REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Trg J.F.Kennedya 11
R1-1/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Aleksandri Gumzej, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja IVICOM Consulting d.o.o., Zagreb, Ulica Damira Tomljanovića Gavrana 11, OIB: 20778515767, kojeg zastupa punomoćnik Mladen Prka, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Gajski, Grlić, Prka i Partneri d.o.o. u Zagrebu, Gundulićeva ulica 15, protiv protivnika osiguranja FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST, [adresa], OIB: 85828625994, odlučujući o prijedlogu za određivanjem privremene mjere, 9. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koja se sastoji u zabrani naplate bankarske garancije br. 2104006803 Zagrebačke banke d.d. od 30. prosinca 2021. godine, izdane kao sredstvo osiguranja za uredno izvršenje ugovora, u iznosu od 503.191,98 EUR, kao i garancije br. 2204001238 Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2022. godine, izdane kao sredstvo osiguranja za povrat predujma, u iznosu od 628.989,98 EUR, sve u korist protivnika osiguranja, određuje se
p r i v r e m e n a m j e r a
I. Nalaže se Zagrebačkoj banci d.d. da uskrati, obustavi naplatu garancije br. 2104006803 Zagrebačke banke d.d. od 30. prosinca 2021. u iznosu od 503.191,98 EUR, kao i garancije br. 2204001238 Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2022., u iznosu od 628.989,98 EUR, u korist protivnika osiguranja FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST, sa sjedištem u [adresa], OIB: 85828625994.
II. Predlagatelj osiguranja dužan je u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja podnijeti tužbu radi opravdanja ove privremene mjere.
III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do okončanja parničnog ili drugog postupka pokrenutog radi opravdavanja privremene mjere.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja podnio je ovom sudu prijedlog za osiguranjem određivanjem privremene mjere navodeći u bitnome da je 31. prosinca 2020. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u svojstvu javnog naručitelja, pokrenuo postupak javne nabave radova za projekt „Projektiranje i izvođenje radova sanacije jame Sovjak“. Nakon provedenog postupka javne nabave, 17. prosinca 2021. sklopljen je Ugovor o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zajednice ponuditelja koju čine GK GRUPA d.o.o. kao vodeći član Zajednice, EKOMO d.o.o. te IVICOM Consulting d.o.o., ovdje predlagatelj osiguranja. Nakon sklapanja navedenog Ugovora o javnoj nabavi radova, članovi Zajednice ponuditelja sklopili su Sporazum o zajednici gospodarskih subjekata br. 02/2021, kojim su uredili unutarnju podjelu radova, vrijednost radova i usluga koje će pojedini članovi pružiti, kao i njihova međusobna prava i obveze s obzirom na faktičnu participaciju u projektu sanacije jame Sovjak. Prema navedenom Sporazumu, predlagatelju osiguranja povjeren je obujam radova u vrijednosti od približno 8.799.000,00 kn, odnosno 1.176.827,99 EUR prema fiksnom tečaju konverzije, što čini tek oko 2,93 % ukupne vrijednosti Ugovora o javnoj nabavi radova. Unatoč tako ograničenom stvarnom udjelu u ukupnoj ugovorenoj vrijednosti Projekta, predlagatelj osiguranja je, na zahtjev Zajednice ponuditelja te radi osiguranja urednog izvršenja cjelokupnog Ugovora prema javnom naručitelju, izdao bankarske garancije u ukupnom iznosu od 8.530.425,00 kn, odnosno 1.132.181,96 EUR. Navedene bankarske garancije obuhvaćaju garanciju br. 2104006803 Zagrebačke banke d.d. od 30. prosinca 2021., izdanu kao sredstvo osiguranja za uredno izvršenje ugovora, u iznosu od 3.791.300,00 kn (503.191,98 EUR), kao i garanciju br. 2204001238 Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2022., izdanu kao sredstvo osiguranja za povrat predujma, u iznosu od 4.739.125,00 kn (628.989,98 EUR), sve u korist protivnika osiguranja. Predlagatelj osiguranja ističe kako je preuzeo ovaj znatan financijski teret isključivo iz razloga što član Zajednice ponuditelja EKOMO d.o.o. u relevantnom trenutku nije mogao ishoditi odgovarajuća sredstva osiguranja, pa je predlagatelj osiguranja, radi omogućavanja sklapanja i provedbe Ugovora s protivnikom osiguranja, izdao sredstva osiguranja u iznosima koji znatno premašuju njegov stvarni ugovoreni udio u Projektu. Dakle, iznosi izdanih bankarskih garancija višestruko premašuju razmjerni dio vrijednosti radova povjerenih predlagatelju osiguranja, čime je predlagatelj osiguranja faktično preuzeo financijsko opterećenje koje osigurava i obveze drugih članova Zajednice ponuditelja, osobito obveze vodećeg člana Zajednice, GK GRUPE d.o.o., a time je značajno smanjena likvidnost predlagatelja osiguranja te je povećan njegov financijski i poslovni rizik. Dana 22. prosinca 2025. predlagatelj osiguranja zaprimio je Obavijest Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o jednostranom raskidu Ugovora o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 od 17. prosinca 2021., donesenu 19. prosinca 2025. U navedenoj Obavijesti protivnik osiguranja navodi da, postupajući kao javni naručitelj i pozivajući se na odredbe članka 15.2 Ugovora te načela i obveze koje proizlaze iz Zakona o javnoj nabavi, raskida Ugovor zbog niže navedenih razloga. Protivnik osiguranja kao prvi i ključni razlog raskida navodi postojanje koruptivnog postupanja u vezi s dodjelom i izvršavanjem Ugovora, pri čemu se poziva na pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu kojom je, temeljem priznanja, utvrđeno postojanje kaznenog djela primanja mita radi trgovanja utjecajem od strane treće osobe, počinjenog u razdoblju provođenja postupka javne nabave i sklapanja Ugovora. Iz obrazloženja navedene presude proizlazi da je tadašnji predsjednik uprave i zakonski zastupnik vodećeg člana Zajednice ponuditelja, društva GK GRUPA d.o.o., u interesu Izvođača dogovarao i inicirao radnje usmjerene na osiguranje odabira ponude navedene Zajednice ponuditelja te na neometano sklapanje i kasnije izvršavanje predmetnog Ugovora. Protivnik osiguranja smatra da su navedene radnje poduzete u interesu Izvođača i u izravnoj vezi s predmetnim postupkom javne nabave, zbog čega se iste pripisuju Izvođaču kao cjelini, čime je, prema stajalištu protivnika osiguranja, ostvaren raskidni razlog iz članka 15.2 stavka 1. točke (f) Ugovora. Kao dodatni razlog raskida protivnik osiguranja navodi donošenje Rješenja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije od 27. studenoga 2025., kojim je potvrđena nepravilnost u postupku odabira Izvođača te izrečena financijska korekcija u visini od 25 % prihvatljivih troškova projekta. Prema navodima protivnika osiguranja, naknadnom provjerom utvrđeno je da odabrani ponuditelj u trenutku provedbe postupka javne nabave nije ispunjavao ključne kriterije tehničke i stručne sposobnosti propisane dokumentacijom o nabavi, što je dovelo u pitanje zakonitost odabira, valjanost sklapanja Ugovora te opravdanost njegovog daljnjeg izvršavanja, osobito imajući u vidu značajan financijski rizik za javna i EU sredstva. Nadalje, protivnik osiguranja kao zaseban i samostalan raskidni razlog navodi dugotrajno i značajno kašnjenje u izvođenju radova, nepostupanje po Obavijestima za otklanjanje nedostataka te nemogućnost dovršetka projekta u ugovorenom roku. U tom kontekstu protivnik osiguranja ističe da Izvođač kasni s izvršenjem radova u trajanju koje višestruko premašuje 200 dana, da nije započeo pojedine ključne faze radova niti osigurao potrebnu organizaciju i resurse te da uzroci kašnjenja proizlaze iz vlastitih propusta Izvođača, a ne iz postupanja nadležnih tijela ili okolnosti više sile. Protivnik osiguranja stoga zaključuje da su ostvareni i raskidni razlozi iz članka 15.2 točaka (a), (c) i (g) Ugovora. Slijedom navedenog, protivnik osiguranja utvrđuje da je Ugovor pravno, financijski i operativno kompromitiran te da daljnje održavanje ugovornog odnosa nije moguće niti dopušteno s aspekta zaštite javnog interesa, zakonitog raspolaganja javnim sredstvima i obveza koje proizlaze iz nacionalnog i europskog pravnog okvira. Protivnik osiguranja stoga donosi odluku o jednostranom raskidu Ugovora, poziva Izvođača na postupanje sukladno posljedicama raskida propisanim Ugovorom, zahtijeva povrat isplaćenog predujma te poziva na dostavu podloge za izradu okončanog obračuna sukladno članku 15.3 Ugovora. Nakon zaprimanja navedene Obavijesti o raskidu, predlagatelj osiguranja je saznao da je protivnik osiguranja podnio poziv na plaćanje Zagrebačkoj banci d.d. po predmetnim bankarskim garancijama koje je izdao predlagatelj osiguranja, iako za takvo postupanje u ovom trenutku ne postoje ispunjene ugovorne pretpostavke. Da su garancije već podnesene na naplatu predlagatelju osiguranja potvrđeno je od strane samog protivnika osiguranja na sastanku održanom u sjedištu protivnika osiguranja 30. prosinca 2025., pri čemu je protivnik osiguranja izričito naveo da predmetne bankarske garancije namjerava naplatiti u cijelosti. Naime, sukladno izričitoj odredbi članka 15.3. Ugovora o javnoj nabavi radova, u slučaju raskida Ugovora Izvođač je obvezan u primjerenom roku, a najduže u roku od 30 dana od dana raskida, izraditi i dostaviti Naručitelju podlogu za izradu okončanog obračuna izvedenog dijela Radova, pri čemu se u tom obračunu moraju iskazati sve tražbine podugovaratelja uz priložene ovjerene situacije podugovaratelja. Tek ako Izvođač ne dostavi navedenu podlogu, okončani obračun na dan raskida sastavlja Inženjer, temeljem svih dostupnih podataka, te u okviru istoga utvrđuje i eventualno neposredno plaćanje podugovarateljima čije su tražbine neupitne. S obzirom na to da rok od 30 dana od raskida Ugovora u trenutku podnošenja poziva na plaćanje još nije protekao, kao i da konačni obračun izvedenih radova do današnjeg dana nije izrađen niti usuglašen, nije moguće precizno utvrditi stvarno stanje međusobnih prava i obveza ugovornih strana, niti utvrditi postoji li osnova i u kojem opsegu za aktiviranje sredstava osiguranja. U takvim okolnostima, naplata bankarskih garancija u ovom trenutku ne može se smatrati primjerenom ni opravdanom, dok bi svako postupanje protivno jasno propisanom ugovornom mehanizmu okončanog obračuna predstavljalo povredu Ugovora te bi za predlagatelja osiguranja imalo nerazmjerne i teško nadoknadive posljedice, uključujući neposredan udar na likvidnost, kreditnu sposobnost i poslovni ugled, i to zbog razloga za koje predlagatelj osiguranja nije odgovoran, a iz razloga koji se detaljno iznose u nastavku ovog podneska. Osim toga, predlagatelj osiguranja ukazuje kako nisu ispunjene ugovorom propisane pretpostavke za raskid Ugovora, slijedom čega protivnik osiguranja nema pravo podnijeti predmetne bankarske garancije na naplatu. U odnosu na vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja koja se sastoji u zabrani naplate bankarskih garancija, ističe kako je protivnik osiguranja neosnovano raskinuo Ugovor. Prvenstveno, predlagatelj osiguranja izričito osporava postojanje bilo kakve ugovorne ili zakonske osnove za jednostrani raskid Ugovora o javnoj nabavi radova br. 2021/009246, a osobito osporava osnovanost pozivanja protivnika osiguranja na takav raskid kao temelj za aktiviranje sredstava osiguranja. Predlagatelj osiguranja nadalje iznosi razloge neosnovanosti raskida, za koje tvrdi da ujedno potvrđuju vjerojatnost postojanja njegove tražbine koja se sastoji u zabrani naplate bankarskih garancija i potrebu njezine hitne zaštite privremenom mjerom. U odnosu na navodnu osnovu raskida koja se temelji na navodno koruptivnom postupanju, odnosno kaznenom djelu ili događaju vezanom uz raniju odgovornu osobu društva GK GRUPA d.o.o., predlagatelj osiguranja ističe da je protivnik osiguranja predmetna saznanja i okolnosti već ranije izričito naveo u svom dopisu od 25. travnja 2025. Iz navedenog proizlazi da se protivnik osiguranja na iste okolnosti ne može pozivati kao na izvanredan razlog raskida tek naknadno, nakon višemjesečnog nastavka urednog izvršavanja Ugovora, čak i u hipotetskoj situaciji kada bi takva okolnost uopće mogla predstavljati ugovornu osnovu za raskid, što nije slučaj ni prema stavu Izvođača, niti prema stavu samog Naručitelja izraženom u citiranom dopisu od 25. travnja 2025. Nije sporno da se nakon saznanja protivnika osiguranja o navedenim okolnostima Ugovor nastavio uredno izvršavati, održavale su se koordinacije, izvodili su se radovi te su se ovjeravale situacije, što jasno potvrđuje da navedene okolnosti nisu imale nikakav stvarni utjecaj na ugovorni odnos niti na mogućnost izvršenja Ugovora. Takvo postupanje protivnika osiguranja predstavlja prešutno prihvaćanje nastavka ugovornog odnosa unatoč navedenim saznanjima, čime je eventualna mogućnost pozivanja na iste okolnosti kao na izvanredan razlog raskida u cijelosti konzumirana i iscrpljena. Svako naknadno pozivanje na iste okolnosti kao razlog raskida nužno dovodi u pitanje savjesnost i poštenje postupanja protivnika osiguranja, jer nije prihvatljivo da se činjenice koje su mu bile poznate mjesecima koriste kao temelj za raskid tek u trenutku koji protivnik osiguranja sam odabere, iz razloga koji predlagatelju osiguranja nisu poznati. Slijedom navedenog, predlagatelj osiguranja osporava da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za raskid po toj osnovi te takvo pozivanje smatra neosnovanim. Dodatno, predlagatelj osiguranja ukazuje kako se navodi protivnika osiguranja koji se odnose na g. ĆH i g. HH, osnivača trgovačkog društva GK GRUPA d.o.o., ni na koji način ne mogu pripisati niti koristiti na štetu predlagatelja osiguranja, budući da Ć nije povezan s navedenim događajima niti je odgovoran za postupke drugih gospodarskih subjekata. Kazneni postupak protiv g. HH i dalje je u tijeku i nije pravomoćno okončan. Prema ustaljenoj praksi Suda Europske unije, osobito u spojenim predmetima C-124/16 i C-188/16, isključenje gospodarskog subjekta ili raskid ugovora zbog navodne povrede profesionalne dužnosti mora biti utemeljeno na jasnim i konkretnim dokazima te mora biti razmjerno cilju koji se želi postići. Prenošenje odgovornosti s fizičke osobe ili drugog društva na predlagatelja osiguranja predstavlja povredu načela presumpcije nevinosti i načela individualne odgovornosti, zbog čega se ni po toj osnovi ne mogu smatrati ispunjenima pretpostavke za raskid. U odnosu na navode protivnika osiguranja o nepravilnostima u postupku javne nabave i posljedičnoj financijskoj korekciji, predlagatelj osiguranja ističe da provjera i ocjena referenci, kao i cjelokupno provođenje postupka javne nabave, nisu u dispoziciji Izvođača, već isključivo u nadležnosti protivnika osiguranja kao naručitelja te drugih nadležnih tijela. Eventualne pogreške u evaluaciji ponuda ili u dokumentaciji za nadmetanje predstavljaju isključivo propuste protivnika osiguranja, za koje Izvođač, a osobito predlagatelj osiguranja, ne može snositi posljedice. Sukladno općim načelima obveznog prava, osobito članku 2. Zakona o obveznim odnosima, strana koja je uzrokovala nepravilnost ili ništetnost ne može se na istu pozivati na štetu druge savjesne ugovorne strane. Predlagatelj osiguranja je u postupku javne nabave dostavio urednu i valjanu dokumentaciju, a svaka naknadna financijska korekcija od strane nadležnih tijela predstavlja isključivo rizik protivnika osiguranja kao naručitelja. Takve okolnosti ne mogu opravdati raskid Ugovora niti, još manje, aktiviranje bankarskih garancija izdanih od strane predlagatelja osiguranja. Slijedom navedenog, i ova osnova raskida u cijelosti je neosnovana. U pogledu navoda protivnika osiguranja koji se odnose na dinamiku izvođenja radova i navodno nepostupanje po obavijestima, predlagatelj osiguranja ističe da rokovi za izvršenje radova nisu probijeni na način niti u opsegu koji bi, prema odredbama Ugovora, mogli predstavljati osnovu za raskid. Dinamika provedbe projekta bila je uvjetovana objektivnim okolnostima, uključujući kašnjenje u izdavanju Vodopravne dozvole te kašnjenja u plaćanju ovjerenih situacija od strane protivnika osiguranja. Ključni razlozi eventualnih zastoja bili su administrativne prirode i nalazili su se izvan sfere utjecaja predlagatelja osiguranja. U tom kontekstu, predlagatelj osiguranja dostavlja dopis upućen protivniku osiguranja kao naručitelju, iz kojeg jasno proizlazi da Izvođač nije odgovoran za kašnjenje u izvođenju radova. U dopisu se navode okolnosti koje Izvođač nije mogao predvidjeti i za koje nije odgovoran, a koje su prouzročile poremećaj u planiranim aktivnostima i zastoje u izvršenju radova. Također, Izvođač u dopisu obavještava protivnika osiguranja da će, u svjetlu navedenih okolnosti, a u skladu s Ugovorom, potraživati produljenje roka dovršetka radova. Dodatno, predlagatelj osiguranja dostavlja i Odgovor izvođača na dopis Naručitelja od 17. prosinca 2025., kojim se očituje o tvrdnjama Naručitelja vezano uz dinamiku izvođenja radova i navodnu neusklađenost s Vremenskim planom. U odgovoru se jasno navodi da tvrdnje Naručitelja pogrešno interpretiraju stanje Projekta, da Vremenski plan R-16 nije relevantan jer je na snazi Vremenski plan R-17 te da kašnjenja u radu pročišćavanja vode proizlaze isključivo iz objektivnih administrativnih okolnosti, uključujući kašnjenje izdavanja Vodopravne dozvole i međunarodne notifikacije, a ne iz djelovanja Izvođača. Nadalje, ističe se da zahtjev Naručitelja za ubrzanje radova u roku od 7 dana nije tehnički niti proceduralno izvediv te da je kašnjenje u plaćanju ovjerenih situacija dodatno otežalo izvršenje radova. Na temelju svega navedenog, Izvođač odbacuje dopis i Opomenu pred raskid kao činjenično i pravno neosnovane te zahtijeva da Naručitelj prestane s neosnovanim upućivanjem opomena. U takvim okolnostima, jednostrano utvrđenje protivnika osiguranja o kašnjenju „u trajanju koje značajno premašuje 200 dana“ je preuranjeno, nerazmjerno i protivno ugovornim mehanizmima predviđenima za utvrđivanje kašnjenja i eventualno produljenje rokova. Sukladno Ugovoru, odluke o produljenju rokova i utvrđivanju kašnjenja nisu u nadležnosti protivnika osiguranja, već ih donosi H nakon razmatranja svih relevantnih činjenica i okolnosti. Dodatno, predlagatelj osiguranja ističe da je iz ovjerenih situacija koje je priložio uz prijedlog, jasno razvidno da su radovi na Projektu kontinuirano izvršavani, u skladu s odobrenom dinamikom i u opsegu koji je bio moguć s obzirom na postojeća administrativna ograničenja i postupanje protivnika osiguranja. Navedene situacije predstavljaju dokaz da predlagatelj osiguranja nije obustavio izvođenje radova niti postupao pasivno, već je, u granicama objektivno mogućeg, uredno ispunjavao svoje ugovorne obveze. Iz analize dokumentacije i ugovornih odredbi jasno proizlazi da nije ispunjen raskidni razlog iz članka 15.2. točke (g) Ugovora, jer protivnik osiguranja prije jednostranog raskida nije postupio sukladno ugovornim mehanizmima predviđenima člankom 8.7 Ugovora, niti je ispoštovao postupke utvrđene za obračun i naplatu kazne zbog kašnjenja. Umjesto toga, protivnik osiguranja se u Obavijesti o raskidu pozvao na odredbe koje nisu relevantne za stvarni raskidni osnov, odnosno koje se uopće ne navode u toj odredbi Ugovora. Naime, raskidni osnov propisan člankom 15.2. točkom (g) glasi: „Naručitelj ima pravo raskinuti Ugovor ako Izvođač u slučaju kašnjenja većeg od razdoblja koje Naručitelju daje za pravo obračun i naplatu maksimalne kazne za kašnjenje, propisanu člankom 8.7 Ugovora. U tom slučaju će se smatrati da je Ugovor raskinut krivnjom Izvođača.“ Članak 8.7 Ugovora propisuje da se ugovorna kazna obračunava za svaki dan kašnjenja koji nastupi nakon relevantnog J dovršetka radova. U Obavijesti o raskidu, protivnik osiguranja sam navodi da je Rok dovršetka radova 10. kolovoza 2026., što znači da do dana slanja Obavijesti o raskidu taj rok još nije protekao. Stoga ni teoretski nije nastupila situacija predviđena člankom 8.7 za obračun maksimalne kazne, pa protivnik osiguranja u trenutku raskida nije imao osnovu za aktivaciju raskidnog prava iz članka 15.2 točke (g) Ugovora. Dodatno, protivnik osiguranja nije proveo propisane ugovorne mehanizme za utvrđivanje kašnjenja i eventualno produljenje rokova, što je uvjet za nastup raskidnog prava iz članka 15.2. točke (g) Ugovora. Ugovorna kazna za kašnjenje prema članku 8.7 Ugovora nije obračunata niti se mogla obračunati, jer uvjet za njen obračun još nije nastupio. S obzirom na navedeno, jasno je da protivnik osiguranja nije imao ugovornu osnovu za jednostrani raskid Ugovora u trenutku slanja Obavijesti, već se pozvao na pogrešne odredbe, ignorirajući stvarnu osnovu propisanu člankom 15.2. točke (g) i člankom 8.7 Ugovora. Takvo postupanje potvrđuje da je raskid bio preuranjen te da predlagatelj osiguranja nije imao mogućnost primjene mehanizama zaštite svojih prava prema Ugovoru prije aktivacije instrumenata osiguranja. Pojedini postupci protivnika osiguranja tijekom provedbe projekta bili su usmjereni prvenstveno na stvaranje dojma postojanja formalnih pretpostavki za raskid, a ne na stvarno uklanjanje prepreka i omogućavanje urednog izvršenja Ugovora. U više navrata određivani su rokovi koji, s obzirom na objektivne administrativne procedure i stvarnu dinamiku projekta, nisu mogli dovesti do konkretnog rezultata, već su služili kao formalna podloga za naknadna pozivanja na navodne povrede Ugovora. U tom kontekstu, predlagatelj osiguranja je 28. prosinca 2025. dostavio Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dokument pod nazivom „Obavijest o nesrazmjeru izdanih jamstava Ća u odnosu na stvarni udio radova te prijedlog razmjernog postupanja po raskidu – Ugovor br. 2021/009246 (Sanacija jame Sovjak)“. U tom dopisu predlagatelj osiguranja je izričito osporio postojanje razloga za raskid Ugovora te je ukazao protivniku osiguranja da je prije aktiviranja instrumenata osiguranja nužno provesti detaljnu verifikaciju izvršenih radova, ovjerenih situacija i financijskog stanja projekta. Predlagatelj osiguranja je nadalje istaknuo da je izdao bankarske garancije u korist Fonda, i to za izvršenje ugovora i za povrat predujma, čiji ukupni iznosi znatno nadmašuju stvarni udio radova i odgovornosti koje je predlagatelj imao unutar zajednice ponuditelja. Naime, iznos garancije za izvršenje premašuje stvarni udio predlagatelja za 386.409,18 EUR, dok garancija za povrat predujma premašuje stvarni udio za 512.207,18 EUR, slijedom čega bi aktiviranje garancija u cijelosti dovelo do nerazmjerne i teško nadoknadive štete, uključujući rizik likvidnosti, pogoršanje kreditne sposobnosti i reputacijske posljedice, a pritom bi se teret drugih članova zajednice prenio na predlagatelja osiguranja, unatoč činjenici da je predlagatelj osiguranja svoje obveze u cijelosti izvršio. U vezi s povratom predujma, predlagatelj osiguranja je napomenuo da je već opravdan iznos predujma prema ovjerenim situacijama 386.032,10 EUR te da bi Fond prilikom eventualnog aktiviranja garancije, iako za navedeno nisu ispunjene ugovorne pretpostavke, trebao uvažiti ugovoreni mehanizam progresivnog umanjenja garancije i provjeriti nepokriveni dio predujma prije poduzimanja bilo kakvih mjera. Unatoč tome, protivnik osiguranja se oglušio na navedene napomene i bez prethodne provjere podnio je garancije na naplatu, čime je predlagatelja osiguranja izložio riziku nerazmjerne i neopravdane financijske štete. Isto tako, predlagatelj osiguranja ističe da je zajednica ponuditelja dana 30. prosinca 2025. uputila protivniku osiguranja dopis u kojem je izričito osporila postojanje bilo koje ugovorne ili zakonske osnove za raskid Ugovora. U dopisu je jasno navedeno da su razlozi na koje se Fond poziva, a koji su predstavljeni kao temelj jednostranog raskida, neosnovani i pravno neutemeljeni te da predlagatelj osiguranja i drugi članovi zajednice nisu prekršili svoje obveze. Unatoč tome, protivnik osiguranja se i na ovaj dopis u cijelosti oglušio, bez ikakvog očitovanja ili pokušaja razjašnjenja spornih pitanja, čime je dodatno potvrdio da mu nije u interesu nastavak izvođenja radova niti žurna i učinkovita dovršetka Projekta, već stvaranje pretpostavki za raskid Ugovora i aktiviranje instrumenata osiguranja. Predlagatelj osiguranja je ispunio sve svoje obveze prema protivniku osiguranja. Predlagatelj osiguranja ističe da je sve svoje ugovorne obveze po Projektu „Sanacija jame Sovjak“ izvršio uredno, pravodobno i u cijelosti. To proizlazi iz privremenih situacija ovjerenih od strane protivnika osiguranja i ostalih članova zajednice ponuditelja, uključujući 2. i 12. situaciju, kao i iz tablica priloženih u sklopu istih. Prema 2. situaciji iz prosinca 2023., Ć je do 31. prosinca 2023. izvršio radove u vrijednosti od 863.462,74 EUR bez PDV-a, odnosno 1.079.328,43 EUR s PDV-om, što predstavlja 73,94 % od ukupno ugovorenih radova u opsegu IVICOM-a (str. 5). Iz 12. situacije proizlazi da je do 31. siječnja 2025. izvršio radove u vrijednosti od 1.165.729,67 EUR bez PDV-a, odnosno 1.457.162,09 EUR s PDV-om, pri čemu je izvršenost svih stavki 100 %, osim jedne stavke, upisa osim stavke 1.1.4. (geodetski radovi – upis u katastar), za koju je izvršenost 97 % (str. 11–12). Po osnovnom ugovoru, IVICOM je ugovorio radove u ukupnoj vrijednosti od 1.167.827,99 EUR bez PDV-a (8.799.000,00 HRK), pri čemu je manja razlika u vrijednosti izvršenih radova po 12. situaciji posljedica nepotpuno provedenog upisa u katastar. Nadalje, protivnik osiguranja, na sastanku održanom u sjedištu protivnika osiguranja dana 30. prosinca 2025., obvezao se dostaviti predlagatelju osiguranja potvrdu/izjavu da je predlagatelj osiguranja izvršio sve svoje ugovorne obveze u cijelosti i pravodobno te da nije odgovoran za raskid Ugovora, a predlagatelj osiguranja se obvezuje dostaviti navedenu potvrdu naslovnom sudu odmah po zaprimanju. S obzirom na sve navedeno, jasno je da predlagatelj osiguranja nije dužan niti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, niti bilo kojoj trećoj strani, jer su sve njegove obveze po Ugovoru u potpunosti izvršene, a sredstva koja su se odnosila na njegove radove trebala su, sukladno Sporazumu o zajednici gospodarskih subjekata, biti proslijeđena od strane GK GRUPE d.o.o. čime je isti dokazao vjerojatnost postojanja svoje nenovčane tražbine koja se sastoji u zabrani naplate bankarskih garancija. U odnosu na postojanje vjerojatnosti i opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, predlagatelj osiguranja ističe da je protivnik osiguranja neosnovano raskinuo Ugovor, i to unatoč činjenici da je predlagatelj uredno izvršio sve svoje ugovorne obveze. Protivnik osiguranja bio je svjestan ispunjenja obveza predlagatelja, o čemu se čak obvezao izdati pisanu potvrdu, a unatoč tome podnio je zahtjev za naplatu sredstava osiguranja i namjerava ista naplatiti u cijelosti, iako za to ne postoji nikakva pravna osnova. Predlagatelj osiguranja posebno ističe da tvrdnja protivnika osiguranja iz Obavijesti o raskidu od 19. prosinca 2025., prema kojoj se protivnik osiguranja poziva na članak 15.3. Ugovora i navodi da je obvezan platiti samo stvarno izvedene radove do dana raskida te da je H utvrdio da su svi izvedeni radovi do današnjeg dana već u cijelosti plaćeni, nije točna. Na temelju te tvrdnje, protivnik osiguranja sada zahtijeva povrat cjelokupnog uplaćenog predujma, što je pravno i činjenično neutemeljeno, a iz istog također proizlazi stvarna opasnost da bi predlagatelju osiguranja moglo biti onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje njegove tražbine. Postoje, naime, od strane Inženjera ovjerene, a od strane protivnika osiguranja još nepodmirene situacije, pri čemu dio njih nije dospio ili nije u cijelosti podmiren, a postoje i radovi koji su izvršeni, ali još nisu situirani. Stoga povrat cjelokupnog predujma nije moguće provesti bez prethodnog urednog utvrđenja konačnog obračuna i usklađenja međusobnih tražbina i obveza. Predujam je, prema stanju iz dokumentacije i uključujući 20. privremenu situaciju, nesporno opravdan u iznosu od 386.032,10 EUR. No, sve i da predujam nije opravdan (iako nesumnjivo jest), Ugovorna dokumentacija predviđa progresivno umanjenje garancije za povrat predujma (čl. 14.2. Ugovora), ovisno o dinamici opravdanja predujma kroz ispostavljene i ovjerene situacije. Stoga je razmjerno i opravdano, pri eventualnom postupanju po garanciji za povrat predujma, uvažiti samo već opravdane iznose predujma i primijeniti mehanizam progresivnog umanjenja predviđen Ugovorom. No, protivnik osiguranja je očigledno propustio primijeniti navedenu odredbu Ugovora te nije izvršio svoju obvezu sastavljanja konačnog obračuna. Da je obračun bio uredno sačinjen, isti bi nedvojbeno potvrdio tvrdnje predlagatelja da protivnik osiguranja nema pravo naplatiti sredstva iz garancije. Iz svega navedenog, osobito iz tvrdnje protivnika osiguranja da radovi u cijelosti plaćeni, proizlazi opravdana pretpostavka da bi protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine predlagatelja. Ta opasnost očituje se i u činjenici da je protivnik osiguranja podnijevši predmetne garancije na naplatu postupio protivno izričitoj odredbi članka 15.3. Ugovora o javnoj nabavi radova, kojom je propisano da je u slučaju raskida Ugovora Izvođač obvezan u primjerenom roku, a najduže u roku od 30 dana od dana raskida, izraditi i dostaviti Naručitelju podlogu za izradu okončanog obračuna izvedenog dijela radova, pri čemu se u tom obračunu moraju iskazati sve tražbine podugovaratelja uz priložene ovjerene situacije podugovaratelja. Tek ukoliko Izvođač ne dostavi navedenu podlogu, okončani obračun na dan raskida sastavlja Inženjer, temeljem svih dostupnih podataka, te u okviru istoga utvrđuje i eventualno neposredno plaćanje podugovarateljima čije su tražbine neupitne. S obzirom na to da rok od 30 dana od raskida Ugovora u trenutku podnošenja poziva na plaćanje još nije protekao, kao i da konačni obračun izvedenih radova do današnjeg dana nije izrađen niti usuglašen, nije moguće precizno utvrditi stvarno stanje međusobnih prava i obveza ugovornih strana niti postoji li osnova i u kojem opsegu za aktiviranje sredstava osiguranja. Dakle, predlagatelju osiguranja prijeti opasnost upravo zbog činjenice da protivnik osiguranja pokušava naplatiti garancije protivno izričitim ugovornim odredbama, prije proteka predviđenog roka i bez izrade i usuglašavanja konačnog obračuna izvedenih radova, a istovremeno odbija isplatiti predlagatelju osiguranja iznos koji mu pripada za odrađene i ovjereno izvršene radove. U takvim okolnostima naplata bankarskih garancija ne može se smatrati ni primjerenom niti opravdanom. Svako postupanje suprotno jasno propisanom ugovornom mehanizmu okončanog obračuna predstavljalo bi povredu Ugovora i imalo bi za predlagatelja osiguranja nerazmjerne i teško nadoknadive posljedice, uključujući neposredan udar na likvidnost, kreditnu sposobnost i poslovni ugled, i to iz razloga za koje predlagatelj osiguranja nije odgovoran. U odnosu na postojanje vjerojatnosti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, predlagatelj osiguranja navodi da, budući da razlozi raskida, uključujući navodnu korupciju trećih osoba i pogreške protivnika u evaluaciji, nemaju nikakve veze s predlagateljem, koji je svoj udio radova izvršio u cijelosti i u roku, svaki pokušaj naplate garancije predstavlja zlouporabu prava (čl. 6. ZOO-a) i prijeti nenadoknadivom štetom predlagatelju. Nadalje, predlagatelj je izdao garancije koje znatno premašuju njegov stvarni udio u projektu, a prema praksi Visokog trgovačkog suda RH (npr. Pž- 1250/2021-4), sudovi moraju zaštititi izdavatelja jamstva kada korisnik garancije pokušava naplatiti puni iznos osiguranja za propuste koji se ne mogu staviti na teret upravo tom subjektu, osobito u složenim odnosima zajednica ponuditelja. Posebno je važno naglasiti da se protivnik nalazi u znatno jačoj ugovornoj, financijskoj i institucionalnoj poziciji u odnosu na predlagatelja, što nosi povećanu odgovornost za postupanje u skladu s načelima savjesnosti i poštenja te zabrane zlouporabe prava. Jednostrani raskid ugovora bez pravne osnove, donesen s pozicije takve neravnoteže, ima za predlagatelja nerazmjerno teške posljedice koje nadilaze uobičajeni poslovni rizik, ugrožavaju kontinuitet poslovanja te mogu prouzročiti znatnu imovinsku i reputacijsku štetu. S obzirom na to da je predlagatelj uredno i u cijelosti izvršio sve svoje ugovorne obveze u okviru Projekta, a za koje radove i usluge nije primio naknadu, te da mu sada dodatno prijeti naplata garancija iz razloga za koje nije odgovoran, aktivacijom tih garancija predlagatelj bi pretrpio nenadoknadivu štetu. Naime, sukladno Sporazumu o zajednici gospodarskih subjekata br. 02/2021, protivnik osiguranja, GK GRUPA d.o.o., kao vodeći član Zajednice, preuzeo je obvezu da sve uplate Naručitelja za Projekt, primljene na njegov račun, proslijedi predlagatelju osiguranja. Predlagatelj osiguranja je, sukladno Sporazumu, društvu GK Grupa d.o.o., kao vodećem članu zajednice, izdao sljedeće račune: 30.06.2025. – R1 račun 90/1/1, s dospijećem 15.08.2025., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 1. rata“, na iznos 100.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 25.000,00 EUR (ukupno 125.000,00 EUR); 30.06.2025. – R1 račun 91/1/1, s dospijećem 30.08.2025., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 2. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR); 30.07.2025. – R1 račun 113/1/1, s dospijećem 28.09.2025., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 3. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR); 31.08.2025. – R1 račun 137/1/1, s dospijećem 30.10.2025., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 4. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR); 30.09.2025. – R1 račun 150/1/1, s dospijećem 29.11.2025., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 5. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR); 31.10.2025. – R1 račun 166/1/1, s dospijećem 30.12.2025., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 6. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR); 30.11.2025. – R1 račun 189/1/1, s dospijećem 29.01.2026., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 7. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR); 31.12.2025. – R1 račun 227/1/1, s dospijećem 01.03.2026., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 8. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR). Slijedom navedenog, ističe se da na dan podnošenja ovog prijedloga predlagatelj osiguranja ima dospjelu novčanu tražbinu po osnovi izvedenih radova na Projektu u ukupnom iznosu od 437.500,00 EUR, i to po sljedećim računima: R1 račun 90/1/1 s dospijećem 15. kolovoza 2025. (ukupno 125.000,00 EUR), R1 račun 91/1/1 s dospijećem 30. kolovoza 2025. (ukupno 62.500,00 EUR), R1 račun 113/1/1 s dospijećem 28. rujna 2025. (ukupno 62.500,00 EUR), R1 račun 137/1/1 s dospijećem 30. listopada 2025. (ukupno 62.500,00 EUR), R1 račun 150/1/1 s dospijećem 29. studenoga 2025. (ukupno 62.500,00 EUR), R1 račun 166/1/1 s dospijećem 30. prosinca 2025. (ukupno 62.500,00 EUR). Preostali računi:
R1 račun 189/1/1 s dospijećem 29. siječnja 2026. (62.500,00 EUR) i R1 račun 227/1/1 s dospijećem 1. ožujka 2026. (62.500,00 EUR), predstavljaju nedospjelu tražbinu predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 125.000,00 EUR. Tražbina predlagatelja osiguranja u iznosu od 500.000,00 EUR razvidna je iz Konto kartice partnera GK GRUPA d.o.o. na dan 23. prosinca 2025., koju predlagatelj osiguranja prilaže prijedlogu, a koja obuhvaća sve izdane račune osim posljednjeg izdanog računa. Po zaprimanju od knjigovodstva, predlagatelj osiguranja ističe da će po potrebi dostaviti i ažuriranu konto karticu koja uključuje i zadnji izdani račun. Na temelju navedenog, jasno je da predlagatelj osiguranja do danas nije primio isplatu za dospjele i izvršene radove na Projektu u ukupnom iznosu od 437.500,00 EUR. Unatoč tome, protivnik osiguranja namjerava aktivirati bankarske garancije protiv predlagatelja, i to za razloge za koje predlagatelj nije odgovoran i za radove za koje još nije dobio naknadu. Ukupni iznos jamstava koje je predlagatelj izdao u vezi s projektom znatno premašuje stvarni udio radova i obveza koji pripadaju predlagatelju. Aktiviranje jamstava u cijelosti, ili u dijelu koji prelazi razmjerni udio predlagatelja, prouzročilo bi mu teško nadoknadivu štetu, jer bi ga izložilo financijskom riziku koji nije proporcionalan stvarnom opsegu njegovih obveza. Predlagatelj ističe da predmetne bankovne garancije, iako izdane s klauzulama „bez prigovora“ i „na prvi poziv“, nisu instrument za neopravdano bogaćenje protivnika niti sredstvo kažnjavanja predlagatelja. Prema ustaljenoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. odluke Rev-211/14-2 i Rev-258/15-2), bankovna garancija se ne smije koristiti protivno svojoj svrsi, a zabrana naplate može se izreći privremenom mjerom kada korisnik garancije postupa u „zloj vjeri“ ili kada je osnovni zahtjev očigledno neosnovan. U odnosu na postojanje vjerojatnosti da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, predlagatelj osiguranja ističe kako sukladno odredbi članka 346. stavka 2. u vezi s odredbom članka 344. stavka 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati postojanje opasnosti iz stavka 1. istog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Budući da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu, određivanjem predmetne mjere protivniku osiguranja ne nastaje nikakva šteta, jer protivnik u tom trenutku nema pravo na naplatu garancije. Stoga su ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere. Čak i u slučaju da protivnik osiguranja eventualno ima pravo na naplatu garancije, predlagatelj osiguranja ukazuje kako isti neće pretrpjeti nikakvu ili će pretrpjeti tek neznatnu štetu, budući da će se naplata garancije privremenom mjerom samo odgoditi, a ne onemogućiti, a navedeno potvrđuje i sudska praksa, primjerice rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž 1239/2018 i Pž-7976/12. Uz sve navedeno, predlagatelj osiguranja upire da je uredno izvršio sve svoje obveze i radove koji su do sada bili ugovoreni, međutim do danas nije primio nikakvu naknadu za izvedene radove. Uz to, ističe da mu prijeti naplata bankarskih garancija u iznosu koji daleko premašuje njegov stvarni udio u projektu, i to unatoč činjenici da je sve svoje obveze uredno izvršio pa bi takva naplata bila očito nerazmjerna i nesrazmjerna stvarnom udjelu predlagatelja u izvedenim radovima te bi dovela do nenadoknadive štete. Nadalje, predlagatelj osiguranja ističe kako je protivnik osiguranja pritom primio izvedene radove koje još nije podmirio i drži sredstva osiguranja koja može u bilo kojem trenutku pokušati naplatiti, čime dodatno ugrožava pravni položaj i likvidnost predlagatelja te stvara stvarnu opasnost od štete koja se teško može naknadno ispraviti. U tom kontekstu, određivanje privremene mjere osiguranja predlagatelju ne nanosi protivniku nikakvu ili tek neznatnu štetu, budući da se naplata garancije samo odgađa do okončanja postupka kojeg će predlagatelj osiguranja pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere. Slijedom svega navedenog, predlagatelj osiguranja predlaže donošenje rješenja o osiguranju kao u izreci.
2. Podneskom od 5. siječnja 2026., zaprimljenim na ovom sudu 7. siječnja 2026., predlagatelj osiguranja dostavio je dodatnu dokumentaciju, i to Uvjete Ugovora za postrojenja i projektiranje-građenje za elektrotehničke i strojarske građevinske i inženjerske radove po projektima izvođača, izdane od Međunarodne federacije inženjera konzultanata (FIDIC), a za koje ističe da sadrže Opće uvjete primjenjive na ugovorni odnos između predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja pri čemu navodi kako predmetni Ugovor o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 sadrži Posebne uvjete kojima se mijenjaju i dopunjuju navedeni Opći uvjeti. Nadalje, podnescima od 9. siječnja 2026. predlagatelj osiguranja dostavio je bankarske garancije koje su predmet ovog postupka, i to: bankarsku garanciju br. 2104006803 Zagrebačke banke d.d. od 30. prosinca 2021., izdanu kao sredstvo osiguranja za uredno izvršenje ugovora, u iznosu od 3.791.300,00 kn (503.191,98 EUR) te bankarsku garanciju br. 2204001238 Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2022., izdanu kao sredstvo osiguranja za povrat predujma, u iznosu od 4.739.125,00 kn (628.989,98 EUR), obje izdane u korist protivnika osiguranja. Predlagatelj osiguranja predmetnim je podneskom dostavio i zahtjev za naplatu bankarske garancije br. 2104006803 te obavijesti banke o zaprimanju zahtjeva za plaćanje po predmetnim bankarskim garancijama.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao: Odluku o odabiru od 14. srpnja 2021. (list 20. – 25. spisa), Ugovor o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 (list 26. – 98. spisa), Sporazum o zajednici gospodarskih subjekata br. 02/2021 (list 99. – 101. spisa), Obavijest o raskidu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (list 102. - 119. spisa), dopis protivnika osiguranja od 25. travnja 2025. (list 120. - 122. spisa), dopis izvođača radova od 7. studenoga 2025. s prilogom – potraživanje izvođača br. SOV-CL-1 (list 123. – 212. i 228. - 308. spisa), obračun raspodjele u realizaciji radova za listopad 2025. (list 214. - 218. spisa), 19. situacija – listopad 2025., rekapitulacija plaćanja i tablica podugovaratelja (list 219. – 223. spisa), obračun raspodjele u realizaciji radova za studeni 2025. (prilog 20. privremenoj situaciji – list 224. – 227. spisa), dopis – opomena pred raskid br. 5. – odgovor izvođača (list 309. – 323. spisa), odgovor izvođača na dopis naručitelja od 17. prosinca 2025. (list 324. – 326. spisa), dopis od 28. prosinca 2025. (list 327. – 332. spisa), odgovor na obavijest o raskidu od 30. prosinca 2025. (list 333. – 336. spisa),
2. privremenu situaciju s prilozima (list 337. – 356. spisa), 12. privremenu situaciju s prilozima (list 357. – 371. spisa), račun 90/1/1 (list 372. spisa), račun 91/1/1 (list 373. spisa), račun 113/1/1 (list 374. spisa), račun 137/1/1 (list 375. spisa), račun 150/1/1 (list 376. spisa), račun 166/1/1 (list 377. spisa), račun 189/1/1 (list 378. spisa), račun 227/1/1 (list 379. spisa), kartice partnera (list 380. – 381. spisa), obračune raspodjele u realizaciji radova po izvođačima partnerima podugovarateljima kao prilozi privremenoj situaciji broj 20. (list 382. – 389. spisa) i Uvjete Ugovora za postrojenja i projektiranje-građenje za elektrotehničke i strojarske građevinske i inženjerske radove po projektima izvođača (list 392. – 490. spisa) i Uvjete Ugovora za postrojenja i projektiranje-građenje za elektrotehničke i strojarske radove po projektima izvođača (list 491. – 523. spisa), zahtjev za naplatu bankarske garancije na prvi poziv broj 2104006803 (list 527. – 528. i 531. – 532. spisa), bankarsku garancija br. 2104006803 Zagrebačke banke d.d. od 30. prosinca 2021. (list 529. – 530. i 533. – 534. spisa), obavijest Zagrebačke banke d.d. o zaprimanju nesukladnih zahtjeva za plaćanje po bankarskim garancijama od 31. prosinca 2025. (list 535. spisa), obavijest Zagrebačke banke d.d. o zaprimanju sukladnih zahtjeva za plaćanje po bankarskim garancijama od 8. siječnja 2026. (list 536. – 537. spisa), zahtjev za naplatu garancije za povrat predujma br. 2204001238 (list 539. – 540. spisa) i bankarsku garanciju br. 2204001238 Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2022. (list 541. – 542. spisa).
4. Pravila o uvjetima i postupku osiguranja privremenim mjerama određuju da je predmetnu mjeru dopušteno odrediti na sredstvima predviđenim odredbama Ovršnog zakona ili kojeg drugog zakona. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane su odredbom čl. 346. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje u tekstu: OZ).
5. Privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (čl. 346. st. 1. OZ-a). Dakle, predlagatelj osiguranja kumulativno mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine te pored toga mora učiniti vjerojatnom (alternativno) i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
6. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ako učini vjerojatnim da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 346. st. 2. u vezi s čl. 344. st. 2. OZ-a).
7. Dakle, prema gore navedenim odredbama čl. 346. OZ-a, da bi sud privremenom mjerom intervenirao u postupak naplate po bankarskoj garanciji, predlagatelj osiguranja mora prije svega učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine koja je usmjerena na zabranu naplate bankarske garancije.
8. Uvidom u Odluku o odabiru od 14. srpnja 2021. (list 20. – 25. spisa) razvidno je, između ostaloga, da je protivnik osiguranja predmetnom odlukom odabrao Ponudu broj RC-2402/21 od 24. veljače 2021. zajednice ponuditelja: GK GRUPA d.o.o., EKOMO d.o.o. i Ivicom Consulting d.o.o., kao ponudu koja je ostvarila najveći broj bodova sukladno kriteriju ekonomski najpovoljnije odluke za sklapanje ugovora o Projektiranju i izvođenju radova sanacije jame Sovjak te je između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zajednice ponuditelja GK GRUPA d.o.o., EKOMO d.o.o. te IVICOM Consulting d.o.o. sklopljen Ugovor o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 za projekt sufinanciran od EU, projektiranje i izvođenje radova sanacije jame Sovjak (list 26. – 98. spisa).
9. Iz predmetnog Ugovora o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 razvidno je, između ostaloga, da je ugovorena dostava bezuvjetne garancije za povrat predujma u obliku i od banke prihvatljive naručitelju, u iznosu jednakom obroku predujma, kao i da će izvođač naručitelju dostaviti sredstvo osiguranja za izvršenje Ugovora koje mora biti sadržajno u obliku danom u Knjizi 2, dokumentacije o nabavi, u visini od 10% od ukupne vrijednosti ugovora bez PDV-a. Nadalje, odredbom 14.2 predmetnog Ugovora određeno je, između ostaloga, da će garancija za povrat predujma biti u obliku bezuvjetne i neopozive bankarske garancije, naplative na prvi poziv, na iznos od 10% prihvaćenog ugovornog iznosa. U slučaju zajednice gospodarskih subjekata bankarska garancija može biti dostavljena naručitelju i kao jedinstvena bankarska garancija na puni traženi iznos u kojem slučaju bankarsku garanciju pribavlja samo jedan član zajednice gospodarskih subjekata, ali ista mora biti dana u ime čitave zajednice gospodarskih subjekata. Isto tako, odredbom 14.2 propisano je i da u slučaju raskida ugovora od bilo koje strane, ili u slučaju da predujam ne bude otplaćen do okončanog obračuna, naručitelj ima pravo odmah naplatiti preostali dug po isplaćenom predujmu putem garancije kojom se jamči povrat isplaćenog predujma ili na drugi naručitelju odgovarajući način.
10. Uvidom u Sporazum o zajednici gospodarskih subjekata br. 02/2021 (list 99. – 101. spisa) sud je utvrdio, između ostaloga, da su istim trgovačko društvo GK GRUPA d.o.o. kao vodeći član zajednice gospodarskih subjekata te društva EKOMO d.o.o. i IVICOM Consulting d.o.o., kao članovi zajednice gospodarskih subjekata, uredili međusobnu podjelu radova te količinu, vrijednost i postotni dio radova i usluga koje će pojedini članovi pružiti, kao i njihova međusobna prava i obveze. Predmetnim Sporazumom utvrđena je vrijednost radova predlagatelja osiguranja u vrijednosti od 8.799.000,00 kn bez PDV-a što čini 2,93 % ugovornog iznosa.
11. Nadalje, iz Obavijesti o raskidu od 19. prosinca 2025. (list 102. - 119. spisa), a za koju predlagatelj osiguranja navodi da ju je zaprimio 22. prosinca 2025., razvidno je, između ostaloga, da istom protivnik osiguranja izjavljuje da jednostrano raskida Ugovor o javnoj nabavi radova broj 2021/009246 od 17. prosinca 2021. Pozivajući se na odredbe čl. 15.2 Ugovora te dužnost postupanja u skladu s temeljnim načelima javne nabave te Zakona o javnoj nabavi, protivnik osiguranja kao razlog raskida navodi koruptivno postupanje u vezi s Ugovorom, financijsku korekciju zbog nepravilnosti prilikom odabira te kašnjenje i nepostupanje po Obavijestima za otklanjanje nedostataka slijedom čega tvrdi da je ostvaren cjelokupni skup zakonskih i ugovornih osnova koje mu daju za pravo i nameću obvezu jednostranog raskida Ugovora. Sukladno navedenom, protivnik osiguranja kao naručitelj poziva izvođača da postupi u skladu sa svim posljedicama raskida propisanih Ugovorom i važećim propisima, uključujući napuštanje gradilišta, predaju kompletne gradilišne i tehničke dokumentacije, evidencija, dnevnika, obračuna, korespondencije te sve druge dokumentacije. Ističe i da je u skladu s čl. 15.3. Ugovora naručitelj dužan platiti samo stvarno izvedene radove do dana raskida te da je sukladno dosadašnjim ovjerama privremenih situacija i ograničenjima definiranima u dokumentaciji o nabavi, inženjer utvrdio da su svi izvedeni radovi do današnjeg dana već u cijelosti plaćeni. Slijedom navedenog, ovdje protivnik osiguranja zahtijeva povrat cjelokupnog iznosa uplaćenog predujma, s obzirom da za zadržavanje tog iznosa ne postoji nikakva pravna ni ugovorna osnova. Istodobno, radi pripreme konačnog obračuna na dan raskida, poziva izvođača da bez odgode, a najkasnije u roku definiranom odredbom čl. 15.3. Ugovora, dostavi podlogu za izradu okončanog obračuna izvedenog dijela radova te na istome iskaže sve eventualne tražbine podugovaratelja s priloženim situacijama.
12. U odnosu na vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja koja se sastoji u zabrani naplate bankarskih garancija, a u odnosu na gore navedene razloge za raskid Ugovora istaknutim od strane ovdje protivnika osiguranja, valja naglasiti kako je prema ocjeni ovog suda, predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim upitnost opravdanosti razloga koji se odnosi na odredbu čl. 15.2.f. odnosno koji razlog protivnik osiguranja opisuje kao koruptivno postupanje u vezi s predmetnim Ugovorom, i to isticanjem kako se nakon saznanja protivnika osiguranja o navodnom koruptivnom postupanju Ugovor još od travnja 2025. nastavio uredno izvršavati te kako kazneni postupak protiv osnivača jednog od društava zajednice ponuditelja nije pravomoćno okončan.
13. Isto tako, predlagatelj osiguranja, a u odnosu na pozivanje protivnika osiguranja na rješenje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije od 27. studenog 2025. kojim je utvrđena nepravilnost odnosno nepoštivanje propisanih kriterija za odabir gospodarskog subjekta ili tehničkih specifikacija nakon otvaranja ponuda zbog koje dolazi do neispravnog odabira/isključenja ponuditelja ili prihvaćanja/odbijanja ponude te je određena financijska korekcija od 25% prihvatljivih troškova Ugovora, ukazuje kako eventualne pogreške u evaluaciji ponuda ili u dokumentaciji za nadmetanje predstavljaju isključivo propuste protivnika osiguranja, za koje izvođač, a osobito predlagatelj osiguranja, ne može snositi posljedice. Navedeno također u stupnju vjerojatnosti dokazuje da možebitno nisu ispunjeni uvjeti za raskid predmetnog Ugovora.
14. Nadalje, u odnosu na pozivanje protivnika osiguranja na kašnjenje i nepostupanje po obavijestima za otklanjanje nedostataka, predlagatelj osiguranja istaknuo je da rokovi za izvršenje radova nisu probijeni na način ni u opsegu koji bi prema odredbama Ugovora mogli predstavljati osnovu za raskid te da je u tom kontekstu uputio protivniku osiguranja dopis iz kojeg proizlazi da izvođač nije odgovoran za kašnjenje u izvođenju radova (list 123. – 212. i 228. - 308. spisa), kao i dopis od 17. prosinca 2025. (list 324. – 326. spisa).
15. Prema ocjeni ovog suda, a imajući u vidu i odredbu čl. 8.7. Ugovora kojom je ugovorena kazna za zakašnjenje, dostavljene situacije (19. situacija – list 219. – 222. spisa, 2. privremena situacija s prilozima - list 337. – 356. spisa, 12. privremena situacija – list 357. – 369. spisa) kao i sadržaj odredbe čl. 14.2. Ugovora, i navedeno ukazuje da možebitno nisu ispunjeni uvjeti za raskid Ugovora i po toj osnovi. Pri tome valja naglasiti i kako je odredbom čl. 15.3. predmetnog Ugovora o javnoj nabavi radova propisano, između ostaloga, da je u slučaju raskida tog Ugovora izvođač obvezan u primjerenom roku, a najduže u roku od 30 dana izraditi i dostaviti naručitelju podlogu za izradu okončanog obračuna izvedenog dijela radova te na istome iskazati sve tražbine podugovaratelja s priloženim situacijama podugovaratelja, a navedeni rok još nije protekao.
16. Slijedom svega gore iznesenog, predlagatelj osiguranja je prema ocjeni ovoga suda učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine odnosno učinio je vjerojatnim mogućnost da nisu ispunjene Ugovorom propisane pretpostavke za raskid istog, a slijedom čega protivnik osiguranja u ovom trenutku nema pravo podnijeti predmetne bankarske garancije na naplatu.
17. Kako je ispunjena prva zakonska pretpostavka za određivanje zatražene privremene mjere, valja naglasiti da je u konkretnom slučaju prema ocjeni ovog suda predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim i da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, pa slijedom navedenog nije bio dužan dokazivati opasnost da bi bez predložene mjere protivnik spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine (čl. 344. st. 2. u vezi s čl. 346. st. 2. OZ-a), iako je predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanjem privremene mjere iscrpno obrazložio i u čemu bi se sastojala opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, kao i što je obrazložio postojanje vjerojatnosti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
18. Naime, imajući u vidu da je svrha osiguranja privremenom mjerom pružanje pravne zaštite predlagatelju osiguranja u odnosu na protivnika osiguranja, predlagatelj osiguranja ima pravo od protivnika osiguranja odnosno osobe kojoj je tu garanciju izdala zahtijevati da se suzdrži od davanja takve garancije na naplatu banci. S obzirom da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu, protivniku osiguranja određivanjem predložene mjere osiguranja ne nastaje šteta zbog toga što nema pravo na naplatu garancija, a to iz razloga što je naplata po predmetnim garancijama ovom privremenom mjerom samo odgođena.
19. Slijedom svega navedenog, s obzirom da su ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 346. st. 1. i 2. u vezi s čl. 344. st. 2. OZ-a za određivanjem predložene privremene mjere, odlučeno je kao u t. I. – III. izreke rješenja.
Zagreb, 9. siječnja 2026.
SUDAC:
Aleksandra Gumzej
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 (osam) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, a ulaže se putem ovog suda u 2 primjerka za sud i po 1 za svaku protivnu stranku.
DNA:
1. predlagatelju osiguranja po punom.
2. protivniku osiguranja
3. Zagrebačka banka d.d.
4. kal. 30 dana
