Poslovni broj: Pp-2583/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, u prekršajnom predmetu, po sutkinji tog suda Olgi Šuman Pavlović, uz sudjelovanje Marije Raguž, kao zapisničara, u redovnom prekršajnom postupku protiv okrivljenika SHEMOON FASHION j.d.o.o. [adresa], kao pravne osobe i FA, kao odgovorne osobe, koje zastupa odvjetnik Danijel Sočanac iz Zagreba, na temelju optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Dubrovniku, Klasa: 116-02/23-01/4534, Urbroj: 443- 02-03-14-23-8 od 24. listopada 2023.godine, zbog prekršaja iz čl. 120. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17 i 98/19) i čl. 112. st. 1. toč. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21), na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 111/18 i 114/22),

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICI: 1. SHEMOON FASHION j.d.o.o. Zadvorsko, [adresa], OIB: 96005863094, pravna osoba,

2. FA, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u mjestu [adresa], direktor, odgovorna osoba,

krivi su

I. što

dana 7. srpnja 2023.godine, na dan prestanka svojstva osiguranika, radnici ŠA nisu uručili obrazloženi otkaz ugovora o radu u pisanom obliku, a što je utvrđeno dana 20. rujna 2023.godine inspekcijskim nadzorom,

čime su počinili prekršaj iz čl. 120., kažnjiv po čl. 229. st. 1. i st. 2. toč. 47. Zakona o radu,

II. dana 8. srpnja 2023.godine, nisu odjavili radnicu ŠA s obveznog mirovinskog osiguranja, odnosno u roku od 24 sata od prestanka rada (7. srpnja 2023.godine),

čime su počinili prekršaj iz čl. 112. st. 1. toč. 3., kažnjiv po čl. 172. st. 2. i st. 3. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju,

pa im se, uz primjenu čl. 37. i čl. 39. Prekršajnog zakona, a u svezi sa čl. 12. Zakona o izmjenama i dopunama istog Zakona, okrivljenoj pravnoj osobi za djelo prekršaja iz toč. I.izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.200,00 eura, a za djelo prekršaja iz toč. II. izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od 300,00 eura, okrivljenoj odgovornoj osobi za djelo prekršaja iz toč. I.izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od 400,00 eura, a za djelo prekršaja iz toč. II. izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od 100,00 eura,

izriče

okrivljenoj pravnoj osobi

- novčana kazna u ukupnom iznosu od 1.500,00 eura,

okrivljenoj odgovornoj osobi

- novčana kazna u ukupnom iznosu od 500,00 eura.

III. Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske (IBAN: [broj bankovnog računa], Model: HR63), u roku od 30 dana od dana primitka ove presude. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku uplate dvije trećine izrečene novčane kazne (okrivljena pravna osoba 1.000,00 eura, a okrivljena odgovorna osoba 333,33 eura), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

U protivnom dužni su platiti cijeli iznos novčane kazne izrečene u izreci – okrivljena pravna osoba 1.500,00 eura, a okrivljena odgovorna osoba 500,00 eura.

IV. Temeljem čl. 139. st. 3., a u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od po 13,27 eura, svaki, u roku od 30 dana, od dana primitka ove presude, a također u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Ukoliko se trošak postupka ne uplati u zadanom roku, izvršit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Po optužnom prijedlogu terete se okrivljenici Shemoon fashion j.d.o.o. [adresa], kao pravna osoba i FA, kao odgovorna osoba, radi počinjenja prekršajnih djela opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljenici suglasno, u pisanoj obrani, po branitelju, ističu da je odredbom čl. 160. st. 2. Prekršajnog zakona propisano da optužni prijedlog mora sadržavati činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja- isto u ovom slučaju nije napravljeno, ne postoji činjenični opis prekršajnog djela, već isključivo navođenje odredbi temeljem koji se netočno optužuju okrivljenici uz iznimno šturi opis navodnih činjeničnih obilježja prekršaja, vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja, sredstvo kojim je počinjen prekršaj te i ostale bitne okolnosti za točno određenje prekršaja-navedene okolnosti također nisu navedene u optužnom prijedlogu, pogotovo se ukazuje na to da nije navedeno mjesto počinjenja prekršaja. S obzirom na navedeno, predlažu da naslovni sud, sukladno odredbi čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona odbaci optužni prijedlog. Nikada im nisu dostavljeni svi prilozi koje ovlašteni tužitelj navodi kao priloge optužnog prijedloga, time je osujećeno njihovo pravo na obranu, propisano odredbom čl. 82. st. 2. Prekršajnog zakona kojim je propisano da se okrivljeniku mora omogućiti očitovati se o svim činjenicama i dokazima koji ga terete. Sukladno tome, zadržavaju pravo dodatno se očitovati o navodima iz optužnog prijedloga kada će im biti omogućeno imati uvid u sve činjenice i dokaze, relevantne za ovaj postupak. Smatraju da su dva navodna prekršaja u koliziji. Ako nije uručen pisani otkaz radnici ŠA, kako je točno ovlašteni tužitelj utvrdio da nisu na vrijeme odjavili radnicu s obveznog mirovinskog osiguranja. Naime, ako nema pisanog traga za otkazni postupak (što se osporava), kako je ovlašteni tužitelj utvrdio koji je bio prestanak rada osim temeljem odjave s mirovinskog osiguranja. U navedenom su razvidne nelogičnosti optužnog prijedloga i cijelog postupka. Nejasno je kako je točno moguće utvrditi oba prekršaja koji se okrivljenicima stavljaju na teret. Stoga predlažu da se svakako saslušaju inspektorica JA i radnica ŠA kako bi se utvrdile ove neobične okolnosti inspekcijskog nadzora.

3. U dokaznom postupku ispitani su svjedoci inspektorica rada FAI i ŠA.

4. Svjedokinja FAI je izjavila da se dobro sjeća događaja kada je u prostorije državnog inspektorata pristupila ŠA dana 6. rujna 2023. godina koja je izjavila da joj je poslodavac otkazao ugovor o radu bez da joj je uručio otkaz u pisanom obliku te da ju je odjavila s obveznog mirovinskog osiguranja sredinom mjeseca kolovoza s danom prestanka rada 7. srpnja. Slijedom toga poslala je poziv poslodavcu i poslodavac je putem e maila dostavio traženu dokumentaciju. Poslodavac nije dostavio otkaz ugovora o radu u pisanom obliku nego je priložio sporazum o prestanku ugovora o radu koji nije bio potpisan od strane radnice te odjavu s obveznog mirovinskog osiguranja podnesenu dana 16. kolovoza 2023. godine s danom prestanka svojstva osiguranice 7. srpnja 2023.godine. Odjava s obveznog mirovinskog osiguranja je u prilogu zapisnika.

5. Svjedokinja ŠA je izjavila da se u IV. mjesecu 2023. godine zaposlila u tvrtki u svojstvu prodavača i tužila je poslodavca jer joj nije isplaćivao plaću na njezin račun kao poslodavac, već kao fizička osoba, kao uplatu na račun i nisu je prijavili ni uplaćivali mirovinsko osiguranje. Nisu je odjavili sa mirovinskog sa datumom kada je prestala raditi sredinom VII. mjeseca 2023.godine. Imala je zaključen ugovor o radu u pisanom obliku, ne zna sa kojim datumom jer je ugovor izgubila, bila su dva ugovora o radu, jedan zaključen na mjesec dana, a drugi na dva mjeseca i nisu joj dali otkaz ugovora o radu u pisanom obliku. Javljala se stalno poslodavcu, ali kako nisu odgovarali, otišla je u inspekciju.

6. Nadalje su u dokaznom postupku čitani zapisnik o inspekcijskom nadzoru od dana 20. rujna 2023.godine, prijava o prestanku mirovinskog osiguranja od dana 16. kolovoza 2023.godine, pismeno očitovanje na inspekcijski nalaz od dana 29. rujna 2023. godine i obavijest na ime okrivljenika.

7. Na temelju ovako provedenog prekršajnog postupka, utvrđeno je dokazanim da su okrivljenici izvršili djela prekršaja činjenično opisana i pravno kvalificirana kao u izreci.

8. Naime, okrivljenici Shemoon fashion j.d.o.o. [adresa], kao pravna osoba i FA, kao odgovorna osoba negiraju učin djela prekršaja. U cijelosti je pobijena iskazom svjedoka inspektorice rada FAI i ŠA, a čiji iskazi su dati jasno određeno i uvjerljivo, pa sud iste smatra vjerodostojnim, posebno cijeneći činjenicu da inspektorica rada kao službena osoba nema razloga da neosnovano tereti okrivljenike.

9. Sud smatra da su odlučne činjenice temeljem kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, proizašle iz svjedočenja ŠA, suglasne sadržaju dokumentacije priložene spisu. Isto tako, to što je svjedok, ujedno i inspektorica rada, samo po sebi ne dovodi u pitanje zakonitost njezinog svjedočenja. Imputirana zainteresiranost svjedoka za ishod postupka, kao osobe koja je inicirala postupak, može biti samo okolnost bitna za ocjenu vjerodostojnosti njezinog iskaza, odnosno za ocjenu dokazne snage tog iskaza, a nikako da bi time bio nezakonit dokaz, budući se zakonitost dokaza cijeni načinom njihovog pribavljanja i izvođenja u postupku.

10. To što okrivljenici u svojoj obrani navode da je iznimno šturi opis navodnih činjeničnih obilježja prekršaja, vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja, sredstvo kojim je počinjen prekršaj te i ostale bitne okolnosti za točno određenje prekršaja, ne oslobađa ih od odgovornosti za počinjeni prekršaj, obzirom da je točno opisano na koji način su i kako okrivljenici počinili prekršaj. Okrivljenici također navode da im prilozi optužnog prijedloga nikada nisu dostavljeni. Međutim, okrivljenici su sudu dostavili pisanu obranu, a na uredno primljene pozive za glavne rasprave nisu se odazivali niti su svoje izostanke pravdali, kako okrivljenici tako i branitelj okrivljenika. Prema tome, okrivljenici su mogli pristupiti na sud i pregledati spis ovog predmeta.

11. Stoga je neprijeporno je da su okrivljenici konkretne zgode povrijedili odredbu čl. 120. st. 1., 2. i 3. Zakona o radu, kojom odredbom je propisano da otkaz mora biti u pisanom obliku, da poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz te se otkaz mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje, kao i odredbu čl. 112. st. 1. toč. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, kojom odredbom je propisano da p odatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju za podatke o prestanku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. – 7. ovoga Zakona, u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa.

12. Slijedom navedenog, u njihovom djelu ostvarila su se obilježja prekršaja iz primijenjenih odredbi, kako je to navedeno u izreci, radi čega su oglašeni krivim i kažnjeni.

13. Odredbom čl. 229. st. 1. i st. 2. toč. 47. Zakona o radu, propisano je da će novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba, a novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe ako otkaz nije u pisanom obliku, nije obrazložen ili ako nije dostavljen radniku (članak 120.)

14. Odredbom čl. 172. st. 2. I st. 3. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 eura do 6.630,00 eura, a za postupke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 eura do 1.320,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).

15. Prilikom odmjeravanja kazne, po mišljenju suda stekli su se uvjeti za primjenu instituta ublažavanja kazne, temeljem čl. 37. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona. Za okrivljenu pravnu osobu, cijeneći činjenicu da izvršenim prekršajem nisu prouzročene teže posljedice, nekažnjavanost, kao i za okrivljenu odgovornu osobu, tako da je okrivljenicima izrekao novčanu kaznu ispod propisanog posebnog minimuma novčane kazne za počinjeni prekršaj, do zakonskih mogućnosti propisanih navedenim člankom, smatrajući da će se ovako izrečenom novčanom kaznom ostvariti opća i posebna svrha prekršajno pravnih sankcija iz čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona i utjecati na okrivljenike da ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje (u skladu sa čl.3. Prekršajnog zakona, a u svezi sa čl.3. Zakona o izmjenama i dopunama istog Zakona).

16. Za počinjene prekršaje izrečena je novčana kazna, kao u izreci ove presude, na način da je u skladu s odredbom čl. 39. Prekršajnog zakona prethodno utvrđena za svaki od prekršaja, a potom je izrečena u ukupnom iznosu.

17. Ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 15 dana od dana primitka ove presude smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćenom, a sukladno odredbi čl.152. st.3. Prekršajnog zakona.

18. Okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka, a prilikom odlučivanja o istim vodilo se računa o trajanju i složenosti prekršajnog postupka.

19. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Dubrovniku, 8. siječnja 2026. godine

Zapisničar:

Sutkinja:

Marija Raguž

Olga Šuman Pavlović

Pravna pouka:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe, u roku od 8 (osam) dana, od primitka pisanog otpravka presude.

Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

Dostaviti:

- okrivljenicima,

- branitelju,

- ovlaštenom tužitelju,

- spis.