REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Poslovni broj: P-3002/2022-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu Josip Mrkonjić u pravnoj stvari tužitelja SD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku MD, protiv tuženika ZD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku SDM, radi Stvarno - pravo vlasništva nekretnine, 9. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Utvrđuje se, naspram tuženog, da je tužitelj SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnik, za cijelo, nekretnine označene kao:

- kat. čest. zgr. [katastarska čestica], u naravi Nepoznata, KUĆA, Nepoznata, površine 47 m2, upisana u PL 211, K. O. [katastarska općina],

pa se ovlašćuje tužitelj da samo na temelju ove presude, a bez daljnjeg pitanja i sudjelovanja tuženog, na svoje ime izvršiti upis svog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama suda, odnosno u zbirci položenih isprava i u katastarskom operatu sve za K. O. [katastarska općina].

II. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka samo ukoliko se usprotivi tužbi i to troškove ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do konačne isplate i to po stopi koja se određuje, određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena."

2. Dužan je tužitelj u roku od 15 dana naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.500,00 eura.

Obrazloženje

Kod ovog suda zaprimljena je dana 29.07.2022. godine tužba tužitelja SD protiv tuženika ZD radi utvrđenja u prava vlasništva i uknjižbe.

U tužbi se navodi da se predmetna nekretnina označena kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] nalazi u katastarskoj općini za koju ne postoje zemljišne knjige jer do danas nisu osnovane.

U katastarskom operatu za K. O. [katastarska općina] na nekretnini označenoj kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica], PL 211, naziva Nepoznata, KUĆA, Nepoznata, površine 47 m2, kao posjednik upisan je:

- FD, [adresa], za cijelo.

U katastarskom operatu upisani FD je umro, te ga je temeljem Rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Radoslava Vukovića, poslovni broj O- 1689/14, UPP/OS- 149/14, od 09. srpnja 2014. godine na predmetnoj nekretnini naslijedio sin ZD, ovdje naznačeni tuženik.

Ovaj upis je pogrešan i tužitelj putem ove fomalne tužbe traži od suda donošenje presude (očekivano je da to bude presuda zbog ogluhe ili na temelju priznanja), a temeljem koje presude će se tužitelj uknjižiti kao vlasnik i posjednik na predmenoj nekretnini.

Naime, tužitelj je izvanknjižni vlasnik i isključivi posjednik naprijed navedene i opisane nekretnine, za cijelo.

Utužena nekretnina je u samostalnom vlasništvu i posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika više od 200 godina. Još za života je tužiteljev djed (prije više od 120 godina) izgradio mlinicu na predmetnoj nekretnini, zato se ista tako i naziva u selu. Mlinicu su za života koristili i tužiteljev djed i njegov otac, a koristi je danas je koriste tužitelj i njegova dijeca. Protokom vremena se nivo rijeke Cetine, uz koju se predmetna nekretnina i nalazi dizao, pa su mlinovi počeli poplavljivati, te su isti prodani. Danas je na terenu ostala mala kučica, koja je također, obzirom na protek godina propadala, no još su uvijek vidljivi obrisi zidova te kućice, ali bez krova. Tužitelj smatra bitnim istaknuti kako su pravni prednici tuženika, također imali mlinicu u blizini ove, no utužena nekretnina nije nikada nije bila niti u njihovom vlasništvu niti u njihovom posjedu, no očito se pukom omaškom dogodilo da je na predmetnoj nekretnini upisan otac uvodno naznačenog tuženika.

Također, tužitelj ističe i činjenicu da je on osoba u poodmakloj životnoj dobi, da želi za sebe i svoje pravne slijednike srediti zemljišnoknjižno stanje na konkretnoj nekretnini, a sve zbog činjenice što tamo često ide sa obitelji i uživa u blagodatima prirode, peče gradela i provodi ugodno vrijeme.

Kao što je ranije navedeno, predmetna nekretnina je dugi niz godina u isključivom vlasništvu i posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika koji su u neprekinutom, poštenom i istinitom posjedu predmetne nekretnine, za cijelo, i to preko više od 200 godina, te istu nekretninu, tužitelj, uredno i nesmetano posjeduje i redovito koristi.

Ovdje naznačeni tuženik nikad nije bio na utuženoj nekretnini, niti uopće zna gdje se utužena nekretnina nalazi.

Obzirom da je tužitelj u samostalnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine preko 40 godina i nitko ga nikada u tom posjedu nije smetao, ispunjeni su svi zakonski elementi za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, sve u smislu odredbe članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14), te ostalih zakonskih odredbi.

Slijedom svega naprijed navedenog tužitelj je dokazao svoj pravni interes na podnošenje ove formalne tužbe na utvrđenje pa predlaže sudu, makar i zbog ogluhe, donijeti sljedeću

P r e s u d u

I. Utvrđuje se, naspram tuženog, da je tužitelj SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnik, za cijelo, nekretnine označene kao:

- kat. čest. zgr. [katastarska čestica], u naravi Nepoznata, KUĆA, Nepoznata, površine 47 m2, upisana u PL 211, K. O. [katastarska općina],

pa se ovlašćuje tužitelj da samo na temelju ove presude, a bez daljnjeg pitanja i sudjelovanja tuženog, na svoje ime izvršiti upis svog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama suda, odnosno u zbirci položenih isprava i u katastarskom operatu sve za K. O. [katastarska općina].

II. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka samo ukoliko se usprotivi tužbi i to troškove ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do konačne isplate i to po stopi koja se određuje, određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

U odgovoru na tužbu tuženik navodi da osporava navode iz tužbe i tužbenog traženje tužitelja kao neosnovane, te predlaže istu odbiti, te obvezati tužitelja na podmirenje parničnih troškova tuženiku.

Tužitelj u tužbi traži utvrđenje prava vlasništva naspram tuženog za cijelo nekretnine označene kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica] u naravi kuća površine 47 m2, PL 211, k. o. [katastarska općina].

Kao osnovu stjecanja prava vlasništva tužitelj navodi dosjelost, jer da se predmetna nekretnina nalazi u posjedu tužitelja i njegovih prednika više od 200 godina, te da je djed tužitelja prije više od 120 godina izgradio mlinicu na predmetnoj nekretnini. Tuženik poriče gornje navode jer jedino što je točno to je da je nekada predmetna nekretnina bila mlinica, no ne u vlasništvu tužiteljeve obitelji već tuženikove. Nekretnina je potpuno zapuštena i obrasla u biljke i korov, te danas predstavlja ruševinu koja zasigurno nije podobna za bilo kakav provod s obitelji, dakle ista se ne koristi desetljećima u nijednu svrhu.

Kao dokaz neosnovanosti tužbe , tuženik u prilogu dostavlja i arhivsku dokumentaciju za predmetnu kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdanu od strane DGU Područnog ureda za katastar Split Ispostave za katastar nekretnina Omiš , Klasa: 936-02/20- 05/560, Urbroj: 541-28-02-01/6-20-2 od 02.11.2020.godine u kojoj dokumentaciji je vidljiv prvi poslijeratni upis posjeda na predmetnoj nekretnini.

U posjedovnom listu 280 vidljivo je da je kao posjednik na predmetnoj nekretnini bio upisan JD pok. ŽD , dakle djed tuženika, a nakon njega tuženikov stric ŽD pok. S za cijelo.

Potom se 1975.godine vrši prijepis predmetne nekretnine u posjedovni list broj 391 na ime LD pok. S, oca tuženika. Promjena je izvršena na temelju Ugovora o diobi između nasljednika pokojnog djeda tuženika RD. ŽD, koji ugovor je ovjeren u potpisima od strane Općine Omiš pod poslovni brojem OV-1077/75.

Iz Ugovora o diobi je vidljivo kako je i predmetna nekretnina bila predmetom diobe, te je pripala u isključivo vlasništvo i posjed sada pokojnom ocu tuženika LD pok. S.

Kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sigurno ne bi bila predmetom diobe niti bi je itko od sudionika razvrgnuća uzeo sebi u dio da nije bila obiteljsko vlasništvo, odnosno vlasništvo stranaka diobe, a prije toga njihovog prednika.

Navedeno dovoljno govori u prilog činjenici da tvrdnje tužitelja iz tužbe ne odgovaraju stvarnom stanju vlasništva na predmetnoj nekretnini jer je ista isključivo vlasništvo tuženika.Kat. čest. zem. [katastarska čestica] je upisana danas u posjedovnom listu broj 211 na ime pokojnog oca tuženika, a tuženik je ovu nekretninu naslijedio temeljem Zakona, Oporuke i ustupa od strane drugih nasljednika, odnosno majke i sestara za cijelo i njezin je isključivi vlasnik i posjednik.

Uz odgovor na tužbu u prilogu se dostavlja i devet fotografija nekretnine koja je predmetom spora, a koje također govore u prilog navodnog „posjeda“ tužitelja, a na kojem „peče gradele i ugodno provodi vrijeme“.

Ukoliko tužitelj bude ustrajao u tvrdnjama na koje ne nudi apsolutno nikakve dokaze da bi sporna nekretnina bila njegov posjed i vlasništvo, tada tuženik predlaže saslušanje parničnih stranaka i svjedoka za koje će do zaključenja prethodnog postupka dostaviti podatke, a u prilog navoda odgovora na tužbu.

U dokaznom postupku sud je pregledao povijest rodoslovlja [adresa] od 2017 godine, prijepis posjedovnog lista katastra u Omišu od 29.07.2022., rješenje o nasljeđivanju posl.broj: O-1689/14 od 09. srpnja 2014. godine, popis arhivske dokumentacije katastra u Omišu od 02.11.2020., posjedovni list broj 280 KO [katastarska općina], 391 KO [katastarska općina], ugovor o diobi od 02.04.1975., izvod iz posjedovnog lista od 02.11.2020., fotodokumentaciju, proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geometra BD, saslušao stranke, te svjedoke DD, OD. M, Z ĐD, ČD. F, CD J. Ž, CD L M, ŠD R, HD, ĐD, UD, KD, ND, ED i JD.

Pun. stranaka popisali su parnični trošak

Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

Predmet spora je zahtjev tužitelja da sud utvrdi naspram tuženog da vlasnik za cijelo nekretnine označene kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica], u naravi nepoznata kuća površine 47 m2, upisana u PL 211, K. O. [katastarska općina], pa da se ovlašćuje na temelju presude na svoje ime izvršiti upis svog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama suda, odnosno u zbirci položenih isprava i u katastarskom operatu sve za K. O. [katastarska općina].

Pregledom prijepisa posjedovnog lista Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Omiš od 29. Srpnja 2022. Godine vidljivo je da je FD upisan kao posjednik predmetne čestice zgrade br. [katastarska čestica], nepoznata, kuća, nepoznata, površine 47 m².

Iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti preminulog MDM broj O 1689/14 od 9. Srpnja 2014. Godine vidljivo da njegovu ostavinu između ostalog čini i vanknjižno vlasništvo čestice zgrade [katastarska čestica] upisane u posjedovnom listu 211 K. O. [katastarska općina], za cijelo, te da tu nekretninu za cijelo nasljeđuje njegov sin ZD.

Iz popisa arhivske dokumentacije za katastarsku česticu zgrade br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Omiš od 2. Studenoga 2020. Godine vidljivi su: Posjedovni list broj 280,391,(prvi poslijeratni upisa 1950-ih), Ugovor o diobi od 12. Travnja 1975. Godine i Izvod iz posjedovnog lista broj 211 (iz EOP-a, današnje stanje).

Iz pregleda Posjedovnog lista broj 280 K. O. [katastarska općina] vidljivo je da je za predmetnu česticu broj 226 [adresa] K. O. [katastarska općina] kao posjednik upisan ŽD pok. S iz [adresa].

Iz pregleda Posjedovnog lista broj 391 K. O. [katastarska općina] vidljivo je da je za predmetnu česticu broj 226 [adresa] K. O. [katastarska općina] kao posjednik upisan FD pok. S iz B.

Iz pregleda ugovor o diobi od 12.04.1975. Godine vidljivo je da su Ugovor o diobi zaključili braća ŽD, FD, ĆD i TD, svi pok. S i da je predmetna čest. zgrade [katastarska čestica] [adresa] diobom pripala FD.

Iz Izvoda iz posjedovnog lista Ispostave za katastar nekretnina Omiš od 02. studenoga 2020. God. vidljivo je da je predmetna nekretnina upisana na ime FD iz [adresa].

U svom iskazu tužitelj navodi da je predmetnu mlinicu napravio njegov sada pokojni djed SD, misli negdje oko 1900. godine ili moguće prije. Mlinica je radila do smrti njegova djeda koji je umro 1940. godine, a istu je naslijedio moj otac D. Otac je prodao mlinove O koji je tu u blizini također imao mlinice tako da od tada njegova mlinica više ne radi. Međutim, da je on dolazio češće kad je bio mlađi jer su tu imali i zemlju, pa bi tu sadili kupus i fažol. Uz mlinicu napravio je i stol odnosno donirao je novac a drugi su ga napravili, kako bi se uz mlinicu moglo doći i tu marendati. U blizini mlinice moguće 20-30 metara imam i svoju malu česticu zemlje gdje bi sadili fažol i kupus. Nikada moj otac i djed nisu imali nikakvih sporova ili pravnih problema vezano za te nekretnine odnosno za mlinicu. Kako smo mi tu u blizini imali i druge zemlje, kada bi bila kiša onda bi se uz mlinicu sklonili odnosno tu bi marendali. Da je njegov djed gradio mlinicu on imam saznanja od svog oca i babe Đ. Tužitelj navodi da na tom potezu još imaju 4 mlinice i jedna od tih je i tuženikova. To je saznao kad je vadio papire i u papirima je pisalo da je FD vlasnik 76 kvadrata. FD je tuženikov otac. Tuženikova mlinica je površine 47 m2, a njegova mlinica u selu se zove Karlova mlinica Kolovoja.

Tuženik u svom iskazu navodi da nema saznanja tko je radio mlinicu, međutim, znam da je tužitelj dolazio kod njegova sada pokojnog oca i nudio mu 400 maraka da otkupi njegov dio u toj mlinici, a kasnije poslije smrti oca je tuženiku nudio 200 eura kako bi otkupio taj dio. Ta mlinica je zarasla u korov, međutim od te mlinice moguće 200 metara ja imam u vlasništvu drugu mlinicu koja se ne vidi, međutim uočavaju se temelji te bivše mlinice. Vide se obrisi zidova ove sporne mlinice, tako se vide zidovi da bi moguće bile dvije mlinice, a ne jedna. Ova sporna mlinica poslije smrti mog djeda S je pripala mog oca FD. Moju obitelj nitko nikada nije smetao u vlasništvu ove sporne mlinice.

Svjedok AD iz [adresa], star 73 godine, nesrodan, u svom iskazu između ostalog navodi slijedeće:

"Nekada davno prije možda 30,40 ili 50 godina zemljište uz rijeku Cetinu se dorađivalo a nakon toga sve je zapušteno, nalazi se u šikari i kupini. Mladost je tu probila put pa se vide stari zidovi. Moja sada pokojna majka Č je meni rekla da su to bile Amulića mlinice. Tu je bilo uz rijeku više izvora i vrila međutim odavno je sve zapušteno. Ja se ne sjećam da bi te mlinice radile. Znam da su u blizini tužitelj i njegov otac tu radili u blizini tih mlinica jer oni tu imaju i svoju zemlju koju su obrađivali, sadili su fažol itd. Tu bi se na zemlju iz izvora rijeke navraćala voda na zemlju kako bi urod bio bolji. Nisam čuo da bi itko ikada tužitelja odnosno njegovog oca smetao u posjedu tih zemljišta. Kad me se pita da li ja točno znam o čemu je ovdje riječ i gdje se nalazi ta mlinica mogu reći da ja granice zemljišta ne znam, međutim mogu točno doći i reći koji su zidovi sada stari od tih mlinica. Ta mlinica odnosno ostaci mlinice su u kupini prije nego što sam se ja rodio. 500 metara od ovih Amulića mlinice imaju druge mlinice kojih su vlasnici tri brata iz drugog sela i koliko se mogu sjetiti iz djetinjstva da su te mlinice još radile u to vrijeme. I to je sada zaraslo u kupinu."

Svjedok: CD iz [adresa], star 62 godine u svom iskazu između ostalog navodi slijedeće:

"Znam gdje je predmet spora jer ja u blizini imam manju površinu zemljišta koje sam obrađivao. Tako je moj sada pokojni otac C koji je umro prije 2-3 godine meni govorio da se tu nalaze Amulića mlinice, tako da ja točno znam gdje se to nalazi. Te mlinice su odavno prestale raditi tako da meni nije poznato da su bile u funkciji. Danas se vide samo obrisi te mlinice. Tu blizu tužitelj ima zemlju pa sam ga ja tu viđao da bi radio i njegovoj pokojnog oca Š. Ja sam prije 50-ak godina viđao tužiteljeva oca Š kako bi kosio odnosno čistio prostor oko mlinica. Prije se tu oko mlinice i radilo, sadio bi se kupus jer bi lako bilo navodniti zemlju. Ranije su na tom potezu postojale i druge mlinice i stupe. Bile su Gojsalića mlinice, Jurjevića mlinice ili moguće stupe. 50-ak metara dalje od ove mlinice u gornjem dijelu je bila Jurjevića stupa. Znam i da su H dobili nekakvu naknadu kad je Vodovod preuzeo taj dio gdje su njihove stupe. Ja se ne sjećam kada je ovdje sporna mlinica radila, međutim znam da sam kao dječak išao u druge mlinice zvane Dragošević koje su radile, a koje su udaljene od ovih mlinica otprilike 400 metara."

Svjedok ĐD iz [adresa], star 60 godina, u svom iskazu između ostalog navodi slijedeće:

"Znam o čemu je ovdje riječ pa mogu reći da je početkom 80- tih godina rađen Vodovod kada sam ja išao sa svojim ocem i stricem na Cetinu i tada su mi oni rekli da je ovdje naša mlinica. Već tada je to područje bilo zareslo u makiju pa se nije ni vidjelo o kojoj bi se tu mlinici radilo. Oporukom mog djeda S je ta mlinica dopala oca tuženika FD. Na pitanje pun. tužitelja je li svjedoku poznata Amulića mlinica, svjedok odgovara da mu je poznato, da na tom području ima više mlinica, ali da ne zna koja je točno mlinica SD, a koja bi bila njihova mlinica, jer kako je već rekao u to vrijeme 80- tih godina je sve to bilo zareslo u makiju. To područje se zove " Studenci". Na daljnje pitanje da li je svjedoku poznat naziv "Kolovoja", svjedok odgovara da mu je to poznato jer bi se tu skretala voda prema mlinicama, ali gdje je to točno ja ne znam. Moram navesti da su na tom mjestu bile dvije mlinice, a otac i stric su mi rekli da je tu naša mlinica pa bi naša mlinica bila jedna od tih dvije mlinica, koja ja ne znam jer kako sam naveo već su bile zaresle u makiju. Za mog života nitko nije koristio nijednu od ovih mlinica.

Svjedok ŠD iz [adresa], star 60 godina u svom iskazu između ostalog navodi slijedeće:

"Meni je poznato jer sam i sam imao nekakvih sporova, da se u dokumentaciji još pisanoj na Bosančici spominju Amulića mlinice iz 1816. godine. Moj otac U i otac tužitelja D, sada su oboje pokojni, su imali granične zemlje. Tako mi je poznato iz priče mog oca da su se tu nalazile Amulića mlinice. Sada je to porušeno, ostali su vidljivi samo ostaci, a odmah tu se nalazi jedan veći stol gdje ja i drugi ljudi dolazimo posebno ljeti. Na pitanje da li svjedok zna koja od tih mlinica je SD, jer na terenu ima više ostataka srušenih objekata, svjedok navodi da mu je poznato da su oni to zvali SD mlinice, a koja pojedinačno od njih ili sve zajedno njemu nije poznato"

Svjedok VD iz [adresa], star 70 godina u svom iskazu između ostalog navodi slijedeće:

"Ja ne znam kada su ove mlinice radile, ali znam da se zovu Amulića mlinice. Negdje 1972. ili 1973. godine mi smo tu radili Vodovod i svi su zvali te mlinice Amulića. Tu se u blizini nalazi crpna stanica za Vodovod, a napravljeni su i stolovi pa se ljudi skupljaju. Poznato mi je da je jedan od financijera izgradnje tih stolova bio i tužitelj. Ja nisam tuženika ni njegova oca vidio da bi dolazio tu. Postoje na terenu ostaci zidova, ali kako sam već rekao mlinice odnosno ti ostaci ne znam ni kad su radili. Mlinice su radile prije, po pričanju, ali otkad ja znam mlinice nisu u funkciji. Nekada davno sam tu viđao misleći na mlinice tužiteljeva oca sada pokojnog Š. Kako je tu bilo kupine onda je pokojni D to čistio od kupine i raslinja. Kada me pun. tuženika pita da opišem taj prostor, mogu reći da kad se spušta prema Cetini s lijeve i desne strane se nalaze ostaci dviju mlinica, a kada me se pita koja je od tih dvije Amulića mlinica, ja mogu reći da smo mi to zvali Amulića mlinice, u množini. Ja sam oca tužitelja sada pokojnog Š vidio kako čisti područje u desnoj mlinici gledajući od gore kad se ide prema Cetini. Na pitanje da li je sada pokojni D, otac tužitelja, bio tada u desnoj mlinici unutar zidina ili vani, svjedok odgovara da ga je vidio i unutar i van zidova te bivše mlinice.

Svjedok KD iz [adresa], stara 53 godine, sestra tuženika, u svom iskazu između ostalog navodi slijedeće:

"Poznat mi je predmet spora. Sjećam se još dok sam bila dijete da je naš otac FD kada bi išli na svoje zemljište u blizini mlinica govorio da su tu mlinice, govorio je da su to naše mlinice. Bile su tu dvije mlinice, a on je pokazivao da je naša lijeva mlinica. Otac FD je pričao da je to bilo od njegovog oca odnosno mog djeda S, i da je njega dopala ova mlinica. To je bilo negdje 1975-76. godine. Naime, moj djed JD je imao 4 sina. Kada mi se starija sestra udavala otac je govorio da će njoj ostaviti ovu mlinicu, međutim, ona je uzela dio zemlje koji se nalazi u centru [adresa]. Također smo mi imali i jednu mlinicu u blizini otprilike 300 metara od ove mlinice. Ne sjećam se da bi ikada išla na ovu drugu mlinicu. Otac me nije vodio na ovu drugu mlinicu već samo na ovu sada spornu jer je bilo nepristupačno. Nije mi poznato da bi se te mlinice zvale Amulića mlinice. Ne znam da bi blizu tih mlinica bio nekakav kameni stol. Kao dijete sam zajedno sa bratom, ovdje tuženikom išla s ocem na te mlinice."

Svjedok HD iz [adresa], star 62 godine u svom iskazu između ostalog navodi slijedeće:

"Ja sam davno bio na toj mlinici moguće prije 20 godina i pričao mi je sada pokojni FD, otac tuženika, da oni u Studencima imaju dvije mlinice u svom vlasništvu. Također sam od svog djeda i bake negdje 70-tih godina slušao priče da je JD, djed tuženika, bio jako bogat, da su imali na više lokacija zemljišta, te da su u Studencima imali mlinice. Ovo mi je FD pričao prije nego što smo se povezali tazbinski. Djed i baka su mi bili iz [adresa] i u to vrijeme cijelo selo je bilo u dobrim odnosima. Nikad mi djed i baka nisu spomenuli da se te mlinice nazivaju Amulića mlinice. Ja sam doli išao kada se radio Vodovod pa sam kao mještanin pomagao u radovima prije moguće 30- ak godina. Taj Vodovod su radili mještani i [adresa] i [adresa]. Ne znam tko su vlasnici okolnih parcela oko mlinice. Otac tuženika mi je pričao da ima dvije mlinice u Studencima i to po priči sada pok. FD druga mlinica je negdje niže od sporne mlinice."

Svjedok PD iz [adresa], stara 49 godina, sestra tuženika u svom iskazu između ostalog navodi slijedeće:

"Poznat mi je predmet spora i mogu reći da nas je otac, sada pokojni FD, kao djecu vodio do naših loza negdje početkom 90-tih godina, kada sam ja išla u osnovnu odnosno srednju školu, a tu u blizini dva-tri kilometra bile su i te mlinice. Otac je govorio da je naša jedna od tih mlinica i to lijeva, a u blizini negdje oko 300 metara bila je i druga naša mlinica. Naše loze su u centru [adresa], ispod dućana. Otac nas je vozio sa traktorom, a poslije toga bi išli pješke otprilike 300 do 500 metara do tih mlinica. Mi smo tu imali dvije mlinice. Ova sporna mlinica je bila sa lijeve strane, a ova druga mlinica koja je također naša kod nje nisam nikad bila. Nije mi poznato da se te mlinice zovu Amulića mlinice. Znam da je otac govorio negdje 75-76 godine kada su se braća dijelili da je to njega pripalo. Kada me se pita odakle je svjedokinja gledala kada govori sa lijeve strane, svjedokinja odgovara da kad se spusti iz [adresa] prema mlinicama naša je sa lijeve strane, a još jedna mlinica se nalazi sa desne strane. Te mlinice nisu imale krov, sve je bilo zapušteno odnosno zaraslo. Ova lijeva mlinica je danas bratova, odnosno tuženikova jer su mu to roditelji ostavili. Nikada prije vezano za ovu mlinicu nije bilo sporova. Nije mi poznato da bi se tužitelj javio mom sada pokojnom ocu FD vezano za te mlinice."

Svjedokinja ED iz [adresa], stara 58 godina u svom iskazu između ostalog navodi slijedeće:

"Ja sam sestra tuženika i tako mi je poznato da sam još kao dijete išla sa svojim ocem koji nam je pokazivao koje su naše nekretnine. Znam da smo sa traktorom se spuštali prema ovim konkretnim nekretninama i da nam je otac govorio da imamo dvije mlinice uz Cetinu, jedna se nalazi lijevo od pumpne stanice za vodu gdje se nalazi i jedno proširenje, a druga mlinica se nalazi 300-tinjak metara dalje. Kada sam se udavala u [adresa] otac mi je rekao da bi mi dao obe dvije te mlinice, međutim, ja na to nisam pristala jer sam rekla da imam brata pa to njemu pripada."

Sud je dana 16. listopada 2024. Godine izišao na očevid sa sudskim vještakom Tihomirom Duvnjakom gdje su stranke pokazale predmet spora. Predmet spora nalazi se između javnog puta i rijeke Cetine, a u naravi je zapušteno zemljište obraslo samoniklim drvećem i smokvama. Vidljivi su ostaci 2 manje zgrade koje su urušene, a zgrade su rađene suhozidom. Krovova na ovim ostacima zgrada nema. Tužitelj tvrdi da je on dolazio u desnu mlinicu gledajući od puta prema Cetini, dok za života nije dolazio u lijevu mlinicu. Desna mlinica je radila sve do 50-ih godina i njegov otac je radio u toj mlinici, dok se ne sjeća kada je radila mlinica sa lijeve strane jer je već tada bila urušena.

Iz vještva sudskog vještaka Tihomira Duvnjaka od 21. Studenoga 2024. Godine vidljiv je predmet spora ruševna zgrada-istok obojena plavom bojom označena slovima EFGHE kat. čest. zgrade [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 60 m² i ruševna zgrada-zapad obojena žutom bojom označena slovima ABCDA dio kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 26 m².

Citiranim dokazima sud poklanja vjeru kao uvjerljivim i logičnim.

Analizom dokaznog gradiva prema svojem uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud je odlučio da tužitelj nije dokazao da bi dosjelošću stekao pravo vlasništva nad spornom nekretninom označene kao čest. zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Tužitelj u svom iskazu navodi da je predmetnu mlinicu napravio njegov sada pokojni djed AD negdje oko 1900. Godine i da je mlinica radila do smrti njegova djeda koji je umro 1940. godine, a istu je naslijedio otac tužitelja D. Tužitelj navodi da je on dolazio češće kad je bio mlađi jer su tu imali i zemlju, pa bi tu sadili kupus i fažol te da kada bi kada je bila kiša sklonili bi se uz mlinicu odnosno tu bi marendali.

Međutim, kad je sud izišao na očevid na lice mjesta gdje su vidljivi urušeni ostaci dviju zgrada – minica, a gledajući sa javnog puta prema rijeci Cetini tužitelj je izjavio da je on dolazio u desnu mlinicu gledajući sa javnog puta prema Cetini, dok za života da nije dolazio u lijevu mlinicu. Budući da je ovdje sporna nekretnina označena kao čest. zgrade [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] lijeva odnosno istočna mlinica gledajući s javnog puta prema rijeci Cetini sud smatra da tužitelj nije dokazao da je posjednik te nekretnine.

I svjedok VD u svom iskazu navodi da je on vidio oca tužitelja sada pokojnog Š kako čisti područje u desnoj mlinici gledajući od gore kad se ide prema Cetini i to unutar zidova te bivše mlinice.

Nijedan svjedok ne navodi da bi tužitelj odnosno njegovi pravni prednici na bilo koji način posjedovali ovdje spornu mlinicu odnosno nekretninu.

Tuženiku je temeljem odredbe čl. 154. ZPP-a i važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika obistinjen trošak sastava odgovora na tužbu 200,00 eura (Tbr.8.t.1.OT), za zastupanje po punomoćniku na 8 ročišta i to za ročište dana 14. Ožujka 2024. Godine, 23. Svibnja 2024. Godine, 16. Listopada 2024. Godine, 2. Travnja 2025. godine, 2. Srpnja 2025. godine, 3.09.2025. Godine, 22. Listopada 2025. godine, 1. Prosinca 2025. Godine po 200,00 eura (Tbr.9.t.1.OT), za sastav 1 podneska 200,00 eura (Tbr.8.t.1.OT), ukupno 2.000,00 eura. Utvrđenom iznosu potrebno je pridodati trošak PDV-a od 25 % 500,00 eura, ukupno 2.500,00 eura.

U Splitu, 9. siječnja 2026.

Sudac

Josip Mrkonjić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na Županijski sud u

.._.._.._.._.._.._.._.., pisanim podneskom u 3 primjerka.

DNA:

1. SD, [adresa] zastupanog po punomoćniku MD

2. ZD, [adresa] zastupanog po punomoćniku SDM

ID