Republika Hrvatska

Poslovni broj: 8 P-383/2024-24

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli u pravnoj stvari tužitelja 1. UĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koje zastupa punomoćnik Šime Mrdeža, odvjetnik u [adresa], Fra [adresa], protiv tuženika 1. Republike Hrvatske koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Građansko-upravni odjel u Šibeniku, Stjepana Radića 81 i 2. ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 11. prosinca 2025. godine u nazočnosti tužitelja ad.1 UĆ sa zamjenikom punomoćnika Tomislavom Lokasom, odvjetnikom u [adresa] i zamjenice zakonskog zastupnika tužene ad.1 OĆ, više savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu Građansko-upravnom odjelu u Šibeniku, a na ročištu objave odluke dana 9. siječnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tužitelj ad.1 UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik za cijelo, posebnog fizičkog dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je označen točkama H-I-J-K-L-H, površine 1626 m[2] i prikazan na skici mjesta očevida koju je izradio vještak mjernik LĆ, dipl. ing. geod. dana 5. rujna 2024. godine, a koja skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude.

2. Utvrđuje se da je tužitelj ad.2 EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik za cijelo, posebnog fizičkog dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je označen točkama C-D-E-F-G-H-L-M-C, površine 2551 m[2] i prikazan na skici mjesta očevida koju je izradio vještak mjernik LĆ, dipl.ing. geod. dana 5. rujna 2024. godine, a koja skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude.“

Obrazloženje

1. Tužitelj ad.1 UĆ i tužitelj ad.2 EĆ su u tužbi i na ročištima naveli da su u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Šibeniku na čest. br. 1086/1 K. O. [katastarska općina], upisani kao suvlasnici tužena ad. 1 Republika Hrvatska i tužena ad. 2 KĆ.

2. Navedeni zemljišnoknjižni upis ne odgovara stvarnom stanju vlasništva s obzirom da su tužitelji vlasnici, posebnog fizičkog dijela predmetne nekretnine i to svaki od tužitelja zasebnog fizičkog dijela, tako je tužitelj ad. 1 UĆ isključivi vlasnik i posjednik posebnog fizičkog dijela čest. br. 1086/1 K. O. [katastarska općina], označenog točkama H-I-J-K-L-H, površine 1626 m[2] , sve sukladno Geodetskom snimku kojeg je izradio VĆ, dipl. ing. geod., dana 22. siječnja 2024. godine, dok je tužitelj ad. 2 EĆ isključivi vlasnik i posjednik posebnog fizičkog dijela čest. br. 1086/1 K. O. [katastarska općina], označenog točkama C-D-E-F-G-H-L-M-C površine 2551 m[2] , sve sukladno odnosnom Geodetskom snimku.

3. Tužitelji su pravo vlasništva opisanih dijelova predmetne nekretnine stekli nasljeđivanjem iza oca BĆ pok. U temeljem rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Mire Grbac u [adresa] kao sudske povjerenice Općinskog suda u Šibeniku broj O-382/22 UPP/OS-101/22-6 od dana 24. Veljače 2023. godine.

4. Pravni prednik tužitelja pok. otac BĆ je pravo vlasništva predmetnih dijelova nekretnina stekao temeljem nasljeđivanja iza supruge TĆ koja je vlasništvo istih stekla temeljem nasljeđivanja od svog oca SĆ (djeda tužitelja), a ovaj od svojih prednika, tako da se predmetna nekretnina već generacijama od pamtivijeka nalazila u posjedu obitelji SĆ te se vlasništvo iste prenosilo sa „koljena na koljeno“ i nikada nitko ih nije ometao u izvršavanju posjeda, niti im je posjed na bilo koji način osporavao.

5. Dio predmetne nekretnine koji je u vlasničkom posjedu tužitelja ad. 1 UĆ, predstavlja zemljište koje zajedno sa čest. br. 1083/2 i 1083/3 K. O. [katastarska općina] (u odnosu na koje je tužitelj ad. 1 već uknjižen) u naravi čini jedinstvenu cijelinu.

6. Dio predmetne nekretnine koji je u vlasničkom posjedu tužitelja ad. 2 EĆ, predstavlja zemljište koje zajedno sa čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (na kojoj su izgrađeni objekti), u naravi predstavlja jedinstvenu cjelinu.

7. Na terenu je vidljivo da je predmetna nekretnina jasno omeđena zidovima u odnosu na susjedne nekretnine u vlasništvu trećih osoba.

8. Zbog izloženog tužitelji su predložili da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja uređen podneskom od dana 25. studenog 2025. godine (list 87 spisa).

9. Zamjenica zakonskog zastupnika Republike Hrvatske protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti.

10. U odgovoru na tužbu je navela da iz dokaza na koje se tužitelji u tužbi pozivaju ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva.

11. U historijatu tužbe se navodi da bi tužitelji pravo vlasništva predmetnog dijela čest. br. 1086/1 K. O. [katastarska općina] stekli temeljem nasljeđivanja, međutim iz dostavljenog rješenja o nasljeđivanju iza smrti oca tužitelja razvidno je kako čest. br. 1086/1 K. O. [katastarska općina] nije bila dio ostavinske mase.

12. Tužitelji nisu priložili niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi njihov prednik bio vlasnik predmetnih dijelova čest. br. 1086/1 K. O. [katastarska općina].

13. Tužena je posebno napomenula kako je predmetna nekretnina u katastarskom operatu u Posjedovnom listu 1564 upisana kao posjed Državne imovine, dok povijest posjedovanja nije poznata, pa jasno proizlazi kako je oborena presumpcija poštenog posjeda.

14. Slijedom navedenog, tužitelji predmetne nekretnine nisu mogli steći temeljem nasljeđivanja, obzirom da nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima.

15. Na ročište nije pristupila tužena ad.2 KĆ iako je uredno pozvana, a svoj izostanak nije opravdala niti je podneskom osporila tužbeni zahtjev tužitelja, pa je isto temeljem odredbe članka 295. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 dalje: ZPP-a) održano u njezinoj odsutnosti.

16. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika LĆ, dipl. ing. geod., pismenog nalaza i mišljenja vještaka mjernika LĆ dipl. ing. geod. od 5.9.2024., identifikacije nekretnine istog vještaka od 5.9.2024., pregledom spisa ovog suda poslovni broj P- 1185/2019, rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Mire Grbac u [adresa] kao sudske povjerenice ovog suda poslovni broj O-382/22 UPP/OS-101/22-6 od 24.2.2023., pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Nevenke Nakić u [adresa] kao sudske povjerenice ovog suda poslovni broj O-1729/15 UPP/OS-75/15 od 26.5.2015., rodnog lista Matičnog ureda Vodice za SĆ pok. CĆ, neslužbene kopije e-izvatka iz zemljišne knjige ovog suda (Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), neslužbene kopije e prijepisa posjedovnog lista 156 K. O. [katastarska općina] Područnog ureda za katastar Šibenik, saslušanjem svjedoka NĆ kćeri BĆ, ĆĆ pok. E, ZĆ i ĐĆ pok. Š i tužitelja ad.1 DĆ pok. SĆ.

17. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

18. Tužbeni zahtjev je osnovan.

19. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja ad.1 UĆ na utvrđenja prava vlasništva dijela čest. br. 1086/1 K. O. [katastarska općina] i to dijela koji je označen točkama H-I-J-K-L-H, površine 1626 m[2] i prikazan na skici mjesta očevida koju je izradio vještak mjernik LĆ, dipl. ing. geod. dana 5. rujna 2024. godine, te tužitelja ad.2 EĆ na utvrđenje prava vlasništva dijela čest. br. 1086/1 K. O. [katastarska općina] i to dijela koji je na odnosnoj skici mjesta očevida označen točkama C-D- E-F-G-H-L-M-C površine 2551 m[2] .

20. S tim u svezi u postupku je utvrđeno:

[katastarska općina]

- da je na predmetnoj nekretnini izvršena Geodetska izmjera 2024. godine u svrhu rješavanja imovinsko pravnih odnosa izrađena dana 22. siječnja 2024. godine od strane ureda ovlaštenog inženjera geodezije VĆ te je ista dostavljena za potrebe suda.

- da na dan očevida (17.5.2024.) stanje na terenu je nepromijenjeno te se dostavljeni snimak može koristiti za potrebe suda u ovom postupku.

- da dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] definiran točkama C-D-E-F-G-H-L-M-C na identifikaciji nekretnine vještaka mjernika LĆ dipl. ing. geod. od 5.9.2024. ima površinu od 2551 m[2] a u naravi čini vrt i voćnjak.

- da dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] definiran točkama H-I-J-K-L-H na odnosnoj identifikaciji nekretnine ima površini od 1626 m[2] te u naravi predstavlja vrt i voćnjak.

- da navedeni dijelovi na terenu čine jednu cjelinu i sa svih strana su omeđeni betonskim zidom – (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika LĆ, dipl. ing. geod. i pregledom pismenog nalaza i identifikacije nekretnine istog vještaka od 5.9.2024. – list 65, 68 do 70 spisa)

- da je čest. br. 1086/1 K. O. [katastarska općina] upisana u A listu Z. U. [broj ZK uloška] u naravi put, pašnjak površine 41474 m[2] (put 1486 m i pašnjak 39988 m ), a kao suvlasnici su upisani Republika Hrvatska, tužena ad.1 za 43941/44994 dijela i KĆ, tužena ad.2. za 1053/44994 dijela

- da je u ostavinskom postupku iza smrti TĆ pok. SĆ rođene **.**.1935., a umrle **.**.2015. godine javna bilježnica Nevenka Nakić u [adresa] kao sudska povjerenica ovog suda donijela dana 26. svibnja 2015. godine rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-1729/15 UPP/OS- 75/15 (koje je postalo pravomoćno 30.6.2015.) kojim je njezinim nasljednikom temeljem zakona i ustupa sinova EĆ i UĆ, kćeri NĆ i unuka GĆ i HĆ, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], te pokretnine, proglašen suprug BĆ za cijelo – (utvrđeno pregledom citiranog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ovog suda – list 12 i 13 spisa)

- da je u ostavinskom postupku iza smrti BĆ pok. U rođenog **.**.1932., a umrlog **.**.2022. godine javna bilježnica Mira Grbac u [adresa] kao sudska povjerenica ovog suda donijela dana 24. veljače 2023. godine rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-382/22 UPP/OS- 101/22-6 kojim su njegovim nasljednicima temeljem zakona i oporuke, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te pokretnine proglašeni sinovi UĆ, tužitelj ad.1 i EĆ, tužitelj ad.2 za 2/8 dijela svaki, kćer NĆ za 2/8 dijela, unuci AĆ za 1/8 dijela, HĆ za 1/8 dijela, BĆ za 1/3 dijela i FĆ za 1/3 dijela nekretnina pobliže navedenih u točki II izreke rješenja, – (utvrđeno pregledom citiranog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ovog suda – list 8 do 11 spisa).

21. Svjedokinja NĆ kći BĆ je iskazala da su tužitelji njezina braća i vlasništvo stekli su dio iza smrti oca. Pok. otac BĆ je stekao isto nasljeđivanjem iza svoje supruge TĆ. Majka je vlasništvo stekla nasljeđivanjem iza svog oca SĆ, djeda tužitelja, a on od svog oca kojeg su zvali RĆ i tako s koljena na koljeno. Predmet spora su zvali "Ogradica", a isti da je ograđen dračom, naime većim dijelom je ograđen malim kamenim suhozidom, a dijelom gdje su se trebale zaštititi ovce je bila drača. Na predmetnim dijelovima nekretnine njezini su prednici odlagali stogove, bili su otvoreni torovi, bili su ovce, krave i konji. Također su postojala stabla bajama koje je posadio djed. Bili su i đubrenjaci, a odlagala su se i drva te bi ovce slobodno šetale nekretninama. SĆ je poginuo 1943. godine, u dobi od oko 40-ak godina, a naslijedila ga je supruga ČĆ, njezina baka. Njezin otac BĆ je umro 2022. godine, a naslijedili su ga tužitelji, ona, unuci od pok. sestre O i unuk BĆ, međutim pok. otac je ostavio oporuku pa je tako predmet spora dopao braću UĆ i EĆ. Majka TĆ je umrla 2015. godine, a naslijedio je suprug BĆ. Njezin pradjed RĆ je došao jako davno, a može iznijeti činjenicu da imaju grobnicu od 1800. godine. Također se prije koristilo za ispašu stoke. Torova je uvijek bilo i nekretnina je bila ograđena i nikad nije čula da bi netko od strane države ili trećih osoba osporavao vlasništvo predmeta spora – (list 84 spisa)

22. Svjedok ĆĆ pok. E je iskazao da zna gdje se nalazi predmet spora jer im je susjed i da ih zovu Banjoluša kao i da su tužitelji vlasništvo stekli nasljeđivanjem iza svog oca IĆ, a on nasljeđivanjem od supruge TĆ. Majka tužitelja TĆ je isti stekla nasljeđivanjem od svog oca SĆ kojeg je rekao da nije poznavao, ali iz priče mještana ima saznanja da je poginuo u 2. svjetskom ratu. Poznavao je njegovu suprugu. Nije znao kako je SĆ stekao predmet spora, ali iz priča mještana zna da je to oduvijek od obitelji SĆ. U jednom dijelu su prednici tužitelja imali štale za stoku, uglavnom ovce i perad dok je drugi dio predstavljao ogradu u kojoj su bile ovce i u cijelosti je bila ograđena malim kamenim zidićem, a bilo je i stabala bajama. Kasnije je pok. otac tužitelja IĆ sadio masline i trešanje. Pok. SĆ je naslijedila kćer TĆ koja je umrla prije više od 10 godina, a naslijedio ju je suprug BĆ koji je umro prije 3 godine, a njega su naslijedili tužitelji. Navedene činjenice je znao jer su susjedi kako s objektima tako i sa zemljom. Baka tužitelja, JĆ je umrla prije 30-40 godina. Nikad nije čuo da bi netko od strane države ili trećih osoba tužiteljima ili njihovim prednicima osporavao predmet spora – (list 84 i 85 spisa).

23. Svjedok ZĆ pok. L je iskazao da zna predmet spora koji oduvijek u narodu zovu Oštarija i da mu je taj teren poznat još od malena. U blizini ima jednu parcelu i zna da su to oduvijek koristili pok. roditelji tužitelja i pradjed tužitelja RĆ. To zna i iz priča svojih roditelja. Zna da su na tom dijelu prednici tužitelja držali stoku, da je nekretnina bila ograđena, nalazio se đubrenjak…Bilo je stabala bajama, a misli čak i veliki orah. Koliko zna nekretnina je sa svih strana bila ograđena malim kamenim zidićem, na početku je bio i jedan kameni suhozid, a i drača za dio gdje se držala stoka. Djed tužitelja je umro 1943. godine, nastradao je što dobro zna iz priče, a naslijedila ga je kćer PĆ. Predmet spora je po majčinoj liniji tužitelja. U preostalom dijelu svjedok je iskazivao kao i prethodni svjedoci – (list 85 spisa).

24. Svjedok ĐĆ pok. Š je iskazao da su predmet spora u narodu zvali " K", da je nekretnina bila od tete PĆ, majke tužitelja koja je istu naslijedila od svog oca SĆ. SĆ je to stekao nasljeđivanjem od svog oca RĆ. Tužitelj ad. 1 UĆ je sa njim povezan generacijski i skupa su išli u školu. Nekretnina je u cijelosti bila ograđena, a bilo je malih kamenih zidića s dračom da stoka ne bi izašla. Jedan dio nekretnine se obrađivao, ali sve sirotinjski vrt. Tu je bio prostor za sve, sadile su se i bajame, ali nije znao tko ih je posadio. Majka tužitelja PĆ umrla je 2015. godine, a naslijedio ju je suprug BĆ koji je umro prije 2-3 godine, a njega su naslijedili tužitelji. U preostalom dijelu svjedok je iskazivao kao i prethodni svjedoci – (list 85 spisa).

25. Tužitelj ad.1 UĆ pok. BĆ je u stranačkoj izjavi naveo da je predmet spora u narodu poznat pod nazivom Ogradica, da su rat EĆ i on stekli predmet spora iza smrti oca BĆ, a otac od supruge, dakle njihove pok. majke. Naime, ta nekretnina je bila vlasništvo pok. majke, a prilikom ženidbe otac BĆ je došao živjeti kod supruge, kako se u narodu kaže priženio se, misli da je to bilo 1983. godine. Pok. majka TĆ predmet spora je stekla nasljeđivanjem od svog oca SĆ koji je rođen 1904. godine, a poginuo je 1944. godine, a SĆ, djed je to stekao od svog oca CĆ, CĆ od svog oca… i to se tako prenosilo s koljena na koljeno. Predmet spora je bila jedna površina ograđena malim kamenim suhozidom koji je vjerojatno izgradio djed ili pradjed. Na predmetu spora uvijek su se sadila stabla, pa je tako bilo stabala oraha, višanja…Jedan dio se koristio kao vrt u kojem su se sadilo. To su obrađivali prednici, a i za života moji roditelji. Nakon smrti oca BĆ predmet spora su dalje nastavili obrađivati brat EĆ (dok je mogao) i on, a nakon njega obrađuju njegova supruga V i djeca. Nikad ih nitko nije ometao, kao ni njihove prednike u posjedu predmeta spora. Na jednom dijelu predmeta spora je bila i stoka koja je tu bila stacionirana nakon ispaše npr. ljeti kad je vrućina ispod stabla bi našle hlad i tu bi boravila. On i brat EĆ su se podijelili između sebe. ŽĆ mu je poznat jer su susjedi, dijeli ih samo zid i na isti način je i on riješio svoje vlasništvo presudom Općinskog suda u Šibeniku broj P-1185/2019 od 22.5.2020. godine – (list 88 i 89 spisa).

26. Ocjenom izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i skupno (članak 8. ZPP-a) ovaj sud je ocijenio da su tužitelji temeljem valjana pravna osnova stekli vlasništvo predmetnih dijelova nekretnine.

27. Valja istaknuti da prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

28. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.).

29. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

30. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946).

31. Valja napomenuti i pravno shvaćanje koje je Europski Sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Hrvatske (presuda od 11. lipnja 2009., broj 35298/04).

32. Odredbom članka 159. stavka 4. ZV-a (koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 1997. godine) je propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog propisanog u stavku 2. i 3. istog članka (za nekretnine 10, odnosno 20 godina), dakle, protekom dvadeset (20), odnosno četrdeset (40) godina, a istovremeno je odredbom članka 388. stavka 4. ZV-a bilo propisano da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina, koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana pa, iako je ova odredba ukinuta od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske (odlukama br. U-I-58/1997., U-I-1235/1997., U-I-237/1997., U-I-1053/1997. i U-I- 1054/1997), prema shvaćanju Europskog Suda za ljudska prava izraženog u presudama Trgo protiv Republike Hrvatske i drugima, a koje shvaćanje je preuzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-158/2017-2 od dana 7. svibnja 2019., takvu grešku zakonodavstva, ako ne postoje suprotstavljena prava nekih trećih osoba, ne mogu snositi pojedinci – građani nego sama država.

33. U citiranim presudama Europskog Suda za ljudska prava u predmetima Trgo protiv Republike Hrvatske i dr. je zauzeto slijedeće stajalište: "… da podnositelj zahtjeva, koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao – s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba – snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koju je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška.

34. Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država da se greške ne smiju ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

35. Prema naprijed citiranom stajalištu Europskog Suda za ljudska prava, a koje je prihvatio i Vrhovni sud Republike Hrvatske, vrijeme poštenog samostalnog posjeda, kao i kvalificiranog posjeda, na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu i prije dana 8. listopada 1991., uračunava se u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva na tim nekretninama dosjelošću, slijedom čega je u postupku valjalo utvrditi dosjelost tužiteljice na predmetnoj nekretnini do dana 17. studenoga 1999. do kada je bila na snazi ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV-a pri tome vodeći računa da pravu posjednika kao stjecatelja nije suprotstavljeno pravo neke treće osobe.

36. Tužitelji su u postupku dakle trebali dokazati da je njihov pok. otac BĆ pok. U bio u kontinuiranom nesmetanom posjedu predmetne nekretnine do dana 17. studenog 1999. godine.

37. Cijeneći rezultate dokaznog postupka a posebno iskaze svjedoka ĆĆ pok. E, ZĆ pok. L i ĐĆ pok. Š, dakle, domicilnih mještana kao i NĆ kćeri BĆ rođene ĐĆ (koje iskaze je ovaj sud cijenio vjerodostojnima i u cijelosti prihvatio) u postupku je utvrđeno da je predmet spora oduvijek bi u vlasničkom nesmetanom posjedu obitelji ĐĆ i to prvo CĆ, pradjeda, potom SĆ pok. CĆ, djeda tužitelja, TĆ, majke tužitelja, BĆ pok. U, oca tužitelja i danas tužitelja, da su pok. pradjed i djed tužitelja predmet spora ogradili kamenim malim suhozidom, a na dijelu na kojem su držali stoku, uglavnom ovce, krave i konji i dračom, da je djed tužitelja pok. SĆ za života na predmetu spora zasadio bajame, da su na dijelu predmeta spora prednici tužitelja odlagali stogove sijena, dva, bili su đubrenjaci, a na jednom manjem dijelu je bio i vrt, da je djed tužitelja SĆ poginuo 1943. godine, a naslijedila ga je kćerka TĆ, majka tužitelja, koja je nakon njegove smrti nastavila nesmetano posjedovati predmet spora do smrti 2015. godine.

38. Dalje je utvrđeno da je pok. majku tužitelja naslijedio suprug BĆ pok. U koji je također nastavio nesmetano posjedovati predmet spora na način da je pored već postojećih kultura zasadio masline i nastavio obrađivati ih kao i vrt, te da je otac tužitelja BĆ pok. U umro 2022. godine, a glede predmeta spora istog su naslijedili tužitelji koji su između sebe izvršili diobu, te da tužitelje i njihove prednike nikada nitko kako od strane države, tako i trećih osoba nije ometao u posjedu predmeta spora.

39. Imajući u vidu činjenicu da je djed tužitelja SĆ rođen 1904. godine, a poginuo 1943. godine, da je majka tužitelja TĆ rođena 1935. godine, a umrla 2015. godine u dobi od 80 godina i da je otac tužitelja BĆ pok. B rođen 1932. godine, a umro 2022. godine u dobi od 90 godina i rezultate dokaznog postupka, očigledno je da su pok. roditelji tužitelja izvanrednom dosjelošću stekli vlasništvo predmetnih dijelova nekretnine protekom određenog vremena do dana 17.11.1999. godine (računajući pri tome i vrijeme posjeda njihovih prednika pok. SĆ odnosno TĆ pok. SĆ), što znači da su pok. otac tužitelja u trenutku smrti bio izvanknjižni vlasnik predmeta spora.

40. Da su prednici tužitelja sada pok. otac BĆ, majka TĆ pok. SĆ i djed SĆ pok. CĆ bili u kontinuiranom i poštenom neometanom posjedu predmeta spora kako je naprijed utvrđeno, a koji posjed su nastavili nesmetano i kontinuirano tužitelji proizlazi i iz utvrđenja prilikom očevida i to činjenice da dio čest. br. 1086/1 K. O. [katastarska općina] definiran točkama C-D-E-F- G-H-L-M-C na identifikaciji nekretnine vještaka mjernika LĆ dipl. ing. geod. od 5.9.2024. ima površinu od 2551 m[2] a u naravi čini vrt i voćnjak, dio čest. br. 1086/1 K. O. [katastarska općina] definiran točkama H-I-J-K-L-H na odnosnoj identifikaciji nekretnine ima površini od 1626 m[2] u naravi predstavlja vrt i voćnjak, te da navedeni dijelovi na terenu čine jednu cjelinu i sa svih strana su omeđeni betonskim zidom.

41. Tužitelji su dakle nasljeđivanjem iza smrti oca BĆ pok. U (članak 128. ZV-a koji zakon je bio na snazi u vrijeme smrti oca tužitelja) te diobom stekli vlasništvo predmeta spora.

42. U tom pravcu za istaknuti je da se tužena ad.2 KĆ kao upisana suvlasnica čest. br. 1086/1 K. O. [katastarska općina] nije odazvala pozivu suda niti je podneskom osporila tužbeni zahtjev tužitelja.

43. Kraj takva stanja stvari, navodi zamjenice zakonskog zastupnika tužene ad.1 Republike Hrvatske izneseni u odgovoru na tužbu ne mogu se prihvatiti.

44. U odnosu na poštenje prednika tužitelja i samih tužitelja koje apostrofira tužena ad.1. Republika Hrvatska ukazuje se na odredbu članka 18. stavka 3. ZV-a prema kojoj je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a stavkom 5. istog članka da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Kao što je već naprijed navedeno tužena ad.1. Republika Hrvatska u odgovoru na tužbu, a niti tijekom postupka nije predložila dokaze kojima bi dovela u sumnju istinitost navoda tužitelja i utvrđenja ovog suda, dok iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi bilo koji od prednika tužitelja ili sam tužitelj bili nepošteni posjednici.

45. Zamjenica zakonskog zastupnika tužene ad.1 Republike Hrvatske nije niti osporavala iskaze navedenih svjedoka kao i utvrđenja prilikom očevida, dok na identifikaciju nekretnina vještaka mjernika LĆ dipl. ing. geod. od dana 5. rujna 2024. godine nije imala primjedbi.

46. Okolnost da tužitelji odnosno njihovi prednici nisu evidentirani u katastarskom operatu kao posjednici predmetne nekretnine nije odlučno ta razrješenje predmeta spora u situaciji kada iz iskaza svjedoka ĆĆ pok. E, ZĆ. L i ĐĆ pok. Š, dakle, domicilnih mještana kao i NĆ kćeri BĆ rođene ĐĆ (sestre tužitelja) proizlazi da im je poznato da su predmet spora oduvijek posjedovali tužiteljevi prednici na naprijed utvrđeni i opisani način, te da predmet spora čini jednu cjelinu sa svih strana omeđenu betonskim zidom, te da im nitko taj posjed nije osporavao.

47. Za istaknuti je da je pravomoćnom presudom ovog suda poslovnog broja P-1185/2019 od 22. svibnja 2020. godine (koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-864/2020-2 od dana **.**.2021. MĆ kao tužitelj utvrđen da je vlasnik za cijelo dijela nekretnine oznake čest. br. 1086/1 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] označenog točkama A-B-C-D-E-F-H-G-I-J-K-L-A (sastavni dio kojeg opisanog dijela je i nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo označena točkama M-N-O-P-M) sve sukladno skici mjesta očevida koju je izradio vještak Pjer Sladoljev diplomirani inženjer geodezije od 29. siječnja 2020., a koja skica je sastavni dio presude, a koje vlasništvo je stekao dosjelošću – (utvrđeno pregledom spisa ovog suda poslovni broj P-1185/2019).

48. Tužitelj je dužan dokazivati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik mora dokazivati istinitost svojih navoda odnosno prigovora (članak 219. stavak 1. ZPP-a).

49. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a ZPP-a).

50. Pravila o teretu dokazivanja u osnovi obvezuju sud da uzme da nije istinita tvrdnja za istinitost koje stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila kadra pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava (idem est non esse aut non probari-svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazan).

51. U konkretnom, znači da je tužena ad.1 Republika Hrvatska bila dužna do zaključenja prethodnog postupka predložiti dokaze na okolnost da su prednici tužitelji uzurpirali predmetne nekretnine (članak 299. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) a što ista nije učinila.

52. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

53. Kako tužitelji nisu podnijeli zahtjev za nadoknadom parničnog troška sud o istom nije niti odlučivao.

Šibenik, 9. siječnja 2026.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22) u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

DN-a:

- punomoćniku tužitelja, odvjetniku Šimi Mrdeži

- tuženici ad.1 Republici Hrvatskoj putem Općinskog državnog odvjetništva Građansko-upravnog odjela u Šibeniku

- tuženici ad.2 ŠĆ, T, [adresa]