REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska ul. br. 31

Poslovni broj: P Ob-63/2021-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru, po sucu pojedincu Sanji Vrabec-Vrančić, u građansko-pravnoj stvari tužiteljice HĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Emilu Mitrovski odvjetniku u Vukovaru protiv tuženika KĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Borisu Hlatki odvjetniku u Vukovaru, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon zaključene nejavne glavne rasprave održane 3. prosinca 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, na temelju čl. 335. ZPP-a, 9. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se da nekretnina upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] površine 1810 m2, dvorište površine 1473 m2, dvorišna zgrada, [adresa] površine 153 m2, kuća br.195, [adresa] površine 136 m2 i dvorišna zgrada, [adresa] površine 48 m2 predstavlja bračnu stečevinu stečenu u braku između tužiteljice HĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i tuženika ČĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], tako da je HĆ suvlasnik na navedenim nekretninama u 2684/10000 idealnog suvlasničkog dijela, a KĆ suvlasnik u 7316/10000 idealnog suvlasničkog dijela navedenih nekretnina.

II.Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Te se obvezuje tuženik KĆ tužiteljici NĆ izdati valjanu tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu upisa 2684/10000 idealnog suvlasničkog dijela navedenih nekretnina u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Vukovaru ili će navedenu tabularnu ispravu po pravomoćnosti zamijeniti ova presuda, a sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude."

III. Nalaže se tuženiku KĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] naknaditi tužiteljici NĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] troškove ovog postupka u iznosu od 2.578,95 eura (slovima: dvijetisućepetstotinasedamdesetosameuradevedesetpetcenta) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 18. listopada 2021. podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja bračne stečevine u kojoj navodi da su tužiteljica i tuženik 11. ožujka 2005. sklopili brak koji je razveden presudom Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj 5 P Ob-36/2020-15 od 11. veljače 2021., da su nakon sklapanja braka zajedno s dvoje u braku rođene djece živjeli kod tuženikovih roditelja, da je tuženiku njegov otac za vrijeme trajanja braka darovao nekretnine, tada upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] II kč. br. [katastarska čestica] koja je nakon izmjere upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i označena je kao kč. br. [katastarska čestica], da je ta nekretnina u vrijeme darovanja bila plac s obzirom da je ranije u ratnim oštećenjima srušena kuća koja je tu prije postojala, te su ostaci građevinskog otpada nastali oštećenjem i uništenjem te građevine uz suglasnost tuženika raščišćeni, da je tuženik za vrijeme trajanja braka zaključio ugovor o darovanju osnovnog građevinskog materijala s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije 8. kolovoza 2012. u kojem je navedeno da će kuću koja će se izgraditi od toga materijala koristiti za stanovanje zajedno sa suprugom, ovdje tužiteljicom i njegovih dvoje zajedničke djece GĆ i AĆ, te da su nakon izgradnje te kuće od darovanog materijala tužiteljica i tuženik kao bračni drugovi vršili ulaganja zbog kojih je tužiteljica zaključila ugovor o kreditu s OTP bankom Hrvatska d.d. 27. studenog 2015. koji kredit vraća i u vrijeme podnošenja tužbe sudu, a od sredstava koje je dobila tim kreditom tuženiku da je dala odmah 13.280,00 kuna te je i ostatak toga kredita, a ukupno je vrijednost bila 58.000,00 kuna, utrošen na kupnju stvari kojima je opremljena navedena kuća, kao i da u toj kući od mjeseca listopada 2020., nakon što je došlo do bračnih razmirica između tužiteljice i tuženika, žive tuženikovi roditelji iako za to suglasnost nije dala tužiteljica, tako da tužiteljica traži da se, uvažavajući da je zemljište na kojemu je izgrađena opisana kuća darovana tuženiku, utvrdi da je opisana nekretnina bračna stečevina tuženika i nje te da je tuženik suvlasnik te nekretnine u 6/10 dijela, a tužiteljica suvlasnica u 4/10 dijela, tražeći od tuženika da joj izda tabularnu ispravu na temelju koje će upisati ovo svoje pravo suvlasništva u zemljišne knjige, te potražujući od tuženika naknadu parničnih troškova.

1.1. Nakon što je izveden dokaz građevinskim vještačenjem, tužiteljica je sukladno dostavljenom pisanom nalazu i danom mišljenju stalnog sudskog vještaka uredila svoj tužbeni zahtjev u podnesku od 16. svibnja 2025. tražeći utvrđenje da je na opisanoj bračnoj stečevini ona suvlasnica u 2648/10000 dijela, dok je u preostalom dijelu suvlasnik tuženik.

2. Tuženik se u danom odgovoru na tužbu u cijelosti protivio osnovu i visini tužbenog zahtjeva te je istaknuo da je opisana nekretnina posebna imovina tuženika čije je vlasništvo stekao na temelju ugovora o darovanju koji je zaključio sa svojim ocem, da ta darovana nekretnina nije u naravi bila građevinski plac nego kuća površine 136 m2 i gospodarske zgrade i to dvorišna zgrada sa 153 m2 i dvorišna zgrada sa 48 m2, da to što je tuženik 28. ožujka 2013. dao suglasnost za zbrinjavanje građevinskog otpada vezano za tu nekretninu nema direktnu vezu s pravom tužiteljice da zahtjeva utvrđenja prava na bračnu stečevinu, da to što je tuženik nesporno zaključio ugovor o darovanju osnovnog građevinskog materijala ne znači da bi tužiteljice imala pravo potraživati na ime bračne stečevine suvlasnički dio na toj nekretnini s obzirom da ta nekretnina nije njezina i tuženikova bračna stečevina.

Pri tome je tuženik nespornim učinio da je tužiteljica zaključila 27. studenog 2015. ugovor o kreditu s OTP Bank Hrvatska d.d. Zadar na temelju kojega joj je odobren novčani iznos od 58.000,00 kuna s rokom vraćanja 120 mjeseci, no da je netočno da je u tužbi novčani iznos predala tuženiku i da je novac utrošen za kupnju namještaja posebno što tužiteljica ne traži utvrđivanje da su te kupljene pokretnine bračna stečevina i ne traži njihovu diobu, tako da se tuženik protivi dokaznim prijedlozima tužiteljice naročito vještačenju po vještaku građevinske struke na okolnost utvrđenja vrijednosti cjelokupna nekretnine i vrijednosti darovanog građevinskog zemljišta, dok u odnosu na navode da nije dala suglasnost da predmetnu kuću koriste tuženikovi roditelji tuženik iznosi da tužiteljica nije vlasnica te nekretnine pa je suglasnost mogao i trebao i dao isključivo tuženik, potražujući od tužiteljice nastala parnične troškove.

3. Tijekom ovoga postupka sud je izveo dokaze uvidom u i pregledom isprava dostavljenih u sudski spis po parničnim strankama i to presude ovoga suda poslovni broj 5 P Ob-36/2020-15 od 11. veljače 2021. (stranica spisa 7-14), pisane izjave vlasnika oštećene građevine od 28. ožujka 2013. (stranica spisa 15), izvatka iz BZP- a (stranica spisa 16), ugovora o darovanju osnovnog građevnog materijala od 6. studenog 2012. (stranica spisa 17-20), ugovora o kreditu od 27. studenog 2015. (stranica spisa 21-25), izvatka iz BZP-a (stranica spisa 26), ugovora o darovanju nekretnina od 5. veljače 2008. (stranica spisa 38-39), računa (stranica spisa 55-57), preslike osobnih iskaznica (stranica spisa 63-65), elaborata – procjembeni elaborat o vrijednosti nekretnina od 9. travnja 2025. (stranica spisa 106-136), te je izveo dokaz saslušanjem svjedoka IĆ, DĆ (stranica spisa 68-72), svjedoka RĆ, EĆ i BĆ (stranica spisa 83-86) svjedoka OĆ, ĐĆ, ŠĆ, UĆ, ĆĆ, ZĆ, JĆ, CĆ i FĆ (stranica spisa 88-93), te je izveo dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika kao parničnih stranaka (stranica spisa 58-62).

3.1. Iz presude ovoga suda poslovni broj 5 P Ob-36/2020-15 od 11. veljače 2021. utvrđeno je da je tom presudom, koja je postala pravomoćna 10. svibnja 2021. razveden brak koji su sklopili tužiteljica i tuženik 11. ožujka 2005. u [adresa], odlučeno da će njihova zajednička maloljetna djeca stanovati s tužiteljicom kao majkom, da će preostale sadržaje roditeljske skrbi roditelji ostvarivati ravnopravno, zajednički i sporazumno određen način ostvarivanja osobnih odnosa oca s djecom, te naloženo ocu djece za svako dijete plaćati uzdržavanje u novcu počevši od dana podnošenja tužbe sudu pa dok za to postoje zakonski uvjeti.

3.2. Iz pisane izjave vlasnika oštećene građevine od 28. ožujka 2013. utvrđeno je da je KĆ izjavio suglasnost da se raščisti i zbrine građevinski otpad nastao od oštećenja i uništenja građevine tijekom Domovinskog rata u [adresa] kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] II te da se suglasio da se sav rušeni materijal s čestice ukloni bez ikakvih potraživanja.

3.3. Iz izvatka iz BZP-a utvrđeno je da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] upisana katastarska čestica broj [katastarska čestica] u naravi [adresa] sa 1810 m2 i to dvorište s 1473 m2, dvorišna zgrada sa 153 m2, kuća broj 195 sa 136 m2 i dvorišna zgrada sa 48 m2, da je vlasnik te nekretnine HĆC, te da je na temelju ugovora o darovanju osnovnog građevinskog materijala od 8. kolovoza 2012. zabilježena zabrana raspolaganja na rok od deset godina počevši od 8. kolovoza 2012. s trajanjem do 8. kolovoza 2022..

3.4. Iz ugovora o darovanju osnovnog građevnog materijala od 6. studenog 2012. utvrđeno je da je Republika Hrvatska, kao darovatelj, daroprimatelju HĆC za izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u njegovu vlasništva na adresi [adresa] kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] II darovala osnovni građevinski materijal, te da se daroprimatelj obvezao obiteljsku kuću koristiti isključivo za stanovanje sa članovima zajedničkog kućanstva suprugom HĆ i djecom GĆ i AĆ, kao što se obvezao i da će svi oni na adresi te obiteljske kuće imati prijavljeno prebivalište.

3.5. Iz ugovora o kreditu broj 151127047779 od 27. studenog 2015. utvrđeno je da je taj ugovor sa OTP Banka Hrvatska d.d. Zadar sklopila HĆ te joj je banka odobrila gotovinski kredit u iznosu od 58.000,00 HZK s rokom vraćanja 120 mjeseci kroz jednake mjesečne anuitete sukladno planu otplate koji je utvrdila banka i uz ostale uvjete navedene u ugovoru.

3.6. Iz izvatka iz BZP-a utvrđeno je da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] upisana nekretnina koju čini kč. br. [katastarska čestica] [adresa] sa 683 m2 i to dvorište sa 579 m2 i kuća broj 193 sa 104 m2, te da je vlasnikom ove nekretnine upisan KĆC u cijelosti.

3.7. Iz ugovora o darovanju nekretnina od 5. veljače 2008. utvrđeno je da je tim ugovorom KĆC kao darodavatelj HĆC kao daroprimatelju darovao u cijelosti, kao sinu, nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] II i to kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvor sa 862 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 5795 m2

3.8. Iz dostavljenih računa utvrđeno je da su oni izdavani radi kupovine različitih vrsta građevinskog materijala, radijatora za centralno grijanje s potrebnim dijelovima za ugradnju no da nije vidljivo tko je imenom i prezimenom bio označen kupcem niti tko je trošak po svakom pojedinom računu podmirio niti kada je to učinjeno.

3.9. Iz preslike osobnih iskaznica na ime HĆ, GĆ i AĆ utvrđeno je da sve navedene osobe imaju prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

3.10. Iz elaborata – procjembeni elaborat o vrijednosti nekretnina od 9. travnja 2025. (stranica spisa 106-136) kojega je izradio stalni sudski vještak za područje građevinarstva i procjene vrijednosti nekretnina mr.sc. LĆ dipl. ing. građ., postupajući po nalogu ovoga suda iz rješenja poslovni broj P Ob-63/2021-25 od 21. siječnja 2025., utvrđeno je da je tržišna vrijednost nekretnine opisane u tužbi 95.676,97 eura, da je vrijednost zemljišta 23.417,78 eura te da bi u odnosu na polovinu samo kuće suvlasnički udio tužiteljice u odnosu na cijelu nekretninu iznosio 26.84% odnosno 2684/10000 dijela što je novčano izraženo iznosom od 25.675,67 eura.

Ovakav zaključak stalnog sudskog vještaka proizašao je iz učinjenog izračuna vrijednosti samoga zemljišta i tržišne vrijednosti same kuće i terase koja je utvrđena u iznosu od 51.351,34 eura.

Saslušan kod ovoga suda, navedeni stalni sudski vještak je u svome iskazu ostao kod pisanog nalaza i u njemu danog mišljenja te je odgovarajući na upit tužiteljice iznio da je provedenim vještačenjem utvrdio da je ukupna bruto korisna površina prizemnog dijela 136 m2 i podruma 12,60 m2 te je na stranici 17 i 18 nalaza iskazao sadašnju građevinsku vrijednost, a tržišnu vrijednost same kuće i terase da je prikazao u rekapitulaciji na stranici 19 pisanog nalaza i mišljenja te da je prigodom izračuna tih vrijednosti primjenjivao Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina sukladno kojima je u tablici izračuna prikazao koeficijente kojima je množio pojedine elemente izračuna tržišne vrijednosti ove nekretnine.

Odgovarajući na upit tuženika stalni sudski vještak je pojasnio da je suvlasnički udio tužiteljice utvrdio tako što je utvrdio ukupnu tržišnu vrijednost [adresa] u [adresa] u [adresa], te utvrdio posebni dio tržišne vrijednosti koji se odnosi na ulaganje nakon izgradnje kuće te je iz omjera ulaganja i ukupne tržišne vrijednosti utvrdio suvlasnički dio tužiteljice na cijeloj nekretnini iako je utvrđeno da je ona ulagala smo u kuću i terasu.

3.11. Svjedok IĆ, tužiteljičin otac iskazao je da je tužiteljica podignula kredit i da je on išao u Brčko naručiti stolariju, ulazna vrata i dva prozora za kat, po pločice i ljepilo, rukohvate i majstore koji su postavili te rukohvate, te da je tužiteljica cijelo vrijeme bila zaposlena.

3.12. Svjedok DĆ, tuženikov otac u svome je iskazu iznio da su tužiteljica i tuženik s djecom živjeli u potkrovlju kuće na broju 195 u [adresa] u [adresa], da je on 2008. sinu HĆC poklonio katastarsko jutro zemlje i staru kuću na čestici i da je na toj čestici izgrađena kuća u kojoj on živi sa svojom suprugom, da je kuća izgrađena od darovanog građevinskog materijala, da je on financirao čišćenje i rušenje postojeće stare kuće kako bi se na tom mjestu od darovnog materijala mogla izgraditi nova, da ta nova kuća ima 68 m2, da su za vrijeme trajanje braka tužiteljica i tuženik ulagali u njegovu kuću u kojoj su živjeli zajedno s djecom u potkrovlju, da je radove na izgradnji kuće od darovanog materijala obavljao obrt [obrt], da je on platio izvođenje tih radova, da na toj čestici postoji preko 200 m2 drugih objekata koji su izgrađeni prije sklapanja braka tužiteljice i tuženika, da je financijski u izvođenju potrebnih radova pomagao i njegov šogor ŽĆ iz [adresa] i da o tome znaju i parnične stranke, da je on platio rušenje stare kuće i odvoz građevinskog materijala SĆ, uvođenje grijanja i postavljanje radijatora OĆ, da je on dovezao i isplatio sav potreban materijal za fasadu koju je postavio njihov kum koju mu je on platio za njegov rad, da je nešto limarskih radova uradio svekar njegove kćeri CĆ, da je H postavljao parkete, da je VĆ radio glazure i dio žbukanja, UĆ da je radio montažu i spajanje struje i da je za sve te radove on platio majstore koji su radove izvodili te da je platio i sav potrebni materijal osim onoga koji je ugrađen u obnovi u same zidove.

Ovaj svjedok iznio je i da je tužiteljičin otac pomagao na rušenju pomoćnog objekata, da sestre i majka tužiteljice, te njezina prijateljica TĆ nisu sudjelovali u izgradnji kući i u nikakvim radovima, da je 90% objekata koji postoje na placu uz novo izgrađenu kuću stvoreno radom njega i njegove supruge prije ratnih zbivanja, da su u vrijeme darovanja opisane nekretnine tužiteljica i tuženik bili u braku, da on nikada nije vidio rješenje niti ugovor o obnovi koji su dobili tužiteljica i tuženik vezano za njihovu molbu za dobivanje građevinskog materijala, da je za vrijeme trajanja braka tužiteljica većinom bila u radnom odnosu, da on nije ulazio u njihove financije i da ne zna je li tužiteljica dizala kredit, no da zna da je tuženik dizao kredit za auto jer mu je on bio jamac, da od tužiteljičine rodbine nitko nije radio nikakve poslove vezano za izgradnju kuće darovanim građevinskim materijalom, da on sa suprugom živi u kući koja je je u vlasništvu tuženika, da ne zna jesu li u zahtjevu za dobivanje građevinskog materijala bili navedeni tužiteljica i zajednička djeca tužiteljice i tuženika, te da je tužiteljičin stric K obavio sitnije građevinske radove na postojećem objektu ljetne kuhinje, a da je tužiteljičin otac za vrijeme izgradnje kuće od darovanog materijala nekada kuhao čobanac.

3.13. Saslušana svjedokinja RĆ majka tužiteljice i tužiteljičina sestra EĆ suglasno su potvrdile da su tužiteljica i tuženik bili u braku, da su kao novonastala obitelj u obnovi dobili građevinski materijal za izgradnju obiteljske kuće da je to bilo 2012., da se ta kuća nalazi odmah pored kuće u kojoj tužiteljica sada živi na katu, da su njih dvije pomagale kada je bila izgradnje te kuće tako što su pripremale hranu, kuhale kavu, postavljale stolove i pospremale, te su obje iskazale kako su financijski pomogle tužiteljici i to svjedokinja RĆ zajedno sa svjedokom IĆ, tužiteljičinim ocem, tako što su joj dali 2.000,00 eura, a svjedokinja EĆ da joj pomogla iznosom od 2.000,00 kuna koje je dala kroz više navrata u vrijeme kada se uređivala soba za djecu te da je ta kuća izgrađena na mjestu kuće koja je postojala prije, bila oštećena u ratu i prije izgradnje nove kuće srušena kako bi se ta nova mogla izgraditi.

Obje su svjedokinje iskazale da im je poznato da je tužiteljica podignula kredit 2015. s rokom vraćanja deset godina i iznos kredita 59.000 kuna te da je tužiteljičin otac odlazio u Bosnu kupiti prozore, vrata, pločice i rukohvate za stepenice.

3.14. Saslušani svjedok BĆ, koji je u dobrim odnosima s tužiteljičinim roditeljima u svome iskazu iznio da je išao s tužiteljičinim ocem u Bosnu kada su kupovani i dovoženi prozori, vrata, niklana ograda i pločice sve za kuću u kojoj tužiteljica još uvijek živi, da je od tužiteljice čuo da je zbog te kupovine podignula kredit i dobila 59.000 kuna, da je odlazio otkloniti kvar s obzirom da je vodoinstalater po struci i da je tužiteljica rekla da je od toga novca kupila dječje sobe.

3.15. Svjedok OĆ u svome iskazu iznio da je u sklopu svoje struke, a po struci je vodoinstalater, izvršio određene radove u kući koju su gradili tužiteljica i tuženik te da ga za te radove zvao tuženikov otac DĆ kojega on poznaje preko svoga oca tako da je on razvukao cijevi za grijanje prije postavljanja glazure zato što nije mogao doći majstor koji je ranije rekao da će to raditi, da ga je za taj posao nitko nije platio nego je to uradi prijateljski i da je MĆ rekao i gdje može kupiti radijatore i ugradio još i dva radijatora naknadno, sve to da je uradio u manjoj kući, rađenoj u obnovi, koja je pored Đorđeve kuće te da mu je nekada DĆ znao dati nešto od poljoprivrednih proizvoda koje je uzgojio u svome OPG-u.

3.16. Saslušani svjedok ĐĆ u svome iskazu iznio da su tužiteljica i tuženik njegovi kum i kuma, da su zidali kuću u obnovi, da im je on pomagao lijepiti stiropor oko cijele kuće i da je u tom poslu sudjelovao stari kum, tuženikov otac koji je pravio ljepilo, da mu je pomagao i njegov brat Č, da ga je za ovaj posao zvao DĆ i da za taj posao niti on niti njegov brat nisu plaćeni.

3.17. Saslušani svjedok PĆ u svome iskazu iznio da ne poznaje tužiteljicu i da ga je tuženikov otac DĆ zvao da uradi montažu sanitarija u kupaonici s obzirom da je po struci vodoplino-instalater, da je djelomično sređivao i tuš kabinu tako što je montirao stakla, da je tuš kada bila postavljena prije i da je netko drugi postavio, te da mu je za taj posao platio DĆ, kao i da ne zna čija je to bila kuća u kojoj je radove obavio, ali da zna da je bila na [adresa] da i misli da mu je za te radove DĆ platio u kunama novčani iznos protuvrijednosti oko 150,00 eura.

3.18. Saslušani svjedok UĆ u svome iskazu iznio da ne poznaje tužiteljicu, da poznaje tuženika i njegovog oca DĆ koji ga je pozvao da u kući koju su zidali tužiteljica i tuženik ugradi utičnice i namjesti neku rasvjetu i to nakon što je kuća bila nazidana i instalacija provučena, da mu za taj posao nije plaćeno, da je ta kuća bila rađena u obnovi te da je posao napravio MĆ onako prijateljski.

3.19. Saslušani svjedok HT u svome iskazu iznio je da ne poznaje tužiteljicu, da zna tko su tuženik i njegov otac DĆ, da ga je DĆ zvao da uradi posao u svojoj struci tako da je uradio krov, stepenice i terasu i ogradu na srednje velikoj kući na [adresa], da mu za taj posao nije plaćeno zato što je to DĆ odradio kroz to što mu je odrađivao njegovu zemlju i da je te radove učinio na Sašinoj kući, kao i da je Đorđeva kuća veća.

3.20. Saslušani svjedok ZĆ u svome iskazu iznio da poznaje stranke u postupku i tuženikovom oca DĆ s kojim je prijatelj, da ga je DĆ zvao da uradi neke radove u struci na kući u kojoj sada živi DĆ.

3.21. Saslušani svjedok JĆ u svome iskazu iznio da ne zna tužiteljicu i tuženika, ali da zna tuženikovog oca DĆ koji ga je zvao da stolarske radove obavi u manjoj kući koja je rađena zadnja tako da je on postavio laminat i da mu za taj posao DĆ nije platio zato što su zemljaci.

3.22. Saslušani svjedok CĆ u svome iskazu iznio da poznaje tužiteljicu i tuženika zato što je njegov sin oženjen tuženikovom sestrom, da ga je tuženikov otac DĆ angažirao da uradi posao na novoizgrađenoj manjoj kući u okviru svoje struke tako da je on radio kompletnu građevinsku limariju na kući i nadstrešnici koju su sazidali do te kuće tako da je radio klupčice, oluke, vjetrolajsne, opšav dimnjaka i sve što spada u taj dio odvodnje sa kuće i s te nadstrešnice, da mu za taj posao DĆ nije platio, da je sve radio dobrovoljno i da mu za obavljene radove nije plaćeno jer "otkud bi naplatio priki", da je sudjelovao i u fizičkim radovima na izgradnji te kuće, da je tu građevinsku limariju postavljao na kući u kojoj sada stanuje DĆ sa svojom suprugom, da se do te kuće nalazi i kuća katnica koju su imali prije nego je nova izgrađena, da je radio i poslove varenja na prednjoj i zadnjoj kapiji i napravi tavanska vrata na novoj kući, da je ranije postojeće roditeljska kuća DĆ bila u takvom stanju da se morala srušiti i da je srušena prije nego je izgrađena ova nova kuća.

3.23. Saslušani svjedok FĆ u svome iskazu iznio da tužiteljicu zna iz viđenja, tuženika od kada je bio dijete, te da se tuženikovim ocem MĆ pogodio da zida kuću desno od kuće katnice koja je bila izgrađena prije i za ugovorenu cijenu od 30.000,00 kuna, da mu je za te radove plaćeno kako je ugovoreno i da mu je to platio DĆ, kao i da je obavio sve radove na gradnji kuće od temelja do krova i to na mjestu gdje je prije bila stara kuća koja je bila minirana, što je on raščistio, udario temelje i sazidao novu.

3.24. Saslušana kao parnična stranka, tužiteljica HĆ je u svome iskazu iznijela da je s tuženikom sklopila brak 2005., da im se kćer rodila 2004., da su kao mlada obitelj podnijeli papire nadležnom tijelu za obnovu i nakon što im se 2006. rodio sin dodali i njega u zahtjev kako bi dobili veću kvadraturu, da je od sklapanja braka, s tuženikom i njihovom zajedničkom djecom živjela na katu svekrove kuće na kućnom broju 193, da su u prizemlju živjeli svekar i svekrva, da su 2012. zaključili ugovor o darovanju građevinskog materijala da bi se za nju, tuženika i njihovu djecu izgradila kuća na susjednom placu na kućnom broju 195 i u to vrijeme je bila na tom zemljištu ruševina, nekada kavana, koja je srušena prije nego li je započela izgradnja kuće darovane građevnim materijalom i da je ta kuća novo izgrđena građena nova od temelja, da je zbog obiteljskog nasilja 2019. tuženik otišao na drugu adresu iz kuće u kojoj su živjeli s djecom, da je u veljači mjesecu 2020. svekar pokušao nju i djecu izbaciti iz kuće u kojoj od sklapanja braka žive i da je nakon više bezuspješnih pokušaja, u listopadu mjesecu 2020., bez njezine suglasnosti, svekar sa svekrvom otišao živjeti u novo izgrađenu kuću na kućnom broju 195, da se u novo izgrađenoj kući u vrijeme dok su tuženik i ona s djecom zajedno živjeli još nije moglo stanovati, da je 2015. podignula kredit na deset godina, da je na ime toga kredita joj isplaćeno 58.000,00 kuna od kojih je 13.000,00 kuna dala tuženiku i ne zna na što je on to potrošio, da je kod ostatak 40.000,00 kuna uložila u uređivanje svekrove kuće na kućnom broju 193 u kojoj na katu živi s djecom, da u kuću koja je izgrađena darovanim građevinskim materijalom i ona nije ulagala nikakva novčana sredstva, da je od opisanih 40.000, kuna kupljena stolarija laminat, namještaj u kuću u kojoj živi s djecom, da joj u vrijeme događaja koji su doveli do njezinog i tuženikovog braka nisu dopustili da prijeđe u kući koja je izgrađena od darovanog građevnog materijala, da ne bi dobili opisanu kvadraturu za novu kuću da u ugovoru nisu bili navedeni djeca i ona, da su njezin stric i tata sudjelovali u radovima na izgradnji te kuće, da su išli u Bosnu po pločice i da je sve što je planirano i nabavljao da se ugradi u novu kuću ugradili u svekrovu kuću, da su iza novo izgrađene kuće izgradili nadstrešnicu, da se ta kuća sastoji od dvije sobe, kupaonice, dnevne sobe i kuhinje, da ne zna kolika je kvadratura te kuće izgrađene u obnovi, da je od darovanog građevnog materijala izgrađena samo kuća, a da zgrade koje postoje iza kuće su tamo bila i prije i nisu bile obuhvaćene obnovom, da je ta kuća izgrađena 2012., da ne zna tko je fizički plaćao majstore koji su od darovanog građevnog materijala izgradili kuću, da je ona kredit podignula dvije, tri godine nakon što je kuća izgrađena, da joj nije poznato da je tuženik sa svojim ocem zaključio ugovor o darovanju zemljišta na kojemu je izgrađena njihova kuća darovanim građevinskim materijalom (iako u tužbi to podrobno opisuje), da je kredit podignula kako bi dobiveni novac uložila u novo izgrađenu kuću, te da je zbog stanja kuće u kojoj su živjeli odlučila uložiti novac u svekrovu kuću, te da su bili planovi da se podigne drugi krediti kako bi se uredila novoizgrađena kuća kako bi tamo prešli stanovati no da se to nije dogodilo.

3.25. Saslušan kao parnična stranka tuženik KĆ je u svome iskazu iznio da je na kućnom broju 195 postojala kuća s jednom sobom, kupaonicom i kuhinjicom gdje su živjeli njegovi otac i majka, da je ispred toga bila kavana, da su nakon njegovog i tužiteljičinog vjenčanja njih dvoje s djetetom došli živjeti u kuću na kućnom broju 193 gdje je njegov otac platio da se uredi potkrovlje u kojemu su živjeli, a roditelji su onda preselili u prizemlje te kuće, da je za uređenje potkrovlja on podignuo kredit s kojim je zatvorio kredit koji je 2003. poginuo za kupovinu automobila, da je stambenom podnio papire da dobije stan i da su bili tristoti na listi, te da će prije dobiti obnovu ako podnese zahtjev za darovanje građevnog materijala tako da je on podnio taj zahtjev i nakon toga mu je otac darovao zemljište odnosno plac na kućnom broju 195 i srušilo se sve što je trebalo srušiti da bi se na tom mjestu izgradila kuća od darovanog materijala koja je izgrađena u kvadraturi od 65 m2 na starom podrumu, nakon izgradnje kuće dogovor je bio da tužiteljica i on presele u prizemlje kuće na kućnom broju 193, djeca da ostanu na katu, a da njegovi roditelji odu živjeti u novo izgrđenu kuću, da je tužiteljičin stric radio dva, tri dana na poslovima žbukanja, da je majstore plaćao on novcem koji je posudio od oca i tetka iz Kanade, da je otac financirao izgradnju nadstrešnice kako bi se u podrum moglo ulaziti izvana, da je od oca i tetka posudio 15.000,0 eura za plaćanje svih majstora, četiri majstora, da svom ocu još nije vratio posuđen novca, a tetku da je vratio sve što je posudio, da su iza izgrađene nadstrešnice šupa, garaža i ostale zgrade koje su tamo bila i prije ratnih zbivanja i na kojima ništa nije rađeno nakon ostvarenog prava na obnovu, da je točno da mu je tužiteljica dala 13.000,00 kuna nakon što je podignula kredit o kojemu je iskazivala no da mu je taj novac dan kako bi podmirio njihove režijske troškove kao i da je točno da od razlike novca dobivenog kreditom i onoga što je njemu dala tužiteljica kupila novi namještaj u spavaćoj sobi, laminat koji je postavljen u dječjoj sobi i pločice za hodnik i to sve za potkrovlje kuće na kućnom broju 193 u kojemu su zajedno živjeli i sada živi tužiteljica s djecom, te da je potpisao izjavu za raščišćavanje darovanog placa na kojemu je srušena prednji dio ranije izgrađene kuće koji je bio miniran tijekom ratnih zbivanja i onaj dio u kojemu su živjeli njegovi roditelji od kojih je ostao samo stari toalet i ispred njega je izgrađena nadstrešnica ispod koje se ulazi u podru te da ne bi podnio zahtjev za obnovu darovanja građevnog materijala da nije znao da će moći dobiti građevini materijal za tužiteljicu, njihovu zajedničku djecu i sebe.

Tužiteljica i tuženik su nespornim učinili da su za cijelo vrijeme trajanja svoje bračne zajednice bili zaposleni i ostvarivali plaću s tim što je tužiteljica za dvoje djece koje je rodila koristila pravo na porodiljni dopusti i isplaćivana joj je porodiljna naknada.

4. Cijeneći svaki izvedeni dokaz zasebno i sve izvedene dokaze u njihovoj međusobnoj povezanosti, brižljivom i pažljivom ocjenom u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- odluka Ustavnog suda RH i 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14- odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19, 89/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljem tekstu ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice usmjeren na utvrđenje da je opisana nekretnina njezino suvlasništvo u 2684/10000 dijela s osnova bračne stečevine osnovan, dok nije osnovan njezin zahtjev kojim od tuženika traži izdavanje tabularne isprave radi upisa opisanog prava vlasništva u zemljišne knjige.

5. Odredbom čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23–Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 156/23, u daljem tekstu ObZ) određeno je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je st. 3. istoga članka određeno da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine ako nisu drugačije ugovorili.

5.1. Odredbom čl. 39. ObZ-a određeno je da imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina, te da je vlastita imovina i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od temelja iz čl. 36. toga zakona.

6. Iz izvedenih dokaza sud je utvrdio, a što među parničnim strankama nije niti sporno, da su tužiteljica i tuženik bračni drugovi koji su brak sklopili 11. ožujka 2005., da je taj brak razveden presudom ovoga suda od 11. veljače 2021. koja je postala pravomoćna, da su tužiteljica i tuženik roditelji dvoje zajedničke djece, da su za vrijeme trajanja braka živjeli u potkrovlju kuće kućnog broja 193 koja je u vlasništvu tuženikovog oca DĆ u kojoj je tužiteljica nakon razvoda braka nastavila stanovati i još uvijek stanuje zajedno s djecom čiji su roditelji tuženik i ona, da je za vrijeme trajanja braka tuženikov otac tuženiku na temelju ugovora o darovanju prenio vlasništvo nekretnine opisane u tužbi koja je tada označena s podacima prije izmjere u k. o. [katastarska općina] II, da je s opisanog zemljišta, uz suglasnosti tuženika kao tadašnjeg vlasnika 2013., uklonjen građevinski materijal koji je nastao u ratu oštećenjem postojeće građevine, da je na mjestu na kojemu se nalazila opisana građevina izgrađena obiteljska kuća od građevinskog materijala kojega je tuženik zajedno s tužiteljicom i njihovom zajedničkom djecom dobio na temelju ugovora o darovanju osnovnog građevinskog materijala koji je zaključio s nadležnim ministarstvom tijekom 2011. godine te da su osim radova koji su bili potrebni za izgradnju obiteljske kuće od ovog darovanog osnovanog građevinskog materijala za vrijeme trajanja bračne zajednice tužiteljica i tuženik, osigurali novčana sredstva iz svoga rada radi dovršetka opisane nekretnine i priviđenja svrsi odnosno da su izvedeni potrebni radove na vanjskom i unutarnjem uređenju kako bi u predmetnoj nekretnini sa svojom djecom mogli stanovati, no da svi zajedno kao obitelj nikada u toj kući nisu stanovali već su u tu kuću nakon njezina uređenja u listopadu 2020. uselili tuženikovi roditelji koji i danas žive u kući.

7. Nesporno je među parničnim strankama da je opisna nekretnina tuženiku darovana, da je darovanje izvršio tuženikov otac, da je to bilo u vrijeme trajanja braka tužiteljice i tuženika i da je na darovanoj čestici zemljišta izgrađena kuća od osnovnog građevinskog materijala koji je Republika Hrvatska darovala tuženiku i članovima njegove obitelji, tužiteljici i njihovoj zajedničkoj maloljetnoj djeci, koji su isključivo za stanovanje imali pravo koristiti ovu nekretninu i imati na toj adresi prijavljeno prebivalište.

8. Saslušani svjedoci, koji su bili izvođači pojedinih radova na unutarnjem i vanjskom uređenju opisane od darovanog osnovnog građevinskog materijala izgrđene obiteljske kuće za potrebe stanovanja parničnih stranaka i njihove zajedničke djece, nisu imali saznanja o tome na koji su način osigurana novčana sredstva kojima im je plaćeno izvođenje pojedinih radova nego su samo svjedočili da im je za te radove plaćeno- svjedok PĆ i svjedok FĆ, te da isplatu cijene njihovih radova izvršio tuženikov otac DĆ.

Saslušani svjedoci za učinjene radove nisu bili plaćeni novcem s obzirom na prijateljstvo s tuženikovim ocem – svjedok OĆ i svjedok ZĆ, s obzirom da su radove učinili zauzvrat ranije ili nakon izvedenih radova učinjenih usluga tuženikovog oca- svjedok UĆ i svjedok HT, zbog tazbinskog srodstva s njim- svjedok CĆ ili zato što potječe iz istog rodnog kraja- svjedok JĆ.

9. Iskaz saslušanog svjedoka BĆ potvrdio je navode tužiteljice i njezinog oca saslušanog svjedoka IĆ da se novcem koji je podignula tužiteljica u Bosnu išlo kupiti prozore, vrata, ogradu od nikla i pločice za kuću u vlasništvu tuženikovoga oca u kojoj stanuje od zaključenja braka s tuženikom.

10. Iz iskaza tužiteljice i tuženika utvrđeno je da su oni uz suglasnost tuženikovog oca ulagali u njegovu nekretninu u kojoj su s djecom u potkrovlju stanovali od vremena kada su sklopili brak, te da je postojao dogovor da će oni i dalje s djecom ostati u toj kući, a da će tuženikovi roditelji živjeti u kući koja je izgrađena u obnovi od darovanog građevinskog materijala.

11. Budući da je izvedenim dokazom provedenim građevinskim vještačenjem utvrđena tržišna vrijednost opisane nekretnine, posebno tržišna vrijednost kuće izgrađene u obnovi i radova učinjenih kod izgradnje i uređenja terase, te je posebno utvrđena vrijednost samog zemljišta na kojemu je izgrađena opisana obiteljska kuća, sud je utvrdio da je opisano zemljište k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] stečeno na temelju različitom od onoga iz čl. 36. ObZ-a, budući da je to zemljište tuženiku darovao njegov otac za vrijeme trajanja braka u kojem je tuženik bio s tužiteljicom, tako da je ta vrijednost tuženikova vlastita imovina, no da je kuća izgrađena od darovanog građevinskog materijala, sukladno ugovoru koji je zaključio tuženik, izgrađena za potrebe svih članova njegove obitelji koji su navedeni u ugovoru, a to su tužiteljica i njihovih dvoje zajedničke djece, te da je ulaganjima koja su vršena u kuću u vlasništvu tuženikovog oca na kućnom broju 193 sudjelovali i tužiteljica i tuženik kroz novčana sredstva osigurana na temelju kredita koji je 2015. podignula tužiteljica, tako da ta vrijednost predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika na kojoj su oni u smislu odredbe čl. 36. ObZ-a suvlasnici u jednakim dijelovima, slijedom čega, s obzirom na udio vrijednosti tih izvršenih radova u odnosu na vrijednost cijele nekretnine, uključivo novoizgrađenu kuću i nadstrešnicu, suvlasnički udio tužiteljice u vlasništvu cijele opisane nekretnine na kućnom broju 195 u [adresa] u [adresa] s podacima navedenim u tužbi iznosi upravo onoliko koliko je to utvrđeno u mišljenju stalnog sudskog vještaka građevinske struke.

12. Stoga je sud odlučio kao u t. I. izreke ove presude i utvrdio da je tužiteljica suvlasnica opisane nekretnine u 2684/10000 dijela s obzirom na njezin udio u vlasništvu u obnovi izgrađene kuće i nadstrešnice kao bračne stečevine što je tuženik dužan priznati i trpjeti upis tužiteljičinog prava vlasništva u zemljišnu knjigu, koji se upis može izvršiti na temelju ove presude po njezinoj pravomoćnosti.

13. Sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži izdavanje tabularne isprave radi upisa stečenog prava vlasništva na opisanoj nekretnini s obzirom da je tužiteljica svoje vlasništvo opisane stvari stekla na temelju zakona (čl. 129. i 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 87/06, 144/07, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/2015- pročišćeni tekst, 94/17- ispravak pročišćenog teksta i 52/2025 u daljem tekstu ZVDSP) i ovlaštena je to svoje pravo upisati u zemljišnu knjigu na temelju ove presude, a nije temelj stjecanja njezinog prava vlasništva pravni posao (čl. 115. i 120. ZVDSP-a) pa da bi joj tuženik bio u obvezi izdati tabularnu ispravu na temelju koje će to svoje, na temelju zakonu stečeno, pravo vlasništva upisati u zemljišne knjige.

14. Odluka suda o troškovi ovoga parničnog postupak temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a sukladno kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinom umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

Budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela s tužbenim zahtjevom kojim je potraživala utvrđenje da je u izreci ove presude opisana nekretnina bračna stečevina tuženika i nje, te da je s te osnove ona suvlasnica te nekretnine u udjelu opisanom u tužbi, dok u odnosu na tužbeni zahtjev usmjerene na izdavanje tabulirane isprave s kojim je tužiteljica odbijena nisu nastali posebni troškovi, sud je tužiteljici opravdanim troškovima priznao troškove opisane u troškovniku od 3. prosinca 2025.. S obzirom na istaknutu vrijednost tužbenog zahtjeva određenog iznosom od 80.000,00 kuna, što je sada 10.617,82 eura, sud je tužiteljici opravdanim troškovima za vođenje ove parnice priznao troškove nastale joj zastupanjem po punomoćniku – odvjetniku kod sastava tužbe, zastupanja na ročištima za glavnu raspravu koja su održana 6. travnja 2022., 24. svibnja 2022., 30. lipnja 2022., 9. svibnja 2023., 5. srpnja 2024., 22. listopada 2024. i 3. prosinca 2025. za svako iznos od 100 bodova što je 200,00 eura po opisanoj radnji, te na ročištu održanom 24. travnja 2024. koje je odgođeno radi mogućeg dogovornog rješenja spora u iznosu od 50 bodova što je 100,00 eura, te trošak sastava četiri obrazložena podneska od 22. svibnja 2022., 3. svibnja 2024., 3. srpnja 2024. i od 16. svibnja 2025., za svaki po 50 bodova što je 100,00 eura, tako da troškovi nastali tužiteljici zastupanjem po punomoćniku – odvjetniku, uz primjenu Tbr. 7., Tbr. 9. i Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, iznose ukupno 2.100,00 eura.

Opravdanim troškovima potrebnim za vođenje ovog parničnog postupka, sud je tužiteljici priznao i troškove nastale plaćanjem troškova provedenog građevinskog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, te troškove sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 76,32 eura, koju je sudsku pristojbu tužiteljica platila 29. listopada 2010. te za presudu u iznosu od 152,63 eura, visina koje sudske pristojbe je utvrđena primjenom Tbr. 1. i 2. Tarife sudskih pristojbi (Narodne novine br. 37/23) uz primjenu čl. 14. i čl. 19. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine br. 118/2018 i 51/2023). Ukupno parnični troškovi nastali tužiteljici vođenjem ovog parničnog postupka iznose 2.578,95 eura koliko je sud naložio tuženiku, kao parničnoj stranci koja je u cijelosti izgubila ovu parnicu, platiti tužiteljici u roku od petnaest dana, kako je odlučeno u toč. III. izreke ove presude.

U Vukovaru 9. siječnja 2026.

Sudac:

Sanja Vrabec-Vrančić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi županijskom sudu kao drugostupanjskom, putem ovoga suda, u tri istovjetna primjerka. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojemu se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, a presudu će sud istaknuti na internetskoj stranici e-oglasnoj ploči sudova, dok ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (čl. 335. st. 9., 10. i 11. ZPP-a).

Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojemu se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (čl. 335. st.11. ZPP-a).

Dostavna naredba:

1. Tužiteljici putem punomoćnika.

2. Tuženiku putem punomoćnika.