REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: P-3733/2020-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Sanji Bikić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2. RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3. OŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 4. JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i pod 5. UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi tužitelji zastupani po punomoćniku NŠ, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika pod 1. TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i pod 2. SŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženici pod 1.i 2. zastupani po punomoćniku Marku Višiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Višić i Višić d.o.o., Istarska 3, radi iseljenja i isplate, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 2.listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja pod 1.-5. NŠ, odvjetnika u [adresa], i punomoćnice tuženika pod 1. i 2. Ive Višić, odvjetnice u OD Višić i Višić d.o.o., na ročištu za objavu i uručenje presude 9.siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude da prestanu s uznemiravanjem tužitelja u ostvarivanju njihovih suvlasničkih prava glede nekretnine označene čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2306 k. o. [katastarska općina] u naravi stambena zgrada na način da prestanu ulaziti nepozvani u predmetnu zgradu, prolaziti hodnicima do potkrovlja i boraviti u potkrovlju ove stambene zgrade.

2. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude predati u suposjed tužiteljima potkrovlje slobodno od stvari (ytong ploče, vreće cementa i sličan građevinski materijal) i ukloniti pregrade na ulazu u potkrovlje nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2306 k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada.

3. Nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude nadoknade tužiteljima solidarno prouzročeni im parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućeg polugodištu za tri postotna poena."

II. Nalaže se tužiteljima pod 1. IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. ZŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3. OŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4. JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 5. UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku 15 dana naknade tuženicima od 1. TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2. SŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak ovog postupka u iznosu od 2.887,50 EUR (slovima: dvije tisuće osam stotina osamdeset sedam eura pedeset centi), sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 9.siječnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda zaprimljena je 29.listopada 2020. tužba u kojoj se navodi da tuženici drže u posjedu potkrovlje kuće u naravi stambena zgrada sa 9 stanova i to nekretnina pobliže označena kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2306 k. o. [katastarska općina], kulture kuća, dvor površine 480m2. Tužitelji su suvlasnici ove zgrade, radi se o novijoj zgradi izgrađenoj prije desetak godina koja je etažirana, te su tužitelji upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici. Tuženici nisu upisani u zemljišnim knjigama i nemaju pravne osnove da drže u posjedu potkrovlje nekretnine. Tuženici se nalaze u posjedu spornog potkrovlja zgrade, te ne dopuštaju tužiteljima ulazak već su ga ogradili tzv. ytong pločama i postavili improvizirana vrata u hodnik koji vodi u potkrovlje. Ova činjenica je vidljiva iz Potvrde Policijske postaje Omiš br. 511-12-30-02-05/509-2020 od 14.rujna 2020., kojoj prethodila Obavijest od 05.veljače 2020., kako će tužitelji ući u posjed predmetnog potkrovlja. Ovu obavijest tužitelji su izvjesili na ulazna vrata svoje zgrade jer su tužitelji imali saznanja kako pretpostavljeno tuženici neovlašteno, bez poziva i bez ključa od ulaznih vrata zgrade, prijevarno ulaze u njihovu zgradu i da su neovlašteno ogradili potkrovlje. Tuženicima su tužitelji poslali novu obavijest o ulasku u posjed od 16.ožujka 2020. preporučeno s povratnicom, kada su se tuženici požalili nadležnoj Policijskoj postaji Omiš, a tužitelji su odustali od nasilnog ulaska u posjed i izbacivanja stvari iz potkrovlja njihove zgrade. U Potvrdi se posebice navodi kako tužitelji, odnosno tužitelj pod 1. smeta tuženike u posjedu njihovog stana. Napominje se sudu kako je predmetna zgrada etažirana, te da nikakav stan ne postoji u potkrovlju. Navodno tuženici posjeduju nekakvo rješenje kojim se potvrđuje da se radi o stanu, ali ga tužitelji odlučno osporavaju temeljem čl. 230.st.3. ZPP-a jer ne postoji stan u potkrovlju već se radi o zajedničkom dijelu predmetne zgrade. Tuženici trenutno ne borave u predmetnom potkrovlju, te su zadnji put ušli u potkrovlje upravo 20.travnja 2020. kada je uredovala PP Omiš.

1.1. Slijedom navedenoga, tužitelji predlažu da sud donese presudu kojom će naložiti tuženicima da prestanu s uznemiravanjem tužitelja u ostvarivanju njihovih suvlasničkih prava glede nekretnine označene čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2306 k. o. [katastarska općina] u naravi stambena zgrada na način da prestanu ulaziti nepozvani u predmetnu zgradu prolaziti hodnicima do potkrovlja i boraviti u potkrovlju ove stambene zgrade (toč.I.tužbenog zahtjeva), naložiti tuženicima da predaju tužiteljima u suposjed potkrovlje, slobodno od stvari (ytong ploče, vreće cementa i sličan građevinski materijal) i uklone pregrade na ulazu u potkrovlje predmetne nekretnine (toč.II.tužbenog zahtjeva), kao i naložiti tuženicima da naknade tužiteljima parnični trošak sa zateznom kamatom (toč.III.tužbenog zahtjeva).

2. U odgovoru na tužbu tuženici su osporili istu kao neosnovanu, neurednu, te proturječnu sa postavljenim tužbenim zahtjevom. Tužitelji traže zaštitu od uznemiravanja, iako iznose tvrdnju da tuženici od 20. travnja 2020. nisu ušli u sporno potkrovlje, pa onda ne može ni biti nikakvog uznemiravanja niti pravnog interesa tužitelja za podnošenjem ove tužbe. Ističu da tužitelji nisu jedini suvlasnici predmetne nekretnine koja ima još pet suvlasnika, pa nisu aktivno legitimni na podnošenje ove tužbe. Tužitelji nisu suvlasnici potkrovlja stambene zgrade budući da su svi kupci stanova u toj zgradi od strane prednika i investitora Lapis d.o.o. bili jasno upozoreni da se potkrovlje ne prodaje, već isto u vlasništvu zadržava pravni prednik tuženika Lapis d.o.o. Tuženici navode da se nalaze u zakonitom, istinitom, poštenom i samostalnom posjedu spornog potkrovlja, na što imaju i valjanu pravnu osnovu. Predmetno potkrovlje sastoji se od dva stana, a stan opisan kao stan 10 i stan 11 kupila je tužena pod 2. od tvrtke Lapis d.o.o., zajedno s parking mjestom br. 13, te navedeni stanovi predstavljaju bračnu stečevinu tuženika pod 1. i pod 2. Nakon zaključene kupoprodaje 10. ožujka 2019., tvrtka Lapis d.o.o. je uvela tuženike u posjed predmetnih stanova, tako što im je predala ključeve stanova i ključeve ulaza u zgradu. Prednik tuženika tvrtka Lapis d.o.o. ishodila je pravomoćno rješenje o izvedenom stanju kojim je navedene potkrovne stanove ozakonila, odnosno prenamijenila sporni tavanski prostor u stambeno potkrovlje, a koji prostor nikad nije bio prodan, niti predan u posjed niti jednom tužitelju ili ostalim suvlasnicima. Stanovi u potkrovlju izgrađeni su u sklopu gradnje predmetne zgrade, odnosno nije ih se naknadno uređivalo i dograđivalo, već su isti postojali onako kako postoje u današnjem obliku, te su tužitelji prilikom kupnje svojih stanova to i znali. Prema tome tužitelji se nikad nisu koristili potkrovljem niti su ga ikad posjedovali jer su na oba stana nakon izgradnje stavljena ulazna vrata, koja su bila zaključana, tako da tuženici nisu imali pristup istima. Napominju da su tužitelji 20. travnja 2020. pokušali nasilnim putem ući u sporne stanove uporabom i fizičke sile, a što su spriječili službenici Policijske postaje Omiš. Slijedom navedenog predlažu tužbu odbaciti, podredno odbiti kao neosnovanu.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom Obavijesti od 5. veljače 2020., Dopisa PP Omiš od 14. rujna 2020., potvrde PP Omiš od 14. rujna 2020., Obavijesti od 16.ožujka 2020. uz presliku povratnice, Izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] izdanog od strane zemljišno-knjižnog odjela [adresa] dana 28. siječnja 2020., Ugovora o kupoprodaji stana br. 07/01-2007, 24/01-2009, 14/01-2007, 13/01-2007, 11/01-2007, 01/01-2007, 16/01-2008, 22/01-2008 i 12/01-2007, Rješenja o izvedenom stanju Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, Ispostava Omiš, KLASA: UP/I-361-02/15-05/0006 od 18. prosinca 2015., Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 16. srpnja 2019., Očitovanje od 27. veljače 2020., povijesnog izvatka za spornu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od 16. listopada 2023., isprava iz zemljišne knjige koje se odnose na navedenu nekretninu i to Geodetskog elaborata tvrtke Skalina d.o.o. iz 2006., izjave o povezivanju idealnih dijelova s posebnim dijelovima od 28. svibnja 2007., Građevinske dozvole od 21. prosinca 2005., potvrde Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove od 18. svibnja 2007., Elaborata etažiranja br. 84/2006 tvrtke Skalina d.o.o. (list 162-212 spisa), očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića i vještaka za graditeljstvo Josipa Šituma, uvidom u Nalaze i mišljenja vještaka Ivana Barbalića i Josipa Šituma, te dopunskim usmenim očitovanjem sudskog vještaka za graditeljstvo Josipa Šituma.

4.Tužbeni zahtjev tužitelja pod 1. do 5. nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev radi zabrane uznemiravanja tužitelja pod 1. do 5. od strane tuženika pod 1. i 2. u izvršavanju njihovih vlasničkih ovlaštenja glede nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2306 k. o. [katastarska općina], u naravi stambene zgrade, kao i zahtjev tužitelja pod 1. do 5. za predajom u suposjed potkrovlja predmetne nekretnine slobodnog od stvari.

6. Između parničnih stranaka je sporno je da li potkrovlje u stambenoj zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2306 k. o. [katastarska općina], predstavlja zajednički dio zgrade ili je samostalna uporaba cjelina čiji su tuženici (su)vlasnici.

7. U konkretnom slučaju, tužitelji su istaknuli dva zahtjeva, i to zahtjev za prestankom uznemiravanja ili actio negatoriu, kojom vlasnik štiti svoje pravo vlasništva od radnji uznemiravanja koje, bez oduzimanja posjeda, ograničavaju ili ometaju vlasništvo, s tim da uznemiravanje mora imati trajni karakter. Drugim zahtjevom tužitelji traže od tuženika pod 1. i 2. predaju u suposjed potkrovlja nekretnine, koji zahtjev predstavlja pravu vlasničku tužbu prema odredbi čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje: ZV).

8. Odredba čl. 167. ZV-a propisuje da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (st.1.); da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz st. 1. ovoga čl., vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (st.2.), da kad je uznemiravanjem iz st. 1. ovoga čl. prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete (st.3.).

9. Odredbom čl. 161. st. 1. ZV-a propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu preda svoj posjed te stvari, dok je st.2.istog članka propisano da vlasnikovo pravo iz stavka 1. ne zastarijeva, ako zakonom nije što drugo određeno.

10. Odredbom čl. 42.st.1.ZV-a propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.

11. Odredbom čl. 85. st. 1. ZV-a propisano je da cijelu nekretninu na kojoj je jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenog posebnog dijela upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako zakonom nije nešto drugo određeno.

12. Odredbom čl.67 ZV-a propisano je da vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija (st.1.); da među druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila (st.2.); da se uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji m(st.3.); da bi se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio (st.4.); te da vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine; u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela (st.6.).

13. Pregledom pisane dokumentacije priložene u spis nedvojbeno je utvrđeno:

- da je predmet ovog spora potkrovlje u stambenoj zgradi oznake čest. zem. [katastarska čestica], kuća i dvor, ukupne površine 480 m2 K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa],

- da navedena nekretnina u Katastru zemljišta nosi oznaku kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa],

- da je u navedenoj stambenoj zgradi uspostavljeno etažno vlasništvo za ukupno 9 stanova, s tim da je tužitelj pod 1. IŠ vlasnik stana na drugom katu oznake S8, da je tužitelj pod 2. KŠ vlasnik stana u prizemlju oznake S2, tužiteljica pod 3. OŠ vlasnica je stana u prizemlju oznake S3, dok su tužitelji pod 4. JŠ i pod 5. UŠ suvlasnici stana na drugom katu oznake

S7, svaki za po ½ dijela,

- da su vlasnici preostalih pet stanova HŠ, ČŠ, DŠ, ĐŠ, te MŠ i ĆŠ za po ½ dijela,

- da su prema obavijesti od 5. veljače 2020. suvlasnici stambene zgrade obavijestili sve stanare da u posljednje vrijeme treće osobe, TŠ i SŠ, suvlasnici susjedne zgrade nastoje zaposjesti zajedničko potkrovlje predmetne zgrade, tako što su zajedničku prostoriju ogradili i unijeli nepoznate stvari, te je odlučeno protiv njih poduzeti pravne korake,

- da su suvlasnici predmetne stambene zgrade zastupani po odvjetniku NŠ uputili obavijest tuženiku pod 1. TŠ koju je zaprimio 20. ožujka 2020., kojim je isti pozvan da preda tavanski prostor stambene zgrade u posjed suvlasnicima, u protivnom će isti pristupiti 20. travnja 2020. u vremenu od 17-18h,

- da su službenici Policijske postaje Omiš intervenirali 20. travnja 2020. u vremenu od 15-18 h, po prijavi tuženika pod 1. i pod 2. i to na adresi [adresa] u [adresa] radi problema sa tužiteljem pod 1. IŠ, koji im osporava vlasništvo stana u potkrovlju stambene zgrade na toj adresi,

- da su policijski službenici obavili obavijesne razgovore i utvrdili da nema elemenata prekršaja,

- da je investitor gradnje, uspostavitelj etažnog vlasništva, i prodavatelj predmetne stambene zgrade, bila tvrtka Lapis d.o.o.,

- da je investitor kao prodavatelj sklopio ugovore o kupoprodaji stanova koji se nalaze u predmetnoj zgradi,

- da je ugovorom o kupoprodaji stana br. 16/01-2008 tužitelj pod 1. IŠ kupio od prodavatelja Lapis d.o.o. suvlasnički dio 59/447 nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], koji je povezan s cjelinom stana br. 8 na drugom katu ukupne površine 59,22 m2, s pripatkom dvaju balkona površina 6,84 m2 i 1,70 m2, sveukupne površine 67,76 m2, te parking mjesto oznake P-8 (čl. 2. ugovora),

- da je u čl. 1. naprijed citiranog ugovora u drugom pasusu izričito navedeno da predmet kupoprodajnog ugovora nije tavanski dio, da je prodavatelj Lapis d.o.o. vlasnik tavanskog prostora koji nije predmet tog ugovora,

- da je tužitelj pod 2. KŠ sklopio sa prodavateljem Lapis d.o.o. ugovor o kupoprodaji br. 22/01-2008, kojim je kupio suvlasnički dio u stambenoj zgradi povezan sa stanom broj 2 u prizemlju, sa dvama balkonima, sveukupne površine 67,76 m2 i parking mjesto oznake P-2, te da je u čl. 1. ovog ugovora također navedeno da predmet kupoprodajnog ugovora nije tavanski dio, da je prodavatelj Lapis d.o.o. vlasnik tavanskog prostora koji nije predmet tog ugovora,

- da su tužitelji pod 4. JŠ i pod 5. UŠ sklopili s prodavateljem Lapis d.o.o. ugovor o kupoprodaji stana br. 12/01-2007 kojim su kupili suvlasnički dio stambene zgrade koji je povezan sa stanom br. 7 na drugom katu s pripadajućim balkonom, sveukupne površine 40,39 m2, te parking mjesto oznake P- 7, te da je u čl. 1. ovog ugovora također navedeno da predmet kupoprodajnog ugovora nije tavanski dio, da je prodavatelj Lapis d.o.o. vlasnik tavanskog prostora koji nije predmet tog ugovora,

- da su ugovorima o kupoprodaji stana broj 07/01-2007, 24/01-2009, 14/01-2007, 13/01-2007, 11/01-2007, 01/01-2007, sklopljenim s prodavateljem Lapis d.o.o., preostale stanove u stambenoj zgradi oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stekli kupci I i CŠ, MŠ i ĆŠ, EŠ, FŠ, HŠ i obrt [obrt] zastupan po LŠ,

- da iz Povijesnog izvatka proizlazi da je tužiteljica pod 3. OŠ kupila stan u prizemlju navedene zgrade od prethodnih suvlasnika R i CŠ, što je provedeno u zemljišnim knjigama pod brojem Z-33108/2007,

- da je u svim navedenim ugovorima u čl. 1. navedeno da predmet kupoprodajnih ugovora nije tavanski dio, i da je prodavatelj Lapis d.o.o. vlasnik tavanskog prostora koji nije predmet tih ugovora,

- da je na zahtjev tvrtke Lapis d.o.o., Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Omiš, izdalo pravomoćno rješenje o izvedenom stanju od 18. prosinca 2015., kojim se ozakonjuju: završena rekonstrukcija (prenamjena tavanskog prostora u stambeno potkrovlje), zahtjevne stambene zgrade izgrađene u slobodno stojećem načinu gradnje, i to u trima različitim stambenim zgradama oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina],

- da je navedenim rješenjem o izvedenom stanju obuhvaćena i predmetna stambena zgrada oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja se sastoji od 11 stambenih jedinica, od čega po 3 stambene jedinice u prizemlju, na prvom i drugom katu, te dvije stambene jedinice u potkrovlju,

- da iz obrazloženja citiranog rješenja proizlazi da je podnositelj zahtjeva priložio svu traženu dokumentaciju, da su vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na navedenim nekretninama pozvani javnom objavom na Oglasnoj ploči upravnog tijela da obave uvid u spis 28. rujna 2015., ali da se tom pozivu nisu odazvale,

- da je tužena pod 2. SŠ kao kupac sklopila ugovor o kupoprodaji nekretnine sa prodavateljem Lapis d.o.o. i to 10. ožujka 2019., predmet kojeg ugovora je prodaja stambenog potkrovlja zgrade, odnosno dviju stambenih jedinica izvedenih u roh bau sistemu izgradnje, na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označenih kao stan 10 površine 65 m2, i stan 11 površine 50 m2, te parking mjesta br. 13 smještenog na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina],

- da je u čl. 3. ugovorena ukupna kupoprodajna cijena za oba stana u iznosu od 27.100,00 EUR, koju cijenu je kupac u cijelosti podmirio, s tim da se u čl. 1. i čl. 5. ugovora tužena pod 2. SŠ kao kupac obvezala provesti promjenu etažiranja objekta, kako bi mogla navedene nekretnine upisati u zemljišne knjige,

- da u čl. 8. ugovora prodavatelj Lapis d.o.o. jamči tuženoj pod 2. da su prodane nekretnine njegovo isključivo vlasništvo,

- da je tvrtki Lapis d.o.o. između ostalog 21. prosinca 2005. Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Omiš, izdala građevinsku dozvolu kojom je navedenoj tvrtki odobreno građenje stambene građevine (visina prizemlje i dva kata) na kat. čest. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina],

- da je tvrtka Lapis d.o.o. sastavila 28. svibnja 2007. Izjavu o povezivanju idealnih dijelova s posebnim dijelovima nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina]. kojom se suvlasnički dijelovi povezuju s posebnim uporabnim cjelinama građevine i to pobliže opisanih i označenih stanova od rednog broja 1 do 9, koji se nalaze u prizemlju, te na prvom i drugom katu navedene zgrade,

- da je 18. svibnja 2007. Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Omiš, izdala Potvrdu kojom potvrđuje da se u zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] nalazi više samostalnih cjelina odnosno stanova označenih od rednog broja S1 do broja S9, a koja potvrda se izdaje u svrhu etažiranja,

- da je elaborat etažiranja izradila tvrtka Skalina d.o.o. 10. srpnja 2006., u kojem elaboratu se ne spominje potkrovlje stambene zgrade.

14. Sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić u svom nalazu i mišljenju navodi da je nekretnina označena kao čest. 363/15 (katastarske numeracije 1015/1) K. O. [katastarska općina] usklađena oblikom i površinom, da je ista sa sjeverne strane omeđena suhozidom/podzidom, s istočne i zapadne strane betonskim zidovima, a s južne strane rubom javno-prometne površine. Predmetna čestica u naravi predstavlja stambenu zgradu anagrafske oznake [adresa], s dvorištem. Predmet spora položen je u potkrovlju zgrade, a predstavlja dva zasebna prostora u istočnom i zapadnom dijelu zgrade do kojih se dolazi stubištem, a pristupa im se kroz 'blindo' vrata.

15. Sudski vještak za graditeljstvo Josip Šitum u svom nalazu i mišljenju da je na očevidu održanom na licu mjesta utvrdio sljedeće:

-da je predmetna zgrada anagrafske oznake [adresa] u [adresa] ima katnost Pr+2K+Pot,

-da je sa južne strane zgrade izvedeno osam parkirališnih mjesta sa završnom oblogom od travne rešetke,

-da zgrada ima glavni ulaz sa sjeverne strane, a komunikacija između etaža moguća je zajedničkim unutarnjim stubištem,

- da su sporni prostori smješteni u potkrovlju zgrade i imaju ulaze sa podesta zajedničkog unutarnjeg stubišta,

-da su na ulazima oba prostora postavljena blindo vrata,

-da su predmetni prostori izvedeni u roh bau stanju, odnosno izvedeni su pregradni zidovi, postavljene su instalacije vode, struje i kanalizacije, po podovima su izvedeni estisi, dijelom su ugrađena sobna vrata, a na kosim krovovima su postavljeni svjetlarnici,

-da su stranke pokazale mjesta na ploči za brojila na koja bi trebala biti ugrađena brojila za struju za predmetne prostore u potkrovlju,

-da je na vodovodnoj cijevi u strojarnici vidljiv razmak na kojemu su trebali biti priključci za vodu za predmetne prostore, te dva priključka u betonu nasuprot cijevi, gdje su u nizu vidljivi i priključci vode za ostale stanove u zgradi,

-da su na zidu iznad priključaka na bijeloj podlozi ispisani brojevi od 1- 9, koji označavaju kojemu stanu pripada pojedini priključak,

-da zidu iznad dva priključna mjesta, gdje mjerila još nisu priključena, nema vidljivih brojčanih oznaka.

16. Sudski vještak Josip Šitum zaključuje da priključci vode i struje nisu bili vidljivi tijekom očevida, ali su za iste ostavljene mogućnosti (mjesta) u ormaru u prizemlju stubišta, odnosno na vodovodnoj cijevi u strojarnici sa sjeverne strane zgrade. Prema glavnom projektu predmetni prostor je definiran kao krovište, što bi bio prostor ispod krovne plohe. Budući je za predmetnu zgradu investitor ishodio građevinsku dozvolu, potvrdu izmjene i dopune glavnog projekta, kao i uvjerenje za uporabu, to bi značilo da su zadovoljeni svi uvjeti za gradnju koji su predviđeni prostornim planom, pa tako i uvjet u pogledu parkirnih mjesta. Pri tom treba naglasiti da uvjet iz prostornog plana da se na određeni broj stambenih jedinica, odnosno površine tih jedinica mora osigurati određeni broj parkirnih mjesta, ne znači da ta mjesta moraju biti vezana uz pojedinu stambenu jedinicu. To bi u naravi značilo da vlasnik jednog stana može kupiti više parkirnih mjesta, dok vlasnik nekog drugog stana ne mora kupiti niti jedno pakirno mjesto. U postupku legalizacije nelegalno izgrađenih objekata ne postoji odredba po kojoj bi za određenu stambenu jedinicu trebalo osigurati i odgovarajući parkirni prostor. Iz spisa je vidljivo da je kroz postupak legalizacije za predmetnu zgradu izdano Rješenje o izvedenom stanju, kojim se ozakonjuje završena rekonstrukcija (promjena tavanskog prostora u stambeno potkrovlje) zahtjevne stambene zgrade. Budući je rješenje o izvedenom stanju ekvivalentno izdavanju uporabne dozvole, predmetni stanovi u potkrovlju smatraju se kao dvije legalne zasebne stambene jedinice.

17. Usmeno se očitujući na pitanja parničnih stranaka, sudski vještak za graditeljstvo Josip Šitum navodi:

-da se ne može očitovati kada su izvedeni radovi uređenja prostorija u potkrovlju, osim da su predmetni radovi završeni do gotovosti roch-bau,

- da se prema čl.2. Zakonu o najmu stanova stanom smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz,

-da u Pravilniku o minimalnim tehničkim uvjetima za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticajne stanogradnje u čl. 2. stoji da stan čini cjelinu i mora imati najmanje: predprostor, sobu, prostor za pripremanje hrane, prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom,

- da se ne može striktno očitovati koje će sve prostorije u spornim prostorijama u potkrovlju biti za što namijenjene, jer su radovi izvedeni samo do nivoa roch-bau,

-da je uvidom u rješenje o izvedenom stanju utvrdio da su legalizirane dvije stambene jedinice u potkrovlju zgrade, da projektom nisu bile predviđene te dvije stambene jedinice, već obično potkrovlje zgrade,

-da tijekom očevida nije uočio razvodne kutije struje, već su stranke pokazale mjesta na ploči gdje su ostavljeni prostori za mjerila struje upravo za te dvije stambene jedinice.

18. Tužitelji prvim zahtjevom traže sudsku zaštitu svog prava suvlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2306 k. o. [katastarska općina], u naravi stambene zgrade, od uznemiravanja počinjenog od strane tuženika pod 1. i 2., i to na način da tuženici prestanu ulaziti nepozvani u predmetnu zgradu, prolaziti hodnicima do potkrovlja i boraviti u potkrovlju stambene zgrade.

19. Zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva može tražiti vlasnik od svake treće osobe koja ga bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlaštenja na bilo koji način, osim oduzimanjem stvari. Pritom treća osoba može biti osoba koja je poduzela radnju koja predstavlja čin uznemiravanja, ona po čijem nalogu je uznemiravanje izvršeno, kao i ona u čiju je korist određena radnja obavljena, a on je kasnije odobri.

20. Bespravno uznemiravanje predstavlja svaku radnju, čin ili propuštanje koje zadire u nečije pravo vlasništva, osim oduzimanja stvari, a pri tome uznemiravanje mora imati trajni karakter jer ako se radi o jednokratnom činu ometanja vlasništva, ne bi se radilo o negatoriji, osim ako se isto može ponoviti u budućnosti.

21. Nesporno je da su tužitelji pod 1. do 5. suvlasnici stambene zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te da su njihovi suvlasnički dijelovi povezani sa posebnim dijelovima stambene zgrade-stanovima, odnosno tužitelji su i etažni vlasnici stanova. Time su tužitelji aktivno legitimirani na podnošenje tužbe radi zaštite svog prava suvlasništva na zajedničkim dijelovima nekretnine od uznemiravanja počinjenog od strane trećih osoba, ali i drugih suvlasnika.

22. Tužitelji tvrde da potkrovlje njihove stambene zgrade predstavlja zajedničke dijelove nekretnine na koje se proteže njihovo pravo suvlasništva, te da tuženici dolaskom u zgradu, i boravkom u potkrovlju uznemiravaju tužitelje u ostvarivanju njihovih suvlasničkih ovlasti u pogledu tog dijela nekretnine.

23. U ovom slučaju potrebno je utvrditi da li potkrovlje predmetne stambene zgrade predstava zajednički dio ili se radi o samostalnoj uporabnoj cjelini.

24. Tužitelji su svoje pravo suvlasništva predmetne stambene zgrade stekli na temelju pravnog posla, odnosno ugovora o kupoprodaji koje su zaključili tijekom 2007. s prodavateljem Lapis d.o.o. Kao klauzula u svim kupoprodajnim ugovorima navedeno je da je prodavatelj Lapis d.o.o. vlasnik tavanskog prostora ispod krova (potkrovlja) i da taj dio nekretnine nije predmet kupoprodaje. Iz toga proizlazi da je tužiteljima u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji i stjecanja prava vlasništva na posebnim dijelovima zgrade nedvojbeno bilo poznato da potkrovlje zgrade nije zajednički dio zgrade već posebni dio koji je prodavatelj zadržao u svom vlasništvu.

25. Tužena pod 2. SŠ je kao kupac sklopila 10.ožujka 2019. ugovor o kupoprodaji nekretnine sa prodavateljem Lapis d.o.o., predmet kojeg ugovora je prodaja stambenog potkrovlja predmetne zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], odnosno dviju stambenih jedinica izvedenih u roh bau sistemu izgradnje, označenih kao stan 10 površine 65 m2, i stan 11 površine 50 m2, te parking mjesta br. 13 smještenog na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Tužena pod 2. isplatila je prodavatelju kupoprodajnu cijenu od 27.100,00 EUR, a prodavatelj se kao izvanknjižni vlasnik stanova broj 10 i 11 obvezao kupcu dati svu potrebnu pomoć u realizaciji etažiranja i upisa tog prava u zemljišnu knjigu. Budući da je tužena pod 2. u trenutku zaključenja citiranog kupoprodajnog ugovora bila u braku s tuženikom pod 1., navedeni stanovi predstavljaju njihovu bračnu stečevinu.

26. Očevidom na licu mjesta i vještačenjem po sudskom vještaku građevinske struke Josipu Šitumu nedvojbeno je utvrđeno da je tavanski dio odnosno potkrovlje predmetne stambene zgrade jasno razgraničeno od ostalih dijelova zgrade, da se do njega dolazi zajedničkim stepeništem, i da sporni dijelovi nekretnine (stanovi 10 i 11) ne služe ostalim suvlasnicima, pa ni tužiteljima.

27. Tavanski dio odnosno potkrovlje služe zgradi kao cjelini i predstavljaju zajedničko i nedjeljivo vlasništvo svih vlasnika posebnih dijelova zgrade, pa se na takvom prostoru ne može stjecati posebno vlasništvo, s tim da ovo vrijedi samo do trenutka kada se takvim prostorijama ne promjeni njihova dotadašnja namjena i dok se ne privedu drugoj svrsi. Međutim, u konkretnom slučaju tavanski prostor nikada nije bio zajednički dio stambene zgrade, niti iz provedenih dokaza proizlazi da su se ostali suvlasnici stambene zgrade, uključujući i tužitelje, ikada koristili tim dijelom nekretnine.

28. Osim toga, svi tužitelji su već u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine imali saznala da potkrovlje ne predstavlja zajednički dio zgrade, da ga je u svom vlasništvu zadržao prodavatelj Lapis d.o.o. i isključio sve suvlasnike zgrade, uključujući i tužitelje, da se koriste tim dijelom nekretnine kao zajedničkim.

29. Dakle, potkrovlje nije nikada bio zajednički dio zgrade nego samostalna uporabna cjelina u trenutku kada su tuženici stekli pravo vlasništva stanova broj 10. i 11. u tom potkrovlju, a što proizlazi i iz rješenja o izvedenom stanju od 18.prosinca 2015.

30. Iako građevinske dozvole i rješenja o izvedenom stanju nemaju pravni učinak na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi, u konkretnom slučaju je upravo na temelju rješenja o izvedenom stanju izvršena prenamjena potkrovlja predmetne stambene zgrade u dvije samostalne uporabne cjeline odnosno dva stana, koji mogu biti samostalnim predmetom prava vlasništva, za razliku od zajedničkih dijelova nekretnine koji su u suvlasništvu više ovlaštenika tog prava.

31. Dakle, tuženici su na temelju pravnog posla stekli izvanknjižno su/vlasništvo dvaju samostalnih uporabnih cjelina-stanova u spornoj zgradi, kojima se pristupa sa zajedničkog stepeništa, a koje pravo ih ovlašćuje da ulaze u zgradu, prolaze zajedničkim dijelovima (hodnicima) i da borave u tim stanovima. Tuženici na taj način ničim ne uznemiruju tužitelje u ostvarivanju njihovog prava suvlasništva na zajedničkim dijelovima jer zajednički dijelovi služe svim suvlasnicima nekretnine.

32. Iz svega navedenoga proizlazi da tuženici ulaskom u predmetnu zgradu i koristeći se zajedničkim dijelovima (hodnikom i stepeništem), te ulaskom u stanove u potkrovlju ničim ne uznemiruju tužitelje u ostvarivanju njihovog prava suvlasništva, jer ih na to ovlašćuje njihovo pravo vlasništva.

33. Svakako treba istaknuti da tužitelji u tužbi potvrđuju da tuženici od 20.travnja 2020. ne borave u stanovima u potkrovlju zgrade, da tužitelji nisu pristupili na ročište radi njihovog saslušanja i razjašnjenja spornih pitanja, da tužitelji nisu u posjedu spornih stanova u potkrovlju i da u tom dijelu ne mogu ni tražiti zaštitu od uznemiravanja. Kako je već navedeno zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva može tražiti vlasnik od svake treće osobe koja ga bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlaštenja na bilo koji način, osim oduzimanjem stvari. U slučaju da treće osobe vlasniku oduzmu posjed stvari, on je ovlašten jedino podnijeti zahtjev za predajom stvari u (su)posjed, dok nema pravo na zaštitu od uznemiravanja, jer se ta dva vlasnička zahtjeva međusobno isključuju. Radi svega navedenoga, zahtjev tužitelja za zaštitom od uznemiravanja u cijelosti je neosnovan.

34. Tijekom postupka tužitelji ničim nisu dokazali da su ikada bili u posjedu tavanskog dijela nekretnine, bilo prije prenamjene u dvije samostalne uporabne cjeline, bilo nakon navedene prenamjene. Osim toga, tužitelji nisu dokazali da potkrovlje zgrade predstavlja zajednički dio zgrade, na posjed kojeg bi oni imali pravo kao suvlasnici nekretnine. Tužitelji nisu ni dokazali da su upravo tuženici postavili pregradne zidove u potkrovlju, pogotovo kraj činjenice da su samostalne uporabne cjeline u potkrovlju uspostavljene 2015., a tuženici su ih stekli kupoprodajom tek 2019. Stoga nije osnovan ni zahtjev tužitelja kojim traže predaju u suposjed potkrovlja stambene zgrade, pa je sud u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan i odlučio kao u izreci ove presude pod točkom I.

35. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., 155., 156. st. 1. i 164. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 26/91, 34/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, nadalje:ZPP-a).Tuženicima koji su zastupani po punomoćniku trošak je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023 i 107/25, nadalje: Tarifa), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj: 118/2018. i 51/2023, nadalje: ZSP), Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine, broj: 37/2023.), priloženom popisu parničnog troška, i vrijednost predmeta spora od 1.459,95 EUR označenoj u tužbi, a kojoj tuženici nisu prigovarali, za sljedeće radnje: za sastav obrazloženih podnesaka od 5.studenoga 2024., 23.travnja 2025., 25.lipnja 2025. i 14.srpnja 2025. po 100 bodova za svaki podnesak (100x4, Tbr. 8.toč.1.Tarife), za sastav podneska od 27.kolovoza 2025. -50 bodova (Tbr. 8.toč.3.Tarife), za zastupanje na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi održanim 4.listopada 2023., 18.siječnja 2024., 20.siječnja 2025., 12.ožujka 2025., 28.svibnja 2025. i 2.listopada 2025. po 100 bodova za svako ročište (100x6), odnosno ukupno zbrojeno 1 050 bodova, što uvećano za 10% zbog zastupanja više od jedne osobe daje 1 155 bodova, a pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 EUR iznosi 2.310,00 EUR, i uvećano za 25% PDV-a ukupno iznosi 2.887,50 EUR.

35.1. Tuženicima nije priznat trošak sudske pristojbe u iznosu od 200,00 EUR budući da je zahtjev tuženika u tom dijelu neodređen na način da nije navedeno na koje radnju bi se navedena pristojba odnosila.

35.2. Na dosuđeni trošak tuženicima je priznata i zatezna kamata temeljem odredbe čl.151.st.3.ZPP-a, i po stopi određenoj člankom 29.st.2.ZOO-a, pa je odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.

U Splitu, 9.siječnja 2026.

Sutkinja:

Sanja Bikić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a za nadležni županijski sud u 3 primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužiteljima pod 1.-5. putem punomoćnika,

-tuženicima pod 1. i 2. putem punomoćnika,

-u spis.