REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: P–860/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru po sucu tog suda Marku Baraki, u pravnoj stvari tužitelja JS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku mr.sc. Ivi Brkiću, odvjetniku u Zadru, protiv tužene OTP banka d.d. Split, Domovinskog rata 61, OIB:52508873833, zastupana po punomoćnicima iz odvjetničkog društva Žurić i partneri d.o.o. iz Zagreba, Savska cesta 32, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 04. prosinca 2025. godine u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja VS, odvjetničke vježbenice u odvjetničkom uredu mr.sc. Ive Brkića odvjetnika u Zadru i u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika tuženika, te nakon objave dana 9. siječnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se kao neosnovan osnovni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I.Nalaže se Tuženiku: OTP banka d.d. Split, Domovinskog rata 61, OIB:52508873833 da Tužitelju: JS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplati iznos od 18.885,04 eura zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na dio tog iznosa, i to:

-6.94 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2008. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-19.88 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2008. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-17.07 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2008. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-1.18 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2008. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-7.17 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2008. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-20.66 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2008. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-20.59 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2008. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-20.41 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2008. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-39.17 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2008. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-43.39 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2009. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-64.58 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2009. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-110.97 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2009. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-111.45 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2009. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-95.87 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2009. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-99.45 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2009. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-100.16 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2009. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-92.66 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2009. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-116.1 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2009. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-110.79 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2009. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-117.56 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2009. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-110.04 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2010. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-114.9 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2010. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-114.13 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2010. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-127.24 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2010. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-135,67 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2010. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-133.84 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2010. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-142,21 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2010. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-157,54 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2010. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-160,83 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2010. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-178,85 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2010. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-178,25 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2010. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-215,61 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2010. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-193,85 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2011. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-222,52 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2011. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-224.62 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2011. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-204,73 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2011. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-187,01 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2011. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-280,25 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2011. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-297,11 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2011. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-332,93 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2011. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-373.69 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2011. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-418,18 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2011. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-347,93 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2011. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-324.3 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2011. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-325.88 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-329.14 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-349.53 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-355.67 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-348.98 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-347.97 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-351,36 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-357,24 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-349,9 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-347.88 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-329.87 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-345.39 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-352.62 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-347.82 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

1 0

-342.06 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-340,07 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-338,02 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-352,36 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-331,27 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-327,82 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-329,88 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

1 1

-322,72 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-335,43 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-340,42 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31.prosinca 2013. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-342,86 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-351,55 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-193,88 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-152,01 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena,a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

1 2

-156,1 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-152,53 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-147,42 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-148,52 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-152,17 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-155,09 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-155,83 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

1 3

-158,96 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-163,45 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-164,29 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-164,95 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-164,61 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-164,61 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-164,61 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-164.61 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-164.61 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-164.61 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje

1 4

od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-164.61 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

-164.61 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. prosinca 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

II. Usvaja se kao osnovan podredni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku OTP banka d.d. Split, Domovinskog rata 61, OIB:52508873833 da tužitelju JS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplati iznos od 12.096,83 eura pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na dio tog iznosa, i to:

- 9,53 eura počevši od dana 16.01.2008.godine do isplate,

- 35,52 eura počevši od dana 16.02.2008.godine do isplate,

- 36,44 eura počevši od dana 16.03.2008.godine do isplate,

- 36,18 eura počevši od dana 16.04.2008.godine do isplate,

- 34,95 eura počevši od dana 16.05.2008.godine do isplate,

- 35,35 eura počevši od dana 16.06.2008.godine do isplate,

- 62,89 eura počevši od dana 16.07.2008.godine do isplate,

- 63,65 eura počevši od dana 16.08.2008.godine do isplate.

- 63,54 eura počevši od dana 16.09.2008 godine do isplate,

- 65,90 eura počevši od dana 16.10.2008.godine do isplate,

- 74,96 eura počevši od dana 16.11.2008.godine do isplate,

- 109,68 eura počevši od dana 16.12.2008.godine do isplate,

- 119.08 eura počevši od dana 16.01. 2009.godine do isplate,

- 119,03 eura počevši od dana 16.02.2009.godine do isplate,

- 115,70 eura počevši od dana 16.03.2009.godine do isplate,

- 116,29 eura počevši od dana 16.04.2009.godine do isplate,

- 116,30 eura počevši od dana 16.05.2009.godine do isplate,

- 123,02 eura počevši od dana 16.06.2009.godine do isplate,

- 145,46 eura počevši od dana 16.07.2009.godine do isplate,

- 143,97 eura počevši od dana 16.08.2009.godine do isplate,

- 145,47 eura počevši od dana 16.09.2009.godine do isplate,

- 143,44 eura počevši od dana 16.10.2009.godine do isplate,

- 144,46 eura počevši od dana 16.11.2009.godine do isplate,

- 144,09 eura počevši od dana 16.12.2009.godine do isplate,

- 147,14 eura počevši od dana 16.01.2010.godine do isplate,

- 149,03 eura počevši od dana 16.02.2010.godine do isplate,

- 148,39 eura počevši od dana 16.03.2010.godine do isplate,

- 150,24 eura počevši od dana 16.04.2010.godine do isplate,

- 153,81 eura počevši od dana 16.05.2010.godine do isplate,

- 154,39 eura počevši od dana 16.06.2010.godine do isplate,

- 158,60 eura počevši od dana 16.07.2010.godine do isplate,

1 5

- 158,21 eura počevši od dana 16.08.2010.godine do isplate,

- 167,11 eura počevši od dana 16.09.2010.godine do isplate,

- 161,56 eura počevši od dana 16.10.2010.godine do isplate,

- 162,55 eura počevši od dana 16.11.2010.godine do isplate,

- 96,07 eura počevši od dana 16.12.2010.godine do isplate,

- 168,30 eura počevši od dana 16.01.2011.godine do isplate,

-149,03 eura počevši od dana 16.02.2011.godine do isplate,

-115,79 eura počevši od dana 16.03.2011.godine do isplate,

-251,68 eura počevši od dana 16.04.2011.godine do isplate,

-257,00 eura počevši od dana 16.05.2011.godine do isplate,

-268,64 eura počevši od dana 16.06.2011.godine do isplate,

-281,91 eura počevši od dana 16.07.2011.godine do isplate,

-296,37 eura počevši od dana 16.08.2011.godine do isplate,

-272,51 eura počevši od dana 16.09.2011.godine do isplate,

-264,25 eura počevši od dana 16.10.2011.godine do isplate,

-264,38 eura počevši od dana 16.11.2011.godine do isplate,

-265,07 eura počevši od dana 16.12.2011.godine do isplate,

-271,42 eura počevši od dana 16.01.2012.godine do isplate,

-273,04 eura počevši od dana 16.02.2012,godine do isplate,

-270,40 eura počevši od dana 16.03.2012.godine do isplate,

-269,63 eura počevši od dana 16.04.2012.godine do isplate,

-270,31 eura počevši od dana 16.05.2012.godine do isplate,

-271,79 eura počevši od dana 16.06.2012.godine do isplate,

-268,92 eura počevši od dana 16.07.2012.godine do isplate,

-267,80 eura počevši od dana 16.08.2012.godine do isplate,

-261, 43 eura počevši od dana 16.09.2012.godine do isplate,

-266,04 eura počevši od dana 16.10.2012.godine do isplate,

-267,92 eura počevši od dana 16.11.2012.godine do isplate,

-265,87 eura počevši od dana 16.12.2012.godine do isplate,

-263,51 eura počevši od dana 16.01.2013.godine do isplate,

-262,37 eura počevši od dana 16..02.2013.godine do isplate,

-261,20 eura počevši od dana 16.03.2013..godine do isplate,

-265,32 eura počevši od dana 16.04.2013.godine do isplate,

-258,00 eura počevši od dana 16.05.2013..godine do isplate,

-256,37 eura počevši od dana 16.06.2013.godine do isplate,

-256, 51 eura počevši od dana 16.07.2013.godine do isplate,

-255,28 eura počevši od dana 16.08.2013.godine do isplate,

-257,21 eura počevši od dana 16.09.2013.godine do isplate,

-258,25 eura počevši od dana 16.10.2013.godine do isplate,

-258,47 eura počevši od dana 16.11.2013.godine do isplate,

-260,66 eura počevši od dana 16.12.2013.godine do isplate,

-108,39 eura počevši od dana 16.01.2014.godine do isplate,

-62,08 eura počevši od dana 16.02.2014.godine do isplate,

-62,29 eura počevši od dana 16.03.2014.godine do isplate,

-61,73 eura počevši od dana 16.04.2014.godine do isplate,

-61,03 eura počevši od dana 16.05.2014.godine do isplate,

-60,93 eura počevši od dana 16.06.2014.godine do isplate,

-61,10 eura počevši od dana 16.07.2014.godine do isplate,

-61,17 eura počevši od dana 16.08.2014.godine do isplate,

-61,04 eura počevši od dana 16.09.2014.godine do isplate,

1 6

-61,13 eura počevši od dana 16.10.2014.godine do isplate,

-61,35 eura počevši od dana 16.11.2014.godine do isplate,

-61,22 eura počevši od dana 16.12.2014.godine do isplate,

-61,06 eura počevši od dana 16.01.2015.godine do isplate,

-60,81 eura počevši od dana 16.02.2015.godine do isplate,

-60,59 eura počevši od dana 16.03.2015.godine do isplate,

-60,36 eura počevši od dana 16.04.2015.godine do isplate,

-60,13 eura počevši od dana 16.05.2015.godine do isplate,

-59,90,eura počevši od dana 16.06.2015.godine do isplate,

-59,67 eura počevši od dana 16.07.2015.godine do isplate,

-59,44 eura počevši od dana 16.08.2015.godine do isplate,

-59,21 eura počevši od dana 16.09.2015.godine do isplate. po stopi utvrđenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22,156/22,155/23)."

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 4.748,11 Eur-a u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da sukladno čl. 59. ZPP-a podnosi ovu tužbu pred Općinskim sudom u Zadru kao mjesno nadležnim budući da tuženik u [adresa] ima više poslovnih jedinica, a predmetni ugovor o kreditu je zaključen u poslovnici u [adresa]. Tužitelj, kao korisnik kredita, ĆS kao sudužnik i tuženik kao banka zaključili su Ugovor o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] broj: 060428364750 od 24. svibnja 2006. koji je dana 26. svibnja 2006. solemniziran po javnom bilježniku Veri Marčini pod brojem OU-411/06-1. Radi osiguranja tražbine iz Ugovora o kreditu zasnovano je založno pravo na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tada upisane kao suvlasništvo založnih dužnika ŽS i JSZ. Prema čl. 1. Ugovora o kreditu, tuženik je odobrio tužitelju stambeni kredit u iznosu od 126.448,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate, prema uvjetima navedenim u ugovoru (uz primjenu valutne klauzule).U čl. 2. Ugovora o kreditu određeno je da je rok otplate kredita 21 godinu. U čl. 3. Ugovora o kreditu je određeno da kamatna stopa iznosi 4,39 % godišnje, s tim da je kamatna stopa promjenjiva, a da se promjena kamatnih stopa vrši izmjenama i dopunama Odluke o kamatama tuženika na čiju primjenu tužitelj bezuvjetno pristaje (promjenjiva kamatna stopa). Tuženik je tužiteljici isplatio iznos kredita u kunama, sukladno prisilnim propisima o kreditnom poslovanju. Tužitelj, kao korisnik kredita i zalogodavac, Vjekoslav Kolega kao sudužnik i tuženik kao banka zaključili su Aneks br. 1 Ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] broj: 060428364750, a koji aneks ugovora je dana 13. travnja 2011. solemniziran po javnom bilježniku Veri Marčini pod brojem OV-4377/11. Tim aneksom ugovora je umjesto ĆS kao sudužnik u predmetnom kreditu stupio Vjekoslav Kolega, a ŽS i JSZ su prestali biti založni dužnici. Tužitelj, kao korisnik kredita i zalogodavac, Vjekoslav Kolega kao sudužnik i tuženik kao banka zaključili su Dodatak br. 2. Ugovora o kreditu, broj: 151109070124 (novi broj), broj: 060428364750 (stari broj) – Radnju kojom se provodi Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine 102/15), a koji je dana 14. ožujka 2016. potvrđen po

1 7

javnom bilježniku Emilu Brkiću pod brojem OV-2617/16 (dalje: Aneks br. 2). Aneksom br. 2 je sukladno odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju izvršena konverzija predmetnog kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR. Tim aneksom je određeno da nedospjela glavnica kredita na dan 16. siječnja 2016. iznosi 36.194,00 EUR-a. Tužitelj je prema otplatnom planu koji mu je uručen u vrijeme zaključenja Ugovora o kreditu (Amortizacijski plan) trebao isplaćivati mjesečne rate u iznosu od 758,46 CHF-a (pretvoreno u kune prema tadašnjem tečaju: 3.534,04 kuna). Međutim, mjesečni obrok predmetnog kredita je enormno porastao tako da je s početnih 3.534,04 kuna ili 758,46 CHF (kamatna stopa 4,39%, tečaj: 4,659454) primjerice došao na 6.684,82 kuna ili 989,60 CHF (kamatna stopa 8.00%, tečaj: 6,755068) – koliko je iznosio na dan 15. kolovoza 2011. Do toga je došlo jer je tuženik za vrijeme trajanja kredita svojom jednostranom odlukom mijenjao kamatnu stopu nekoliko puta, a rast kamatne stope pratio je i porast vrijednosti ugovorne valute kredita (CHF). Ovaj nepredviđeni i enormni porast mjesečnih anuiteta tužitelja je doveo do jako teške financijske situacije, međutim, isti je na koncu sve rate uspio uredno otplatiti. Da su tužitelja službenici tuženika kojim slučajem upozorili na rizik ugovaranja valutne klauzule i promjenjive kamatne stope (što su bili dužni prema propisima o zaštiti potrošača) on nikada ne bi podigao ovakav kredit. U Izračunu utjecaja promjene tečaja CHF i promjene kamatnih stopa na visinu anuiteta i izračunu utjecaja promjene kamatnih stopa na visinu kamata sukladno Ugovoru o kreditu, broj: 171/19-278 kojeg je dana 3. lipnja 2019. sačinio stalni sudski vještak za financije i računovodstvo Petar Bajlo, mag.oec. prikazana je razlika onoga što je trebalo biti plaćeno prema početnom otplatnom planu i stvarno izvršenih uplata i to gledajući svaki anuitet posebno. Konverzijom koja je provedena po aneksu ugovora o kreditu tuženik nije postupio sukladno pravomoćnim presudama donesenim po tužbi radi zaštite kolektivnih interesa potrošača jer tom konverzijom nije obračunat cjelokupni iznos kojeg je tužitelj preplatio zbog nepoštenih odredbi o kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli. Naime, navedenim presudama je naloženo tuženiku (i ostalim bankama) da izmjene ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi na način da se glavnica ugovora utvrdi u kunama prema tečaju CHF-a koji je vrijedio na dan zaključenja ugovora te da se na tu glavnicu primjeni fiksna kamatna stopa i to u postotku koji je bio izrijekom naveden u sklopljenom potrošačkom ugovoru kao važeća stopa redovne kamate na dan sklapanja ugovora. Kao što je rečeno, u čl. 3. Ugovora o kreditu je određeno da se na iznos kredita obračunavaju kamate, a da je visina kamatne stope 4,39 % godišnje, s tim da je kamatna stopa promjenjiva, a da se promjena kamatnih stopa vrši izmjenama i dopunama Odluke o kamatama tuženika na čiju primjenu tužitelj bezuvjetno pristaje. Takva ugovorna odredba o visini kamatne stope je nepoštena i kao takva ništetna jer tužitelj nije imao priliku pregovarati o visini kamatne stope, tuženik ga nije na odgovarajući način informirao o egzaktnim parametrima temeljem kojih će doći do promjene kamatne stope, te mu nije objasnio koje bi posljedice mogle nastati zbog promjenjive kamatne stope. Tuženik je mijenjao kamatnu stopu bez ugovorenih parametara – jednostranom odlukom, samim obavještavanjem o promjeni. Ugovor o kreditu je sastavljen kao unaprijed formuliran i sastavljen obrazac od strane tuženika koji je tužitelju i tako prezentiran. Stoga je za zaključiti da je predmetni Ugovor o kreditu unaprijed formuliran ugovor na čiji sadržaj ugovorne stranke, potrošači/klijenti nemaju utjecaja i kao takav se cijeli ugovor uzima kao unaprijed formuliran ugovor i gotov bankarski proizvod. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu, P-1401/12 od 4. srpnja 2013., koja je donesena u postupku pokrenutom po tužbi za zaštitu kolektivnih prava i interesa,

1 8

između ostalog je:utvrđeno da je tuženik (ali i druge banke) u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju – ugovorima o kreditima na način da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditima promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom tuženika i drugim internim aktima banke, a da prije zaključenja ugovora i u vrijeme zaključenja ugovora tuženik kao trgovac i korisnici kredita kao potrošači nisu pojedinačno pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara koji utječu na odluku tuženika o promjeni stope ugovorene kamate, a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana utemeljenoj na jednostranom povećanju ugovorenih kamatnih stopa, a sve na štetu potrošača, pa da je time tuženik postupio suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima, naloženo tuženiku da prekine s opisanim postupanjem i u roku 60 dana ponudi potrošačima izmjenu ugovorne odredbe kojom je određeno da je kamatna stopa promjenjiva, na način da kamatna stopa bude fiksna i to u postotku koji je bio izrijekom naveden u sklopljenom potrošačkom ugovoru kao važeća stopa redovne kamate na dan sklapanja ugovora jer će u suprotnom njihovu ponudu zamijeniti ta presuda. Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Pž- 7129/13 od 13. lipnja 2014. potvrđena je Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, P- 1401/12 od 4. srpnja 2013. u gore izloženom dijelu o ništetnosti kamatne stope, čime je zapravo pravomoćno odlučeno da su odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi ništetne. Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Revt 249/14 od 9. travnja 2015. odbijena je revizija tuženika protiv tog dijela presude (o promjenjivoj kamatnoj stopi). Kako i predmetni Ugovor o kreditu sadrži odredbu o promjenjivoj kamatnoj stopi (čl. 3. Ugovora o kreditu) i zaključen je u razdoblju na koje se odnose gore navedene presude, to da je potpuno jasno da je čl. 3. predmetnog ugovora o kreditu ništetan. Ništetnost tog članka utvrđena je gornjim presudama pa u ovom postupku da nema potrebe postavljati deklaratorni tužbeni zahtjev (za utvrđenjem ništetnosti te odredbe), a uostalom sud o tome uvijek može raspraviti kao o prethodnom pitanju. Tužitelj upućuje i na Presudu VSRH, Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018. u kojoj je zauzet stav da je pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača došlo do prekida zastare na temelju čl. 241. ZOO, te da petogodišnji zastarni rok individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka od 13. lipnja 2014. (dan pravomoćnosti odluke kojom je utvrđeno da je kamatne stope tuženik mijenjao bez ugovorenih parametara jednostranom odlukom, samim obavještavanjem o promjeni, dakle o kojoj promjeni nije pojedinačno pregovarano, a što ima za posljedicu nedopuštenost, odnosno ništetnost takve ugovorne odredbe). Tuženik tužitelja nije informirao o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, niti ga je upozorio da je rizik intervalutarnih promjena u valutnoj klauzuli vezanoj za švicarski franak neusporedivo veći u odnosu na isti takav rizik u valutnoj klauzuli vezanoj uz euro, a što je bio dužan učiniti. Po gore spomenutom postupku radi zaštite kolektivnih interesa potrošača raspravljalo se i o ništetnosti valutne klauzule te je (nakon što je po revizijskom i ustavnosudskom postupku predmet vraćen VTS-u) Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. potvrđena Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, P-1401/12 od 4. srpnja 2013. u dijelu u kojem je:utvrđeno da je tuženik (ali i ostale banke) banke u razdoblju od 1. rujna 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne

1 9

odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju ugovorima o kreditima na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa su time tuženici postupali suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 96/13) i to člancima 81., 82. i 90., a od 7. kolovoza 2007. do 31. prosinca 2008. protivno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj: 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09 i 133/09) i to člancima 96. i 97. te suprotno odredbama Zakona o obveznim odnosima, naloženo tuženiku da prekine s opisanim postupanjem. Time je u parnici radi zaštite kolektivnih interesa pravomoćno odlučeno i o ništetnosti valutne klauzule. U obrazloženju navedene presude VTSRH je analizirao činjenice koje su odlučne i za ovaj postupak te im je dao pravni značaj. VTSRH je u pogledu pojedinačnog pregovaranja obrazložio da tužene banke nisu ni osporile da se o ugovornim odredbama kojima se glavnica veže za valutu švicarski franak nije pojedinačno pregovaralo (osim RBA banke, ali je njezin prigovor u nastavku obrazloženja otklonjen). Taj sud je, osim toga, utvrdio da korisnici kredita – potrošači nisu imali utjecaj na formulaciju te ugovorne odredbe. Na tako utvrđene činjenice VTSRH je primijenio odredbe čl. 81. st. 1. i 2. ZZP/03, odnosno čl. 96. st. 1. i 2. ZZP/07 u skladu s Direktivom 93/13 EEZ te je zaključio da se o ugovornim odredbama kojima se glavnica veže uz valutu švicarski franak nije pojedinačno pregovaralo. U pogledu uočljivosti, jasnoći i razumljivosti spornih ugovornih, tu da je VTSRH analizirao odredbe čl. 84. ZZP i 99. ZZP/07 u kojima je navedeno da nije dopušteno ocjenjivati jesu li ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni poštene, ako su te odredbe jasne, lako razumljive i lako uočljive. VTSRH obrazlaže da u primjeni i tumačenju tih odredaba u duhu prakse suda Europske unije, ocjena je li neka ugovorna odredba sastavljena jasno i razumljivo nalaže da do trenutka sklapanja ugovora o kreditu potrošačima moraju biti transparentno izložena konkretna djelovanja, rizici i mogući učinak tih i svih drugih faktora koji utječu na kreditnu zaduženost, a sve to uz predočenje točnih i razumljivih kriterija na temelju kojih prosječni potrošač, koji nema stručna znanja, kao potencijalni korisnik kredita, može procijeniti rizik koji je sklapanjem ugovora s određenim ugovornim odredbama preuzeo i znati ukupne ekonomske posljedice koje će iz toga za njega kao individualnog potrošača moguće proizaći, vezano za obim njegovih obveza, a naročito vezano za iznos zaduženja za čitavo vrijeme trajanja ugovora o kreditu. S tim u vezi, na str. 58. i 59. navedene presude je obrazloženo da nijedna od tuženih banaka nije korisnike kredita upozorila da je rizik intervalutarnih promjena u valutnoj klauzuli vezanoj za švicarski franak neusporedivo veći u odnosu na isti takav rizik u valutnoj klauzuli vezanoj uz euro, iako su nedvojbeno znale za taj rizik. Štoviše, iz iskaza svjedoka ispitanih u tom postupku proizlazi da su djelatnici banaka poticali potrošače na podizanje kredita u švicarskim francima jer se radi o „sigurnoj valuti“. Dakle, tužene banke da su i tu obvezu prekršile. Uzevši u obzir prethodne zaključke iz presude, dakle, da se o spornim ugovornim odredbama nije pregovaralo, da potrošači nisu imali nikakav utjecaj na formulaciju tih odredbi, da su banke nisu informirale potrošače o velikom riziku intervalutarnih promjena u valutnoj klauzuli vezanoj za švicarski franak (naprotiv, djelatnici banaka su im prikazivali da se radi o sigurnoj valuti) i dr., VTSRH je utvrdio da su banke povrijedile temeljno obveznopravno načelo savjesnosti i poštenja. Tako da je na str. 65. presude

2 0

obrazloženo: „Neravnoteža između prava i obaveza stranaka ne nastaje ostvarenjem postojećeg rizika, niti prestaje pod utjecajem sniženja tečaja švicarskog franka, nego nastaje već samim sklapanjem ugovora koji sadrži predmetne ugovorne odredbe o kojima se nije pojedinačno pregovaralo, a kojima je pojedini potrošač taj rizik preuzeo na sebe, ne znajući za njega jer ga o tome banka nije informirala. I da tečaj švicarskog franka stvarno nije narastao, neravnoteža koja je prouzročena predmetnim ugovornim odredbama u tipskim formularnim ugovorima koje su banke sastavile same, unaprijed, bez pojedinačnog pregovaranja, postojala bi. Neravnotežu nisu prouzročile ni promjena tečaja valute švicarski franak ni promjena kamatne stope, nego ugovorne odredbe.“ Kao i kod pitanja ništetnosti kamatne stope, ni u slučaju valutne klauzule da nije potrebno postavljati deklaratorni tužbeni zahtjev, jer je u postupku radi zaštite kolektivnih interesa pravomoćno utvrđeno da su odredbe ugovora koje je tuženik s potrošačima zaključio u predmetnom razdoblju ništetne. Osim toga, sud da o tome uvijek može raspraviti kao o prethodnom pitanju. Prema stavu VSRH-a zastara za podnošenje individualnih restitucijskih zahtjeva s osnove ništetne valutne klauzule je prekinuta donošenjem Presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018., te petogodišnji zastarni rok počinjen iznova teći od 14. lipnja 2018. U Rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-2868/18 od 12. veljače 2019. izloženo je slijedeće stajalište: „Prema ocjeni ovog suda, sama činjenica da su stranke sklopile dodatak ugovoru o kreditu na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditu (Narodne novine 102/15) kojim su odredbe iz Ugovora o kreditu izmijenile u pogledu valutne obveze, kamatne stope i iznosa preostale neotplaćene glavnice kredita te je postignut sporazum o raspolaganju pretplatom – ne znači da je korisnica kredita izgubila pravni interes za utvrđenjem da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.“ To stoga što tužiteljica ističe da joj nije u cijelosti podmiren dug i postavlja kondemnatorni zahtjev za isplatom. Osim toga, ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan ni kad uzrok ništetnosti naknadno nestane (čl. 326. st. 1. ZOO), osim u izuzetnim uvjetima koje propisuje čl. 326. st. 2. ZOO, a koji u predmetnom slučaju nisu ispunjeni (da je zabrana manjeg značaja i da je ugovor u cijelosti ispunjen). Tužiteljica stoga ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvarila eventualna prava za koja smatra da joj pripadaju. Stoga je pogrešan zaključak nižestupanjskih sudova da tužiteljica nema pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti jer je sklopila dodatak ugovoru kojim su izmijenjene odredbe ugovora.“ Dakle, VSRH je potvrdio da ništetnost odredbi o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi nije otklonjena konverzijom, pa potrošači zbog te ništetnosti imaju pravo zahtijevati od banaka sve ono što su te banke stekle bez osnove. To znači da se stavovi iz naprijed spomenutih odluka donesenih po „kolektivnoj tužbi“ imaju primijeniti i na korisnike kredita koji su izvršili konverziju i oni su u jednakom položaju kao i oni korisnici koji konverziju nisu izvršili. Dakle, i jednima i drugima da treba priznati restituciju (restitucijske zahtjeve) onako kako je određeno u presudama donesenima u parnici radi zaštite kolektivnih prava i interesa potrošača. Iz gore navedenog da slijedi da je tuženik stekao bez osnove iznose koje mu je tužitelj preplatio na temelju ništetnih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli. Prvopostavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj zahtjeva naknadu za ukupno preplaćeni iznos, dakle i na ime ništetne odredbe o valutnoj klauzuli i na ime ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i to za razdoblje od 15.2.2008. do 15.9.2015. – kada je provedena konverzija, dok eventualno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj zahtjeva samo preplaćene

2 1

iznose na ime ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i to za razdoblje od 15.1.2008., pa sve dok tuženik nije postupio po odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju Narodne novine 143/13 i odredio tamo propisanu kamatnu stopu (15.1.2014). Vještak Bajlo da je u priloženom Izračunu postupio po naprijed navedenim presudama po kolektivnoj tužbi te je u tablici 1 prikazao razliku između terećenja za ukupan iznos anuiteta izvršenih od strane tuženika u odnosu na terećenja kakva su trebala biti bez promjene tečaja i bez mijenjanja kamatne stope. U tablici 2 Izračuna prikazani su samo iznosi preplaćene kamate po svakom anuitetu. Isto tako, tužitelj je u tužbenom zahtjevu, a na svoju štetu, smatrajući mogućim priznanje tužbenog zahtjeva ili zaključenje sudske nagodbe, stavljao kasnije datume od kojih zahtjeva zatezne kamate po svakom anuitetu (dakle, ne zahtjeva ih od trenutka uplate anuiteta nego od nešto kasnijih datuma).Slijedom navedenog, predlaže se sudu po provedenom postupku tužbeni zahtjev usvojiti.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu predložio sudu da u cijelosti odbije tužbeni zahtjev, istakao je da je sporno jesu li u konkretnom slučaju pojedine odredbe Ugovora nepoštene, a time i ništetne, tužitelj da svoj tužbeni zahtjev temelji na tome da je Ugovor u navodnoj suprotnosti sa određenim zakonskim odredbama kojima je uređena zaštita potrošača, tuženik da se takvim tvrdnjama izričito protivi. Tuženik je istakao prigovor zastare, kako po pravnoj osnovi stjecanja bez osnove, tako i po osnovi naknade štete, te po osnovi trogodišnjeg zastarnog roka iz članka 372.ZOO-a radi povrata mjesečnih anuiteta. Tuženik je istakao da se utvrđenja iz kolektivne parnice "Potrošač" ne mogu primijeniti na konkretan predmet, jer da je u toj parnici utvrđena tek apstraktna pravna zaštita, čiji učinci se ne mogu neposredno primijeniti na pojedini ugovorni odnos, nego se u tim odnosu tek treba izvesti dokazivanje jesu li utvrđenja iz Parnice Potrošača i na koji način primjenjiva u pojedinačnom slučaju, ovdje se radi o individualnoj pravnoj zaštiti i individualnom sporu, u konkretnom je predmetu stoga, potrebno tek ispitati i utvrditi pripada li tužitelj zaista kategoriji "prosječnog potrošača" o kakvom potrošaču se problematizira u Parnici Potrošač. Presuda u kolektivnom sporu da nema pravni učinak erga omnes da bi se mogla primijeniti na svaki pojedinačni spor pokrenut pojedinačnom tužbom, slijedom čega je neosnovano pozivanje tužitelja na mogućnost automatske primjene utvrđenja iz parnice Potrošač i presude VTS-a. Tuženik je ukazao na općepoznatu činjenicu da je 30.09.2015.godine stupio na snagu izmijenjeni i dopunjeni Zakon o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" 75/2009, 112/2012, 143/2013, 147/2013, 9/2015,102/2015 dalje ZPK) kojim je za ugovore o kreditu u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF određena obveza banaka ponuditi korisnicima kredita (potrošačima) konverziju kredita denominiranih u CHF i denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredite denominirane u EUR, odnosno u kredite denominirane u kune s valutnom klauzulom u EUR. Sukladno navedenim zakonskim propisima tuženik je tužitelju ponudio izmjene Ugovora o kreditu u ugovoru o kreditu denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR. Navedenu ponudu tuženika, tužitelj je prihvatio sklapanjem Dodatka broj 1. Ugovora o kreditu te Sporazuma o korištenju preplate po konverziji kredita vezanom u CHF valutu klauzulu, time da je tužitelj doveden u položaj kao da je s tuženikom prvobitno sklopio ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u EUR, koji nije bio predmet ocjene u parnici Potrošač, pa da je tužbeni zahtjev tužitelja bespredmetan, jer sporazum tužitelja i tuženika o provođenju konverzije da ima retroaktivni učinak na predmetni kredit. U odnosu na ugovorenu valutnu klauzulu za CHF, tuženik ističe da presuda VTS donesena u parnici Potrošač

2 2

ne daje subjektivna prava potrošačima, već je usmjerena na apstraktnu pravnu zaštitu "prosječnog potrošača" kao pravnog standarda. Stoga je tužitelj kao potrošač dužan dokazati da u ugovornom odnosu njega i tuženika postoje sve pretpostavke nepoštenosti valutne klauzule propisane člancima 84. i 81. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" 96/03,79/07,125/07). Ugovorna odredba o valutnoj klauzuli je jasna, lako uočljiva i razumljiva, slijedom čega osporavana odredba uopće ne može biti predmetom ocjene poštenosti. Ugovorom je jasno određeno da je iznos kredita u valuti CHF, te da će isti biti plasiran tužitelju u kunskoj protuvrijednosti. Također, odredbama Ugovora koje reguliraju otplatu kredita predviđeno je da će se mjesečni anuiteti plaćati uplatom potrebnog iznosa u kunskoj protuvrijednosti. Što se tiče razumljivosti valutne klauzule, tuženik ukazuje da je tužitelj prethodno sklapanju Ugovora, kao savjesna ugovorna strana, bio dužan informirati se o valutnoj klauzuli i eventualnim posljedicama koje ona može imati po njegova prava i obveze iz Ugovora, također da tužitelj nije dokazao da je u konkretnom ugovornom odnosu tuženik postupao protivno načelu savjesnosti i poštenja, odnosno da je nastala značajna neravnotežu pravima na štetu tužitelja, tuženik da unatoč svojoj stručnosti i pažnji nije znao, niti je mogao znati buduća kretanja tečaja CHF. Tuženik je istakao da promjenjivost kamatne stope nije bila predmet ispitivanja ništetnosti u parnici "Potrošač", da je tužitelj dužan u ugovornom odnosu njega i tuženika dokazati postojanje svih pretpostavki nepoštenosti sporne ugovorne odredbe o promjenjivosti kamate stope, tužitelj da pogrešno drži da se može naprosto pozvati na utvrđenja iz presude VTS bez dokazivanja osnove tužbenog zahtjeva. Suprotno ovoj tezi da je tužitelj dužan dokazati kako visinu, tako i osnovu svog tužbenog zahtjeva. Naime da bi se određena ugovorna odredba utvrdila ništetnom, da je potrebno da se kumulativno ispune sljedeći uvjeti: da se o toj odredbi nije pojedinačno pregovaralo, da je odredba i/ili nejasna, i/ili teško razumljiva i /ili teško uočljiva te naposljetku, da je odredba suprotna načelu savjesnosti i poštenja, te uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača ovdje tužitelja. Niti jedna od ove tri pretpostavke nije ispunjena, prema tome osnova za stjecanje utuženih anuiteta nije otpala i ne može se primijeniti članak 1111. st.3. ZOO-a. Materijalno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme sklapanja Ugovora o kreditu kao i materijalno pravo koje je do danas ostalo na snazi u Republici Hrvatskoj, izrijekom predviđa mogućnost ugovaranja promjenjive kamate stope u ugovorima o potrošačkom kreditiranju. Ugovorom o kreditu da nije ugovoreno samo da je redovna kamatna stopa koja tijekom postojanja ugovoren obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke, već da se ugovorne strane ovo izrijekom ugovorile, a tužitelj ovo potvrdio. Spomenuti interni akti tuženika služe kao dopuna posebnih pogodbi koje su utvrđene između tuženika i tužitelja kao ugovaratelja u potrošačkom ugovoru, pa obvezuju kao i posebne pogodbe. Pravnu osnovu za promjenu kamatnih stopa kod tuženika da su predstavljale odredbe samog Ugovora o promjenjivosti kamatne stope i načinu promjene, interni akti tuženika te sve ostale isprave i podnesci tuženika. S obzirom da su ugovorne strane izrijekom ugovorile primjenu odredbe o promjeni kamatne stope odlukom tuženika, a da su izrijekom ugovorile i primjenu internih akata tuženika, da je očito da su stranke o ovim odredbama pregovarale. Odredba o promjenjivosti kamatne stope iz Ugovora da je jasna, uočljiva i lako razumljiva, pa da njezinu nedopuštenost odnosno ništetnost nije ni moguće utvrđivati, a u skladu s prethodnim obrazloženjem tzv. testa razumljivosti. Tuženik se u odgovoru na tužbu osvrnuo i na nepostojanje znatne neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana, i pojednostavljeno i skraćeno objasnio metodologiju promjene kamatnih stopa. Naime, način na koji je kamatna stopa mijenjana, određen je Općim uvjetima

2 3

poslovanja Banke gdje je navedeno da će tuženik kod utvrđivanja i promjene kamatnih stopa voditi računa o "tržišnim uvjetima". Pod tržišnim uvjetima da se priznaju troškovi kapitala, odnosno sredstava koja služe za odobravanje kredita, regulatorni uvjeti te rizik na tržištu, a pri tome posebno treba obratiti pažnju na troškove kapitala tj. izvora sredstava te trošak rizika. Obzirom da je načelo savjesnosti i poštenja, kao opće načelo obveznog prava, svoju afirmaciju doživjelo u sudskoj praksi, stav tuženik je podržao i Visoki trgovački sud RH u presudi Pž- 2462/03. Tuženik prigovara postavljenoj visini tužbenog zahtjeva, s obzirom da ista ne proizlazi niti iz jednog dokaznog prijedloga od strane tužitelja, tužitelj da nije dokazao niti osnovu svog tužbenog zahtjeva, pa da uopće nema mjesta raspravljanja o visini, također da sama činjenica eventualne ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, nipošto ne znači da bi se trebala primijeniti fiksna kamatna stopa tijekom cijelog razdoblja otplate kredita, da je tužitelj htio ugovoriti fiksnu kamatnu stopu, to bi učinio već prilikom sklapanja Ugovor. Slijedom navedenog tuženik predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i obvezati tužitelja naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka.

3.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u isprave priložene spisu i to u: ispis Poslovnice OTP banke (l.s.18-20), Ugovor o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 24.05.2006.godine (l.s.21-33), aneks br.1 ugovoru o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama broj :060428364750 od 11.travnja 2011.g. (l.s.33-35), Dodatak br.2. Ugovora o kreditu broj: 151109070124 (novi broj), broj :060428364750 od 11.03.2016.g. (l.s.36-40), amortizacijski plan za tužitelja (l.s.41-50), izračun utjecaja promjene tečaja CHF i promjene kamatnih stopa na visinu anuiteta i izračun utjecaja promjene kamatnih stopa na visinu kamata sukladno ugovoru o kreditu mag.oec. Petra Bajla (l.s.51-57), proveo financijsko vještačenje po vještakinji dipl.oec. Majdi Korljan (l.s.71,81-88), izveo dokaz stranačkog saslušanja tužitelja (l.s.105-106), izvršio uvid u dopunu nalaza i mišljenja vještakinje Majde Korljan dipl.oec. od 25. rujna 2025.g. (l.s.204- 211).

4.Podredni tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5.Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja radi isplate iznosa od 18.885,04 Eur-a, i manjeg iznosa od 12.096,83 Eur-a, utemeljen na odredbi čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje ZOO), kojom su regulirana pitanja stjecanja bez osnova, i tvrdnji da mu tužena navedeni iznos duguje iz osnova razlike preplaćenih mjesečnih anuiteta i povećanja glavnice, nastale upravo zbog povećanja redovne kamate i tečajne razlike zbog valutne klauzule u CHF u razdoblju otplate kredita, u odnosu na početno ugovorenu kamatnu stopu od 4,39 % po Ugovoru o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 24.05.2006.godine.

6.Naime, tužitelj tvrdi da je tužena u spornom razdoblju, koristeći se ovlaštenjem iz čl.3.1. predmetnog Ugovora o kreditu (prema kojoj je bila ovlaštena izvršiti promjenu kamatne stope sukladno svojim internim Odlukama o kamatnim stopama), svojim (jednostranim) Odlukama mijenjala/povisivala kamatnu stopu bez

2 4

ugovorenih parametara, te mu obračunavala i naplaćivala tako obračunate rate kredita. Međutim, navedeno da nije bila ovlaštena učiniti, jer da je tako ugovorena kamatna stopa nepoštena odnosno ništetna, a s time i svaka tako izvršena promjena kamatne stope nedopuštena. Navedeni pravni stav da je zauzet i u obvezujućoj odluci Visokog trgovačkog suda RH od 13. lipnja 2014. god., pod br. Pž – 7129/13.

7.Prema odredbi čl. 1111. ZOO, kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.

8.Između stranaka u ovoj pravnoj stvari nije sporno da su sklopile Ugovor o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 24.05.2006.godine, prema kojem je tužena kao kreditor odobrila tužitelju kao korisniku kredita, kredit u kunskoj protuvrijednosti od 126.448,00 CHF, obračunat po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate, uz rok otplate od 21 godine, te početnu nominalnu kamatnu stopu od 4,39%, te da je čl. 3.1. tog Ugovora bila ugovorena promjenjiva kamatna stopa u skladu sa Odlukom o kamatnim stopama Kreditora.

9.Između stranaka također nije sporno da se tijekom trajanja navedenog ugovornog odnosa Odlukama tužene o kamatnim stopama početno ugovorena kamatna stopa mijenjala/povisivala, te da je tako iznosila iznad ugovorene stope od 4,39%, i to 4,99%, 5/49%, 6,00%, 6,25%, 6/50%, 6,75%, 8,00%, te da su se anuiteti povećavali.

10.Sporno je, međutim, bilo pitanje osnove i visine utužene tražbine, jer tužena tvrdi da je u konkretnom slučaju do promjene kamatne stope došlo iz valjanog razloga predviđenog Ugovorom o kreditu, te da se ne radi o samovoljnoj jednostranoj promjenjivosti kamatne stope, radi čega da je za ovaj postupak i irelevantno pravno stajalište zauzeto u citiranoj odluci Visokog trgovačkog suda RH, a kasnije i u odluci Vrhovnog suda RH od 9. travnja 2015. god., pod br. Revt – 249/14.

11.Međutim, nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud smatra i utvrđuje da je odredba članka 3.1 Ugovora o kreditu, prema kojoj je ugovorena mogućnost promjene redovne kamatne stope bez ugovorenih parametara, jednostranom odlukom banke, a da o promjeni nije pojedinačno pregovarano, ništetna sukladno članku 322., u vezi s člankom 324. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima, te člankom 81. stavkom 1. i člankom 84. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 96/03 - dalje: ZZP/03) i člankom 96. stavkom 1. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 79/07, 125/07,79/08, 89/09, 133/09, 78/12, 56/13).

12.Prvostupanjski sud odredbu članka 3. toč.1. Ugovora o kreditu utvrđuje nepoštenom u smislu navedenih zakonskih odredbi jer je tuženica iskoristila svoj položaj i protivno načelu savjesnosti i poštenja nametnula ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi po kojoj odluka o promjeni ovisi isključivo o volji banke, obzirom da pozitivni propisi koji su bili na snazi u vrijeme sklapanja Ugovora o

2 5

kreditu nisu propisivali obvezu ugovaranja kriterija za primjenu promjenjive kamatne stope, pa prvostupanjski sud prihvaća stav Visokog trgovačkog suda u presudi od 13. lipnja 2014., poslovni broj Pž-7129/2013-4., da iako nije zabranjeno istovremeno ugovoriti valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu, činjenica što obveza potrošača istovremeno ovisi o dva promjenjiva bitna elementa čini tu obvezu posebno rizičnom, jer u vrijeme sklapanja ugovora potrošač ne zna koji iznos glavnice kredita izražene u kunama će biti u obvezi tijekom dugoročne otplate vratiti banci, a ne zna niti koju će cijenu (redovnu kamatu) za to platiti. Iznos glavnice kredita, koji je promjenjiv, a ovisi o odnosu švicarskog franka i kune, ne mogu unaprijed znati niti na njega utjecati ni banke ni potrošači, dok iznos cijene ovisi i o iznosu glavnice (koji je neizvjestan) i o visini kamatne stope, koja je tijekom postojanja obveze po ugovoru promjenjiva sukladno odluci banke, dakle vjerovnika. Zato već sama činjenica da u opisanoj situaciji drugi promjenjivi element o kojem ovisi visina obveze potrošača - kamatu, određuje banka jednostrano, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača i to protivno načelu savjesnosti i poštenja. Slijedom navedenog ugovorna odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi je nepoštena, a time i ništetna, pa su sve jednostrane promjene kamatne stope što ih je tuženica poduzimala bile nezakonite.

13.Suprotno navodima tužene, prvostupanjski sud, imajući u vidu navedene odluke Visokog trgovačkog suda RH i Vrhovnog suda RH, u kojima je po kolektivnoj tužbi hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača ''Potrošač'', podnesenoj Trgovačkom sudu u Zagrebu 4. travnja 2012. god. pod br. P–1401/12, protiv osam najvećih hrvatskih banaka, među kojima je i tužena, a utemeljenoj na odredbama čl. 502. a do 502.h ZPP, pravomoćno utvrđeno da su odredbe ugovora o kreditima, u kojima su banke bez ugovorenih parametara jednostranom odlukom mijenjale početno ugovorene kamatne stope, nepoštene i stoga ništave, utvrđuje da je iz navedenih razloga ništetna i odredba čl. 3.1. predmetnog Ugovora o kreditu, slijedom čega na sporni pravni odnos treba primijeniti institut stjecanja vez osnove iz čl. 1111. ZOO-a, prema nalazu i mišljenju vještaka financijske struke dipl.oec. Majdi Korljan iz izračuna proizlazi da bi banka bez osnove stekla iznos od 142.190,74 kuna da je od početka otplate kredita do 30.rujna 2015.godine (do dana konverzije kredita iz CHF u EUR) pri izračunu mjesečnih iznosa anuiteta primijenjen fiksni tečaj, odnosno tečaj na dan isplate kredita 31.05.2006.godine i obračun kamate u visini određenoj Ugovorom o kreditu (početna kamatna stopa 4,39% godišnje), bez jednostranih povećanja kamatne stope od strane banke, odnosno kako to slijedi iz dopune nalaza i mišljenja vještakinje Majde Korljan dipl.oec. od 25.rujna 2025.g. da preplata u konverziji na dan 30.09.2015.g iznosi 43.806,76 kn, odnosno 5.814,16 Eur (43.806,76 kn/7,5345 =5.814,16 Eur), ukupna preplata kamate, te zateznih kamata na preplate kamate iznosi 18.885,08 EUR , što je za 13.070,92 Eur više od preplate u konverziji, te da je iz izračuna utvrđena razlika anuiteta nastala uslijed promjene kamatne stope u odnosu na početnu ugovorenu stopu koja ukupno iznosi 12.096,83 Eur (91.685,88 kn) ako se u izračun prikažu pozitivne i negativne razlike i to od početka otplate kredita do konverzije kredita 30.09.2015.g., kako je to vještak izračunao, a prvostupanjski sud u cijelosti prihvaća, pa je za iznos od 12.096,83 Eur tužbeni zahtjev usvojen uz pripadajuću zakonsku zateznu kamatu.

2 6

14.Prvostupanjski sud smatra da nije osnovan prigovor zastare istaknut po tuženoj, jer je podnošenjem spomenute kolektivne tužbe Trgovačkom sudu u Zagrebu (zavedene pod br. P–1401/12) za zaštitu kolektivnih prava bio prekinut tijek zastare. Naime, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci pod br. Rev–2245/17 od 20. ožujka 2018. godine, koje pravno stajalište prihvaća i ovaj prvostupanjski sud, pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (tužba Udruge '' Potrošač '', podnesena Trgovačkom sudu u Zagrebu pod br. P – 1401/12 dana 4. travnja 2012. godine) došlo je do prekida zastare na temelju čl. 241. ZOO, te zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe (Revt – 249/14), a to je 13. lipnja 2014. godine.

15.Dakle, kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 10. lipnja 2019. godine, a tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača 4. travnja 2012. godine, te kako je presuda pred Visokim trgovačkim sudom RH donesena 13. lipnja 2014. godine, a zastarni rok predmetne tražbine prema odredbi čl. 225. ZOO iznosi 5 godina, to se ima smatrati da je predmetna tužba podnesena unutar navedenog zastarnog roka, što istaknuti prigovor zastare čini neosnovanim, također neosnovan je prigovor tuženika da tužitelj ne bi imao status potrošača, jer iz njegovog stranačkog iskaza slijedi da je ovaj kredit korišten za stambeno zbrinjavanje, a na za poslovne svrhe, također očito je riječ o osobi koja nije imala posebna znanja da bi razumjela bankarsku terminologiju iz ugovora o kreditu, odnosno riječ je po svemu o običnom, prosječnom građaninu, odnosno potrošaču. Terminologija korištena u citiranim odlukama tuženika je visoko stručna i kao takva razumljiva isključivo osobama koje imaju ekonomsku naobrazbu i bave se bankarskim poslovanjem, dok je za prosječnog potrošača apsolutno nerazumljiva. Ugovorna kamata u ugovoru o kreditu sadržajno je naknada koju se korisnik kredita obvezuje platiti za korištenje iznosa novčanih sredstava odobrenih mu na određeno vremensko razdoblje od strane banke, uz njegovu obvezu vraćanja iskorištenog iznosa novca, u vrijeme i na način predviđen ugovorom. Ugovorna kamata kao takva zato mora biti određena, odnosno odrediva, u smislu čl. 269. i 270. ZOO.

16.U presudi Suda EU - presuda broj: C-26/13 od 30. travnja 2014. u odnosu na tumačenje i primjenu članka 4. stavka 2. Direktive 93/13/EEZ istaknuto je, da se ta odredba Direktive 93/13/EEZ ne smije tumačiti u smislu njezine gramatičke razumljivosti, već tako da potrošaču moraju biti objašnjeni razlozi i pojedinosti mehanizma promjene kamatne stope, kao i odnos s drugim odredbama ugovora, odnosno općih uvjeta poslovanja kako bi on na temelju točnih i razumljivih kriterija mogao predvidjeti ekonomske posljedice koje iz toga za njega proizlaze. Sud EU polazio je od svog ustaljenog stajališta da je potrošač uvijek u slabijem položaju u odnosu na poduzetnike (u konkretnom slučaju banke) kako u pogledu pregovaračke snage tako i u pogledu razine obaviještenosti, odnosno položaju koji vodi do pristanka na uvjete koje je poduzetnik (banka) prethodno sastavio, bez mogućnosti utjecaja na njihov sadržaj.

17.Prvostupanjski sud smatra, da u situaciji, kada su odredbe koje su se odnosile na ugovorenu promjenljivu kamatnu stopu bile sastavni dio standardnog ugovora o kreditu, unaprijed sastavljenog od banke, o kojima se s tužiteljem nije pojedinačno

2 7

pregovaralo niti je on mogao utjecati na njihov sadržaj, a niti sagledati svoju obvezu kao cjelinu, takva ugovorna odredba uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, što je suprotno načelu ravnopravnosti sudionika u obveznim odnosima, a što jasno slijedi iz stranačkog iskaza tužitelja da nije mogao posebno pregovarati sa bankom o uvjetima ugovora i da je bilo riječ o unaprijed pripremljenom gotovom ugovoru.

18.U pogledu ništetnosti valutne klauzule u CHF, prvostupanjski sud prihvaća pravno shvaćanje izraženo u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revt-575/16 od 03.listopada 2017.godine i odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6632/2017 od 14.lipnja 2018.g., donesene u povodu te odluke revizijskog suda u istom postupku vođenom povodom kolektivne tužbe Udruge potrošač - Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača protiv više banaka u Republici Hrvatskoj pa tako i tuženice, a predmet koje kolektivne tužbe je, između ostaloga, bilo i utvrđenje ništetnosti ugovaranja valutne klauzule u švicarskim francima, a kako je ugovoreno člankom 3.1. spornog ugovora zaključenog između stranaka.

19.Prema odredbi čl. 502.a st. 1. Zakona o parničnom postupku – ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje ZPP) udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana, mogu kad je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izrijekom predviđeno i uz uvjete predviđene tim zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određenih djelatnosti ili općenito radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem, teže povrjeđuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava. Odredbom čl. 502.b ZPP propisan je sadržaj tužbe iz čl. 502.a ZPP, dok je čl. 502.c ZPP propisan učinak presude donesene po tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i prava na način da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a st. 1. ZPP, da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanje tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.

20.Dakle, citirane odredbe ZPP i ZZP propisuju direktni učinak tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača na način da obvezuju sudove da se u posebnim postupcima radi ostvarenja prava potrošača pozovu na utvrđenje iz pravomoćne presude kojom je prihvaćen zahtjev postavljen u tužbi iz čl. 502.a st. 1. ZPP.

21.Vrhovni sud Republike Hrvatske kao revizijski sud je, u rješenju Revt-575/16-5 od 3. listopada 2017., a kojim je ukinuta presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2014., u odnosu na i dalje sporan dio zahtjeva tužitelja koji se odnosi na ugovaranje valutne klauzule u švicarskim francima, ukinuo drugostupanjski presudu te je predmet u tom dijelu vraćen Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske na ponovno odlučivanje, izrazio svoje shvaćanje o tome na temelju kojih kriterija i činjenica je moguće ocijeniti

2 8

podliježe li sporna ugovorna odredba iz ugovora o kreditu testu poštenosti ili ne, a time i odlučiti o osnovanost zahtjeva tužitelja, a koji se odnose se na postupanje tuženih banaka u postupku pregovaranja te sklapanja ugovora o kreditima sa korisnicima kredita, sve u pravcu davanja relevantnih informacija vezano za ugovorne odredbe u tim ugovorima.

22.Povodom tog ukidnog rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je ponovno odlučio o žalbama tuženih banaka protiv prvostupanjske presude u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja vezano za povredu kolektivnih interesa i prava potrošača korisnika kredita vezivanjem glavnice iz ugovora o kreditu za valutu švicarski franak. U svojoj presudi poslovni broj Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018., potvrdio je prvostupanjsku presudu utvrdivši da su takve ugovorne odredbe iz ugovora o kreditu svih tuženih banaka bile lako uočljive i jasne, a prihvatio je ocjenu prvostupanjskog suda da nisu bile razumljive te da su stvorile znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stranaka na štetu potrošača, zbog čega ih je ocijenio nepoštenim te ništetnim. Uz to se napominje da je, povodu revizija tuženih banaka, Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci poslovni broj Rev 2221/2018-11 od 3. rujna 2019. prihvatio navedeno pravno shvaćanje i u tom dijelu odbio reviziju protiv spomenute presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske.

23.Kako je u odgovoru na pitanje povrede interesa i prava potrošača - korisnika kredita, vezivanjem glavnice iz ugovora o kreditu za valutu švicarski franak, sud u pojedinačnom postupku vezan za shvaćanje izraženo u pravomoćnoj presudi donesenoj u postupku u povodu kolektivne tužbe, dakle konkretno za navedeno shvaćanje izraženo u presudama Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1401/12 od 4. srpnja 2013. i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž- 6632/2017 od 14. lipnja 2018., to je prvostupanjski sud i u ovom sporu primijenio konkretno pravno shvaćanje vezano za povredu interesa i prava potrošača korisnika kredita vezivanjem glavnice iz ugovora o kreditu za valutu švicarski franak, te je takvu ugovornu odredbu utvrdio ništetnom i primijenio fiksni tečaj CHF na dan 31.05.2006.godine, pa je slijedom navedenog usvojen tužbeni zahtjev za iznos od 12.096,83 Eur-a uz pripadajuću zakonsku zateznu kamatu, kao iznos po osnovi preplaćene kamatne stope koji je jedino utužen u podnesku kojim je uređen tužbeni zahtjev od 03.studenog 2025.g. kao eventualni kumulirani tužbeni zahtjev, dok je osnovni tužbeni zahtjev odbijen jer je u sebi sadržavao uglavničenu zakonsku zateznu kamatu, na koju je ponovno tražena zakonska zatezna kamata.

24.Zaključno treba kazati i da sklapanjem Dodatka br.2. Ugovora o kreditu broj: 151109070124 (novi broj), broj:060428364750 od 11.03.2016.g. nije otklonjena posljedica ništetnosti odredbe Ugovora o kreditu u pogledu kamatne stope.

25.Konverzija kredita sa valutnom klauzulom u CHF u kredit sa valutnom klauzulom u EUR sklapanjem aneksa ugovora o kreditu izvršena je temeljem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ 102/2015.: dalje-ZIDZOPK), a radi se o aktu kojim se temeljem zakona nalaže bankama izmjena odredbi iz osnovnog ugovora te eventualno do danas sklopljenih dodataka i to valuta kredita, kamatna stopa i iznos preostale neotplaćene glavnice kredita, te postiže sporazum iz članka 19. c točka 6. ZIDZOPK – a na način kako to nalaže zakon. Po ocjeni prvostupanjskog suda tzv. konverzija, odnosno potpisivanje

2 9

aneksa ugovora o kreditu između stranaka nije od značaja za ovdje postavljeni tužbeni zahtjev jer se odredbama ZIDZOPK-a, a niti navedenim aneksima, izrijekom ne spominje način rješavanja ugovornih odredbi kojima se u ugovorima o kreditima s valutom u CHF ugovarala promjenjiva kamatna stopa, kao što se ne spominje niti na koji način bi se trebala riješiti eventualna ništetnost tih odredbi koje se tiču promjenjive kamatne stope, a koja ništetnost je nastupila zbog činjenice da su banke bez prethodnog pregovaranja s korisnicima kredita same, tj. nepošteno, mijenjale kamatne stope u ugovorima o kreditima s valutnom klauzulom u CHF, kako to je to riječ u konkretnom slučaju.

26.Glavni motiv navedenog zakona bio je da se položaj korisnika kredita u valuti CHF, kao potrošača, izjednači s položajem u kojem bi bili da su koristili kredit denominiran u valuti EUR-u. Aneksima ugovora o kreditu uređuje se pitanje određivanja kamatne stope nakon sklapanja istih, odnosno njima se ne rješava pitanje preplaćenih kamata u kreditima u valuti CHF kroz ovdje utuženi period, a do koje preplate je došlo zbog nepoštenog postupanja banaka, koje je utvrđeno ništetnim. Stoga nisu osnovane tvrdnje o nedostatku pravnog interesa tužitelja za podnošenjem predmetne tužbe.

27.Aneks ugovora o kreditima i konverzija kredita u kredit uz valutnu klauzulu u EUR izvršen je temeljem ZID ZPK, a radi se o aktu kojim se temeljem zakona nalaže bankama izmjena odredbi iz osnovnog ugovora, te eventualno do danas sklopljenih dodataka i to valuta kredita, kamatna stopa i iznos preostale neotplaćene glavnice kredita, te postiže sporazum o raspolaganju preplatom/podmirenja manje uplaćenog iznosa, sve na način kako to nalaže zakon.

28.Osim toga, konverzija se odnosi isključivo na ugovorne obveze proizišle iz ugovora o kreditu, a niti jedna odredba ZID ZPK ne širi primjenu konverzije na druge

- izvanugovorne odnose među strankama. Nadalje, kako je način ugovaranja promjenjive stope ugovornih kamata bio predmet kolektivne tužbe za zaštitu potrošača, a koja tužba je usvojena i takav način ugovaranja promjenjive stope ugovornih kamata utvrđen nepoštenim, tada sud prilikom odlučivanja o pojedinačnom tužbenom zahtjevu kao osnovu zahtjeva tužitelja utvrđuje odluku iz presude kojom je odlučeno o tužbi za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, a identična je situacija i sa valutnom klauzulom.

29.U odnosu na navode tuženika od kakvog je značaja za razrješenje spora to što su parnične stranke sklopile aneks - dodatak uz ugovor o kreditu, temeljem kojega je prevedena konverzija kredita, valja istaći da je prvostupanjski sud utvrdio temeljem provedenog financijskog vještačenja da tužitelj nije u potpunosti obeštećen glede štetnih posljedica koje su nastale primjenom ništetnih ugovornih odredbi o promjenjivosti stope ugovorne kamate i o valutnoj klauzuli. Slijedom toga sud prvog stupnja zauzima i stav da tužitelj ima i pravni interes za pokretanje i vođenje predmetne restitucijske parnice, odnosno da se može pozivati na ništetnost spornih ugovornih odredbi osnovnog ugovora o kreditu, te temeljem toga zahtijevati uklanjanje svih štetnih posljedica koje su one proizvele tijekom njihove primjene. Potrošač mora imati pravo na ostvarenje potpune pravne zaštite koju ne može smanjiti niti provedena konverzija, što znači da čin konverzije kredita sam po sebi ne može isključiti provođenje kontrole nepoštenosti konvertiranih ugovornih odredbi, već naprotiv zahtjeva u svakom konkretnom slučaju provjeru da li je provedenom

3 0

konverzijom u cijelosti uspostavljena pravična ravnoteža narušena ništetnim ugovornim odredbama .

30.Da u slučaju konverzije nisu u potpunosti uklonjene štetne posljedice koje su proizvele ništetne konvertirane odredbe osnovnog ugovora, ukazuje i pravno shvaćanje izraženo u odluci Europskog suda donesenoj u predmetu C-452/18 od 9. srpnja 2020., prema kojem bi se potrošač sklapanjem sporazuma, kojim se zamjenjuju ništetne ugovorne odredbe novim odredbama, mogao odreći zaštite koju mu pruža Direktiva 93/13, ali samo i isključivo da je dao slobodan i informiran pristanak na to odricanje i da je znao čega se takvim pristankom odriče (uvjet transparentnosti), odnosno da je prilikom tog odricanja bio svjestan neobvezujuće naravi nepoštenih ugovornih odredbi, i da je bio upoznat sa iznosom koji bi mu pripadao temeljem tih nepoštenih ugovornih odredbi.

31.Međutim, prema ocjeni prvostupanjskog suda u konkretnom slučaju navedenom uvjetu transparentnosti nije bilo udovoljeno. Naime, u aneksu - dodatku ugovora se ne govori o ništetnosti niti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli, niti ugovorne odredbe o promjenjivosti stope ugovorne kamate, niti on sadrži odredbu u kojoj bi tužitelj izjavio da se, nakon njegova sklapanja, odriče prema tuženoj bilo kakve tražbine s osnova nepoštenih ugovornih odredbi iz osnovnog ugovora o kreditu iz 2006. godine.

32.Tužitelju je dosuđen parnični trošak za zastupanje po punomoćniku iz reda odvjetnika temeljem odredbe čl. 154. st.1. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 - dalje Tarifa), i to za sastav tužbe u iznosu od 2.500,00 kuna (Tbr.7.1.), za zastupanje na ročištu od 29. kolovoza 2019.godine u iznosu od 1.250,00 kuna (Tbr.9.2.),za sastav obrazloženog podneska od 10.rujna 2019.godine u iznosu od 2.500,00 kuna (Tbr.9.1.),za zastupanje na ročištu od 10. listopada 2020.godine u iznosu od 2.500,00 kuna (Tbr.9.1.),za zastupanje na ročištu od 06. veljače 2020. godine u iznosu od 2.500,00 kuna (Tbr.9.1.), za zastupanje na ročištu od 19. lipnja 2020. godine u iznosu od 1.250,00 kuna (Tbr.9.2.),za zastupanje na ročištu od 16. rujna 2020. godine u iznosu od 1.250,00 kuna (Tbr.9.2.),za zastupanje na ročištu od 06. studenog 2020. godine u iznosu od 2.500,00 kuna (Tbr.9.1.), ukupno 16.250,00 kuna, uvećano za PDV, ukupno 20.312,50 kuna, uvećano za trošak financijskog vještačenja u iznosu od 2.500,00 kuna, te uvećano za trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 1.772,00 kuna i na presudu 1.772,00 kuna, ukupno 26.356,50 kuna ili 3.498,11 Eur-a, u ponovljenom postupku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) i to za zastupanje na ročištu od 20. svibnja 2025.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr.9.1.),za zastupanje na ročištu od 4. prosinca 2025.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr.9.1.),ukupno 500 bodova, uz vrijednost boda po ovoj Tarifi koja iznosi 2,00 Eur-a (Tbr.54.) – 1.000,00 Eur-a, uz pdv - 1.250,00 Eur-a, ukupno 4.748,11 Eur-a.

33.Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

3 1

U Zadru, 9. siječnja 2026. godine

S u d a c

Marko Baraka

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1.Tužitelju po punomoćniku

2.Tuženiku po punomoćnicima