REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
R1 Ob-1327/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagateljice JH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Maši Gluhinić, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Maša Gluhinić i Monja Matić u Zagrebu, protiv I.-protustranke Grada Zagreba, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 i II. -protustranke Grada Samobora, OIB: 33544271925, Samobor, Trg kralja Tomislava 5, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, 09. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice JH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. AH iz [adresa], rođenog **.**.1936., a umrlog **.**.2007., koja je trajala od 2003. pa do smrti AH, **.**.2007.
II. Svaka stranka snosi svoj trošak.
O b r a z l o ž e n j e
1. Predlagateljica je 06. lipnja 2025. podnijela ovome sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZMO) u vezi s čl. 174. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 96/25).
1.1. Činjeničnu (i pravnu) osnovu prijedloga temelji na tvrdnji da je s pokojnim HH živjela u izvanbračnoj zajednici od 2003. pa do smrti pokojnog, 29. srpnja 2007., u zajedničkom kućanstvu na adresi u [adresa], kao nevjenčana supruga i suprug. Zajedničke djece nisu imali, a pokojni iz prethodnog braka i veza nema bračne ni izvanbračne djece. Navodi da je još 09. prosinca 2022. pred ovim sudom podnijela prijedlog za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u kojem je kao protustranku naznačila Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, budući da je isto tijelo prekinulo postupak utvrđivanja prava na obiteljsku mirovinu dok nadležni sud ne odluči o postojanju izvanbračne zajednice, no navedeni je prijedlog odbijen s obrazloženjem da HZMO ne može biti pasivno legitimiran u postupku za utvrđenje izvanbračne zajednice, već da bi to trebali biti nasljednici pokojnog, a to je rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Splitu broj Gž Ob-213/24 od 08. siječnja 2025. Pokojni VH nema drugih nasljednika osim predlagateljice, pa su u ostavinskom postupku na očitovanje pozvani zastupnici Grada Samobora i Grada Zagreba, koji nisu osporavali izvanbračnu zajednicu, slijedno čemu je rješenjem o nasljeđivanju, predlagateljica kao izvanbračna supruga proglašena zakonskom nasljednicom iza pokojnog EH. Kako je u ovosudnom predmetu R1 Ob- 2500/22 proveden dokazni postupak glede utvrđenja postoji li ili ne postoji izvanbračna zajednica predlagateljice i pokojnog EH, predlaže da radi ekonomičnosti postupka sud priklopi isti predmet te se koristi dokumentacijom sadržanom u istome, kao i iskazom predlagateljice i svjedoka. Slijedno tako iznesenim navodima, predlagateljica prijedlogom, dodatno preciziranim na ročištu od 15. listopada 2025., predlaže da sud po provedenom dokaznom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog EH, u neprekinutom trajanju od 2003. pa do smrti pokojnog, 29. srpnja 2007.
1.2. Uz prijedlog je priložila rješenje HZMO od 24. travnja 2024. o prekidu postupka u predmetu priznavanja prava na obiteljsku mirovinu iza smrti umrlog EH, ovosudno rješenje R1 Ob-2500/22 od 19. lipnja 2024. i rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Gordane Jakobović, O-6504/07, UPP/OS-163/07 od 28. veljače 2008.
2. Podneskom od 09. srpnja 2025. predlagateljica je kao protustranke naznačila Grad Zagreb i Grad Samobor.
2.1. Pasivna legitimacija istih, kraj činjenice da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u odnosu na osobe koja imaju nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, dodatno proizlazi iz obrazloženja rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog AH u dijelu kojim je navedeno da pokojni nema poznatih nasljednika, slijedno čemu su u postupak pozvani zastupnici Grada Zagreba i Grada Samobora obzirom se tom području nalazila imovina pokojnog.
3. Pozvani očitovati se na prijedlog, protustranke su se u pisanim očitovanjima suglasile s činjeničnim navodima prijedloga, kao i s korištenjem svih dokaza sadržanih u predmetu ovoga suda R1 Ob-2500/22 (podnesci od 29. srpnja 2025. i 06. kolovoza 2025-list 25 do 29 spisa). Usprotivili su se zahtjevu za naknadu troška postupka s obzirom na iznesena stranačka očitovanje i činjenicu da nisu inicirali vođenje ovog postupka.
4. Na ročištu od 15. listopada 2025. sud je suglasnošću stranaka izvršio uvid u ovosudni predmet R1 Ob-2500/22 i pročitao sve pisane isprave sadržane u istome, kao i zapisnike o saslušanju predlagateljice i svjedoka ĐH, FH i PH. Na istom su ročištu sve stranke predložile udovoljiti prijedlogu predlagateljice glede utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice.
5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih prijedlogu, kao i spis predmeta R1 Ob-2500/22 u pravnoj stvari ovdje predlagateljice protiv Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i to: račune pogrebnih usluga, rješenje o nasljeđivanju, prijavu činjenice smrti, dopis Psihijatrijske bolnice Vrapče od 16. travnja 2007. upućen Centru za socijalnu skrb Maksimir, rješenje Centra ta socijalnu skrb Zagreb, Ureda Maksimir Klasa: UP/I-552-02/07-07/17 od 14. kolovoza 2007. i UP/I-552-02/07-01/119 od 02. srpnja 2007., izvadak iz matice rođenih i umrlih, smrtni list, uvjerenje o prebivalištu, zapisnik od 15. ožujka 2023. o saslušanju svjedoka NH, TH i predlagateljice UH, smrtni list za CH, zapisnik od 11. ožujka 2024. s iskazom svjedoka ĐH, rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-2300/25 od 28. svibnja 2025.
6. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje ZPP) sud je ocijenio prijedlog predlagateljice osnovanim.
7. Odredbom čl. 22. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu (st.3.). Na sadržajno jednaki način navedeni institut uređuje i Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 96/25).
7.1. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
8. Uvidom u rješenje R1 Ob-2500/22 od 19. lipnja 2024. utvrđeno je da je istim odbijen prijedlog predlagateljice kojim je zatražila utvrđenje da je s pokojnim HH živjela u izvanbračnoj zajednici. Iz obrazloženja slijedi da je sud saslušao predlagateljicu i svjedoke te da im je poklonio vjeru, pri čemu je iskaz predlagateljice cijenio sukladnim pisanim ispravama u spisu te je utvrdio da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s HH od sredine 2002. pa do smrti pokojnog 29. srpnja 2007. Iz obrazloženja dalje slijedi da je prijedlog odbijen s obrazloženjem da HZMO kao javnopravno tijelo ne može biti pasivno legitimiran u postupku utvrđenja izvanbračne zajednice. Navedeno je rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Splitu Gž Ob-213/24 od 08. siječnja 2025., gdje se dodatno navodi kako HZMO nije pasivno legitimiran, već da se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja se stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.
8.1. Spisu R1 Ob-2500/22 prileži rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revd-2300/25 od 28. svibnja 2025. kojim je odbijen prijedlog ovdje predlagateljice za dopuštenje revizije protiv potonjeg rješenja Gž Ob-213/24 od 08. siječnja 2025. Obrazloženjem revizijskog suda se potvrđuje stav Županijskog suda u Splitu kako HZMO ne može biti pasivno legitimirana stranka u postupcima za utvrđenje izvanbračne zajednice.
9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu JH, rođenu J, utvrđeno je da je 15. svibnja 1973. sklopila brak s LH. Brak je prestao razvodom na temelju pravomoćne presude Okružnog suda u Zagrebu broj P2-71/77 od 12. srpnja 1977. Prema sadržaju ovjerenog prijevoda izvatka iz matične knjige rođenih za AH, rođenog **.**.1936., utvrđeno je da sadrži zabilježbu sklopljenog braka s ŠH (izvještaj broj 02-622/62 od 05. siječnja 1962. iz matične knjige Križevci). Uvidom u smrtni list za CH, rođenu **.**.2002. od majke BH i oca KH, utvrđeno je da je ista umrla **.**.2002., koja je činjenica upisana u maticu umrlih matičnog područja Novi Marof za 2002. pod rednim brojem 467.
9.1. Uvidom u smrtni list Klasa: 223-04/07-05/00001, Urbroj: 251-07-02/11-07- 1480 od 12. rujna 2007. i izvadak iz matice umrlih Matičnog ureda Medveščak Klasa:
223-04/23-005/1, Urbroj 251-04-21-23-326 od 09. siječnja 2023. utvrđeno je da je AH, rođen **.**.1936. umro dana **.**.2007. U dijelu bračnog statusa je u izvatku iz matice umrlih upisano da je pokojni bio udovac. Spisu R1 Ob- 2500/22 prileže računi pogrebnih usluga za pok. OH iz kojih slijedi da su izdani na ovdje predlagateljicu JH, kao i fotografije koje pokazuju predlagateljicu i prema njezinim navodima, posinka pokojnog, uz lijes i grob pokojnog.
9.2. Uvidom u rješenje Centra za socijalnu skrb Zagreb od 02. srpnja 2007. utvrđeno je da je istim AH imenovana posebna skrbnica JH iz [adresa] radi zaštite njegovih prava i interesa u postupku lišenja poslovne sposobnosti koji je Centar pokrenuo pred Općinskim sudom u Zagrebu. Iz obrazloženja rješenja slijedi da je postupak pokrenut temeljem obavijesti Psihijatrijske bolnice Vrapče od 16. travnja 2007. da AH uslijed postavljenih dijagnoza Delirantne epizode i Dementia nije u mogućnosti voditi brigu o svojim pravima i interesima, kao i da je prilikom odabira osobe koja će vršiti skrbničku dužnost utvrđeno da štićenik od 2003. živi u izvanbračnoj zajednici s JH, koja se prihvatila dužnosti posebnog skrbnika. Rješenju prileži i spomenuta obavijest Psihijatrijske bolnice Vrapče u kojoj je u dijelu osobnih podataka AH, naznačeno „udovac -nevjenčana supruga JH“.
9.3. Spisu prileži rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Gordane Jakobović iz Zagreba O-6504/07, UPP/OS-163/07 od 28. veljače 2008. u ostavinskom postupku iza pok. AH, prema sadržaju kojega je njegovom nasljednicom temeljem zakona proglašena JH. U obrazloženju rješenja se navodi da je JH „vanbračna supruga“ te „kako ostavitelj osim vanbračne supruge nema poznatih zakonskih nasljednika, o postojanju vanbračne zajednice JH i ostavitelja su pozvani očitovati se zastupnici Grada Samobora i Grada Zagreba koji istu zajednicu nisu osporavali“.
9.4. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu utvrđeno je da je AH od 11. listopada 1952. pa do smrti imao prebivalište na adresi [adresa], dok je predlagateljica od 30. srpnja 1997. do 26. kolovoza 2011. imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa]; od 26. kolovoza 2011. do 11. svibnja 2012. na adresi [adresa], a od 11. svibnja 2012. pa nadalje na adresi [adresa].
10. Uvidom u zapisnik s ročišta od 15. ožujka 2023. u predmetu R1 Ob-2500/22 utvrđeno je da su na istom ročištu saslušani predlagateljica JH i svjedoci NH i TH.
10.1. Predlagateljica je iskazala da je u obitelj AH dolazila kako bi pomagala sada pokojnoj gospođi CH, a nakon njene smrti se k AH doselila 2002., od kada su počeli zajedno živjeti i konzumirati vezu. Od tada pa sve do smrti pokojnog HH su živjeli kao muž i žena. Imali su zajedničke financije; emotivnu povezanost; slavili su praznike i blagdane. U kuću nisu primali goste jer je ona imala posao koji je obuhvaćao smjenski rad, rad vikendima i blagdanima, no izlazili su s prijateljima van, išli u toplice, na Sljeme, šetnje Maksimirom i sl. Svi prijatelji s kojima su izlazili su sada pokojni. Iskazala je da je ona bila u braku koji je završio 70.-tih godina, a brak pokojnog s CH je završio smrću supruge CH. HH je prije smrti bio hospitaliziran u bolnici u Vrapču, kamo mu je odlazila u posjetu svaki dan. Prethodno tome je bio na liječenju „na Rebru“, kamo ga je vozila na preglede.
10.2. Svjedokinja NH je iskazala da predlagateljicu poznaje od 2000., kada je ista došla u obitelj pok. AH i tadašnje supruge gđe CH i to kao njegovateljica pok. gđe CH. CH je preminula 2002. godine. U iskazu se nije mogla izjasniti kakav su odnos imali predlagateljica i pok. AH. Navela je da ne zna da li su oni bili prijatelji, ljubavnici ili nešto treće. Predlagateljica se vrlo vjerojatno brinula i za pok. AH do njegove smrti. Nakon smrti gđe. CH su živjeli na adresi [adresa], a od 2006. pa nadalje u [adresa], što je vidjela. Zna da su si predlagateljica i HH bili dobri, zajedno su izlazili van kada su hodali ruku ispod ruke i pretpostavlja da su njih dvoje zajedno živjeli kao muž i žena. Vidjela je da zajedno kuhaju i ručaju. Kod njih su dolazili prijatelji i poznanici te su i oni odlazili kod prijatelja i poznanika. Vezu nisu prekidali do smrti pok. AH. Pretpostavlja da niti HH, a niti predlagateljica nisu imali braće i sestara. Predlagateljica se brinula za pokojnog sve do njegove smrti.
10.3. Svjedok TH je u iskazu naveo da predlagateljicu poznaje i da ju se viđao do 2003., dok je bio u stanu u [adresa] jer su tada on i supruga otišli u Dom umirovljenika Maksimir. Od tada se više s predlagateljicom nije posjećivao. Predlagateljica je u obitelji AH bila od 2000. kao njegovateljica gđe. CH, pok. bivše supruge gosp. AH, te je ostala živjeti u kući gospodina AH obzirom je isti bio slabog zdravstvenog stanja te je i njega njegovala. Koliko mu je poznato predlagateljica je bila samo njegovateljica pok. AH do njegove smrti. Njegova je supruga posjećivala i dalje svoje susjede te je iz razgovora s njom stekao dojam da su si predlagateljica i pok. HH bili u odnosu pružanja njege te ne bi mogao potvrditi da su si bili nešto više od toga.
10.4. Svjedok ĐH, saslušan na ročištu od 11. ožujka 2024. u predmetu R1 Ob-2500/22 je iskazao da predlagateljicu poznaje 20-ak godina, a pokojnog OH sigurno preko 20 godina. AH je živio u [adresa], a on je živio na adresi u [adresa] u dvorišnoj zgradi. Vezu predlagateljice i pok. HH bi mogao izjednačiti sa bračnom vezom. Njih dvoje su živjeli u [adresa] od 2001. do smrti gosp. HH 2008., a jedno vrijeme su živjeli zajedno u [adresa], jer su s prijateljem A mijenjali stan. Imali su emotivnu i ekonomsku povezanost. Zajedno su slavili praznike i blagdane, odlazili na godišnji odmor, družili se sa prijateljima i poznanicima. Predlagateljica se brinula za pokojnog do njegove smrti. Također, svoju vezu nisu prekidali do smrti pokojnog.
11. Iz rezultata tako provedenog dokaznog postupka slijedi da je predlagateljica bila prisutna u obitelji AH od 2000. kao pomoć supruzi AH, CH, koja je preminula **.**.2002. Ubrzo nakon njezine smrti se doselila k ĆH, pri čemu sud prihvaća iskaze saslušanih svjedoka da je AH bila potrebna pomoć, no zaključuje i da su se temeljem takvog suživota između predlagateljice i sada pokojnog stvorile emocije. Iskazi saslušanih svjedoka TH i ĐH potvrđuju činjenicu zajedničkog života predlagateljice i AH u njegovu kućanstvu, no nitko od njih izuzev svjedoka ĐH nije imao faktičnog uvida u to kućanstvo. NH potvrđuje da ih je vidjela kako zajedno izlaze „ruku pod ruku“, vidjela je da k njima dolaze osobe na druženje i da oni idu na druženja, te pretpostavlja da su živjeli kao muž i žena. Svjedok TH pak smatra da je predlagateljica njegovala OH i iskazuje da se ne bi mogao potvrditi da je između njih postojao drugi odnos, time da je uvida u odnos u obitelji AH imao do 2003., kada je otišao u dom za starije. Najprecizniji uvid u suživot predlagateljice i AH daje iskaz svjedoka ĐH koji je stanovao u dvorišnoj zgradi na adresi stanovanja H i koji je iskazao da bi odnos predlagateljice i AH opisao kao bračni, u kojem je postojala emotivna povezanost, zajedničke proslave blagdana i praznika, druženja s prijateljima te kontinuitet suživota sve do smrti AH. Sud prihvaća iskaze saslušanih svjedoka i cijeni da su iskazivali prema opsegu kojim su imali uvida u suživot predlagateljice i pokojnog. Naime, iz stranačkih navoda predlagateljice, ali i njezina iskaza, a isto posredno proizlazi i iz rješenja o nasljeđivanju, slijedi da pokojni nije imao rodbine te da su svi prijatelji koji su s istima imali odnos sada pokojni. Nadalje, iz obrazloženja rješenja o nasljeđivanju slijedi da pokojni nije imao drugih poznatih nasljednika te su u postupak slijedno tome pozvani zastupnici Grada Zagreba i Grada Samobora, protustranake u ovom postupku. Dovodeći u svezu iskaz predlagateljice, koji sud prihvaća kao životan, s pisanim ispravama u spisu i iskazima svjedoka na način kako su ocijenjeni, sud je utvrdio da je između predlagateljice i pokojnog AH postojala postojala životna, ekonomska i emocionalna zajednica istih dostatnog trajanja, tijekom koje niti predlagateljica niti pokojni nisu bili u drugom braku. Navedena se životna zajednica sastojala u zajedničkoj svakodnevnici u punom obimu te riječi u kojoj su brinuli o kućanstvu i ostvarivali socijalne veze, pri čemu je predlagateljica posebnu skrb i pažnju za pokojnog pokazala tijekom njegove bolesti koja okolnost prema mišljenju suda dodatno podupire narav i značaj njihove zajednice. Također, ista je u postupku pokrenutom neposredno prije smrti AH od strane Centra za socijalnu skrb, imenovana posebnim skrbnikom istoga. Cijeneći da ista dužnost pretpostavlja skrb i brigu, te da je i u tom postupku utvrđeno da predlagateljica s AH od 2003. živi u izvanbračnoj zajednici, ocjena je suda da isto ima poseban značaj naravi njihova suživota i zajednice života. Predlagateljica je uz posinka AH bila na sahrani te je snosila sve troškova sahrane, a u ostavinskom je postupku proglašena zakonskom nasljednicom. U dijelu trajanja izvanbračne zajednice, sud je cijeneći sadržaj prijedloga i spomenutog rješenja Centra za socijalnu skrb, utvrdio da je izvanbračna zajednica trajala od (točno neutvrđenog dana) 2003., pa do smrti pokojnog, 29. srpnja 2007. Okolnost da tužiteljica i pokojni nisu imali jednake adrese prebivališta sud nije smatrao odlučnim kraj svih gornjih utvrđenja koji govore u prilog postojanja izvanbračne zajednice (tako i VSRH u Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007.).
11.1. Stoga je primjenom gore navedenih odredbi ZMO i ObZ-a odlučeno kao u točki I. izreke.
12. Predlagateljica je po punomoćnici na ročištu od 15. listopada 2025. postavila zahtjev za naknadu troška sastava prijedloga i pristupa istom ročištu u iznosu od po 50 bodova uvećano za PDV, kojem su se zahtjevu protustranke usprotivile.
12.1. Sud je primjenom odredbe čl. 366. st. 1. ObZ-a, cijeneći sve okolnosti ovog statusnog postupka, odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak. To stoga što protustranke doista nisu uzrokovale pokretanje ovog postupka, a svojim su stranačkim dispozicijama doprinijele tome da se ranije izvedeni dokazi pročitaju, odnosno da se ponovno ne provodi dokazni postupak, čime predlagateljici nisu nastali dodatni troškovi.
U Zagrebu, 09. siječnja 2026. godine
Sudac
Valentina Vedrina Parlov
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.
DNA:
1. predlagateljici po pun.
2. protustrankama
