Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

P-345/2016-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu po sucu Marijanki Cindrić Županić u parničnom predmetu tužiteljice MC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Rožman & Oredić iz Karlovca, protiv tuženika NC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Darko Gojak, odvjetnik u Karlovcu, radi predaje u posjed, nakon ročišta glavne rasprave zaključene 6. studenog 2025. u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženika te u odsutnosti tuženika, a objavljene 9. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice MC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] koji glasi:

"1. Nalaže se tuženom ĐC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da dio kčbr. [katastarska čestica] sjenokoša Majur u Kalinju površine 439 m2, koji je na skici očevida sačinjenoj dana 9. 10. 2023. godine od strane vještaka Andreje Omić i označen žutom bojom te slovima B-C-E1-D1-D2-B u površini od 295 m2, kao i dio kčbr. [katastarska čestica] sjenokoša Majur u Kalinju površine 1993 m2, koji je na skici očevida sačinjenoj dana 9. 10. 2023. godine od strane vještaka Andreje Omić i označen žutom bojom te slovima A-B-D2-C1-B1-A1-A u površini od 1390 m2, preda u posjed tužiteljici MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. Nalaže se tuženome nadoknaditi trošak ovog postupka zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici MC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da tuženom NC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] naknadi parnične troškove u iznosu od 1.375,00 eur (tisuću tristo sedamdeset i pet eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik ĐC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška iznad dosuđenog iznosa.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika u kojoj navodi da je vlasnica kč.br.

11/24 i 12/26 obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Tužiteljica je pokrenula postupak uređenja međe jer je međa između naprijed navedenih čestica te susjednih čestica koje su u vlasništvu tuženika poremećena. U predmetu R1-195/2015. od 17. ožujka 2016. međa je uređena prema posljednjem mirnom posjedu, iako je tuženik zauzeo veći dio predmetnih čestica bez pravnog osnova, a tužiteljica je upućena u parnicu ukoliko smatra da međa nije valjano uređena. Tuženi bez valjane pravne osnove koristi nekretnine u vlasništvu tužiteljice. U posjed istih ušao je nakon 2009. kada je svoje parcele te parcele u vlasništvu susjeda ŠC obrađivao CC. Kako tuženik bez valjane pravne osnove koristi dio kč. br. [katastarska čestica] tužiteljica predlaže da se naloži tuženiku da tužiteljici preda u posjed dio navedenih čestica. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom podneskom od 25. travnja 2024. tužiteljica predlaže da se naloži tuženiku da tužiteljici preda u posjed dio kčbr. [katastarska čestica] sjenokoša Majur u Kalinju površine 439 m2, koji je na skici očevida sačinjenoj dana 9. 10. 2023. godine od strane vještaka Andreje Omić i označen žutom bojom te slovima B-C-E1-D1-D2-B u površini od 295 m2, kao i dio kčbr. [katastarska čestica] sjenokoša Majur u Kalinju površine 1993 m2, koji je na skici očevida sačinjenoj dana 9. 10. 2023. godine od strane vještaka Andreje Omić i označen žutom bojom te slovima A-B-D2-C1-B1-A1-A u površini od 1390 m2.

2. U odgovoru na tužbu tuženi osporava navode tužiteljice u dijelu da bez valjane pravne osnove koristi dio tužiteljičinih čestica. Tuženi zajedno sa svojim pravnim prednicima koristi i obrađuje nekretnine koje su u njegovom vlasništvu te ih je davao na korištenje trećim osobama i dobro mu je poznato gdje se nalazi međa između njegovih i tužiteljičinih čestica te nikada nije ulazio u posjed tužiteljice niti ih je na bilo koji način koristio. Predlaže odbiti tužiteljicu s tužbenim zahtjevom u cijelosti.

3. Tijekom postupka proveden je dokaz čitanjem izvatka iz zemljišne knjige (list br. 4, 13 spisa), Rješenja R1-195/15-15 (list br. 5-7 spisa), izvoda iz katastarskog plana (list br. 8 spisa), posjedovnog lista (list br. 14 spisa), nalaza mjerničkog vještaka (list br. 40-41 spisa), proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka EC (list br. 33 spisa), TC (list br. 34 spisa), UC (list br. 35 spisa), PC (list br. 36 spisa) i ĆC (list br. 37 spisa), proveden je dokaz saslušanjem stranaka (list br. 88-89 spisa) i izvršen je uvid u ovosudni predmet R1-195/15.

3.1. Na ročištu održanom 9. listopada 2023. tužiteljica je odustala od dokaznog prijedloga za saslušanje svjedoka CC.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženik preda u posjed dio kč. br. [katastarska čestica] i dio kč. br. [katastarska čestica].

5. Između stranaka nije sporno:

- da je tužiteljica vlasnica nekretnina upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to k. br. 11/24 i 12/26.

- da je tuženik vlasnik susjedne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. K. O. [katastarska općina] i to k.br. 12/6B i 11/B .

- da je sudski uređena međa između parcela stranaka prema posljednjem mirnom posjedu.

6. Među strankama je sporno da li je tuženik bez pravnog osnova u posjedu dijela nekretnine u vlasništvu tužiteljice.

7. U svom iskazu tužiteljica je navela da je vlasnica kč. br. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a tuženik ima jednu susjednu parcelu. Njene dvije parcele se u dužini nadovezuju jedna na drugu i obje međaše s tuženikovom parcelom. Tuženik je njene parcele uzdužno preorao u širini od 5 metara, a uz Kupu i više, tako da je njoj ostala širina parcele 1,8 metar. Stanje na terenu je bilo jednako u trenutku podnošenja tužbe kao i za vrijeme obavljanja očevida na licu mjesta 9. listopada 2023. Nakon smrti supruga 2003. obje čestice dala je u najam KC, a poslije njegove smrti gospodinu M koji ima farmu krava. Razlog zbog kojih je dala parcele na uživanje bio je taj što nije mogla financijski plaćati oranje. Dok je njezin muž bio živ parcela je bila široka 9,66 metara. Nakon smrti supruga primijetila je da je parcela puno uža i tada je pokrenula postupak uređenja međe. Prilikom uređenja međe rečeno joj je da će donijeti odluku prema posljednjem uživanju. Vlasništvo svojih parcela stekla je od suprugovih prednika koji su uživali obje parcele u njihovoj punoj veličini. Na terenu su postojali međašni znaci između njene i tuženikove parcele koji su netragom nestali. Širina njenih njiva bila 9,60 metara, a sada je negdje oko 5 metara ili 5,60 metara.

8. Tuženik je iskazao da je vlasnik parcela koje su susjedne s parcelama tužiteljice i uživa ih na način kako su to činili i njegovi preci. Osporava navode tužiteljice da je ušao u njezin posjed. Kako je međa utvrđena 2016. tako je i sada i međa je okolčena. Od tada, pa sve do danas u okviru označenih međa uživa svoje parcele. Uživao ih je i prije kao što su to činili i njegovi preci. To su tri čestice po 4 metra koje on uživa. Svekrva tužiteljice je uživala susjednu parcelu do njegove i to 12/26 parcela i orala je svoj dio, a on svoj kako i danas ore i uživa. Iskazao je da nikada on niti njegovi preci nije imao problema u uživanju svoje parcele do 2016. Dok su parcelu uživali svekrva tužiteljice i njezin pokojni muž nije imao problema. Kako je međa sada tako je i onda bila.

9. Dana 9. listopada 2023. obavljen je očevid na licu mjesta uz prisutnost parničnih stranaka, mjerničkog vještaka te svjedoka EC, TC, UC, PC i ĆC. Obilaskom lica mjesta utvrđeno je da su parcele tužiteljice i tuženika međašne time da se protežu od običnog seoskog puta, pa u dužinu do rijeke Kupe. Gledajući iz pravca puta desno od međašnih oznaka nalazi se parcela u vlasništvu tužiteljice, a lijevo u vlasništvu tuženika koja nosi oznaku 12/40.

9.1. Na očevidu tužiteljica tvrdi da unatoč sudski uređenoj međi, a koja je smanjila širinu njezinih parcela u odnosu na širinu koja je navedena u katastru njezina parcela bi trebala imati širinu 9,60 metara te da su prije sudski uređene međe postojale međašne oznake između njene parcele i parcele tuženika, koje je postavio njezin suprug pred oko 20 godine. Tuženik osporava navode da bi između njihovih parcela ikada postojali međašne oznake te da se je oduvijek oralo upravo do linije koja predstavlja sada sudski uređenu među te da je tužiteljičina parcela bila uvijek tako uska. Radilo se o četiri parcele od kojih je svaka bila široka četiri metra, a što znači da je i parcela tužiteljice bila široka četiri metra.

9.2. Svjedok DC iskazao je da je po odobrenju PC i to samo jednom pred nekih 16 godina orao parcelu koja je njena i koja je tada bila travnata, ne zna u kojoj širi, ali zna da je po čitavoj dužini bilo zasijano šest redova kukuruza. Ne zna kolika je bila širina tužiteljičine parcele koja se nalazi desno gledajući iz pravca puta. Ne zna tko je orao parcelu tužiteljice. Navodi da međašnih kamena nije bilo.

9.3. Svjedok TC iskazao je da je samo jednom pred oko 30 godina na jednoj od parcela koje se nalaze u blizini spornih orao, no po čijem nalogu i kolika je bila širina ne zna. Parcela koju je orao bila je od ŠC, no na licu mjesta ne zna pokazati koja bi to bila parcela, a odmah uz nju je bila parcela tužiteljice. Nakon što bi izorao nitko mu nije prigovarao da je preorao dio nečijeg što nije Lukežićevo ni tužiteljičino. Ne može sa sigurnošću reći da li je orao do jarka ili je položaj jarka bio na nekom drugom mjestu.

9.4. Svjedok UC iskazao je da je tužiteljičina parcela bila do "zamotanih kolaca", pa je tuženikova parcela, pa parcele PC i opet tuženikova i sve su one uske odnosno široke nekih četiri metra, a zadnja parcela na desno nekada je bila njegova dok je tuženikova parcela bila desno od nje i odijeljene su jarkom, no tuženik i on su se zamijenili. Ono što zna je da je između njegove parcele (sada tuženikove) i parcele PC postojao jarak koji je predstavljao među, a jednako tako je jarak postojao i između ostalih parcela i po tome se znala međa. On na svoju zemlju dolazi od 1963. kao i tuženik na svoju, a što se tiče tužiteljice ne može tvrditi da njenu parcelu netko ore. Prvi put je vidio tužiteljicu 2013. i tada su počeli problemi između nje i tuženika vezano uz među. Do tada je viđao njezinu svekrvu i tužiteljičinog supruga i nikada nikakvih problema nije bilo. Njezin suprug i svekrva na parceli su sijali pšenicu ili sadili kukuruz. Nakon 2013. tužiteljičinu parcelu obrađuje jedan susjed iz sela i to do zamotanih kolaca koji predstavljaju među. Parcelu koju su tuženik i on zamijenili bile su iste širine od 4 metra i 20 centimetara.

9.5. Svjedok PC iskazala je da se njena parcela nalazi u sredini, desno je tužiteljičina do nje tuženikova, zatim njena, pa opet tuženikova. Njena parcela je široka tako da na njoj može posaditi šest redova kukuruza što bi bilo nekih 4 metra, a što se tiče širine ostalih parcela o tome nema saznanja. Zna da su između njene parcele i obje parcele tuženika postojali jarci i po tome se znalo do kuda je čije, no ne zna da li je bio jarak između parcele tužiteljice i tuženika. Dala je tuženiku da obrađuje njenu parcelu i dopustila mu da je objedini sa svojom parcelom koja je međašna sa tužiteljicom. Kako bi tuženik imao objedinjeno zemljište radi lakšeg oranja i obrađivanja oni su se usmeno zamijenili tako da je tuženiku pripala njena srednja čestica, a njoj tuženikova do tužiteljičine. Nakon što su se ona i tuženik zamijenili za parcele CC ju je pitao može li obrađivati njenu parcelu, koja se nalazi do tužiteljičine, što mu je ona dozvolila. Ne zna da li je CC obrađivao i tužiteljičinu zemlju. CC je njenu parcelu obrađivao jednu ili dvije godine, a nakon toga ju je obrađivao tuženik kojem je također dozvolila da ju obrađuje.

9.6. Svjedok ĆC iskazao je da je njegova parcela preko puta tuženikove i zna da ju tuženik i njegovi sinovi obrađuju. Nema saznanja o površini i širini parcele.

10. Sudski vještak dostavila je nalaz te skicu lica mjesta. U nalazu navodi da je na licu mjesta identificirana katastarska čestica k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]. Na licu mjesta tuženik je pokazao granicu koju smatra svojim zemljištem i koja je označena kolcima i odgovara sudski uređenoj međi u prethodnom postupku R1-195/2015. Na skici izmjere ta linija označena je oznakama kao i u prethodnom postupku A1-B1-C1- D1-E1. U tom pravcu obuhvaćena je i k. č. br [katastarska čestica], gdje je dodana oznaka D2 koja je na pravcu kako bi se izračunala površina prijepora. Po navodima tužiteljice da uživa prijepor na k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] označila je točkama A-B-D2-C1-B1-A1-A površine P = 1390 m2, dok je prijepor na k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] označila točkama B-CE1-D1-D2-B površine P = 295 m2. Kada bi tako ostale međašne oznake tužiteljici bi od k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] ostala površina od 982 m2 označena oznakama A1- B1-C1-D2-H-I-A1. K. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] upisana je u knjižnom dijelu katastarskog operata i u zemljišnim knjigama u površini 1993 m2 dok je ucrtana u katastarskim mapama u površini od 2372 m2. Ta razlika je unutar 20% što je dopušteno odstupanje budući da su katastarske mape iz Austro Ugarske. Od k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] kada bi međe ostale kako su sada označene na terenu po odluci suda tužiteljici bi ostala površina od 93 m2. K. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] upisana je u knjižnom dijelu katastarskog operata i u zemljišnim knjigama u površini od 439 m2 dok je ucrtana u katastarskim mapama u površini od 532 m2. Ta razlika je unutar 20% što je dopušteno odstupanje budući da su katastarske mape iz Austro Ugarske. Također dio k. č. br [katastarska čestica] je sastavni dio rijeke Kupe i to u površini od 144 m2. Kada bi ostalo ovakvo stanje tužiteljici bi ostalo manje oko 40 % k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] u širini u dijelu od puta od 4.5 m, a u gornjem dijelu 3.3 m, a k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] bi ostalo oko cca 25% širine u donjem dijelu 3.3 m, a u gornjem dijelu prema rijeci Kupi 2m.

11. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u ovosudni predmet R1-195/16. kojim je predlagateljica ČC podnijela prijedlog za uređenje međe protiv protustranke NC. Rješenjem od 17. ožujka 2016. međa između kč. br. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu i posjedu ČC s jedne strane i kč. br. [katastarska čestica]/6B upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu i posjedu NC, uređuju se prema posljednjem mirnom posjedu koja je na skici geodetskog vještaka označena oznakom A1, B1, C1, D1, E1 tako da su na licu mjesta u navedenim točkama pored kolaca plave boje zabijene žute plastične geodetske oznake.

12. Člankom 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, a člankom 162. stavak 1. propisano je da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu. Vlasnik mora stvar koju zahtijeva opisati po njezinim osobinama koje je razlikuju od istovrsnih stvari, pa ne može zahtijevati stvari kao što su gotov novac pomiješan s drugim gotovim novcem, vrijednosne papire na donositelja pomiješane s istovrsnima, ako ne postoje okolnosti iz kojih tužitelj ipak može dokazati svoje pravo vlasništva i iz kojih je tuženik morao znati da tu stvar ne smije prisvojiti.

13. Ocjenjujući svaki dokaz zasebno, sve dokaze zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, temeljem odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.), sud je zaključio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

14. Međa između parcela kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice i kč. br. [katastarska čestica] vlasništvo tuženika uređena je u predmetu R1-195/15 u kojem je 17. ožujka 2016. doneseno rješenje na način da je meda uređena prema posljednjem mirnom posjedu i označena oznakama A1B1D1E1. Istim rješenjem stranke su upućene da svatko može dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim oznaci međa u toku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o uređenju međe. Navedeno rješenje postalo je pravomoćno 5. svibnja 2016.

15. Iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da bi i jedna stranka podnijela tužbu radi utvrđivanja jačeg prava na spornoj površini, već tužiteljica podnosi tužbu protiv tuženika radi predaje u posjed i to upravo onog dijela koji je utvrđen u postupku uređenja međe po posljednjem mirnom posjedu, a koji uživa i u posjedu je tuženika. Slijedom naprijed izloženog sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan te je isti odbijen u cijelosti.

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

17. Tuženiku su priznati troškovi sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eur, zastupanje na ročištu 12. travnja 2021. 200,00 eur, zastupanje na ročištu - očevidu na licu mjesta 9. listopada 2023. 200,00 eur, sastav podneska od 10. lipnja 2024. 200,00 eur, zastupanje na ročištu 23. listopada 2025. 100,00 eur te zastupanje na ročištu 27. studenog 2025. 200,00 eur. Na ove radnje obračunat je PDV u iznosu od 275,00 eur, što ukupno iznosi 1.375,00 eur. Tuženiku nije priznato zastupanje na ročištu 6. studenog 2025. te pristup ročištu za objavu presude. Tuženik je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova iznad dosuđenog iznosa.

U Ogulinu 9. siječnja 2026.

Sudac

Marijanka Cindrić Županić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba putem ovog suda na županijski sud u roku od 15 dana od dana objave presude.

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Odvjetničko društvo Rožman & Oredić, Karlovac, Dr. V. Mačeka 1

2. Odvjetnik Darko Gojak, Karlovac, Sarajevska 3a