Republika Hrvatska
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
21 000 Split
Poslovni broj: Pst-126/2015-132
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ivani Jukić, u pravnoj stvari tužitelja / protutuženika : pod 1) CR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2) DR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3) AR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 4) CRI OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 5) BR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 6) IR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 7) HR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 8) TR OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupaju punomoćnici Ranko Pelicarić i Gordan Smerdel, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Pelicarić i Smerdel d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika: pod 1) PR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Milan Jurčević, odvjetnik u Splitu (ujedno i protutužitelja), pod 2) GR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa Filip Ivan Žuro, odvjetnik u Splitu, radi stvarno – činidba, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 24. studenoga 2025. godine, u nazočnosti tužiteljice pod 4) osobno, punomoćnika tužitelj pod 1) do 8) Ranka Pelicarića, punomoćnika tuženika pod 1) Milana Jurčevića i punomoćnika tuženika pod 2) DRI, na ročištu za objavu presude, dana 9. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
„I. Nalaže se tuženicima PR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i GR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužni su iz stražnjeg nosivog (zapadnog) zida objekta sagrađenog na nekretnini kčbr. ZGR [katastarska čestica] koja pod nazivom ZGRADA u površini od 38 četvornih metara, dolazi upisana u prvi odjeljak Posjedovnice zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukloniti sve građevinske elemente koji pripadaju i koji služe njihovom objektu sagrađenom na nekretnini kčbr. ZGR [katastarska čestica] koja pod nazivom ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE u površini od 59 četvornih metara dolazi upisana u pod točkom 1. u prvom odjeljku Posjedovnice zk uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te odmah nakon toga dovesti u prijašnje građevinsko stanje stražnji nosivi (zapadni) zid objekta sagrađenog na nekretnini kčbr. ZGR [katastarska čestica] koja pod nazivom ZGRADA u površini od 38 četvornih metara, dolazi upisana u prvi odjeljak Posjedovnice zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i nadoknaditi tužiteljima CR, ER, KR, IR, HR i ŠR, parnične troškove sa pripadajućim zateznim kamatama , sve u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe."
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je tuženik pod 1) – protutužitelj povukao protutužbu u ovoj pravnoj stvari.
II. Nalaže se tužiteljima: pod 1) CR, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) DR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) AR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4) CRI OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 5) BR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6) IR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 7) HR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 8) TR OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest dana naknaditi tuženiku pod 1) PR, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova ovog parničnog postupka, iznos od 20.100,00 eura, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja odluke, dakle od 9. siječnja 2026., do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
III. Nalaže se tužiteljima: pod 1) CR, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) DR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) AR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4) CRI OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 5) BR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6) IR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 7) HR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 8) TR OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest dana naknaditi tuženiku pod 2) GR, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova ovog parničnog postupka, iznos od 25.125,00 eura, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja odluke, dakle od 9. siječnja 2026., do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
IV. Nalaže se tuženiku pod 1) PR, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest dana naknaditi tužiteljima pod 1) CR, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) DR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) AR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4) CRI OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 5) BR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6) IR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 7) HR OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 8) TR OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova parničnog postupka, iznos od 1.875,00 eura sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja odluke, dakle od 9. siječnja 2026., do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 5. veljače 2015. navodi se u bitnome kako su svi tužitelji zajedno idealni zemljišnoknjižni suvlasnici (sa različitim suvlasničkim udjelima- prva tri tužitelja da su po ¼ suvlasničkog udjela, a druga tri tužitelja da su po 1/12 suvlasničkog udjela) čitave nekretnine kč. br. ZGR [katastarska čestica] koja pod nazivom ZGRADA u površini od 38 četvornih metara, dolazi upisana u prvi odjeljak Posjedovnice zk. uloška [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a na kojoj nekretnini da je, kako da je to vidljivo iz drugog odjeljka Posjedovnice, pod brojem Z-7955/13, zabilježeno svojstvo kulturnog dobra (potpuna zaštita povijesnih struktura).
1.2. Oba tuženika da zajedno da su idealni zemljišnoknjižni suvlasnici (na jednake dijelove – svaki u ½ dijela) čitave nekretnine kčbr. ZGR [katastarska čestica], koja pod nazivom ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, u površini od 59 četvornih metara, dolazi upisana pod točkom 1. u prvi odjeljak Posjedovnice zk. uloška [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a na kojoj nekretnini da je, kako da je to vidljivo iz drugog odjeljka Posjedovnice, pod brojem Z- 7955/13, zabilježeno svojstvo kulturnog dobra (puna zaštita povijesnih struktura). Nadalje, da su oba tuženika jedini zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnine kčbr. ZGR [katastarska čestica] koja pod nazivom ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE u površini od 42 četvornih metara, dolazi upisana pod točkom 2. u prvi odjeljak Posjedovnice zk. uloška [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] a na kojoj nekretnini da je , kako da je vidljivo iz drugog odjeljka Posjedovnice, pod brojem Z-7955/13, zabilježeno svojstvo kulturnog dobra (puna zaštita povijesnih struktura). Konačno, da su oba tuženika jedini zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnine kčbr. ZGR [katastarska čestica] koja pod nazivom ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE (POSLOVNI PROSTOR) u površini od 128 četvornih metara, dolazi upisana u prvi odjeljak Posjedovnice zk. uloška [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a na kojoj nekretnini da je, kako da je to vidljivo iz drugog odjeljka Posjedovnice, pod brojem Z-7955/13, zabilježeno svojstvo kulturnog dobra (puna zaštita povijesnih struktura).
1.3. U naravi da su to zemljišnoknjižne čestice opisane u drugoj i trećoj točki ove tužbe, da predstavljaju susjedne parcele i na svakoj od njih da se nalazi zgrada. Tužitelji da su, ušavši u svoju nekretninu koju da koriste privremeno – pretežito u ljetnim mjesecima, da su utvrdili kako je stražnji nosivi (zapadni) zid na katu njihove nekretnine (adresa: Dobrić br. 4, Split) na jednom mjestu potpuno da je probijen i u njega da je ugrađena betonska greda za postavljanje betonske deke na njima susjednom objektu u vlasništvu obaju tuženika (objekt na kčbr. ZGR [katastarska čestica] upisana u zkul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]), pa da su zatim ustanovili da ovaj proboj nosivog zida njihove nekretnine tuženici nisu izvršili samo na mjestu gdje je prostim okom uočljivo (jer da je probijena cjelokupna debljina nosivog zida objekta u vlasništvu tužitelja, nego i na još barem šest do osam mjesta u istoj razini – na što da ukazuju mnogobrojna oštećenja žbuke.
1.4. Osim toga, kako da je u susjednom objektu veći broj naknadno ugrađenih nosivih greda kojima se praktički sva težina objekta u vlasništvu obaju tuženika oslanja i prenosi na nosivi zid objekta u vlasništvu svih tužitelja, oni da opravdano pretpostavljaju kako su tuženici i na ostalim etažama njihove nekretnine, sve ili veliku većinu nosivih greda da su dali ugraditi u nosivi zid nekretnine koja je u suvlasništvu svih tužitelja. Slijedom naprijed opisanog, tužitelji da nisu u stanju precizirati na koliko je mjesta nosivi zid njihovog objekta probijen, oštećen ili uništen sve dok se ne provede očevid sa građevinskim vještakom koji će to moći precizno utvrditi.
1.5. Kako su tuženici na naprijed opisani način nepovlasno uzurpirali dio vlasničkih prava svih tužitelja, to tužitelji predlažu provesti naprijed predložene dokaze, nakon čega će (po provedenom građevinskom vještačenju radi preciznog utvrđenja svih tuženičkih nepovlasnih intervencija, radi preciznog utvrđenja načina uklanjanja svih dijelova konstrukcija tuženičke nekretnine ugrađenih u nosivi zid tužiteljske nekretnine te radi preciznog utvrđenja troškova svih potrebnih radova) tužitelji na odgovarajući način izmijeniti – dopuniti opis svog tužbenog zahtjeva, tužitelji pod 1) do 8) su predložili sudu donošenje presude kojom će naložiti tuženicima pod 1) i pod 2) da iz stražnjeg nosivog (zapadnog) zida objekta sagrađenog na nekretnini kčbr. ZGR [katastarska čestica] koja pod nazivom ZGRADA u površini od 38 četvornih metara, dolazi upisana u prvi odjeljak Posjedovnice zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukloniti sve građevinske elemente koji pripadaju i koji služe njihovom objektu sagrađenom na nekretnini kčbr. ZGR [katastarska čestica] koja pod nazivom ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE u površini od 59 četvornih metara dolazi upisana u pod točkom 1. u prvom odjeljku Posjedovnice zk uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te odmah nakon toga dovesti u prijašnje građevinsko stanje stražnji nosivi (zapadni) zid objekta sagrađenog na nekretnini kčbr. ZGR [katastarska čestica] koja pod nazivom ZGRADA u površini od 38 četvornih metara, dolazi upisana u prvi odjeljak Posjedovnice zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i nadoknaditi tužiteljima pod 1) – 8) parnične troškove.
2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom pred ovim sudom dana 17. rujna 2015., tuženik pod 1) izjavljuje protivljenje tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, kao činjenično i pravno neosnovanom. Predlaže odbaciti tužbu, odnosno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i naložiti tuženicima da naknade prvotuženiku troškove ovog postupka.
2.2. Navodi da se predmetne nekretnine nalaze unutar stare gradske jezgre grada Splita, tzv. Dioklecijanova palača, sa izrazito gustom gradnjom, sa kućama koje datiraju još od srednjega vijeka, koje su građene po principu gustih stambenih naselja u bloku te praktički niti jedna kuća ne predstavlja slobodnostojeću građevinu, nego je u pravilu jedna ili više strana (zidova) neke kuće omeđena zajedničkim zidom sa susjednim kućama. Ovo obzirom da je oduvijek postojao problem prenapučenosti i nedostatka slobodnog prostora unutar stare gradske jezgre. U tom smislu da ovakav način gradnje i povijesni zaostatak ili relikt na koji niti jedna od stranaka nije mogla utjecati.
2.3. U tom smislu, da nekretnina tuženika čest. zgr. [katastarska čestica] ili k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnina tužitelja čest. zgr. [katastarska čestica] ili k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] imaju zajednički zid koji ih dijeli i u kojem se oduvijek, dakle i prije predmetnog građevinskog zahvata, bili položeni nosivi elementi, nužni za statiku zgrada. Naravno, ako je takva statika zgrade izvođena prema ondašnjim tehnikama građenja. Predmetni zid da je tokom stojeća (doslovno govoreći stoljeća) nadograđivan, obnavljan, nadopunjavan, popunjavan i slično, sve prema ondašnjim tehnikama građenja. U svakom slučaju radi se o zajedničkom zidu koji da se tokom vremena da se formirao kao jedinstveni zid i zalazi, zadire unutar granica spornih nekretnina i koji zid da je oduvijek služio kao nosivi dio susjednih zgrada. U protivnome, ukoliko bi se uzelo da se radi o zidu koji je u isključivom (su)vlasništvu tužitelja, odnosno kada kuća u vlasništvu tuženika ne bi imala svoj zapadni zid za kojega pak tužitelji tvrde da je isključivo njihov, tada da bi se ta kuća u vlasništvu tuženika imala smatrati nadstrešnicom, a ne kućom. Inače, nadstrešnica da je objekt koji ima krov, ali nije sa sve četiri strane omeđen zidom(tj. nadstrešnici nedostaje jedan zid). Ovo da bi u konkretnom slučaju bilo apsurdno, obzirom da je nekretnina tuženika u pravom i punom smislu riječi "kuća", a isto tako kuća tuženika apsolutno ima svoj zapadni zid koji je građevinski formiran, tj. služi kao konstruktivni element, koji je ožbukan, izoliran, uređen itd.
2.4. Što se tiče nosivih, konstruktivnih elemenata građevine poput greda i slično treba kazati da su i prije postojale grede u predmetom zidu, no one da su zamijenjene novima i modernijima konstruktivnim elementima radi sigurnosti ljudi i imovine, sve sukladno uputama stručnjaka i dozvolama javnih vlasti. Nadalje, navodi kako u svakom slučaju da su tuženici zatražili od stručnjaka izradu statički adekvatnih rješenja prema suvremenim znanjima o načinu gradnje. Obzirom da se radi o kući koja uživa punu konzervatorsku zaštitu, to su tuženici od nadležnih tijela zatražili i ishodili sve potrebne dozvole za izvođenje građevinskih radova na svojoj kući, uključujući i od nadležnog konzervatorskog odjela. Tuženici da su u cijelosti izveli radove prema dobivenim dozvolama i unutar dozvoljenih građevinskih zahvata.
2.5. Prema tome sporna pitanja u ovoj pravnoj stvari jesu: Je li granični zid između nekretnina stranaka zajednički zid, odnosno je li isti ujedno i predstavlja zajedničku među između predmetnih nekretnina. U tom slučaju navodi kako bi valjalo utvrditi je li se radi o tzv. susjedskim pravim iz čl. 100 i dr. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV), odnosno radi li se o zajedničkom zidu kao međi između susjednih nekretnina koja međa bi prolazila polovicom predmetnog zida, u kojem slučaju bi se imao primijeniti članak 101. ZV. Ako bi se radilo o tzv. dvojnom zidu kod kojeg međa više nije vidljiva tada bi valjalo prije ovog postupka sprovesti postupak utvrđivanja međe iz odredbe članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV), a do okončanja tog postupka prekinuti ovaj parnični postupak.
2.6. Za slučaj da bi se radilo o zidu koji bi bio u vlasništvu tužitelja, tada da je potrebno utvrditi je li nekretnina tužitelja opterećena pravom stvarne služnosti u korist nekretnine u vlasništvu tuženika. U ovom slučaju da bi bilo potrebno utvrditi je li se u konkretnoj stvari radi o stvarnoj služnosti i to tzv. kućnoj ili gradskoj služnosti u pozitivnom vidu po kojoj su tuženici, kao vlasnici povlasne nekretnine ovlašteni i imaju pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuđu zgradu (servitus oneris ferendi), odnosno umetnuti svoju gredu ili rožnik u tuđi zid (servitus tigni immitendi) i to upravo na poslužnoj nekretnini u vlasništvu tužitelja, obzirom da postojeće stanje u naravi traje dulje no što je to uobičajeni životni vijek jedne obitelji. U tom smislu ma ovom mjestu se ukazuje sudu ukoliko bi se činjenično utvrdilo postojanje prava služnosti tada bi opet tužbeni zahtjev bio neosnovan. Glede navoda pod točkom 5. predmetne tužbe za navesti je da je prilikom rečene rekonstrukcije – gradnje došlo do manjeg, prirodno skopčanog proboja obzirom na postojeće materijale kojima je izgrađen predmetni zid (kamena popuna), gdje je prilikom intervencije zamjene starih i dotrajalih nosivih greda novima došlo do manjeg proboja predmetnog zida na suprotnu stranu.
2.7 Tom prigodom po pozivu tužitelja na predmetnu nekretninu su pristupili: s jedne strane tužitelj s odvjetnicom SR i građevinskim vještakom ŽR, kojeg su angažirali da utvrdi činjenice i s druge strane PR i njegov nadzorni inženjer ZR. Tom prigodom da je utvrđena manja- neznatna šteta od proboja zida koju štetu su tuženici odmah sanirali, dok nije došlo do utvrđenja bilo kakve druge povrede, a tužitelji su se uvjerili da nema nikakvih povreda te su izjavili tuženicima da nemaju nikakvih zahtjeva ili tražbina po predmetnom događaju, tako da su tuženici zatečeni ovom tužbom.
2.8. Svakako navodi da je za istaći, a obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev smjera jednom opasnom stanju po život i zdravlje ljudi i sigurnost imovine. Iz postavljenog tužbenog zahtjeva lako se dade iščitati i šikana ili namjera šikanoznog postupanja tužitelja u cilju dovođenja tuženika i njihove imovine u opasnost. Ovakvo postupanje tužitelja bi svakako bilo protivno Općim ograničenjima prva vlasništva iz odredbe čl. 31. ZV-a prema kojem propisu vlasništvo obvezuje vlasnika da prilikom izvršavanja svoga prava postupa obzirno prema općim i tuđim interesima te da se vlasnik ne smije služiti svojim pravom s jednim ciljem da drugome šteti ili da ga smeta.
3. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom pred ovim sudom dana 17. rujna 2025. godine, tuženik pod 2), ističe u bitnome istovjetne navode kao i tuženik pod 1), a koji su navedeni pod točkom 2. obrazloženja ove odluke.
4. Podneskom zaprimljenim pred ovim sudom na ročištu održanom dana 13. listopada 2015., tuženik pod 1) je u bitnome naveo da postojeće stanje u naravi traje dulje no što je to uobičajeni životni vijek jedne obitelji, te da se od pamtivijeka, obzirom na specifičnost gradnje međusobno koristio granični zid za statiku obiju nekretnina, te je postavio protutužbeni zahtjev na utvrđenje prava stvarne služnosti u korist tuženika- protutužitelja kao i svakodobnog vlasnika povlasne nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] (k. č. br [katastarska čestica]) i čest. zgr. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]) upisano u zemljišnoknjižni uložak broj zk. ul. [broj ZK uloška], zemljišne knjige za k.o.o Split, a na teret tužitelja-protutuženika kao i svakodobnog vlasnika poslužen nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]) upisano u zemljišnoknjižni uložak broj zk. ul. [broj ZK uloška], Zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], kao pravo da se za potrebe te povlasne nekretnine služi poslužnom nekretninom na način da ima pravo nasloniti teret svoje zgrade na cijeli istočni/granični zid poslužne nekretnine i povlasne nekretnine, odnosno da ima pravo umetnuti svoje grede, konstruktivne dijelove zgrade i rožnik u cijeli istočni zid poslužen nekretnine kao tuđe zgrade, a tužitelji-protutuženici kao i svagdašnji vlasnik poslužne nekretnine mora to trpjeti (točka I izreke) ; uz ovlaštenje da su tuženici – protutužitelji ovlašteni temeljem ove presude zatražiti i ishoditi upis uknjižbe prava stvarne služnosti (točka II izreke) kao i da im naknade troškove parničnog postupka.
5. Navedena protutužba zavedena je pod poslovnim brojem P-10477/2015.
6. Radi utvrđenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica te radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije koja je priložena u spis, i to: zk izvatka za ZGR 2577, ZU 1107, K. O. [katastarska općina] , zk izvatka za ZGR 2567/3 i ZGR 2567/4 , ZU 16608, K. O. [katastarska općina] , zk izvatka za ZGR 2567/5, ZU 422, K. O. [katastarska općina] , kopije katastarskog plana, fotografija sa "Google Earth", dozvole za upotrebu izdane od strane Općinskog komiteta za urbanizam, građevinarstvo, imovinsko-pravne poslove, Odjel za urbanizam od 29.rujna 1988., Građevinske dozvole Komiteta za urbanizam, građevinarstvo, imovinsko-pravne, stambene i komunalne poslove od 25.veljače 1985., pregledom spisa Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša , Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo Klasa: 361-03/13-01/00088, PR GR i PR, odobrenja Konzervatorskog odjela u Splitu Klasa: UP/I-612-08/13-04/1650, Urbroj 532-04-16/1- 13-2 od 27.rujna 2013.; rješenje Konzervatorskog odjela u Splitu Klasa: UP/I-612-
08/13-08/0155, Urbroj:532-04-16/3-13-2 od 17.svibnja 2013.
6.2. Nadalje, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka FR te uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Tihomira Duvnjaka i stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ranka Kurira, koji su sačinili pisani nalaz i mišljenje (list 155-161, list 175-198), kao i njihovim usmenim iznošenjem nalaza i mišljenja. Konačno, izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića i stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina MR, koji su sačinili pisani nalaz i mišljenje (list 279-283, list 288-316), kao i njihovim usmenim iznošenjem nalaza i mišljenja.
6.3. Sud je odustao od izvođenja daljnjih, po strankama predloženih, a neprovedenih dokaza jer je smatrao da je činjenično stanje temeljem izvedenih dokaza i dokazivanja spornih činjenica u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenjem meritorne odluke.
7. Na ročištu održanom dana 3. prosinca 2024., tuženika pod 1) – protutužitelja je povukao protutužbeni zahtjev, sa kojim povlačenjem tužbe su se tužitelji pod 1) do 8) usuglasili podneskom od 10. prosinca 2024. (list 277 spisa), te su u odnosu na isti popisali parnični trošak.
7.2 Zbog navedenoga, a pozivom na članak 193. st. 2. ZPP, riješeno je kao pod točkom I izreke rješenja.
8. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.
9. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.
10. Predmet spora u ovoj fazi postupka predstavlja zahtjev tužitelja pod 1) – 8) spram tuženika pod 1) i pod 2) , za nalaganjem da isti iz stražnjeg nosivog zapadnog zida objekta sagrađenog na nekretnini sagrađenog na nekretnini kčbr. ZGR [katastarska čestica], zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uklone sve građevinske elemente koji pripadaju i koji služe njihovom objektu sagrađenom na nekretnini kčbr. ZGR [katastarska čestica], zk uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te dovođenjem u prijašnje građevinsko stanje stražnji nosivi (zapadni) zid objekta sagrađenog na nekretnini kčbr. ZGR [katastarska čestica], ZU 1107, K. O. [katastarska općina].
11. Tijekom postupka među strankama nije bilo sporno da su tužitelji pod 1) – 8 ) zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnine označene kao ZGR 2577, ZU 1107, K. O. [katastarska općina], i to tužitelj pod 1)
11.2. Nije bilo sporno ni to da su tuženici pod 1) i pod 2) zemljišnoknjižni suvlasnici susjednih nekretnine označenih kao ZGR 2567/3, ZU 16608, k. o. [katastarska općina]; ZGR 2567/4, ZU 16608, K. O. [katastarska općina] te nekretnine označene kao ZGR 2567/5, ZU 422, K. O. [katastarska općina].
12. Kao sporno je valjalo utvrditi jesu li tuženici pod 1) i pod 2) izvođenjem građevinskih radova na navedenim nekretninama u svome vlasništvu (ZGR 2567/3, K. O. [katastarska općina]) , povrijedili vlasnička prava tužitelja pod 1) i pod 2) na nosivom zidu na katu njihove kuće (ZGR 2577, K. O. [katastarska općina]), koje nekretnine su susjedne nekretnine, odnosno jesu li tuženici pod 1) i pod 2) ugrađivanjem betonske grede za postavljanje betonske deke u svome objektu izvršili proboj nosivog zida tužiteljeve nekretnine i time ugrozili statiku njihovog objekta te jesu li, posljedični, dužni ukloniti sve ugrađene građevinske elemente i prostor vratiti u prvobitno stanje.
13. Naime, tuženici pod 1) i pod 2) tijekom postupka ističu u bitnome da nekretnina tuženika oznake ZGR 2567/3 i nekretnina tužitelja oznake ZGR 2577, sve K. O. [katastarska općina] , koje u naravi predstavljaju susjedne, međašne nekretnine, imaju zajednički zid koji ih dijeli te da su u njemu oduvijek, dakle i prije spornog građevinskog zahvata, bili položeni nosivi elementi, nužni za statiku zgrada. Predmetni zid da je tijekom stoljeća nadograđivan, obnavljan, nadopunjavan, te da se u svakom slučaju radi o zajedničkom zidu koji se tokom vremena formirao kao jedinstveni zid koji zadire unutar granica spornih nekretnina te je oduvijek služio kao nosivi zid susjednih zgrada.
14. Iako u tužbi tužitelji ne navode pravnu osnovu tužbenog traženja, iz činjeničnog supstrata i sadržaja tužbenog zahtjeva, proizlazi kako tužitelji pod 1) – 8 ) (dalje: tužitelji) traže zaštitu svog vlasništva od uznemiravanja kakva je propisana odredbom iz članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 114/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 dalje: ZV).
15. Pravom vlasničkom tužbom za prestanak uznemiravanja ili negatorijskom tužbom (actio negatoria) tužitelj kao vlasnik - posjednik zahtijeva od osobe koja ga na bilo koji način, ali ne oduzimanjem posjeda, bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti da prestane s uznemiravanjem (čl. 167. st. 1. ZV). Da bi ostvario zaštitu prava vlasništva ovom tužbom, tužitelj mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo te da ga tuženik uznemirava u izvršavanju ovlasti na stvari, dok je na tuženiku teret dokazivanja da uznemiravanje nije bespravno (čl. 167. st. 2. ZV).
16. Pri tome, vlasnik stvari mora dokazati da je uznemiravanje učinjeno, ali na njemu ne leži teret dokaza da je uznemiravanje bespravno. Sama činjenica da ga je netko na određeni način ograničio u vlasničkim ovlastima, tužitelja legitimira na zaštitu.
16.2. Tuženik koji tvrdi da je radnju uznemiravanja poduzeo, jer mu na to pripada pravo, dužan je dokazati postojanje prava ili ovlasti na poduzimanje konkretne radnje uznemiravanja ili obvezu tužitelja da trpi takve radnje.
17. Obzirom na spornu činjenicu uznemiravanja tužiteljevog prava vlasništva na zidu koji dijeli susjedne nekretnine u vlasništvu parničnih stranaka, odnosno činjenicu vlasništva toga zida, prvenstveno je tijekom postupka valjalo utvrditi predstavlja li sporni, nosivi zid, zajednički zid ili se radi o vlastitom zidu tuženika pod 1) i pod 2) , a posljedično i činjenicu jesu li tužitelji uznemiravani u ostvarivanju svoga prava vlasništva radnjama koje su pobliže opisane u činjeničnom supstratu tužbe.
18. Naime, odredbama ZV o susjedskim pravima, uređuju se odnosi između konkurirajućih pravnih vlasti vlasnika susjednih nekretnina, odnosno rješava se pitanje sukoba pravnih vlasti dvaju ili više prava vlasništva na nekretninama. Tim se pravilima, s gledišta susjedskopravne zajednice u razgraničavanju pravnih sfera vlasnika susjednih nekretnina, ograničava izvršavanje pravne vlasti pojedinih vlasnika/susjeda glede njihovih nekretnina, pri čemu pravila o susjedskim pravima mogu na strani vlasnika nekretnine izazvati na strani vlasnika nekretnine dužnost trpljenja, propuštanja ili činjenja u korist vlasnika druge nekretnine iz susjedskopravne zajednice, kao i pravo zaštite od ponašanja kojima se narušava ravnoteža u izvršavanju prava vlasništva u susjedskoj zajednici.
19. Tako je člankom 101. st. 1. ZV propisano da su ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda.
19.2. S druge pak strane, člankom 102. st. 1. ZV određeno je da je ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika, nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište.
20. Radi utvrđenja navedene sporne činjenice, tijekom postupka je izveden dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Tihomira Duvnjaka i stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ranka Kurira, koji su sudu dostavili pisani nalaz i mišljenje.
21. Tako iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Tihomira Duvnjaka (list 155-160) u bitnome proizlazi da se, prema podacima Područnog ureda za katastar Split, kat. čest. [katastarska čestica] (zk. - čest. zgr. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] vodi kultura zgrada pov. 38 m2, upisanih posjednika RR, KR, OR i DR za po ¼ dijela, a da se kat. čest. [katastarska čestica] (zk- čest. zgr. [katastarska čestica]) se vodi kulture zgrada mješovite uporabe pov. 59 m2, a upisana posjednika Grad Split.
21.2. Uvidom u spis predmeta te arhivu katastarskih podloga ( izvorne Skice mjerenja iz 1964. godine kada je stupio na snagu novi premjer za k. o. [katastarska općina]), vještak navodi da je utvrdio da nigdje nije jednoznačno označena pripadnost spornog zida, niti nekretnini tužitelja niti nekretnini tuženika, slijedom čega je vještak mišljenja da sporna granica ide sredinom zida koji je granica između čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
21.3. Sam položaj i oblik predmetnih nekretnina kat.čest. u odnosu na susjedne kat.čest. prikazan je na grafičkom prikazu ovog vještva (list spisa 157-160).
22. Na ovako izneseni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, koji je, iznoseći svoj usmeni nalaz i mišljenje na raspravi održanoj dana 28. veljače 2022., u cijelosti ostao pri nalazu i mišljenju, stranke su iznijele prigovore koji se nisu mogli ukloniti njegovim ponovnim saslušanjem, slijedom čega je sud u daljnjem tijeku postupka odredio izvođenje dokaza novim vještačenjem po vještaku geodetske struke Ivanu Barbaliću (članak 261. st. 2. ZPP).
23. Naime, stalni sudski vještak za geodeziju Tihomir Duvnjak je, glede odlučne činjenice pripadnosti spornog zida, naveo kako je uvidom u spis predmeta te arhivu katastarskih podloga ( izvorne Skice mjerenja iz 1964. godine kada je stupio na snagu novi premjer za k. o. [katastarska općina]), utvrdio da nigdje nije jednoznačno označena pripadnost spornog zida, niti nekretnini tužitelja niti nekretnini tuženika, slijedom čega da je mišljenja da sporna granica ide sredinom zida koji je granica između čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
23.2. Jasno je da se vještačenje kao dokazno sredstvo u parničnom postupku provodi radi utvrđivanja spornih činjenica, a u konkretnom slučaju i iz javno dostupnih arhivskih katastarskih podloga, izvadaka iz katastara zemljišta, dakle svih javnih isprava kojima se može utvrditi pripadnost spornog zida. Cijeneći činjenicu da se predmetni zid nalazi u strogom centru grada Splita, da se radi o nekretninama koje su pod zaštitom konzervatora, za zaključiti je da se imenovani stalni sudski vještak nije prilikom izrade nalaza i mišljenja nije u cijelosti koristio adekvatnom javno dostupnom dokumentacijom i arhivskim snimkama, kojima bi mogao sa sigurnošću utvrditi pripadnost spornog zida.
23.3. Za navesti je da je navedenom sudskom vještaku omogućeno da na raspravi otkloni nedostatke svoga nalaza i mišljenja, međutim, isti je i nakon rasprave i postavljanja pitanja od strane stranaka, čime je u cijelosti omogućeno načelo kontradiktornosti, u cijelosti ustrajao u nalazu i mišljenju koje je prethodno iznio u pisanom obliku.
24. Imenovani stalni sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić je nakon uviđaja na licu mjesta održanog 3. prosinca 2024., sudu dostavio pisani nalaz i mišljenje, u kojem je identificirao sporni zid.
24.2. Tako iz njegovoga pisanog nalaza i mišljenja proizlazi da je u svrhu izrade Nalaza i mišljenja, preuzet je službeni digitalni katastarski plan (OSS zahtjev br: 1305037/2024), te je isti preklopljen sa stanjem na terenu.
24.3. Iz arhivske građe Područnog ureda za katastar, pribavljen je Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama i drugim građevinama na k. č. [katastarska čestica], sve u K. O. [katastarska općina], oznaka elaborata S 101-01/14, ovjeren od nadležnog Ureda za katastar pod Klasa: 932-06/4- 02/43, Urbroj: 541-26-01/1-14-4, 27.02.2014. god. Sastavni dio elaborata je i Geodetsko situacijski nacrt, iz kojega su preuzeti podaci o tijeku međa, te zidova na predmetnim česticama (Prilog 1).
24.4. Dana 03. prosinca.2024. godine izvršen je terenski očevid, te se vještak, sukladno nalogu suda očituje kako slijedi:
- č. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta predstavlja lik označen točkama A-B-C- D-E-F-A, šrafiran plavom bojom.
- č. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta predstavlja lik označen točkama C-G- H-I-J-D-C, šrafiran zelenom bojom.
- Na Skici lica mjesta linijom L-K označena je lokacija niša u zidu, a kojoj se pristupilo na drugom katu objekta anagrafske oznake Dobrić 4.
- Na Skici lica mjesta, točkama C-G-L-K-J-D-C, označen je sporni zid, šrafiran crvenom bojom, u kojem se nalazi predmet spora, a koji je položen u cijelosti na č. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].
25. Dakle, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, za koje ovaj sud drži da je sačinjeno u skladu sa pravilima struke i suvremenim dostignućima znanosti, a utemeljeno je na javno dostupnim podacima arhivske građe Područnog ureda za katastar, odnosno na Geodetskom elaboratu za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama i drugim građevinama na k. č. [katastarska čestica], sve u K. O. [katastarska općina], oznaka elaborata S 101-01/14, ovjeren od nadležnog Ureda za katastar pod Klasa: 932-06/4- 02/43, Urbroj: 541-26-01/1-14-4, 27.02.2014. god, čiji je sastavni dio i Geodetsko situacijski nacrt, iz kojega su preuzeti podaci o tijeku međa, te zidova na predmetnim česticama (a koje isprave imaju dokaznu snagu javne isprave), jasno proizlazi da je sporni zid položen u cijelosti na čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja je vlasništvo tuženika pod 1) i pod 2).
26. O samom načinu gradnje predmetnih nekretnina, obzirom da je riječ o strogom centru grada Splita, se u svome pisanom nalazu i mišljenju dostavljenom sudu 16. siječnja 2025. (list 288-317), nakon uviđaja na licu mjesta, referirao stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ivana Mijanović.
26.2 Tako iz njegovog pisanog nalaza i mišljenja u bitnome proizlazi da nekretnina tužitelja u naravi predstavlja stambeno-poslovni objekt etažnosti Pr+2Kt+Pkt, na čijem 2. katu se nalazi mjesto oštećenja u zidu, točnije mjesto na kojem je vidljivo izbijanje čeličnog He20 profila (t_pojasnice 18 mm). Položaj probijanja čeličnog profila je u niši zida od opeke, koja niša je dimenzija 0,85 m x 1,48 m, dubine 35 cm. Oštećenje u zidu je na površini od cca 0,5 m x 0,5 m. Dubina niše je 35 cm te je proboj napravljen dodatnih 5 cm u odnosu na plohu niše odnosno sveukupno na dubini od cca 40 cm, te je jasno da je čelični profil izveden unutar ½ širine zida od strane tuženika.
26.3. Vezano na dostavljeno vještvo, odnosno nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju, Ivana Barbalića, iz prosinca 2024. u kojemu je utvrđeno da se sporni zid u kojem je došlo do oštećenja nalazi na k. č. [katastarska čestica], k. č. zgr. [katastarska čestica], odnosno čestici na kojoj se nalazi nekretnina tuženika, te u kojemu je prikazan položaj i spornog zida i niše u predmetnom zidu, sve smješteno na navedenoj čestici, vještak MR je iznio mišljenje, postupajući prema predmetu vještačenja određenom od strane suda, kako slijedi:
- za sporni zid je, prema nalazu sudskog vještaka za geodeziju, utvrđeno da se isti nalazi na k. č. [katastarska čestica] (k. č. zgr. [katastarska čestica]), no napominje da se u konstruktivnom smislu radi o zidu koji je u funkciji nosivog zida za obje nekretnine, a koji se kao takav tretira kao zajednički za obje nekretnine, kako nekretnine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (k. č. zgr. [katastarska čestica]) tako i nekretnine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (k. č. zgr. [katastarska čestica]),
- da se, sukladno Zakonu, ovdje radi svakako o prekoračenju međe građenjem na susjednoj čestici tj. nekretnina u vlasništvu tužitelja da je dograđena na zidu koji je prema nalazu I potvrđenom elaboratu ovlaštenog geodeta u vlasništvu Tuženika;
-da su tri vanjska obodna zida objekta tužitelja izvedena od kamena, dok je sporni zid izveden od opeke te da je isti prema kazivanju Tužitelja, a i prema vidljivim vanjskim obrisima (gabaritima) nekretnine, vidljivo je da su zadnje dvije etaže objekta (II. Kat te potkrovlje) nadograđene na inicijalno izgrađenu etažu prizemlja i I. Kata, i to u širim gabaritima, što da je i vidljivo po obrisu, odnosno geometriji postavljenog oluka;
-iz navedenog da proizlazi da je izvedbom nadogradnje II. Kata i potkrovlja, nekretnina tužitelja proširena na susjednu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (k. č. zgr. [katastarska čestica]) te da je defakto naslonjena na zid u vlasništvu tuženika (nekadašnji stari bedem), a vezano za temelj, da je jasno kako se zid nalazi na nekretnini u vlasništvu tuženika, da se u naravi opterećenje prenosi na stari zid te na temelje koji se nalaze na čestici tuženika, no slijedom navoda o zidu kao zajedničkom (u naravi se radi o jednom zidu konstruktivno povezanom s oba objekta), tako se i temelj može smatrati zajedničkim dijelom konstruktivne cjeline na kojoj je izgrađeno više nekretnina, no isti je nesporno sastavni dio nekretnine tuženika;
-da je očevidom utvrđeno da je u sporni zid ugrađen čelični profil visine 20 cm, debljine pojasnice t=18 mm, a koliko ukupno takvih elemenata je ugrađeno, da vještak ne može nagađati, s obzirom da navedeno na licu mjesta nije vidljivo; da je za nekretninu tuženika na očevidu je prikazana UPORABNA DOZVOLA KLASA: UP/I 361-05/14-01/00101, od 17.03.2014. godine, pravomoćna od 17.03.2014. godine, a koja je u skladu s građevinskom dozvolom KLASA: 361-03/13-01/00088, URBROJ: 2181/01-03-01/10-13-0009 od 18.10.2013. godine a iz čega je jasno da su svi radovi izvedeni sukladno Zakonskoj proceduri.
- da vještak vizualnim pregledom, osim lokalnog oštećenja proboja čeličnog profila u zid, nije utvrdio nikakva druga oštećenja (pukotine i sl), a koja bi mogla biti uzrokom narušavanja mehaničke otpornosti i stabilnosti, a da su radovi potrebni radi uspostave ranijeg stanja, obzirom na sporni zid: radovi sanacije predmetnog oštećenja na način da se oštećena površina zida od opeke zapuni polimer cementim mortom u površini od cca 0,5 m x 0,5 m; potom je potrebno cijelu površinu niše ojačati armaturnom mrežicom od staklenih vlakna sa fleksibilnim ljepilom za ljepljenjem, nakon čega slijedi gletanje i bojanje.
- s obzirom na malu površinu oštećenja, izlaza na teren i procjena radova od strane zidara/soboslikara, uz izvršenje svih radova, uključivo i sav materijal procjenjuje se ne 800,00 EUR + PDV;
-da su tuženici sve radove izveli u skladu sa zakonskom procedurom, jer su u trenutku uviđaja prikazana uporabna dozvola Klasa: UP/I 361-05/14-01/00101, od 17.03.2014. godine, pravomoćna od 17.03.2014. godine, a koja je u skladu s građevinskom dozvolom KLASA: 361-03/13-01/00088, URBROJ: 2181/01-03-01/10- 13-0009 od 18.10.2013. godine, a iz čega je jasno da su svi radovi izvedeni sukladno zakonskoj proceduri te da je za pretpostaviti je da je nadležno tijelo istu izdalo u skladu sa svom relevantnom zakonskom regulativom I poštivajući predviđene procedure i svu nužnu dokumentaciju i odobrenja;
-zaključno, temeljem provedenog očevida i prikupljenih informacija, vještak je mišljenja sam da se nastala šteta može sanirati za prethodno navedeni iznos, a ista je nastala u konstruktivno zajedničkom zidu koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (k. č. zgr. [katastarska čestica]) u vlasništvu tuženika.
27. Nakon primitka pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića i stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina MR, tužitelji pod 1) do 8) su iznijeli prigovore na pravilnost i potpunosti istih, pa je sud, u smislu članka 260. st. 1. ZPP, pozvao vještake da se na raspravi održanoj 24. studenoga 2025., očituju o prigovorima i usmeno iznesu svoj nalaz i mišljenje.
28. Tako je tužitelj u bitnome prigovorio nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke, navodeći da je za izradu nalaza i mišljenja korišteni neprovjerljivi podatci te da se vještačenje trebalo usmjeriti na rekonstrukciju povijesnog stanja parcele, a ne na novije izmjere, koje da, prema mišljenju tužitelja, imaju ograničenu, čak sekundarnu važnost u odnosu na vlasnička prava koja se ostvaruju više od jednog stoljeća.
28.2. Stalni sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić se referirao na iznesene prigovore tužitelja pisanim podneskom zaprimljenim pred ovim sudom dana 11.rujna 2024. (list 390), u kojemu je u bitnome naveo da je u cijelosti postupljeno prema predmetu vještačenja i zadatku koji je odredio sud; da novije' izmjere predstavljaju vjerodostojne podatke iz službeni evidencija, te da su iste korištene pri izradi Nalaza i mišljenja. Nadalje, da arhitektonske snimke, te podaci Konzervatorskog odjela, ne predstavljaju službene podatke o tijeku međa, te time ne predstavljaju opseg rada vještaka za geodeziju. Zaključno, vještak navodi da su u nalazu i mišljenju navedeni i priloženi dokumenti nadležnog Katastarskog ureda, koji su sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina službeni i provjerljivi. U bitnome je istovjetno iskazao na raspravi od 24. studenoga 2025., nakon čega tužitelj nisu imali daljnjih primjedbi ni pitanja vještaku.
29. U odnosu na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo MR, tužitelji su iznosili prigovore da isti ne bi bio ovlašten utvrđivati vlasništvo, odnosno odlučivati čiji je zid u pravnom smislu jer da se tu radi o pravnim pitanjima, da nije jasno temeljem čega zaključuje da je sporni zid u vlasništvu tuženika; da je potrebno utvrditi koji je zid stariji jer su obodni zidovi od kamena, a sporni zid od opeke, te da eventualno postojanje dozvola i legalnost radova nema nikakav utjecaj na pitanje vlasničkih prava.
29.3. Stalni sudski vještak za graditeljstvo MR se na ročištu održanom 24. studenoga 2025., u bitnome očitovao na iznesene prigovore, navodeći da je utvrđenja o vlasništvu spornog zida temeljio na nalazu i mišljenju vještaka geodeta, gdje je nesporno utvrđeno čiji je zid; da je u samom elaboratu prikazao dimenziju sporne niše, dimenziju proboja i dimenziju samog zida, te da je nedvojbeno utvrđeno da se čelični profil nalazi na istočnoj polovici zida; vezano za prigovore koji se odnose na sam materijal gradnje zida, vještak navodi da se izjasnio u vještvu da je sporni zid stariji od objekta koji je dograđen na isti, te da je iz navedenoga vidiljiva razlika u korištenju materijala gradnje.
29.4. Nadalje, vještak pojašnjava da se konstruktivno, bez obzira na vlasništvo, radi o zajedničkom zidu, jer da bi se eventualnim uklanjanjem istoga narušila statika i jednog i drugog objekta (objekta tužitelja i objekta tuženika), te da, uzimajući u obzir povijesne promjene, odnosno tijek gradnje u Dioklecijanovoj palači i na spomenutim nekretninama, da je razvidno da je sporni zid stariji od obe nekretnine te da se na isti prvo dogradio tuženik, prije pretpostavlja više stotina godina, u osnovnim gabaritima, a da se naknadno na zid dogradio i sam tužitelj.
29.5. Navedeno da je razvidno iz promjena poprečnog presjeka zgrada, odnosno širine zgrade tužitelja koja da je različita po katovima. Kako se mijenjala tehnologija gradnje, da je nesporno pravo rekonstrukcije objekta u postojećim gabaritima, a što da je izvršeno postavljanjem čeličnih profila u polovinu zida na strani tuženika.
29.6. Osim materijalne štete u prostoru tužitelja, da nema nikakve druge štete nema, a vještak zaključno navodi da bi svojatanje zida od strane tužitelja značilo potencijalnu mogućnost rušenja u slučaju dogradnje , promjena sadašnjih ili budućih vlasnika, no da bi se samim rušenjem ugrozila statika i stabilnost objekta tuženika, što da ukazuje da se radi o zajedničkom zidu, bez obzira na stvarno-pravno vlasništvo zida.
30. Nakon ovako iznesenog usmenog očitovanja, tužitelji nisu imali daljnjih primjedbi niti su iznosili daljnje prigovore, već su predložili zaključenje raspravljanja. Tuženici nisu ni iznosili nikakve prigovore nakon primitka nalaza i mišljenja imenovanih stalnih sudskih vještaka.
31. Naprijed iznesenim usmenim iznošenjem nalaza i mišljenja imenovanih stalnih sudskih vještaka Ivana Barbalića i MR, u cijelosti su otklonjeni prigovori tužitelja na pravilnost i potpunost nalaza i mišljenja, slijedom čega ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje istih kao pravilne, temeljite i izrađene u skladu sa pravilima struke.
32. Jasno je da subjektivno nezadovoljstvo stranke i paušalni prigovori pisanim nalazima i mišljenjima vještaka geodetske i građevinske struke, a koji nalazi su sačinjeni u skladu sa pravilima struke, nakon pregleda svih isprava koje prileže sudskom spisu, temeljeno na službenim podacima Ureda za katastar, te odgovarajućim izdanim građevinskim dozvolama (koje predstavljaju javne isprave), ne čine nalaz i mišljenje nepotpunim, proturječnim niti nejasnim. Ovo posebno u okolnostima u kojima su vještaci pozvani usmeno na raspravu radi očitovanja, gdje je omogućeno kontradiktorno raspravljanje i postavljanje pitanja, na koje je i u cijelosti odgovoreno.
33. Stoga ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića i stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina MR kao potpune, valjano argumentirane i stručno utemeljen, te izrađene u skladu sa pravilima struke, koristeći vjerodostojne podatke iz službenih evidencija.
34. Temeljem rezultata provedenog dokaznog postupka, zaključiti je, da se sporni zid, koji je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića (list 283) označen točkama C-G-L-K-J-D-C, šrafiran crvenom bojom, u kojem se nalazi predmet spora, te sporna lokacija – niša u zidu (označena linijom L-K), u cijelosti položen na ZGR 2567/3, K. O. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika pod 1) i pod 2).
35. U okolnostima konkretnog slučaja, kada su nekretnine stranaka susjedne, odnosno dijeli ih upravo taj sporni zid, za koji je tijekom postupka utvrđeno da je položen na nekretnini u vlasništvu tuženika, ali u konstruktivnom smislu predstavlja zajednički zid za obje nekretnine, jer se na taj sporni zid, koji je stariji od obe nekretnine, prvo nadogradio tuženik pred više od stotina godina, da bi se kasnije, nadogradnjom kata, na isti zid nadogradio i tužitelj (obzirom na specifičnost gradnje i povijesnih okolnosti u strogom centru grada Splita), za zaključiti je da se kao mjerodavno materijalno pravo ima primijeniti odredba članka 102. st. 1. ZV, prema kojoj ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika, nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište.
36. Dakle, sporni zid predstavlja isključivo vlasništvo tuženika pod 1) i pod 2), a ne suvlasništvo tužitelja pod 1) – 8 ) i tuženika pod 1) i pod 2) , obzirom da je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da se ne radi o zajedničkom zidu u smislu članka 101. st. 1. ZV, koji bi predstavljao suvlasništvo parničnih stranaka.
37. Stoga je, u okolnostima konkretnog slučaja, tužbeni zahtjev usmjeren na zabranu uznemiravanja i nalaganje tuženicima da isti iz stražnjeg nosivog zapadnog spornog zida, uklone sve građevinske elemente koji pripadaju i koji služe njihovom objektu sagrađenom na nekretnini kčbr. ZGR [katastarska čestica], zk uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te dovođenjem u prijašnje građevinsko stanje stražnji nosivi (zapadni) toga zida, u cijelosti neosnovan.
38. Zaključno, provedenim vještačenjima je jasno utvrđeno da izvedenim radovima od strane tuženika nije došlo do narušavanja mehaničke otpornosti i stabilnosti nekretnine tužitelja, već je vizualnim pregledom vidljivo lokalno oštećenje proboja čeličnog profila u zid, koje oštećenje je vidljivo i na fotografijama priloženima u nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke MR.
38.2. Sud se u obrazloženju ove odluke nije referirao na način reparacije štete za koju je utvrđeno da je nastala na drugom katu tužiteljeve nekretnine u vidu oštećenja u zidu, i to uslijed radova koje su izvodili tuženici, jer tužbeni zahtjev nije ni postavljen na naknadu nastale štete. Naime, u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva stranaka, a takav zahtjev za naknadom štete (o čijoj se mogućnosti reparacije izjasnio sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina), tužitelji nisu postavili.
39. Slijedom iznijetog i obrazloženog, odlučeno je kao pod točkom I izreke.
40. Nakon što je odlučeno o glavnoj stvari, valjalo je donijeti odluku i o troškovima parničnog postupka.
41. Odluka o troškovima parničnog postupka u odnosu na tužbeni zahtjev, temelji se na članku 154. stavku 1., članku 155. i članku 164. ZPP. Imajući na umu navedene zakonske odredbe, ovaj sud smatra da tuženicima pod 1) i pod 2) pripada cjelokupan trošak postupka.
42. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir u tužbi označena vrijednost predmeta spora u iznosu od 500.000,00 kn / 66.361,40 eura te Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23., dalje: Tarifa), prema kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 EUR (Tbr. 54 Tarife).
43. S obzirom na odredbe Tarife kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, tuženiku pod 1) su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:
-sastav odgovora na tužbu od 17. rujna 2015., (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
- zastupanje na ročištu od 13. listopada 2015. na kojem se raspravljalo o procesnim pitanjima (Tbr 9/2 Tarife), iznos od 500,00 eura;
- sastav podneska od 20. listopada 2025. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 11. siječnja 2016. na kojemu se raspravljalo o procesnim pitanjima (Tbr 9/2 Tarife), iznos od 500,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 6. rujna 2017. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 30. listopada 2017. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 11. prosinca 2017. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 11. lipnja 2021. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 28. veljače 2022. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-sastav obrazloženog podneska od 9. svibnja 2022. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 11. srpnja 2022. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-sastav podneska od 30. kolovoza 2022. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
- zastupanje na ročištu od 30. rujna 2022. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 30. studenoga 2022. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 5. lipnja 2024. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 3. prosinca 2024. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-sastav podneska od 24.siječnja 2025. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-sastav podneska od 24. travnja 2025. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-sastav podneska od 3. lipnja 2025. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-sastav podneska od 3. studenoga 2025. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 24.studenoga 2025. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-pristup na ročište radi objave presude (Tbr 9/5 Tarife), iznos od 100,00 eura, dakle ukupni iznos od 20.100,00 eura.
43.2. Tuženiku pod 1) nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu, obzirom da ta pristojbena obveza dospijeva po pravomoćnom okončanju postupka, za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, niti trošak sudske pristojbe na presudu, jer je obveznik plaćanja plaćanja sudske pristojbe na odluku prvostupanjskog suda, osoba koja pokreće postupak. Nadalje, nije mu priznat ni trošak predujma jer iz stanja spisa ne proizlazi da je tuženik pod 1) uplatio ikakve predujmove.
43.3. Na ukupni iznos od 20.100,00 eura na ime troškova ovog parničnog postupka, tuženiku pod 1) je dosuđena i tražena zatezna kamata tekuća od dana presuđenja do isplate (članak 151. st. 3. ZPP u vezi sa člankom 29. st. 2. ZOO).
44. S obzirom na odredbe Tarife kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, tuženiku pod 2) su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:
-sastav odgovora na tužbu od 17. rujna 2015., (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
- zastupanje na ročištu od 13. listopada 2015. na kojem se raspravljalo o procesnim pitanjima (Tbr 9/2 Tarife), iznos od 500,00 eura;
- sastav podneska od 28. listopada 2025. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 11. siječnja 2016. na kojemu se raspravljalo o procesnim pitanjima (Tbr 9/2 Tarife), iznos od 500,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 6. rujna 2017. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 30. listopada 2017. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 11. prosinca 2017. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 11. lipnja 2021. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 28. veljače 2022. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-sastav obrazloženog podneska od 5. srpnja 2022. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 11. srpnja 2022. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-sastav podneska od 21. rujna 2022. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
- zastupanje na ročištu od 30. rujna 2022. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 30. studenoga 2022. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 5. lipnja 2024. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 3. prosinca 2024. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-sastav podneska od 16.siječnja 2025. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-sastav podneska od 9. travnja 2025. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-sastav podneska od 23. svibnja 2025. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-sastav podneska od 20. lipnja 2025. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-zastupanje na ročištu od 24.studenoga 2025. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 1.000,00 eura;
-pristup na ročište radi objave presude (Tbr 9/5 Tarife), iznos od 100,00 eura, dakle ukupni iznos od 20.100,00 eura, što uvećano za PDV po stopi od 25 % (5.025,00 eura), daje iznos od 25.125,00 eura.
44.2. Tuženiku pod 2) nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu, obzirom da ta pristojbena obveza dospijeva po pravomoćnom okončanju postupka, za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, niti trošak sudske pristojbe na presudu, jer je obveznik plaćanja plaćanja sudske pristojbe na odluku prvostupanjskog suda, osoba koja pokreće postupak. Nadalje, nije mu priznat ni trošak predujma jer iz stanja spisa ne proizlazi da je tuženik pod 2) uplatio ikakve predujmove.
44.3. Na ukupni iznos od 25.125,00 eura na ime troškova ovog parničnog postupka, tuženiku pod 2) je dosuđena i tražena zatezna kamata tekuća od dana presuđenja do isplate (članak 151.st.3. ZPP u vezi sa člankom 29.st.2. ZOO).
45. Konačno, kako je već navedeno, punomoćnik tuženika pod 1) je na ročištu održanom 3. prosinca 2024., povukao protutužbeni zahtjev koji se odnosi na utvrđenje prava stvarne služnosti. Na navedenom ročištu je bio prisutan punomoćnik tužitelja pod 1) do 8), koji se u odnosu na povlačenje protutužbenog zahtjeva, očitovao tako da je naveo da se obvezuje u roku od petnaest dana od dana održavanja ročišta , očitovati o tome pristaje li na povlačenje protutužbenog zahtjeva.
45.2. U daljnjem tijeku postupka, podneskom zaprimljenim pred ovim sudom dana 10.prosinca 2024., tužitelji pod 1) – 8) su naveli da pristaju na povlačenje protutužbe te su podnijeli zahtjev za naknadom troškova.
46. Člankom 158. st. 1. ZPP, propisano je da je tužitelj koji povuče tužbu ili se odrekne tužbenog zahtjeva dužan je tuženiku naknaditi troškove postupka.
47. Tako je tužiteljima pod 1) – 8), u odnosu na protutužbeni zahtjev na utvrđenja prava stvarne služnosti koji je tuženik pod 1) povukao, valjalo priznati jednokratnu nagradu od 250 bodova za četiri obavljene radnje prema Tbr 7/2 toč. 2. Tarife, i to za radnje koje se odnose na sastav odgovora na protutužbu od 12. studenoga 2015., zastupanje na ročištu održanom 11. siječnja 2016., 6. rujna 2017., 30.listopada 2017.), odnosno ukupno 500,00 eura uvećano za PDV po stopi od 25 % (125,00 eura), dakle 625,00 eura.
47.2. Nadalje, tužiteljima pod 1) – 8), primjenom Tbr 7/2 toč. 2. Tarife, za svaku daljnju radnju pripada trošak od 50 bodova za svaku daljnju radnju koja je bila potrebna za vođenje postupka, (do ročišta na kojemu je protutužba povučena) i to za trošak zastupanja na ročištima održanima 11. prosinca 2017., 2. veljače 2021., 26. ožujka 2021., 11. lipnja 2021., 28. veljače 2022., 11. srpnja 2022., 30. rujna 2022., 30. studenoga 2022., 5. lipnja 2024., 3. prosinca 2024., dakle ukupno 500 bodova, što uzimajući u obzir vrijednost boda od 2,00 eura te uvećano za PDV po stopi od 25 % (250,00 eura), daje iznos od 1.250,00 eura. Navedeni je iznos valjalo uvećati za iznos od 625,00 eura za 4 obavljene radnje, čime se došlo do ukupnog iznosa od 1.875,00 eura.
47.3. Tužiteljima pod 1) – 8 ) / protutuženicima nije priznat trošak sastava podnesaka jer isti, prema stavu ovog suda, nisu ni bili potrebni za vođenje postupka po protutužbenom zahtjevu, niti su se u njima referirali na postavljeni protutužbeni zahtjev.
47.4. Dakle, tužiteljima pod 1) – 8) / protutuženicima je na ime troškova parničnog postupka po protutužbi, dosuđen ukupan iznos od 1.875,00 eura sa traženom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja odluke do isplate (članak 151.st.3. ZPP u vezi sa člankom 29.st.2. ZOO).
45. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao pod točkama II, III i IV izreke rješenja.
U Splitu, 9. siječnja 2026.
Sutkinja:
Ivana Jukić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.
DNA:
- tužiteljima pod 1) – 8) po punomoćniku
- tuženiku pod 1) po punomoćniku
- tuženiku pod 2) po punomoćniku
- u spis
