Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Poslovni broj: P Ob-76/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Marijani Brajak Mateša, u pravnoj stvari tužiteljice CH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva ROŽMAN & OREDIĆ, Karlovac, protiv tužene FH, rođ. **.**.1973. u [adresa], sada nepoznatog boravišta u [adresa], zastupane po privremenom zastupniku Davoru Popoviću, odvjetniku u Karlovcu, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon glavne i javne rasprave zaključene 26. studenog 2025., u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika tužiteljice odvjetnika Janka Mađeruha, po objavi, dana 09. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da bračnu stečevinu ostavitelja TH, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužiteljice CH, OIB: [osobni identifikacijski broj] predstavljaju novčana sredstva na računu oročene štednje kod Karlovačke banke d.d. broj 2554574 i to svakoga u po 1/2 dijela, što je tuženica dužna priznati.

II. Nalaže se tuženici da tužiteljici naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.019,07 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom od 09. siječnja 2026. do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 25. ožujka 2024. navodi da je rješenjem ovog suda br. O-1832/2023-5 od 11. ožujka 2024. kao supruga i zakonska nasljednica pokojnog TH, upućena da u roku od 15 dana po pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnični postupak protiv tuženice, kao kćerke i zakonske nasljednice istog ostavitelja, radi utvrđenja da novčana sredstva na računu oročene devizne štednje kod Karlovačke banke d.d. broj: 2554574 predstavljaju bračnu stečevinu nje i ostavitelja TH. Pojašnjava da su ona i ostavitelj TH živjeli su zajedno neprekidno od 2003. i to najprije kao izvanbračni partneri na adresi u [adresa]. TH u to vrijeme bio je u mirovini, a tužiteljica je radila u Domu umirovljenika Sveti Antun. Tijekom zajedničkog života bili su u životnoj i ekonomskoj zajednici. Oboje su u obiteljsko kućanstvo unosili zajednička sredstva i zajedno su obavljali sve poslove pa su zajedničkim radom i sredstvima stekli i novčana sredstva, koja su štedjeli pologom na bankovni račun TH. Dio sredstava su zajednički oročavali, jer su prihodi od kamata na oročena sredstava bili veći pa su 1. prosinca 2005. započeli s takvom vrstom štednje kod Karlovačke banke d.d. [adresa]. Nakon sedam godina zajedničkog života u izvanbračnoj zajednici, tužiteljica i TH sklopili su brak 12. ožujka 2010. i nastavili zajednički štedjeti te kontinuirano oročavati svoju ušteđevinu, koja im je preostala nakon što su podmirili zajedničke obiteljske troškove. Tužiteljica je do smrti vodila svu potrebnu brigu o ostavitelju, a tužena se nikada tijekom trajanja njihove životne zajednice nije pojavljivala niti je ostavitelj znao njezino boravište. Kako su sva zajednički ušteđena novčana sredstva bila na računu ostavitelja, kada se isti ozbiljno razbolio i kada mu tužiteljica više kod kuće nije mogla pružiti potrebnu njegu, odlučiose za smještaj u Dom za starije i nemoćne Sveti Antun, gdje je radila tužiteljica. Zbog toga je ostavitelj s tužiteljicom sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju kod ovog suda pod br. R2-521/18, kojim je obuhvatio i novčana sredstva, koja predstavljaju bračnu stečevinu stranaka. U ugovoru su stranke navele i broj tekućeg i broj deviznog bankovnog računa kod Karlovačke banke na temelju bankovnih kartica, ali su propustile sastavljaču ugovora pokazati ugovor o oročenju koji je imao svoj poseban broj. Tužiteljica i ostavitelj su zbog pravne neukosti smatrali da se sva devizna novčana sredstva koja su zajedno uštedjeli i položili kod Karlovačke banke na devizni račun vode pod istim brojem računa. Zaključno navodi da tužena sigurno ne bi osporavala ove činjenice da se može saznati njezino boravište, međutim njezin privremeni zastupnik se, opreza radi, protivio činjenici da su novčana sredstva bračna stečevina slijedom čega predlaže donijeti presudu kao u izreci.

2. Privremeni zastupnik tužene je u odgovoru na tužbu istaknuo da mu nisu poznate činjenice o postojanju izvanbračne zajednice između tužiteljice i pokojnog TH, međutim istaknuo je da su tužiteljica i pokojni TH sklopili brak dana 12. ožujka 2010., a iz potvrde Karlovačke banke d.d. [adresa] koja je dostavljena u ostavinskom predmetu proizlazi da oročena devizna štednja koja je predmetom ovog postupka potiče od prvog oročenja koje je bilo 1. prosinca 2005., dakle prije zaključenja braka. Slijedom navedenog privremeni zastupnik tužene ukazuje da se sva sredstva na tom računu vežu se za to prvo oročenje, a što upućuje na to da se radi o posebnoj imovini pok. TH iz kojih razloga se tužena po privremenom zastupniku protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te potražuje naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u ugovor o doživotnom uzdržavanju (list 5 – 7 spisa), izvadak iz matice vjenčanih list (8 – 9 spisa), spis Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-1832/2023, tijekom postupka saslušani su svjedoci PH (list 29 – 30 spisa), HH (list 30 spisa) te tužiteljica (list 30 – 31 spisa).

4. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Među strankama nije sporno da su tužiteljica i pokojni TH sklopili brak 12. ožujka 2010. te da je brak trajao 14. travnja 2019., odnosno do smrti TH.

6. Sporno je čine li novčana sredstva na računu oročene štednje kod Karlovačke banke d.d. broj 2554574 koji glasni na pokojnog TH bračnu stečevinu između tužiteljice i pokojnog TH.

7. Uvidom u Potvrdu Karlovačke banke d.d. od 21. listopada 2021. koja prileži na listu 50 – 51 priloženog spisa O-1832/2023 sud je utvrdio da je pokojni TH dana 01. prosinca 2005. izvršio prvo oročenje na svoj devizni račun oročenje štednje broj 1497999 i to internim prijenosom sa deviznog računa broj 0813352, te da je nakon toga u razdoblju od 07. siječnja 2009. do 14. travnja 2017. vršio transfere sredstva po računima u svom vlasništvu da bi dana 14. travnja 2017. izvršen transfer iznosa od 35.427,63 EUR na račun broj 2554574, koji račun je predmet ovog postupka, da bi na dan 21. listopada 2021. iznos novčanih sredstava na tom računu iznosio 37.854,94 EUR.

8. Iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 27. prosinca 2018. (list 5 – 7 spisa) sud je utvrdio da su TH kao primatelj osiguranja, i tužiteljica kao davatelj osiguranja sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim je u čl. 2. Ugovora određeno da će nakon smrti primatelja uzdržavanja u vlasništvo i posjed davatelja uzdržavanja prijeći nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te novčana sredstva na tekućem računu Karlovačke banke broj [broj bankovnog računa] i novčana sredstva na deviznom računu štednom računu kod Karlovačke banke broj: 71402-180099-4, dakle utuženi račun nije obuhvaćen naprijed navedenim ugovorom.

9. Tijekom postupka saslušana je tužiteljica koja je u svom iskazu izjavila da su ona i pokojni TH počeli živjeti kao muž i žena 2002., a 2003. su počeli i zajedno štedjeti na način da se njena plaća i novac dobiven od najma stana u vlasništvu TH trošio na svakodnevne potrebe, a novac od njegove mirovine se štedio na računu otvorenom kod Karlovačke banke. Taj novac je uvijek bio zajednički novac jer su živjeli kao muž i žena i takav je bio dogovor u obitelji. Račun u Karlovačkoj banci otvorili su 2005. godine i na njega su položili sav novac koji su zajedno do tada uštedjeli, a nakon 2005. smo i dalje uplaćivali zajednički novac na taj račun. Što se tiče tužene njezin suprug joj je rekao da ima kćer i da je ranije bio oženjen te se razveo, ali ona nikada nije upoznala tuženu jer ona nije dolazila do oca, nije mu čak ni pisala niti ga je kontaktirala telefonski.

10. Nastavno sud je na okolnost postojanja izvanbračne zajednice između tužiteljice i pokojnog TH u vrijeme otvaranja utuženog računa tijeokom postupka saslušao i svjedoke PH i HH koji su iskazali kako slijedi.

11. Svjedok PH je u svom iskazu izjavio da tužiteljicu CH poznajem od 1980.-ih jer su živjeli blizu, u dva susjedna sela, a pokojnog TH je također dugo poznavao, a bolje su se upoznali 1992. kada je svjedok vršio pokop njegova oca i od tada su postali dobri prijatelji. Tužiteljica i pok. TH dugo su bili u vezi, bili su tajni ljubavnici kako se to kaže na selu, a negdje 2000. godine su počeli izlaziti kao par i u javnost na način da su odlazili zajedno u crkvu, u trgovinu i slično te ih je on doživljavao kao bračni par jer su živjeli zajedno, surađivali su i dijelili dobro i zlo. Svjedok se sjeća da su oboje kod njega naručivali cvijeće za svoje pokojnike, npr. za dan mrtvih i uvijek su zajedno plaćali to cvijeće, pri čemu nije svatko plaćao svoje cvijeće već sve zajedno kao muž i žena. Dakle, od 2000. godine su tužiteljica i TH sigurno bili bračni drugovi, na način da su živjeli zajedno i u svemu sudjelovali kao muž i žena. Što se tiče tužene FH može reći da je on bio prijatelj sa pokojnim TH i puno su pričali, ali nikada mu nije spominjao da bi imao kćer, odnosno da bi bio oženjen prije veze sa tužiteljicom.

12. Suglasno je iskazivao i svjedok HH koji je iskazao da je on sin tužiteljice i može reći da su njegova majka i pokojni TH počeli živjeti zajedno negdje 2002., a ranije su bili u vezi. Naime, TH je bio vlasnik kuće sa dva stana i tužitelkjica je u početku bila podstanar u jednom od stanova, a nakon što su ušli u vezu i ta veza je postala ozbiljna, tužiteljica se preselila u zajednički stan sa TH. Tužiteljica i pokojni TH živjeli su negdje od 2002. u tom stanu kao muž i žena, odnosno zajedno su snosili troškove života, dijelili su zaradu, odnosno živjeli su od novčanih sredstava koje su privrijedili. Tekuće obveze podmirivali su od tužiteljičine plaće i sredstava dobivenih od najma stana u vlasništvu TH, a njegovu mirovinu su šparali i stavljali na račun. Novcem koji je bio na računu pokojnog TH tužiteljica i on su zajedno raspolagali kao zajedničkim novcem, svjedok nije ulazio detaljno u to, ali zna da je novac bio zajednički. Tužiteljica i pokojni TH su sklopili i brak negdje 2010., a taj brak je trajao sve do smrti TH. Od tužiteljice i TH je čuo da TH ima kćer, ali tu ženu nikada nije upoznao i ona nije dolazila kod tužiteljice i pokojnog TH.

13. Sud je iskaze naprijed navedenih svjedoka prihvatio u cijelosti obzirom da su svjedoci iskazivali suglasno u odnosu na odlučne činjenice, a njihovi iskazi nisu u suprotnosti sa iskazom tužiteljice i sadržajem materijalnih dokaza provedenih tijekom postupka.

14. Na temelju tako provedeno dokaznog postupka sud je utvrdio da su u vrijeme otvaranja utuženog računa odnosno na dan 01. prosinca 2005. tužiteljica i pokojni TH bili u životnoj zajednici koja je po svom sadržaju i odnosima između stranka ispunjavala uvjete za postojanje izvanbračne zajednice u smislu odredbama Obiteljskoj zakona (Narodne novine broj 116/2003, 17/2004, 136/2004, 107/2007, 57/2011, 61/2011; dalje Obz), koji je bio na snazi u vrijeme otvaranja utuženog računa, a koja zajednica je dana 12. ožujka 2010. prešla u bračnu zajednicu nakon što su tužiteljica i pokojni SH sklopili brak.

15. Naime, odredbom čl. 3. Obz – a propisano je da se odredbe istog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Dakle bitni elementi izvanbračne zajednice žene i muškarca je trajnija zajednica života te volja oba izvanbračna druga da stvaraju i dijele iste pravne posljedice kao i u bračnoj zajednici. Temeljna pretpostavka izvanbračne zajednice je zajednica života sadržajno ista bračnoj zajednici, a to znači da postoji uzajamna briga i pomaganje, vođenje ekonomskog domaćinstva, a sve prema danim okolnostima u kojima osobe žive.

16. Sud smatra da iz dokaza provedenih tijekom postupka proizlazi da su na dan 01. prosinca 2005. tužiteljica i pokojni JH bili u izvanbračnoj zajednici obzirom da su oba saslušana svjedoka suglasno navela da su oni kao muži žena počeli živjeti 2000., odnosno 2002. te su ih svjedoci doživljavali kao supružnike obzirom da su zajedno odlazili u crkvu, u trgovinu, zajedno su kupovali cvijeće za svoje pokojnike, dijeliti su zaradu te su zajedno raspolagali novcem, dok iz niti jedno dokaza privedenog tijekom postupka ne proizlazi da njihova nesporno životna zajednica ne bi imala obilježja bračne zajednice.

17. Odredbom čl. 258. Obz – a propisano je da izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz članka 3. toga Zakona stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

18. Iz odredbe čl. 247. Obz – a proizlazi da bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.

19. Sukladno čl. 248. Obz – a bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a sukladno odredbi čl. 249. st. 1. istog zakona bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

20. S druge strane vlastita imovina bračnih dugova prema odredbi čl. 253 Obz

–a je ona imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka te imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 248. ovoga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i slično).

21. Kako se sukladno naprijed navedenim zakonskim odredbama imovina koja su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, smatra bračnom stečevinom, a iz dokaza privedenih tijekom postupka ne proizlazi da bi novčana sredstva na utuženom računu činila posebnu imovinu pokojnog TH, to predmetna novčana sredstva čine bračnu odnosno izvanbračnu stečevinu tužiteljice i pokojnoj TH i to svakog u 1/2 dijela.

22. Slijedom navedenog sud je prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti i odlučio kao u toč I. izreke.

23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025; dalje – ZPP), a troškovi tužiteljice odmjereni su sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023; dalje Tarifa).

24. Tužiteljici pripadaju troškovi kako slijedi: trošak sastava tužbe u zatraženom iznosu od 187,50 EUR sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, trošak zastupanja tužiteljice na ročištima održanim dana 25. rujna 2025. i 26. studenog 2025. u zatraženom iznosu od 187,50 EUR za svako sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife te trošak pristupa na ročište za objavu u zatraženom iznosu od 93,75 EUR sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife. Tužiteljici pripada i trošak uplaćenog predujma za objavu oglasa u Narodnim novinama u iznosu od 59,73 EUR kao i trošak do sada iskorištenog predujma za privremenog zastupnika tužene u iznosu od 250,00 EUR, te trošak pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 53,09 EUR odnosno ukupno 1.019,07 EUR.

25. Slijedom navedenog u odnosu na troškove postupka sud je odlučio kao u toč. II. izreke.

U Karlovcu, 09. siječnja 2026.

Sudac: Marijana Brajak Mateša

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude, a ako je presuda dostavljena stranci, rok za žalbu računa se od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. OD Rožman & Oredić, Karlovac

2. Odvjetnik Davor Popović, Karlovac