REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br.Ovr.393/2025

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Ani Poljanić, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja CU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Vlahu Duplančiću, odvjetniku u Splitu, protiv protivnika osiguranja B2 Kapital d.o.o., OIB 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb, radi određivanja privremene mjere osiguranja, dana 9. siječnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja zaprimljen pred ovim sudom dana 13. svibnja 2025.g., uređen podneskom od dana 12. studenog 2025., a koji glasi:

" 1. Zabranjuje se protivniku osiguranja B2 Kapital d.o.o. OIB 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb, otuđenje i opterećenje nekretnine označene kao kat. čest. br [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], zgrada površine 119 m2, obe z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na suvlasnički dio od ½ koji pripada predlagateljici osiguranja CU

CU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]

2. Ovo rješenje kojim se zabranjuje otuđenje i opterećenje predmetne nekretnine označene kao kat. čest. br [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], zgrada površine 119 m2, obe z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] će se zabilježiti u zemljišnoj knjizi.

3. Zabranjuje se protivniku osiguranja B2 Kapital d.o.o. OIB 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagateljici osiguranja CU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u odnosu na suvlasnički dio od ½ koji pripada predlagateljici osiguranja na kat. čest. br [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], zgrada površine 119 m2, obe z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uključujući i prodaju predmetne nekretnine bilo putem javnobilježničke prodaje ili na bilo koji drugi način.

4. Ova privremena mjera ostaje na pravnoj snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod P.540/2025, a koji parnični postupak se vodi po tužbi CU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i NU, OIB [osobni identifikacijski broj], a protiv tuženih B2 Kapital d.o.o., OIB 57509775367 i Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb, OIB 87939104217. "

Obrazloženje

1.1. U svom prijedlogu, zaprimljenom pred sudom dana 13. svibnja 2025.g. predlagateljica osiguranja navodi da je protivnik osiguranja podnio prijedlog radi prodaje nekretnine koja je u suvlasništvu predlagateljice osiguranja javnom bilježniku Meliti Čondrić iz Zagreba, koja je onda na temelju tog prijedloga donijela zaključak o prodaji pod brojem OU-9/2024 i oglas za prodaju nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja pod istim brojem dana 8. travnja 2025.g. Navedene odluke odnose se na kat. čest. br. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 119 m2, upisane u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje prenesene u vlasništvo Hrvatske poštanske banke d.d., koja je onda vlasništvo prenijela na ovdje protivnika osiguranja, u cijelosti. No, kako navodi predlagateljica osiguranja, ona je suvlasnica i suposjednica predmetnih nekretnina za ½ dijela, što je utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom i rješenjem koja je donesena pod posl.br.P.440/2012 dana 8. srpnja 2016.g., a kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev koji glasi :"Utvrđuje se da je tužiteljica CU suvlasnica ½ dijela nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]". U navedenom postupku kao tuženik je sudjelovala i Hrvatska poštanska banka d.d., a koja je naknadno svoju tražbinu i prava na predmetnoj nekretnini prenijela na B2 Kapital d.o.o. Ugovorom o ustupu i prijenosu tražbine od 2. studenog 2017.g. koji je podnesen na uknjižbu dana 3. svibnja 2018.g. Predlagateljica osiguranja smatra da je iz iznesenog jasno da Hrvatska poštanska banka nije mogla u svojstvu fiducijalnog vlasnika na drugog prenijeti više od ½ prava vlasništva na nekretnini koja je predmet prodaje.

1.2. Provođenjem prodaje nekretnine u postupku koji se vodi pred Javnim bilježnikom Melitom Čondić iz Zagreba pod posl.br.OU-9/2024 za predlagateljicu osiguranja mogla bi nastati velika i teško nadoknadiva šteta u vidu gubitka prava vlasništva nad nekretninom. Šteta bi joj nastala i gubitkom suposjeda na predmetnoj nekretnini, s sve budući da je imenovana u dugogodišnjem posjedu svoje nekretnine sa članovima svoje obitelji – suprugom NU, sinom EU, nevjestom VU, unukom BU i sinom GU, koji su i prijavljeni na adresi nekretnine. Nekretnina je jedini dom predlagateljice i ona nema drugog doma. Provedbom predložene prodaje može biti povrijeđeno i to pravo predlagateljice zajamčeno čl. 8 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

1.3. Slijedom iznesenog predlaže usvojiti predloženu privremenu mjeru.

1.4. Kao dokaz svojih tvrdnji predlagatelja u spis dostavlja zaključak javnog bilježnika Melite Čondrić posl.br. OU-9/2024 od 8. travnja 2025.g. (stranica 4-5 spisa), oglas za prodaju nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja (stranica 6-8 spisa), presudu i rješenje ovog suda donesene pod posl.br.P.440/2012 dana 8. srpnja 2019.g. sa klauzulom pravomoćnosti (stranica 9-23), zemljišnoknjižni izvadak za z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 25-27), kopije osobnih iskaznica (stranica 28-35 spisa).

2. Rješenjem donesenim pod poslovnim brojem Ovr.213/2025 dana 20. svibnja 2025. odbijen je prijedlog za određivanje privremene mjere. Povodom žalbe predlagateljice osiguranja navedeno rješenje ukinuto je rješenjem Županijskog suda u Karlovcu posl.br.Gž.131/2025 od 19. rujna 2025., te je viši sud u svojoj odluci dao uputu da je predlagateljicu osiguranja potrebno pozvati da prijedlog uredi sukladno odredbi čl. 109. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22) jer iz obrazloženja prvostupanjske odluke proizlazi da u prijedlogu nije navedeno vrijeme trajanja privremene mjere,

3. Pozvana na uređenje prijedloga zaključkom od dana 25. listopada 2025. predlagateljica je sudu dana 12. studenog 2025. dostavila prijedlog koji je dopunjen toč.IV. gdje je vrijeme trajanja privremene mjere određeno do pravomoćnog okončanja postupka koji je u međuvremenu pokrenut pred ovim sudom pod posl.br.P.540/2025, te se navodi da je predmet tog postupka zahtjev da se utvrdi ništetnim ugovor kojim je protivnik osiguranja stekao vlasništvo na nekretnini koja je predmetom ovog ovršnog postupka, pa da smatra da nije potrebno da ustaje novom tužbom, već da je dovoljno nadopuniti prijedlog točkom u kojoj bi se trajanje mjere odredilo na način kako je predloženo. U navedenom podnesku u tekstu je očitom omaškom broj čest. zem. [katastarska čestica] naveden kao 2574. Dostavlja dokaz o podnesenoj tužbi (stranica 72-81 spisa).

4. Prijedlog nije osnovan.

5.1. Sukladno čl. 341.st.1. i 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br,112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 –dalje OZ) privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka, te nakon završetka tog postupka sve dok ovrha ne bude provedena. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu odredbi OZ-a o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.

5.2. Čl.346. Ovršnog zakona propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6. Prvi uvjet koji treba biti zadovoljen jest onaj da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim svoju tražbinu. Predlagateljica osiguranja raspolaže pravomoćnom sudskom odlukom – presudom ovog suda donesenom pod posl.br.P.440/2012 dana 8. srpnja 2016. kojom je prihvaćen njen zahtjev da se utvrdi da je ona suvlasnica za ½ dijela prava vlasništva čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Time je ista učinila svoju tražbinu vjerojatnom i prvi uvjet se smatra ispunjenim.

7. Drugi uvjet, a to je vjerojatnost opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, sud ne smatra ispunjenim.

7.1. Predlagateljica u toč.1. traži da se protivniku osiguranja zabrani da otuđi ili optereti suvlasnički dio od ½ čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u toč.2. da se navedena zabrana zabilježi u zemljišnim knjigama. Da bi se odredila mjera takvog sadržaja predlagatelj sudu mora učiniti vjerojatnim da bi protivnik osiguranja imao namjeru poduzeti neku takvu radnju, odnosno da bi to činio da osujeti ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja. Ovdje na takve okolnosti nema ponuđenih nikakvih navoda, niti objašnjenja, ničeg što bi dovodilo do zaključka da bi protivnik osiguranja imao takvu namjeru. Pokretanje postupka naplate pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom, na koji se predlagateljica osiguranja referira u prijedlogu, ne predstavlja otuđenje ni opterećenje.

7.2. U dijelu u kojem se traži radi osiguranja nenovčane tražbine odrediti privremenu mjeru zabranom protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagateljici osiguranja ističe se neodređeni prijedlog, koji sud kao takav ne može prihvatiti. Ukoliko se privremena mjera određuje ona mora biti precizna i ne ovisiti o subjektivnom tumačenju stranaka ni nekog drugog o tome u pogledu čega je određena i na koji način se krši. "Poduzimanje radnji koje mogu nanijeti štetu predlagateljici osiguranja" je vrlo opširna formulacija, koja bi ovisno o tumačenju, mogla pokrivati širok dijapazon akcija, a koje ne moraju imati direktne veze sa konkretnom situacijom iz predmeta. Jedini dio te točke koji je konkretan (odnosno koji je konkretniji) jest onaj u kojem se navodi da se u okviru te zabrane odredi "uključujući i prodaju predmetne nekretnine putem javnobilježničke prodaje ili na bilo koji drugi način". Iz prijedloga proizlazi da je postupak pred javnim bilježnikom, u kojem se traži prodaja nekretnine, pokrenut 2024 (OU-9/2024 javni bilježnik Melita Čondrić iz Zagreba). Predlagateljica osiguranja štetu obrazlaže time da bi prodajom nekretnine izgubila vlasništvo i suposjed na nekretnini, kao i da bi ostala bez doma. Sud je ovdje u obzir zaključke suda u postupku P-440/12 gdje nije poklonjena vjera navodima ovdje predlagateljice osiguranja da ne bi znala da je njen suprug, kao upisani vlasnik nekretnina u cjelini, iste založio, te je, iako je prihvaćen tužbeni zahtjev da se utvrdi kao suvlasnica jedne polovine nekretnina jer predstavljaju njenu bračnu stečevinu, odbijena sa zahtjevima da se pogrešnom i ništavom utvrdi uknjižba prednika protivnika osiguranja kao vlasnika nekretnine, kao i da se proglasi nedopuštenom ovrha koju je pravni prednik protivika osiguranja pokrenuo. Sud je tada zaključio da je jedino pravni prednik protivnika osiguranja u tom odnosu postupao u dobroj vjeri, dok je ona kod ovdje predlagateljice i kod njenog supruga izostala. U prilog tome ide i činjenica da je ponovno sa pokretanjem postupka za zaštitu svojih prava predlagateljica čekala da se postupak naplate potraživanja protivnika osiguranja opet aktivira. Zaključno, prodaja nekretnine u ovršnom postupku (pred sudom ili drugim tijelom) ne predstavlja štetu, već po redovnom tijeku stvari predvidivu posljedicu ovršnog postupka koji se provodi radi naplate potraživanja i temeljem upisa koji ovrhovoditelja na to ovlašćuje.

8. Stoga predlagateljica nije dokazala da bi joj ove mjere nastala nenadoknadiva šteta koja prijeti, te da bi određivanje baš ovakve mjere takvu štetu spriječilo, stoga je prijedlog trebalo odbiti kao u izreci rješenja.

U Dubrovniku 9. siječnja 2026. godine

Sutkinja:

Ana Poljanić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu u Karlovcu, u tri primjerka u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

- predlagateljici osiguranja po punomoćniku