REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-17289/2021-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužitelja HK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Jošku Sprčiću, odvjetniku iz Zagreba, Nova cesta 177, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupan po punomoćnici HKL, diplomiranoj pravnici, zaposlenici tuženika, prema generalnoj punomoći Su-381/23, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. studenoga 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Joška Sprčića, odvjetnika te punomoćnice tuženika HKL, diplomirane pravnice, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 8. siječnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju HK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pravičnu novčanu naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu od 2.203,20 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju HK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pravičnu novčanu naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu od 451,26 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

III/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.321,64 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. siječnja 2026. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV/ Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 655,62 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. siječnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj HK (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 31. prosinca 2021. navodi da je 30. srpnja 2018. stradao u prometnoj nesreći na način da je upravljao motociklom u mjestu Šestanovac, na koji motocikl je naletilo teretno vozilo te je izazvalo prometnu nesreću. Povodom ovog štetnog događaja, iako su činjenice na licu mjesta upućivale na krivnju osiguranika tuženika Croatia osiguranje d.d. (dalje u tekstu: tuženik), protiv tužitelja je pokrenut prekršajni postupak u kojem je tužitelj pred Općinskim prekršajnim sudom u Splitu, stalna služba u Omišu, u predmetu koji se vodio pod brojem Pp P- 932/2019, oslobođen optužbe da je prouzročio predmetnu prometnu nesreću na temelju presude od 12. srpnja 2021. Tužitelj je nakon štetnog događaja prevezen u Klinički bolnički centar Split te je zadržan na bolničkom liječenju uslijed pretrpljenih ozljeda. Tužitelj je podvrgnut operativnom zahvatu uslijed kojeg je dobio komplikacije u vidu infekcija te su kod tužitelja unatoč provedenom liječenju zaostale brojne posljedice u vidu ograničenih i bolnih pokreta u lijevoj nozi, skraćenja noge i naruženja i psihičkih problema uslijed čega trpi duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti. Na mjestu operativnog zahvata kod tužitelja su zaostali ožiljci koji ga naružuju i uslijed kojih trpi duševne boli. Tijekom liječenja tužitelj je dugo razdoblje bio na bolničkom liječenju i rehabilitaciji. Tužitelj je kao djelatnik MORH-a osiguran kod tuženika za slučaj trajnog invaliditeta uslijed nesretnog slučaja, za naruženje kao i za dane bolničkog liječenja prema polici osiguranja broj [broj police osiguranja]. Tuženik je sukladno uvjetnima osiguranja isplatio tužitelju nesporni dio za trajni invaliditet od 5% prema točki 204 ugovorenih tablica za određivanje postotka trajnog invaliditeta te je dobio isplatu u iznosu od 10.000,00 kuna te dnevnu naknadu za 5 dana liječenja u bolnici u iznosu od 1.000,00 kuna. Tužitelj je tuženiku uputio odštetni zahtjev dana 23. kolovoza 2021. S obzirom na ozbiljnost oštećenja i dane provedene u bolnici, tužitelj u tužbi potražuje daljnju isplatu svote osiguranja za trajni invaliditet u omjeru od 15%, za naruženje kao i naknadu za daljnje dane bolničkog liječenja u ukupnom iznosu od 2.654,46 eura, sve uvećano za zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Tužitelj je na ročištu od 3. studenoga 2025. djelomično povukao tužbeni zahtjev za iznos od 451,26 eura, kojem djelomičnom povlačenju se tuženik usprotivio, što znači da je predmet spora odlučivanje o prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu u ukupnom iznosu od 2.654,46 eura, sve uvećano za zakonske zatezne kamate počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, a sve kako je to navedeno u izreci ove presude.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju koja proizlazi na temelju police osiguranja od nezgode broj 217700003665 na koju se primjenjuju Opći uvjeti za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja, dopunski uvjeti za kombinirano kolektivno osiguranje radnika od posljedica nesretnog slučaja te Tablica za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) koje su u primjeni od 1. siječnja 2004. U ovom postupku sporan je iznos utvrđene invalidnine po tablici za određivanje postotka trajnog invaliditeta, a time i visina osigurnine. Tužitelj se 25. srpnja 2021. obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom, po kojem je tuženik 28. kolovoza 2021. izvršio isplatu iznosa od 11.000,00 kuna čime je u cijelosti izvršio svoju obvezu prema tužitelju. Tuženik osporava osnovu i visinu osigurnine preko isplaćenog iznosa. U ovom slučaju za utvrđivanje postotka invaliditeta i iznosa osigurnine potrebno je primijeniti Tablicu za određivanje postotka trajnog invaliditeta. Tuženikova obveza ne postoji za posljedice nesretnog slučaja koje nisu određene spomenutom Tablicom invaliditeta, pa je neosnovano potraživanje tužitelja s naslova naruženja, s obzirom da naruženje nije obuhvaćeno Tablicom. Tuženik osporava tijek zakonskih kamata i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže isti odbiti u cijelosti.

3. Tijekom postupka su izvedeni slijedeći dokazi: izvršen je uvid u obavijest o isplati štete (str. 5–6 spisa), u Tablice invaliditeta (str. 7-19 spisa), u dopunu odštetnog zahtjeva (str. 20-21 spisa), u presudu Općinskog prekršajnog suda u Splitu, stalna služba u Omišu, poslovni broj Pp P-932/2019 od 12. srpnja 2021. (str. 23-27 spisa), u fotodokumentaciju (str. 28, 32-33, 35, 37-38, 40-41, 43, 51, 71-95, 150-152, 171-175 spisa), u medicinsku dokumentaciju za tužitelja (str. 29-31, 34, 36, 42, 44, 58, 63-69, 96-106, 137-149 spisa) u Opće uvjete za osiguranje osobe od posljedice nesretnog slučaja (str. 112-115 spisa), u Dopunske uvjete za kolektivno osiguranje radnika (str. 116-117 spisa), u Tablice invaliditeta (str. 118-130 spisa), u Policu osiguranja (str. 131- 132 spisa), u nalog za isplatu (str. 133 spisa) te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prof. dr. sc. Žarku Rašiću o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 159-163 spisa) te usmeno očitovanje vještaka (str. 193-194 spisa).

4. Slijedom svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan iz sljedećih razloga.

5. Među strankama nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja kao i odgovornost tuženika prema Polici osiguranja, sporna je visina štete i osnovanost zahtjeva za isplatu štete po pojedinim kriterijima, a s obzirom na Tablice invaliditeta koje se primjenjuju u ovom slučaju.

6. Na okolnost visine štete, a prema kriterijima koji su utvrđeni Tablicama invaliditeta i Općim uvjetima koji se primjenjuju za ovaj štetni događaj, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prof. dr. sc. Žarku Rašiću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom lijeve goljenične i lisne kosti u donjoj trećini, natučenje glave, potres mozga, gnječno razderne rane donje vjeđe i nosa, oguljotine lica i oguljotine oba koljena lijeve potkoljenice. Liječenje tužitelja je završeno 22. listopada 2020. nakon kontrole ortopeda kada se stanje stabiliziralo. Prema Tablicama za određivanje postotka trajnog invaliditeta koje su u primjeni u ovom slučaju vještak utvrđuje da je tužitelju invaliditet utvrđen po točci 205a u omjeru od 5% a odnosi se na smanjenu pokretljivost nožnog zgloba nakon radiološki dokazanog prijeloma komparirano sa zdravim. Kod tužitelja je komparativnim mjerenjem utvrđena ograničena pokretljivost do 1/3 punog opsega pokreta nožnog zgloba. Iz spisa proizlazi kako je trajni invaliditet isplaćen po točci 204 koja se odnosi na rendgenološki dokazani prijelom u području nožnog zgloba zarasli s pomakom, dok se točka 205a odnosi na ograničenu pokretljivost nožnog zgloba, što točka 204 ne navodi. Vještak daje ocjenu po točki 205a uz primjenu Općih odredbi u visini od 2,5% (polovica od 5%). Sudski vještak u svom mišljenju dalje navodi da je ocjena invaliditeta moguća i po točci 202, ali tek nakon uvida u RTG snimke, jer se invaliditet određuje za nepravilno zarastao prijelom potkoljenice koji je rendgenološki dokazan s valgus, varus ili recurvatum deformacijom. Sudski vještak dalje navodi da se prema ostalim točkama, točci 11a (stanje po natučenju glave), točci 33 (stanje po gnječno razdernoj rani donje vjeđe i nosa te oguljotine lica) te po točci 56 i 57 (koja se odnosi na ožiljke nakon operativnog zahvata na lijevoj potkoljenici) nema uvjeta za ocjenu invaliditeta budući da isto nije ugovoreno, odnosno ne postoji deformitet lica koji je praćen funkcionalnim smetnjama.

7. U odnosu na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj je svojim podneskom od 22. veljače izvijestio sud da je uspio pribaviti RTG snimak lijeve potkoljenice nakon prijeloma, te stoga predlaže da se izvrši ocjena invaliditeta i po točci 202, a sve s obzirom na sugestiju vještaka da je tu ocjenu moguće izvršiti tek po pribavi RTG snimke.

8. Tuženik se usprotivio prijedlogu tužitelja navodeći da je u ovom predmetu zaključen prethodni postupak, da se radi o utvrđenju postotka trajnog invaliditeta prema Tablicama invaliditeta, što znači da je cjelokupna medicinska dokumentacija trebala biti priložena uz tužbu.

9. Tužitelj u odnosu na navode tuženika ističe da je RTG snimak dostavljen na zahtjev vještaka koji je ovlašten tražiti dodatnu dokumentaciju radi izvođenja dokaza medicinskim vještačenjem.

10. Sud je prihvatio naknadno priloženi RTG snimak te je pozvao vještaka na usmeno očitovanje, a sve s obzirom na navode vještaka iz pisanom nalaza i mišljenja koji je zatražio uvid u navedeni snimak radi utvrđivanja eventualnog invaliditeta po točci 202.

11. Sudski vještak je usmeno na ročištu naveo kako je izvršio uvid u dostavljene RTG snimke lijeve potkoljenice iz kojih proizlazi kako je učinjena kirurška stabilizacija obje kosti potkoljenice u donjem dijelu. Na dostavljenim RTG snimkama je vidljivo da nema pomaka, odnosno deformiteta goljenične kosti koja je dominantna kost potkoljenice i koja iskazuje dolazi li do deformiteta potkoljenice ili ne. Sudski vještak se nadalje očitovao o trajanju i potrebi bolničkog liječenja te je naveo kako je tužitelj u periodu od 12. srpnja 2020. pa do 11. kolovoza 2020. zbog kronične upale hospitaliziran. Iz otpusnog pisma je vidljivo da je tužitelj išao u baro komoru radi postojeće infekcije, što je uzeto u obzir pri ocjeni invaliditeta koji se ocjenjuje ako postoji kronična fistula ili upalni proces u području kosti. U trenutku kliničkog pregleda kod tužitelja nije postojala kronična upala, a nije moguće decidirano odgovoriti hoće li se ista razviti u budućnosti. Sudski vještak opetovano navodi da ožiljci ne zadovoljavaju uvjete za priznavanje invaliditeta po točci 56 i 57 Tablice, s obzirom na njihovu površinu. Sudski vještak još jednom potvrđuje da se period tužiteljevog boravka u bolnici od 12. srpnja 2020. do 11. kolovoza 2020. smatra bolničkim liječenjem, jer je provedena aktivna terapija upalne bolesti kosti. Iz otpusnog pisma je vidljivo da je tužitelj bio podvrgnu i određenom operacijskom zahvatu te je provedena antibiotska terapija, te stoga vještak smatra da navedeni period spada u bolničko liječenje.

12. Nakon usmenog očitovanja vještaka tužitelj nije imao daljnjih primjedbi te je naveo kako kasnija dostava medicinske dokumentacije u vidu RTG snimka nije relevantna za rješenje ovog spora, a sve s obzirom u činjenicu da uvidom u taj snimak sudski vještak nije utvrdio postojanje deformiteta niti je izvršio izračun invaliditeta prema točci 202.

13. Iako je sud prihvatio naknadno dostavljenu medicinsku dokumentaciju tužitelja koja se odnosi na RTG snimak, ista nije relevantna za rješenje ovog spora, s obzirom da na temelju tog snimka nije izvršena ocjena trajnog invaliditeta prema točci 202 Tablice.

14. Tuženik nije iznio primjedbe na pisani nalaz i mišljenje vještaka, dok je u odnosu na usmeno očitovanje vještaka naveo da je potrebno razlučiti bolničko liječenje u odnosu na stacionarnu rehabilitaciju, a sve s obzirom na uvjete osiguranja koji su ugovoreni.

15. S obzirom da nije bilo primjedbi na sadržaj nalaza i mišljenja liječnika vještaka, te s obzirom da je vještak svojim usmenim očitovanjem dodatno pojasnio pisani nalaz i mišljenje, sud je vještačenje ocijenio stručnim i objektivnim te je na temelju istog utvrdio visinu osigurnine kao naknade štete koja ima pripasti tužitelju na temelju ovog štetnog događaja.

16. Tužitelj je nakon usmenog očitovanja vještaka konačno specificirao tužbeni zahtjev na način da potražuje ukupan iznos od 1.539,38 eura na ime dnevne naknade za bolničko liječenje (za ukupno 58 dana), zatim iznos za trajni invaliditet u omjeru od 2,5% iznos od 663,66 eura (prema točci 205a Tablice) što sve ukupno iznosi 2.203,20 eura.

17. U odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev sud je izvršio uvid u nalaz i mišljenje sudskog vještaka te je utvrdio da se tužitelj nalazio na bolničkom liječenju u slijedećim periodima: od 10. listopada 2018. do 30. listopada 2018., od 13. kolovoza 2019. do 19. kolovoza 2019., od 12. srpnja 2020. do 11. kolovoza 2020., a što sve ukupno iznosi 58 dana računajući prvi i posljednji dan bolničkog liječenja. S obzirom da je sudski vještak u svom usmenom očitovanju naveo da svi boravci u bolnici predstavljaju bolničko liječenje koje je izazvano štetnim događajem, sud je ocijenio osnovanim zahtjev tužitelja za isplatu dnevne naknade za liječenje u bolnici u ukupnom iznosu od 1.539,58 eura, a sve s obzirom da je prema polici osiguranja ugovorena dnevna naknada za liječenje u bolnici u iznosu od 200,00 kuna po danu.

18. Nadalje, iz raspravnog zapisnika od 13. srpnja 2022. proizlazi da je trajni invaliditet isplaćen po točci 204 Tablice invaliditeta, što znači da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji se sada odnosi na točku 205a Tablice invaliditeta, a koja govori o ograničenoj pokretljivosti nožnog zgloba, što ne spominje točka 204 Tablica invaliditeta, i u odnosu na koju točku tužitelju nije isplaćena naknada štete. Sud je izvršio uvid u Tablice invaliditeta koje prileže spisu te je utvrdio da se točka 204 odnosi na rendgenološki dokazani prijelom nožnog zgloba zarasli s pomakom ili intraartikularni prijelomi uz urednu funkciju zgloba, za što se navodi postotak invaliditeta u omjeru od 5%. Točka 205a Tablica invaliditeta odnosi se na smanjenu pokretljivost nožnog zgloba nakon dokazanog prijeloma koje se komparira sa zdravim i to ako se radi o smanjenu do 1/3 opsega, za što se također priznaje invaliditet u omjeru od 5%, odnosno u polovici tog postotka prema točki 8 Tablice. Stoga je sud utvrdio osnovanim tužiteljev zahtjev za naknadu štete koji se odnosi na trajni invaliditet prema točci 205a Tablica u omjeru od 2,5%, za što se tužitelju isplaćuje naknada štete u iznosu od zatraženih 663,66 eura. Navedeni iznos naknade štete primijenjen je imajući u vidu kriterije za određivanje pravične novčane naknade iz čl. 1100 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) koja propisuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

19. Slijedom navedenog sud je utvrdio osnovanim konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja u ukupnom iznosu od 2.203,20 eura, dok je u preostalom dijelu isti valjalo odbiti kao neosnovan, sve kako je to navedeno pod točkom I/ i II/ izrijeke ove presude.

20. U odnosu na zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate, zahtjev je osnovan, budući da tužitelju prema odredbi čl. 1103 ZOO-a pripada pravo na isplatu zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kako to tužitelj u tužbi potražuje.

21. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154 st. 2 ZPP-a odnosno razmjerno uspjehu stranaka u postupku. U odnosu na tužbeni zahtjev iz tužbe tužitelj je uspio u sporu u omjeru od 83%, a tuženik u omjeru od 17%. S obzirom da je tuženik u odgovoru na tužbu priznao svoju odgovornost za naknadu štete prema polici, tužitelj je u pogledu osnove uspio u omjeru od 100%, koji omjer se pribraja tužitelju prilikom određivanja konačnog uspjeha u sporu. Stoga je tužitelj u odnosu na konačni uspjeh uspio u omjeru od 83%, uzevši u obzir i osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Visina parničnih troškova tužitelja određena je u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tužitelj zastupan po odvjetniku.

22. Trošak tužitelja odnosi se na trošak za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7/1), za sastav jednog obrazloženog podneska od 22. veljače 2024. iznos od 200,00 eura (Tbr. 8/1), za sastav podneska od 13. srpnja 2022. iznos od 50,00 eura (Tbr. 8/4), za zastupanje na tri ročišta iznos od 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9/1), što ukupno iznosi 1.050,00 eura, kojem iznosu valja pridodati iznos od 262,50 eura na ime 25% PDV-a (Tbr. 46), te iznos od 232,26 eura za izvedeno medicinsko vještačenje. Ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 1.321,64 eura, pri čemu je trošak odmjeren u omjeru od 83% za sav trošak izuzev troška medicinskog vještačenja koji je uzet u omjeru od 100%.

23. Nije osnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška koji se odnosi na sastav podneska od 13. srpnja 2022. prema Tbr. 8/1 Tarife, budući da nije riječ o obrazloženom podnesku te tužitelju pripada pravo na trošak tog podneska prema Tbr. 8/4 Tarife. Ujedno nije osnovan zahtjev koji se odnosi na pristup ročištu za objavu presude, budući taj trošak nije niti nastao. Također, nije osnovan zahtjev koji se odnosi na trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu, budući da je tužitelj prema odredbi čl.11 st. 1 t. 3 Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18, 51/23) oslobođen plaćanja sudskih pristojbi u ovom predmetu.

24. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151 st. 3 ZPP- a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu 8. siječnja 2026.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka pisanog otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženiku