri kraju radnog vremena oko 11 i pol. Nakon nezgode pomogli su mu vozač kamiona i kolega TD, javili su odmah šefu, mislio je da mu ne treba hitna i da može toliko hodati, ali su ga drugi kolege odvezli na hitnu na Sušak, gdje je dobio gips koji je nosio mjesec dana i koristio se štakama, a potom je obavio terapije i na bolovanju je bio dva mjeseca. Tužitelj je iskazao i da je proveo zaštitu na radu, da i dalje radi na istom mjestu, da je na početku kod poslodavca, svojom greškom, zadobio ozljedu kada mu je kanta pala na ruku. Nakon ozljede pomagali su mu roditelji (donosili štake, vodili na wc, pomagali u osobnoj higijeni, presvlačili jer je imao pelene, donosili hranu i tablete protiv bolova).
18. Iskaz tužitelja i svjedoka sud je prihvatio kao vjerodostojan i istinit jer su iskazi davani sigurno, uvjerljivo i životno logično i međusobno su sukladni ostalim dokazima u spisu.
19. Pri razjašnjenju prigovora tuženika s naslova odgovornosti u ovoj pravnoj stvari kao polaznu osnovu sud je uzeo odredbe čl. 105. Zakona o radu (Narodne novine 137/04 - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu ZR) kojom je propisano da radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi, Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14, 118/14, 94/18, 96/18) koji odredbom čl. 15. propisuje da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.
20. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću.
21. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak utvrdio je da je tužitelj u štetnom događaju zadobio distorziju desnog gležnja, da je liječenje završeno nakon fizikalne terapije 23. svibnja 2023., da postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda zadobivenih u štetnom događaju, da je provedeno adekvatno liječenje.
22. Povodom prigovora tužitelja na nalaz i mišljenje vještak se očitovao na ročištu održanom 22. listopada 2025., navodeći da je tužitelju postavljena sumnja na tzv. avulzijski prijelom u području desnog gležnja (avulzijski prijelom je prijelom koji u ovom slučaju nije dokazan, samog vrška neke kosti koji je veličine par milimetara) i mehanizam ozljeđivanja izvrtanjem gležnja može izazvati avulzijski prijelom, te u inicijalnom radiogramu desnog gležnja stoji da je vidljiva jedna manja mineralna sjena koja može odgovarati avulzijskom segmentu, što znači da nije potvrđen prijelom u području desnog gležnja i do kraja u priloženoj medicinskoj dokumentaciji vodi se ista dijagnoza i daljnja radiološka dijagnostika nije učinjena, te ostaje sve na prvom RTG snimku na dan samog štetnog događaja 10. travnja 2023. Simptomi i tijek liječenja odgovaraju tipičnoj distorziji odnosno iskrenuće gležnja (u određenim slučajevima moguće je da bi i taj avulzijski prijelom radio sličan tijek liječenja), ozljeda koju je tužitelj zadobio može uzrokovati zaostale bolove pri većem opterećenju, promjeni vremena i sl., i trajne posljedice (ako se uzima u obzir anamneza tužitelja o povremenim bolovima i zatezanjima) ne zaostaju koje bi bile povezane s ovim štetnim događajem, a kliničkim pregledom je utvrdio uredan status desnog gležnja. Nadalje, u odnosu na pojačani opseg tuđe pomoći u trajanju od 20 dana u istom opsegu, vještak navodi da je liječenje tužitelja u ovom slučaju trajalo nešto više od 40 dana, što je sve skupa uzeo u obzir kako kod tuđe pomoć i njege, tako i bolova i straha različitog intenziteta, uzimajući u obzir da je tužitelj oko 2 tjedna nosio longetu, tako je i tuđu pomoć cijenio 20 dana po 2 sata, a nakon toga u fazi oporavka odnosno provođenja fizikalne terapije 1 sat dnevno 20 dana, procjena straha ocijenjena je sukladno priloženoj medicinskoj dokumentaciji, karakteru zadobivene ozljede uzevši u obzir dugogodišnji rad vještaka kao ortopeda i liječenja sličnih bolesnika, te uzevši u obzir i uobičajenu sudsku praksu u ovakvim slučajevima. U odnosu na eventualno ponovno čitanje RTG snimke, isto ne bi ništa značajno promijenilo nalaz i mišljenje, a da je došlo i do eventualnog prijeloma nalaz bi ostao isti zato što je kliničkim pregledom utvrđen uredan status, a prijelom nije dokazan. Strah i bol nisu ocijenjeni kumulativno.
23. Sud je poklonio vjeru u cijelosti nalazu i mišljenju vještaka, kao i očitovanju povodom prigovora, jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu te na osnovi pregleda tužitelja od strane vještaka, slijedom čega je odbijen zahtjev tužitelja za provođenjem novog vještačenja.
24. Iz vještva ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj trpio primarni strah u trenutku ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica, jačeg intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 10 dana i slabijeg intenziteta 15 dana, da je trpio bol jakog intenziteta 2 dana, bolove srednje jakog intenziteta 15 dana i manjeg intenziteta 25 dana, da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega kroz 20 dana liječenja po 2 sata, te 20 dana od 1 sata.
25. Obzirom na naprijed navedeno, utvrđenja vještaka, prema stavu ovoga suda tužitelju za pretrpljenu ozljedu distorzije gležnja pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i za tuđu pomoć i njegu, temeljem odredbe čl. 1095. te 1100. ZOO-a, u zatraženom iznosu od 2.311,40 eura, sa zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 10. svibnja 2023., temeljem čl. 29. st. 2. u svezi čl. 943. st. 1. ZOO-a.
26. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
27. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023).
28. Tužitelju je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, pristupa na ročište 23.5.2024., 18.9.2024., 22.10.2024., 22.10.2025. i 17.12.2025.svako po 100 bodova, jednog obrazloženog podneska od 31.7.2025. po 100 bodova, ukupno 800 bodova odnosno 1.600,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 400,00 eura, troškovi medicinskog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, tužitelju je priznat ukupni trošak u iznosu od 2.250,00 eura.
29. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.
30. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih.
U Zagrebu 9. siječnja 2026.
Sutkinja:
Aleksandra Pomykalo
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika