Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

10020 Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-1027/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja HĆS, rođenog **.**.2021., državljanina Sirije, kojeg zastupa Milan Banić, odvjetnik u Zagrebu, Tratinska ulica 62, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, OIB 36162371878, Zagreb, Ilica 335, radi zahtjeva za međunarodnu zaštitu, 8. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, KLASA: UP/I-216-03/24-06/571, URBROJ: 511-01-212-25-16 od 26. veljače 2025. II Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u ovom upravnom sporu. III Nalaže se tuženiku da isplati Milanu Baniću, odvjetniku u Zagrebu, Ilica 60/1, iznos od 1.250,00 eura u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj (dalje RH).

2. Tužitelj je u tužbi osporio zakonitost rješenja tuženika jer smatra da ispunjava uvjete za odobravanje međunarodne zaštite i zahtijeva poništavanje rješenja tuženika. Tužitelj je rođen u [adresa] te je iz Sirije još kao dijete morao pobjeći zbog rata. Tužitelj opravdano navodi kako je njegov život ugrožen u Siriji i moli sud da mu se odobri azil. Tužitelj navod kako je Sirija i dalje nestabilna, a povratak može značiti opasnost za život, a tužitelj evidentno nema sigurnu mrežu podrške. U Siriji su i dalje prisutni oružani sukobi, represija i nesigurnost. UNHCR i EU priznaju da H često ispunjavaju uvjete za azil ili supsidijarnu zaštitu zbog rizika od mučenja, nehumanog postupanja ili kršenja ljudskih prava. Povratak u Siriju predstavlja rizik od progonstva, nehumanog postupanja ili smrtonosnog nasilja. Tužitelj smatra da ispunjava uvjete za pružanje međunarodne zaštite, te da će se u slučaju povratka u Siriju suočiti s realnom mogućnosti da bude kažnjavan, proganja i ubijen. Tužitelj smatra kako je tuženo tijelo propustilo primijeniti u utvrđivanju relevantnih činjenica kriterije vrednovanja osnovanog straha. Može se pretpostaviti da osoba osjeća osnovani strah ukoliko je već bila žrtva proganjanja zbog nekog razloga nabrojanih u Konvenciji iz 1951. Međutim, riječ 'strah' se ne odnosi samo na osobe koje su stvarno bile proganjane, već i na one koje žele izbjeći situacije u kojima postoji opasnost od proganjanja. Sirija se nikako ne može smatrati sigurnom zemljom. Nije razvidno zašto tužitelju nije priznato pravo na azil ili supsidijarna zaštita.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

4. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao sudski spis i spis tuženika.

6. Sud nije saslušao tužitelja osobno, jer je tijekom spora utvrđeno da je tužitelj napustio prihvatilište 5. travnja 2025., da nije dostavio podatke o novom boravištu te da je nedostupan tuženiku i svom opunomoćeniku. Slijedom navedenog opunomoćenik tužitelja je odustao od tog dokaznog prijedloga.

7. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

8. Između stranaka je sporno da li tužitelj ispunjava uvjete za odobravanje međunarodne zaštite u RH.

9. Odredbom članka 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine br. 70/2015, 127/2017, 33/2023, 17/25 dalje ZMPZ) propisano je da će se azil priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Odredbom članka 21. ZMPZ propisano je da će se supsidijarna zaštita priznati tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila iz članka 20. ovoga Zakona ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.

10. Iz osporavanog rješenja te iz spisa tuženika proizlazi da je tužitelj 07.01.2024., prilikom nezakonitog prelaska državne granice zajedno s većom skupinom migranata te bratom G, zatečen od strane djelatnika Policijske postaje Glina, Policijske uprave sisačko- moslavačke, nakon čega je izrazio namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Dana 10.9.2024. godine tražitelj je podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu i u bitnom naveo da je zemlju podrijetla - Sirijsku Arapsku Republiku (u daljnjem tekstu: Siriju) napustio u krajem 2015. godine jer je prilikom bombardiranja srušena njihova obiteljska kuća. Naseljava se u pograničnom gradu [adresa], Republika Turska (u daljnjem tekstu: Turska) gdje boravi od 2015. do prosinaca 2023. godine. Povodom podnesenog zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a radi izjašnjavanja o svim činjenicama i okolnostima koje su bitne za postupak odobrenja međunarodne zaštite, tražitelj je saslušan na zapisnik dana 17.10.2024. godine. Navodi daje Siriju napustio zbog rata, da im je kuća srušena usred bombardiranja. Za Tursku navodi da ju je napustio zbog rasizma, da većina kolega na poslu su bili F te da nisu voljeli M. Nadalje navodi da je jako teško naći stan u [adresa] i da H ne smiju izlaziti iz gradova u Turskoj u kojim su prijavljeni.

Dakle, tražitelj je zemlju podrijetla napustio zbog rata i mogućeg novačenja u vojsku. Tražitelj je kao glavni razlog napuštanja zemlje podrijetla naveo rat. Opisuje da se zrakoplovi bombardirali cijelu zemlju te su stoga morali pobjeći od tamo. Njihova kuća je bila pogođena u ratu, četvrt u kojoj su živjeli također je cijela srušena. U zahtjevu je naveo da on i njegova obitelj nisu imali problema s vlastima u zemlji podrijetla, ali su zemlju napustili 2015. godine zbog ratnih zbivanja. Tražitelj je u vrijeme napuštanja zemlje podrijetla imao 14 godina, njegova obitelj se u Turskoj nastanila u statusu izbjeglica pod privremenom zaštitom. Dakle, problem napuštanja zemlje podrijetla nije bio u rasi, vjeri ili nacionalnoj pripadnosti tražitelja i njegove obitelji, kao niti zbog spola, spolnog ili političkog opredjeljenja već isključivo zbog ratnih razaranja. S obzirom na to daje bio maloljetan, tražitelj nije bio unovačen ili mobiliziran niti je sudjelovao u vojnim operacijama. U slučaju povratka u Siriju strahuje da bi ga poslali u vojsku te da bi od režima mogao imati neugodnosti. Nadalje navodi da ne želi služiti vojsku koja ih je bombardirala.

Dana 27. studenog 2024. godine HTS (Hayat Tahrir al-Sham) i saveznici pokrenuli su iznenađujuću ofenzivu koja je dovela do svrgavanja V i njegovog režima. Dana 8. prosinca 2024. godine HTS je preuzeo kontrolu nad glavnim gradom Damaskom, a režimske su se snage predale . Prema pisanju Middle East Eye-a, **.**.2024. D je imenovan privremenim premijerom, a 29. siječnja 2025. godine vođa HTS-a GĆS ukinuo je sirijski ustav iz 2012. godine te je raspustio stari parlament i reorganizirao oružane snage. Ukidanje ustava iz 2012. godine ukinuto je obvezno služenje vojnog roka koje je bilo propisano člankom 46. sirijskog ustava. Nadalje, prema pisanju the New Arab-a, administracija sirijskih opozicijskih snaga još je u prosincu 2024. godine odobrila amnestiju za vojno osoblje koje je radilo unutar oružanih snaga pod zapovjedništvom Assadovog režima, a voda HTS Al-Sharaa je u intervjuu rekao kako će sirijska vojska biti na dragovoljnoj osnovi, a ne obveza kao do tada. Izjave tražitelja o služenju vojske zbog činjenice da nije odslužio redovan vojni rok suprotne su navedenim izvješćima iz zemlje podrijetla. Prema dostupnim izvješćima se može zaključiti da se politička i vojna situacija u Siriji primirila. Tražitelj je naveo da nikada nije bio maltretiran niti diskriminiran u zemlji svoga podrijetla. Stoga, sagledavajući sve navedeno, kao i tražiteljev iskaze prilikom zahtjeva i saslušanja, ova se materijalna činjenica ne prihvaća kao vjerodostojna.

Nadalje, tražitelj navodi da je tursku napustio zbog rasizma, većina kolega na poslu su bili F i nisu voljeli M. Prilikom zahtjeva je naveo da turski jezik nikada nije naučio zato što u tvornicama rade samo H. Uočena je kontradiktornost u izjavama budući da je prilikom saslušanja naveo da su većina kolega na poslu F, da nisu voljeli M i da to više nije mogao trpjeti. Tursku je napustio zajedno s bratom uz pomoć agenta. U Hrvatskoj su dali otiske prsta i nastavili putem prema ciljanoj zemlji Njemačkoj, tamo su bili tražitelji međunarodne zaštite 8 mjeseci, u Hrvatsku su vraćeni po dublinskom postupku. Dok je živio u [adresa] imao je Kimlik, koji mu je granična policija Turske uzela prilikom pokušaja odlaska u Bugarsku, nakon čega je dobio potvrdu od turske policije da mora napustiti Tursku. Kad je upitan da li može dostaviti navedenu potvrdu rekao je da ju je bacio.

Prema izvješću Global compact on refugees u [adresa] u kojem tražitelj boravi zajedno sa svojom obitelji, od preko dva milijuna stanovnika [adresa] čak 17% su H pod privremenom zaštitom, što je najveći postotak R u nekom gradu u Turskoj . Pravni okvir Turske svrstava M, kao najveću izbjegličku skupinu u Turskoj, u status privremene zaštite. Više od polovice registriranih R boravi u [adresa] i [adresa]. Krajem 2022. godine poraslo je antiimigrantsko raspoloženje među domaćim stanovništvom zbog narušene ekonomske situacije u zemlji, što je u konačnici rezultiralo i porastom nasilja prema imigrantima. Trenutna gospodarska kriza i visoka inflacija u Turskoj doveli su do toga da su H postali žrtve takve situacije i konkurenti domaćem stanovništvu na tržištu rada koje se sve više sužava, pa se na njihovu prisutnost gleda kao na nepotreban teret, a posebno u segmentu socijalnih prava. Trenutno su glavni problemi s kojim se suočavaju sirijske izbjeglice siromaštvo, nezaposlenost i nedostatak stambenog prostora.

Izjave tražitelja vezane za netrpeljivost domaćeg stanovništva prema U nisu zbog rasizma nego zbog ekonomske situacije u zemlji. Sve navedeno upućuje da u slučaju tražitelja nema djela proganjanja niti progonitelja. Stoga, sagledavajući sve navedeno, kao i tražiteljev iskaze prilikom zahtjeva i saslušanja, ova se materijalna činjenica ne prihvaća kao vjerodostojna.

Prema podacima Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UN) od pada Assadovog režima preko 115 tisuća R vratilo se u zemlju podrijetla . UNHCR navodi daje tursko Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo o dragovoljnom povratku 35.113 R dok je Kraljevina Jordan izvijestila o 22 tisuće. Prema pisanju Syrian Guides-a zračni promet u Siriji je otvoren od 31. prosinca 2024. godine, a prvi letovi su uspostavljeni na relaciji [adresa] i to da dnevnoj bazi . Nadalje, prema pisanju Daily Sabah-u u periodu od 2016. do 2024. godine iz Republike Turske u Sirijsku Arapsku Republiku vratilo se 715 tisuća R, a od čega njih 160 tisuća od 1. lipnja 2023. godine. Prema izvješću AIDA-Asvlum Information Database, kroz partnerstvo između UNHCR-a i Unije turskih odvjetničkih komora (UTBA), pravne klinike u [adresa]. Kilisti, Malatvi i Vanu, pružaju pravnu pomoć i savjetovanje izbjeglica i tražitelja azila. Ove usluge pokrivaju građansko pravo, postupke izlaska i ponovnog ulaska u državu, pritvor, pristup sudovima, spajanje obitelji, ponovno izdavanje osobnih iskaznica, upiti u vezi s preseljenjem i građanskim pravo, te zakone o najmu stambenog prostora. Klinike su pomogle brojnim pojedincima i obiteljima sirijskog podrijetla u Turskoj. Do lipnja 2023. pravne klinike pomogle su u rješavanju problema 719 osoba. U lipnju 2023. online sustav obradio je i 530 zahtjeva za pravnu pomoć." U 2023. godini U pod privremenom zaštitom u Turskoj, koji su prijavljeni i borave u potresom pogođenim provincijama ([adresa], §anhurfa) omogućen je povratak u Siriju bez gubitka statusa privremene zaštite . Izvješća navode da se H u širem području [adresa] uglavnom zapošljavaju u poljoprivredi ili industriji unutar grada [adresa]. Navedeno govori u prilog činjenici da je za tražitelja moguć povratak u Tursku bez da snosi posljedice napuštanja zemlje boravišta. Evidentno je iz izvješća da je moguć i pronalazak radnog mjesta u Turskoj tim više sto je tražitelj bio zaposlen i nije imao problema sa zaposlenjem. Iz prethodno navedenih izvješća može se procijeniti da bi za tražitelja bio moguć povratak u zemlju podrijetla bez da snosi kaznenu odgovornost ili bude izložen djelima proganjanja. Za tražitelja, u odnosu na situaciju u zemlji podrijetla te podređeno Tursku, ne postoji razumni stupanj vjerojatnosti da će povratkom biti izložen postupcima koji mogu prerasti u proganjanje ili ozbiljnu nepravdu.

Prilikom utvrđivanja postoji li stvarni rizik da će tražitelj povratkom u zemlju podrijetla biti izložen ozbiljnoj nepravdi, treba razmotriti opće stanje u toj zemlji, kao i konkretne okolnosti u kojima se stranka nalazi. Utvrđujući osobne okolnosti tražitelja, sam identitet i državljanstvo tražitelja nisu dovoljni za zaključak da za tražitelja u odnosu na situaciju u zemlji podrijetla postoji rizik od ozbiljne nepravde; odnosno za tražitelja ne postoji rizik da bi se povratkom suočio s prijetnjom smrtne kazne ili smaknućem, mučenjem, nečovječnim ili ponižavajućem postupanjem ili kažnjavanjem. Tražiteljevi problemi koje je navodio, ne podliježu odredbama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, odnosno ne svrstavaju ga u kategoriju osoba temeljem koje bi povratkom u zemlju podrijetla ili podredno Tursku, bio izložen rizicima definiranih člankom 21. stavak 2. Zakona. Prema dostupnim izvješćima ukidanje ustava iz 2012. godine ukinuto je obvezno služenje vojnog roka koje je bilo propisano člankom 46. sirijskog ustava. U prosincu 2024. godine vođa HTS Al- Sharaaje u intervjuu rekao kako će sirijska vojska biti na dragovoljnoj osnovi, a ne obveza kao do tada. Također, situacija u Turskoj, u odnosu na tražitelja je nepromijenjena s obzirom na to da u Turskoj živi 3 do 4 milijuna sirijskih izbjeglica koji dijele sudbinu zajedno s ostalim stanovnicima [adresa].

Na temelju ocjene izjava tražitelja, procjene budućeg rizika, i analize informacija o zemlji podrijetla nije utvrđeno postojanje uvjeta propisanih odredbama članaka 20. i 21. ZMPZ-a.

11. Sud utvrđuje da je na temelju provedenih dokaza pravilno utvrđeno da iz istih ne proizlaze propisani uvjeti za odobravanje međunarodne zaštite u RH prema odredbama članka 20. i 21. ZMPZ-a te da je tuženik pravilno odbio zahtjev tužitelja. Na temelju svega navedenog sud je utvrdio da je osporavano rješenje doneseno na temelju pravilno utvrđenih činjenica, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, te u pravilno provedenom postupku, čime je osporavano rješenje zakonito te je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan primjenom odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a. Sud utvrđuje da navodi tužitelja izneseni u tužbi i tijekom spora, kao niti dostavljene isprave nemaju utjecaj na drugačije rješavanje ove upravne stvari.

12. Odluka o besplatnoj pravnoj pomoći se temelji na zahtjevu postavljenom u tužbi, uz kojeg je priložen i obrazac zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći, a opunomoćenik tužitelja je na listi pružatelja besplatne pravne pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite. Ova je odluka utemeljena na čl. 60. ZMPZ-a, na čl. 8. i 9. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (NN 140/15 i 155/22) i uz primjenu Tbr. 27/1 i 27/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) na neprocjenjivu vrijednost predmeta spora. Tako je priznat trošak sastava tužbe u visini od 250 bodova i trošak pristupa na ročište, također u visini od 250 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 € i PDV sveukupno iznosi 1.250,00 €.

Zagreb, 8. siječnja 2026.

Sutkinja:

Janja Topol

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Tužitelju

2. Tuženiku

3. U spis