REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U GRUBIŠNOM POLJU

Grubišno Polje, Kolodvorska 2

Poslovni broj: Pn-19/2025-43.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju, po sucu toga suda Milki Katić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Grbavac Dariju, odvjetniku iz Virovitice, T. Masaryka 15, protiv tuženika Lovačkog društva "Bilogora" Grubišno Polje, OIB: 86149173906, Trg bana Josipa Jelačića 5, Grubišno Polje, zastupanog po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku iz Zagreba, Radnička cesta 36, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 24. studenog 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika stranaka i tužitelja osobno, temeljem članka 335. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), dana 8. siječnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu “Bilogora” Grubišno Polje, OIB: 86149173906, Trg bana Josipa Jelačića 5, 43290 Grubišno Polje, da tužitelju OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplati na ime naknade štete iznos od 2.986,86 eura (dvijetisućedevetstoosamdesetišest eura i osamdesetišest centi) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 8. siječnja 2026. godine kao dana donošenja ove presude pa do isplate po stopi koja se određuje na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja kao neosnovan, a koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate koja teče na iznos od 2.986,86€, počam od 15. lipnja 2024. godine pa do 8. siječnja 2026. godine.

III Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu “Bilogora” Grubišno Polje, OIB: 86149173906, Trg bana Josipa Jelačića 5, 43290 Grubišno Polje, da tužitelju OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], nadoknadi troškove postupka u iznosu od 2.627,29 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika kod ovoga suda radi naknade štete.

U tužbi navodi da se dana 15. lipnja 2024. dogodila prometna nezgoda na državnoj cesti broj DC 45 iz pravca mjesta Hercegovac prema mjestu Veliki Zdenci, na mjestu oko 1550 metara poslije znaka mjestopisne table koja označava mjesto Hercegovac. Nezgoda se dogodila tako da je iz desnog putnog jarka na kolnik iskočio jazavac te je došlo do udara prednjeg lijevog dijela automobila u jazavca. Vozač, ME, ni na koji način nije mogao izbjeći nezgodu, dakle, niti kočenjem, niti skretanjem, jer je jazavac iskočio pred automobil na tako maloj udaljenosti od svega nekoliko metara, da je bilo koja reakcija vozača i bilo koja radnja bila nemoguća bez obzira na brzinu kretanja.

Radi se o automobilu tužitelja marke i tip vozila: BMW SERIJA 5. 530 - XD, broj šasije: [broj šasije], 2011. godište, registracijske oznake: VT825-EB. Na tužiteljevom vozilu je u prometnoj nezgodi oštećen prednji lijevi dio: obloga branika prednja, kanal zraka za kočnice – lijevi, štitnik prostora motora, obloga motora, hladnjak vode, nosač branika prednjeg, poklopac lijevi, svjetlo za maglu lijevo. Za štetu koja je prouzročena na tužiteljevom automobilu odgovara tuženik, budući da se nalet na divljač ni na koji način nije mogao izbjeći te tuženik gospodari predmetnim lovištem.

Navedenim događajem prouzročena je imovinska šteta na osobnom automobilu tužitelja, registracijskih [registarska oznaka] u iznosu od 2.538,00 eura.

Tuženik je samovoljno i neosnovano otklonio naknaditi štetu tužitelju, pa je tužitelj prinuđen podnijeti ovu tužbu. Prijepor je nastao oko količine vrijednosti amortizacije prednjeg obloga branika, o čemu svjedoči prepiska stranaka (odnosno HLS-a te tužitelja, te privatno angažirano vještačenje tužitelja po vještaku Zlatku Mlinariću).

Obzirom da je tuženik odgovoran naknaditi štetu tužitelju u 100%-tnom iznosu, budući da nema suodgovornosti tužitelja u nastanku štete, to tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom se nalaže tuženiku da tužitelju isplati na ime naknade štete iznos od 2.538,00 eura (dvijetisućepetstotridesetiosam eura) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 15. lipnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena uz nadoknadu troškova postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, i to kako glede osnovanosti, tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Prije svega, tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da tužitelj nije dokazao pravno relevantnu činjenicu da bi tuženik bio lovoovlaštenik na čijem se području predmetni štetni događaj dogodio niti da bi divljač potekla iz lovišta tuženika, pa tako nije niti dokazao pasivnu legitimaciju tuženika. Uz to, tuženik napominje kako je u blizini mjesta predmetnog štetnog događaja granica lovišta drugog lovoovlaštenika.

Teret dokaza pasivne legitimacije tuženika snosi tužitelj dok negativne činjenice tuženik nije dužan dokazivati.

Tuženik napominje kako je u konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređeno odredbom članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (NN: 99/18, 32/19 i 32/20) ...Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

-vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

-lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova...

S tim u vezi, ističe se da u vrijeme i na dan nastanka predmetnog štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti pa posljedično ni u kojem slučaju nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Uz to, još se jednom osporava da bi šteta nastala na području lovišta tuženika.

Nastavno, napominje se kao je Zakon o lovstvu lex specialis te njegove odredbe kao takve derogiraju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa.

Nadalje, tuženik dodatno ističe i kako je divljač dobro od interesa za RH (ustavna kategorija) te je pod njezinom osobitom zaštitom (članak 4. Zakona o lovstvu). Sve i kada bi divljač bila opasna stvar, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja. O takvim situacijama sudska praksa je već zauzela stajalište te se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje.

Odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (članak 1049. Zakona o obveznim odnosima), a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile.

„Slučaj je prema tome takav događaj koji se štetniku ne može pripisati u krivnju“

– VsHGž-2879/76 od 10.08.1977.godine Na temelju navedenog, ako tužitelj ne može dokazati krivnju tuženika tj. ako tužitelj ne može dokazati da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom tuženika, tada se odgovornost za štetu ne može prepisati tuženiku već ista šteta pogađa tužitelja kao vlasnika, sukladno načelu casum sentit dominus.

S tim u vezi, tuženik dostavlja najnoviju praksu Visokog Trgovačkog suda RH koji je u presudama poslovni broj: Pž-3870/2022-2 od 06.11.2023. g., poslovni broj: Pž- 1812/2024-2 od 19.08.2024. g., poslovni broj: Pž-2806/2022-6 od 19.11.2024. g. i poslovni broj: Pž-3861/2024-2 od 19.11.2024. g. pravilno potvrdio da divljač nije i ne može biti opasna stvar, a suprotno tvrdnji tužitelja. …Je li nešto opasno, ocjenjuje se u odnosu na postojanje opasnosti stvari ili bića u odnosu za okolinu. Srna sama po sebi se po ocjeni ovog suda ne može smatrati opasnošću za okolinu. Teško se može uopće zamisliti kako bi to srna mogla biti opasna za bilo što ili bilo koga. Jednako je i sa srnom na cesti. Automobili na cesti su opasne stvari za okolinu (ljude), pa i za srnu, a ne i obrnuto. U protivnom, jednako bi mogli reći da je i čovjek na cesti opasna stvar, jer se neželjeni udarac automobilom u čovjeka na cesti ne razlikuje mnogo od udarca u srnu. Zato bi bilo poželjno u sudskoj praksi jednom zauvijek napustiti tumačenje o divljači na cesti kao opasnim stvarima, ma koliko i kada se ranije to po ocjeni ovog suda pogrešno dopustilo… - VTS posl. br.: Pž-3870/2022-2 od 06.11.2023. g. S tim u vezi, razvidno je kako je u najrecentnijoj sudskoj praksi napušten pogrešan stav o divljači kao opasnoj stvari.

Nastavno, tuženik ističe kako je isti provodio/provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako isti npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr. Tuženik, opreza radi, ističe i kako je sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (čl. 51.). Budući da je mjesto „naleta“ bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“ (Potvrda MUP-a, u spisu), to se ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj.

S tim u vezi, osoba ovlaštena upravljati predmetnom cestom sudionike prometa upozorava na povećanu opasnost postavljanjem prometnog znaka „divljač na cesti“ no, istovremeno ograničava brzinu kretanja na visokih 90 km/h, a što tuženik smatra da je u koliziji. Obzirom na izneseno, ističe se prigovor isključive odgovornosti osobe ovlaštene upravljati javnom cestom na kojoj se predmetni štetni događaj dogodio. Tuženik prigovara visini tužbenog zahtjeva budući da za utvrđivanje visine navodne štete nisu dostavljeni adekvatni dokazi. Uz to, tuženik osporava da su oštećenja na vozilu/oštećenja označena u Izvidu i procjeni visine nastale štete vještaka Zlatka Mlinarića od 23.07.2024. g. u uzročnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Obzirom na sve izneseno, predlaže se tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te istoga obvezati na naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Nakon provedenog vještačenja, tužitelj je pismenim podneskom od 20. listopada 2025. godine precizirao tužbeni zahtjev i postavio isti kao u izreci na način da je povećao tužbeni zahtjev, pa je preinačio tužbu a koju preinaku je sud dopustio svojim raspravnim rješenjem na zapisniku od 24. studenog 2025. godine s obzirom da sud smatra da je to svrsishodno za rješavanje odnosa među strankama u smislu čl. 190. st. 3. ZPP-a, a i s obzirom da je tužitelj preinačio tužbu nakon provedenog prometno-tehničkog vještačenja.

4. Radi razrješenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u spis ovoga suda pod poslovnim brojem Pn-19/2025, tj. uvid u dopis Bjelovarsko-bilogorske županije, Upravnog odjela za poljoprivredu od 7. veljače 2025. godine (list 4), u dopis Hrvatskog lovačkog saveza od 12. srpnja 2024. godine o procjeni štete na vozilu (list 7-8), u izvid štete – zapisnik o izvidu štete na automobilu (list 9), u kartu lovišta (list 10), u preliminarni izračun visine štete (list 11-17), u potvrdu Policijske postaje Grubišno Polje od 8. siječnja 2025. godine (list 18-19), u kartu lovišta (list 20-21), u sudsku praksu (list 33-61), u procjenu štete po procjenitelju Dekra Croatia d.o.o. (list 76-81), u spis i fotodokumentaciju Policijske postaje Grubišno Polje o prometnoj nezgodi koja se dogodila 15. lipnja 2024. godine (list 85-96), u podnesak Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko-bilogorske županije (list 97-101).

Proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje prometno-tehničkog vještaka LE i svjedoka HE i ME, te izvršio uvid u nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka LE (list 120-133), te usmeno saslušao prometno-tehničkog vještaka dana 24. studenog 2025. godine (list 160-161).

Izveo dokaz saslušanjem svjedoka NE (list 161-162), te tužitelja OE (list 162).

5. Izvedene dokaze sud je cijenio u smislu čl. 8 Zakona o parničnom postupku.

6. Prije svega, sud nalazi da je prigovor promašene pasivne legitimacije koji je istakao tuženik u odgovoru na tužbu, neosnovan.

Naime, da bi se utvrdilo da li je štetni događaj se dogodio u lovištu kojim gospodari tuženik, zatraženo je očitovanje od Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko-bilogorske županije koji je i dostavio očitovanje u pismenom podnesku od 15. svibnja 2025 godine kojem prileže karte lovišta.

Uvidom u očitovanje Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko-bilogorske županije proizlazi da uvidom u karte lovišta je utvrđeno da na navedenom području ceste DC45 prolaze granicom tri lovišta te dostavlja opis granica lovišta VII/16 "Zdenački gaj" lovoovlaštenik Lovačko društvo Bilogora Grubišno Poje, te opis granice lovišta VII/305 "Radmenovača-Tomašica" lovoovlaštenik Lovačko društvo Jelen Hercegovac i opis granice lovišta VII/18 "Trupinski-pašijanski gaj" lovoovlaštenik Lovačka udruga Jelen Velika Krastilnica.

Opis granice lovišta VII/16 "Zdenački haj" koje je državno otvoreno lovište Bjelovarsko-bilogorske županije i početna točka granice lovišta je u Grbavcu na koti 129 na cesti Velika Jasenovača – Meki Orlovac, nastavlja dalje kroz Grbavac u pravcu Meki Orlovac do željezničke pruge Grubišno Polje-Veliki Zdenci, izlazi na željezničku prugu i nastavlja istom prema jugozapadu do željezničke pruge Veliki Zdenci gdje su u blizini kote 148,6 granica lovišta odvaja se od željezničke pruge, te ide uz rub državne šume Zdenački gaj do ceste za Klokočevac Ilovski. Dalje se nastavlja cestom dijelom kroz Klokočevac Ilovski do ceste za Hercegovac, te skreće na cestu za Hercegovac i nastavlja se kroz Hercegovac i Ladislav u pravcu Pavlovca i dolazi u Pavlovac gdje skreće u pravcu zapada cestom za Velike Zdence te se tom cestom nastavlja kroz Pavlovac do odvojka puta za Grbavac koji se odvaja u pravcu sjeveroistoka i nastavlja isti u pravcu Grbavca do početne točke na koti 129.

Opis granice lovišta VII/305 "Radmenovača-Tomašica" koje je zajedničko otvoreno lovište Bjelovarsko-bilogorske županije, početna točka granice lovišta je u Velikom Pašijanu kod škole na cesti za Veliku Trnoviticu gdje je i granica državnog lovišta VII/18 Trupinski-pašijanski gaj, odavde granicom držanog lovišta nastavlja put za Palešnik u smjeru istoka, prolazi kroz naselje Palešnik za Hercegovac u kojem na koti 119m je granica državnog lovišta VII/18 Trupinski-pašijanski gaj i broj VII/16 Zdenački gaj te skreće u smjeru jugoistoka cestom tom granicom državnog lovišta za Klokočevac Ilovski i nastavlja cestom za Velike Zdence do odvojka ceste za Imsovac gdje prestaje državno lovište broj VII/16. Dalje cestom do mosta na rijeci Ilovi te nizvodno u smjeru jugozapada novim koritom Ilove. Izlazi na most na cestu Sokolovac- Tomašica od mosta nastavlja cestom do naselja Tomašica te kratko nastavlja istom cestom u pravcu Kajgane cca 150 metara gdje skreće na put u smjeru jugozapada za Zdenčec preko kote 133m. U naselju Zdenčec također kratko cca 330metara u pravcu Garešničkog Brestovca ide cestom do odvojka puta za Veliki Pašijan i tim putem izlazi na cestu Veliki Pašijan – Velika Trnovitica i nastavlja do početne točke. Opis granice lovišta VII18 Trupinski-pašijanski gaj koje je državno otvoreno lovište Bjelovarsko-bilogorske županije, i početna točka granice lovišta je most na rijeci Česmi na prijelazu ceste Nova Ploščica – Orlovac, nastavlja rijekom Česmom u smjeru istoka do mosta na cesti Orlovac-Dražica tu skreće na istu cestu i nastavlja u pravcu jugoistoka kroz Dražicu do O. U Ladislavu skreće cestom u pravcu juga i nastavlja istom cestom kroz Hercegovac i Palešnik gdje skreće u pravcu zapada cestom za Veliki Pašijan. U Velikom Pašijanu skreće cestom u pravu sjevera te nastavlja istom cestom kroz Malu Mlinsku i Veliku Trnoviticu i Malu Trnoviticu do početne točke most na Česmi.

7. Uvidom u kartu lovišta utvrđuje se mjesto gdje se dogodila prometna nezgoda i to DC45 je unutar lovišta Zdenački gaj VII/16 kojim gospodari tuženik.

8. Isto tako, iz iskaza svjedoka HE koji je pristupio na očevid 8. srpnja 2025. godine a koji je lovnik i predsjednik Lovne jedinice "Srndać" Veliki i Mali Zdenci a koja lovna jedinica je u sastavu Lovačkog društva "Bilogora" proizlazi da područje gdje se dogodila prometna nezgoda je područje lovišta tuženika i da je upravo on došao na poziv Policijske postaje Grubišno Polje preuzeti divljač tu večer kada se dogodila prometna nezgoda.

9. Dakle, iz izvedenih dokaza, sud je utvrdio da je divljač došla iz lovišta kojim gospodari tuženik, budući da isto proizlazi iz dostavljene dokumentacije i to iz karte lovišta kao i iz činjenice da je lovnik Lovne jedinice "Srndać" koja je u sastavu Lovačkog društva "Bilogora" Grubišno Polje i preuzeo divljač, to onda sud nalazi da je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika.

10. Člankom 80. st. 6. Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20 i 129/24), propisano je da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na slijedeći način, vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

11. Budući da je tuženik prigovorio osnovanosti tužbenog zahtjeva ističući da je za prometnu nezgodu isključivo odgovoran vozač koji je upravljao vozilom ili podredno podijeljena odgovornost, te osporava i visinu, provedeno je i prometno- tehničko vještačenje radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nesreće kao i visine štete.

12. Odgovornost za štetu propisana je općim pravilima obveznog prava, i to odredbom članka 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine RH broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - u daljnjem tekstu: Zakon o obveznim odnosima) - pretpostavke odgovornosti - je u st. 1. određeno da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, u st.2. da se predmnijeva obična nepažnja, u st.3. da za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju i u st. 4. da za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

13. Člankom 1046. Zakona o obveznim odnosima je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist), a i nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (neimovinska šteta).

14. Prema općim pravilima Zakona o obveznim odnosima koja reguliraju odgovornost za štetu, da bi postojala odgovornost za štetu potrebno je ispunjenje nekoliko pretpostavaka i to da postoji osoba odgovorna za štetu (štetnik) i osoba koja potražuje odštetu (oštećenik), da je štetnik počinio štetnu radnju, da je na strani oštećenika nastala šteta, da postoji uzročna veza između izvršene štetne radnje kao uzroka i određene štete kao posljedice i da postoji protupravnost štetne radnje (protivna je nekom pravnom pravilu i štetna radnja je počinjenja krivnjom štetnika). Odgovornost za naknadu štete od divljači propisana je i odredbom članka 50. st. 1. i 2. Zakona o cestama (Narodne novine RH br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22), gdje je određeno da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovora po osnovi krivnje i da pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar odgovora za štetu ukoliko javna cesta, na zahtjev osoba koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

Navedeni članak ni na koji način se ne odnosi na odštetnu odgovornost osoba koje gospodare lovištem i koja odgovornost kao i načela na kojima se ta odgovornost zasniva nisu ni predmet uređenja Zakona o cestama već je njihova odgovornost i to kao objektivna odgovornost, uređena Zakonom o lovstvu i općim propisima obveznog prava, konkretno Zakonom o obveznim odnosima u dijelu kojima je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti i koje odredbe nisu derogirane čl.50. Zakona o cestama.

15. Tijekom postupka izvedeni su dokazi saslušanjem svjedoka HE, ME, te dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke.

16. Iz iskaza svjedoka HE proizlazi da je lovnik i predsjednik Lovne jedinice "Srndać" Veliki i Mali Zdenci a koja je u sastavu Lovačkog društva "Bilogora", te da je toga dana kada se dogodila nezgoda u večernjim satima od strane PP Grubišno Polje obavješten o prometnoj nezgodi i došao je na lice mjesta gdje je zatekao policijsko vozilo i divljač – jazavca koji je bio maknut s prometnice i divljač je bila mrtva i oštećena, on ju je preuzeo i zbrinuo kako se zbrinjava divljač. Područje gdje se dogodila nezgoda je područje Lovačkog društva Bilogora, Lovne jedinice Srndać i s jedne i druge strane prometnice. U to vrijeme nisu provođene lovne aktivnosti i nema hranilišta u blizini da bi se privlačila divljač. Nekretnine s lijeve i desne strane prometnice su privatno vlasništvo. Nad radom društva je te godine proveden inspekcijski nadzor i nisu uočene nikakve nepravilnosti. Uginuli jazavac imao je imao oko 20-ak kg.

17. Iz iskaza svjedoka ME proizlazi da je prošle godine u lipnju se dogodila prometna nesreće u noćnim satima na način da je on upravljao vozilom koje je u vlasništvu tužiteljice a njegove vanbračne supruge, marke: BMW, godina proizvodnje: 2011., i kretali su se iz pravca Kutine prema [adresa]. Sa njim u vozilu su bila tri kolege, kretao se brzinom negdje 60-ak km/h možda i manje. Sam nalet na divljač jazavca dogodio se na nenaseljenom dijelu ceste između Hercegovca i Velikih Zdenaca, na ravnom dijelu ceste, jazavca nije primijetio sve dok nije iskočio pred samo vozilo, nije ni kočio prije udara jer nije ni primijetio jazavca do samog udara, a nakon što je udario u jazavca, onda je kočio. M je ostao na cesti, mrtav, a onda je on zaustavio svoje vozilo nakon nekoliko metara. Do samog udara nije kočio, nije stigao, jer je divljač uočio tek prilikom udara. Jazavac je izletio iz jarka sa njegove desne strane u pravcu kretanja njegovog vozila. Kretao se brzinom 60km/h, misli da je dozvoljeno 70km/h ali to je otvorena cesta i može se voziti i više. Uočio je znak da postoji opasnost od divljači prije 300-tinjak metara je bio znak. Nakon udara je zaustavio vozilo i odmah je kontaktirana policija i došla je policija na očevid, za to vrijeme dok je trajao očevid nije došao nitko od predstavnika lovačkog društva. Po njegovo vozilo je došla vučna služba i policija je rekla da može ići a za to vrijeme divljač je tamo ostala i policija je ostala tamo poslije tako da dok je on bio nije bio nitko od predstavnika lovačkog društva. Nakon toga vozilo nije bilo u voznom stanju. Udario je u divljač sa prednjim dijelom vozila, vidio je da voda curi tako da nije htio dalje ni pokušati voziti. Vozilo nije popravljeno i danas je u neispravnom stanju. Nakon prometne nezgode obratili su se odvjetniku koji je onda dalje poduzimao sve radnje oko izvida štete tako da je osiguranje radilo izvid štete. Ne može se očitovati da li je bila veća brzina ili manja od 60 km/h. Sa vozilom je došao na očevid jer je nalio tekućinu u taj i jedno vrijeme je to držalo jer se upravo i tražilo da se vozilo doveze na očevid. Na vozilu ništa nije krpano osim toga što je nalio tekućinu po savjetu mehaničara u taj hladnjak.

18. Iz iskaza tužitelja OE proizlazi da o samoj prometnoj nezgodi koja se dogodila prošle godine nema saznanja neposrednih jer nije bila učesnik već je učesnik bio njezin vanbračni suprug koji je vozio njezino vozilo marke: BMW, godina proizvodnje: 2011..Nakon prometne nezgode vozilo nije bilo u voznom stanju već je vučnom službom dovezeno u dvorište od kuće gdje stanuju i danas nije u voznom stanju i vozilo nije popravljeno. U pogledu toga, sve što se dalje poduzimalo, poduzimao je njezin suprug, koji se obratio odvjetniku, koji je poduzimao radnje radi izvida štete tako da je vozilo i dalje nepopravljeno i nije i voznom stanju. Vidjela je da je prednji dio vozila oštećen, branik puknuo, da je curilo a dalje ne zna koja oštećenja su još nastala.

19. Sud je tijekom postupka dokazivanja – iz iskaza svjedoka ME, čijem iskazu je sud poklonio vjeru, te uvidom u zapisnik o očevidu proveden po djelatnicima Policijske postaje Grubišno Polje, utvrdio da je u konkretnom slučaju tj. događaju od 15. lipnja 2024. godine u 23,55 sati šteta nastala naletom vozila tužitelja na divljač, a prema važećoj sudskoj praksi divljač na cesti smatra se opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovora se po principu objektivne odgovornosti sukladno članku 1063. Zakona o obveznim odnosima, čijim odredbama je propisano da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

20. Temeljem odredbe članka 1064. Zakona o obveznim odnosima za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, odnosno u konkretnom slučaju to je tuženik kao ovlaštenik prava lova na području na kojem je došlo do nezgode tj. mjestu na kojem je divljač jazavac istrčao na cestu, a budući da je tijekom postupka utvrđeno da je upravo tuženik lovoovlaštenik lovišta na području gdje je divljač jazavac istrčao na cestu.

21. U postupku je bilo potrebno utvrditi da li je vozač upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima se uređuje područje sigurnosti prometa na cestama.

22. S obzirom da se od strane tuženika tijekom postupka osporavala dinamika prometne nezgode, određeno je prometno vještačenje na okolnosti dinamike prometne nezgode i visine štete na automobilu tužitelja u svezi prometne nezgode od 15. lipnja 2024. godine

23. Iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka LE od 27. kolovoza 2025. godine proizlazi da se prometna nesreća dogodila dana 15. lipnja 2024. god. oko 23,05 sati, na nenaseljenom dijelu državne ceste DC-45. na način da je došlo do naleta osobnog vozila BMW, kojim je iz smjera Hercegovca u smjeru Velikih Zdenaca, odnosno iz smjera jugozapada u smjeru sjeveroistoka, upravljao ME iz [adresa], na jazavca, koji je prelazio cestu sa desne prema lijevoj strani, u odnosu na smjer kretanja vozila BMW.

Kako je analiza pokazala, primarni kontakt kod naleta vozila BMW na jazavca, uspostavljen je između prednjeg donjeg, nešto više lijevog kraja vozila i lijeve bočne strane tijela jazavca, a u trenutku primarnog kontakta, uzdužne osi kretanja vozila i jazavca, zatvarale su kut od oko 090 .

Do prometne nesreće, odnosno do naleta vozila BMW na jazavca, došlo je na nenaseljenom dijelu državne ceste DC-45, između mjesta Hercegovac i Veliki Zdenci, gledano iz smjera kretanja vozila BMW na oko 1.535 m iza mjestopisne table „Završetak mjesta Hercegovac“, ispred mosta kolnog ulaza u polje, na oko 2,7 m prije PTM i na središnjem dijelu desne prometne trake.

U trenutku primarnog kontakta, odnosno naleta vozila BMW na jazavca, ME se sa vozilom kretao nenaseljenim dijelom državne ceste DC-45. iz smjera Hercegovca u smjeru Velikih Zdenaca, odnosno iz smjera jugozapada u smjeru sjeveroistoka, ravno, središnjim dijelom sebi desne prometne trake, brzinom od oko 95 km/h, a vozilo najvjerojatnije u tom trenutku nije bilo usporavano.

U istom trenutku, jazavac je pretrčavao kolnik od desne prema lijevoj strani, najvjerojatnije okomito u odnosu na uzdužnu os ceste i smjer kretanja vozila BMW, a prednjem kraju vozila je bio okrenut lijevom bočnom stranom tijela i kretao se brzinom od oko 18 km/h.

Kako je analiza pokazala, vozač vozila BMW je imao mogućnost u navedenim uvjetima vožnje uočiti jazavca, koji je u prelazio cestu, za njegov smjer kretanja, sa desne prema lijevoj strani, oko 0,81 s prije trenutka naleta vozila na njega, u trenutku kada je sa vozilom od mjesta naleta bio udaljen oko 21,28 m i kada se jazavac nalazio njemu sa desne bočne strane, na mostu kolnog ulaza u polje, udaljen od mjesta naleta vozila na njega oko 4,0 m.

Analiza je isto tako pokazala, da i ukoliko je vozač vozila Audi na opasnost reagirao pravovremeno i pravilno, intenzivnim kočenjem, pri brzini kojom se u tom trenutku sa vozilom kretao, te zbog iznenadne pojave jazavca, koji mu je dolazio sa njegove desne bočne strane, u noćnim uvjetima vožnje nije mogao izbjeći nalet na njega, jer bi vozilo sa usporavanjem započelo tek u trenutku ili neposredno iza mjesta naleta na jazavca.

Vozač vozila BMW izbjegao bi prometnu nesreću, da se u trenutku mogućeg uočavanja jazavca, kada je od mjesta naleta na njega, sa vozilom BMW bio udaljen oko 21,28 m, sa vozilom kretao brzinom jednakom ili manjom od 19,00 m/s ili 68 km/h, jer bi u trenutku dolaska sa vozilom do mjesta naleta, jazavac već bio van zone kretanja vozila, odnosno bio bi na središnjem dijelu kolnika.

Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći i da je vozač vozila BMW na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem, u trenutku kada je mogao uočiti jazavca i kada je od mjesta naleta na njega, sa vozilom bio udaljena oko 21,28 m, te da se sa vozilom kretao brzinom jednakom ili manjom od 43 km/h, jer bi se sa vozilom zaustavio na oko 2,0 m prije mjesta naleta na jazavca.

Prema važećim kriterijima i praksi, koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj, a na temelju raspoloživih podataka koji su mu dostavljeni na uvid, ukupni troškovi popravka vozila marke „BMW – Serija 5, 530D“, reg. oznake [registarska oznaka], bili bi na dan izračuna 2.986,86 €, sa PDV-om. Kalkulacija popravka vozila, izvršena je temeljem izvida štete, te cijena novih i originalnih dijelova i popravka vozila u servisu, po sistemu Audatex.

24. Isti vještak je i usmeno saslušan na ročištu održanom dana 24. studenog 2025. godine iz čijeg iskaza proizlazi da ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja koji je dostavio sudu a u vezi podneska tuženika koji mu je dostavljen, očituje se i to što se tiče kalkulacije popravka na vozilu BMW isto je izvršio na temelju izvida štete procjenitelja Ivana Jelića koji je izvršen dana 27. lipnja 2024. godine i na temelju naknadnog izvida štete stalnog sudskog vještaka dipl.ing. Zlatka Mlinarića, a koji je izvršen dana 20. srpnja 2024. godine. Kao što to proizlazi iz njegovog nalaza i mišljenja nije izvršio nikakav izvid štete na vozilu već samo vizualni vanjski pregled predmetnog vozila na rekonstrukciji prometne nesreće. Na temelju mehanizma nastanka prometne nesreće, te činjenice da je nakon naleta vozila BMW na jazavca prednjim donjim dijelom vozila došlo do podvlačenja jazavca ispod vozila smatra da su sva oštećenja navedena u izvidu štete i u naknadnom izvidu štete mogla nastati u navedenoj prometnoj nesreći. Isto tako, napominje da ne može odgovoriti na pitanja koji i kakvi dijelovi su ugrađeni u vozilo, niti može govoriti o amortizaciji pojedinih dijelova vozila jer ja nije vršio nikakav detaljan pregled vozila, odnosno izvid štete a što bi s obzirom na odmak vremena bilo i nemoguće učiniti. Takav pregled a posebno oštećenja ispod vozila se u pravilu vrši u servisnoj radionici na kanalu ili na auto dizalici. Temeljem rješenja broj Pn-19/2025-19. od 26. svibnja 2025. njegov je zadatak bio da na temelju raspoloživih podataka utvrdi mehanizam i dinamiku nastanka prometne nesreće, te da na temelju izvida štete izračuna visinu nastale štete prema cijenama dijelova i rada na dan izračuna.

Što se tiče izračunate brzine kretanja vozila tužitelja u trenutku prometne nesreće i neposredno prije toga, ona je bila prema izračunu oko 95km/h, a na tom dijelu ceste brzina je prometnim pravilom ograničena na 90 km/h. S obzirom na to da je u vrijeme prometne nesreće bila noć, da je bilo oko 23,05 sati, i da je bilo vedro, te da je kolnik bio suh a cesta je na tom dijelu ravna i pregledna, te da je taj dio ceste udaljen oko 3-5km od naseljenih mjesta, a promet je u to doba na tom dijelu ceste rijedak, smatra da je brzina ograničenja na tom dijelu ceste primjerena. Isto tako, smatra da se brzina vozila BMW veća za oko 5km/h od brzine ograničenja u navedenim uvjetima vožnje sa prometno-tehničkog gledišta ne može smatrati neprilagođenom brzinom. Što se tiče prometnog znaka "divljač na cesti" strogo tehnički gledano on samo upozorava vozače da na tom dijelu ceste obrate veću pozornost zbog moguće pojave divljači na cesti. Taj znak ni po čemu ne ukazuje na to kojom brzinom bi se vozači sa vozilom trebali kretati na tom dijelu ceste a što znači da je u normalnim dnevnim ili noćnim uvjetima vožnje na tom dijelu ceste dopuštena brzina kretanja vozila 90km/h.

Kao što je navedeno u njegovom nalazu i mišljenju vozač vozila BMW bi izbjegao prometnu nesreću da se u trenutku mogućeg uočavanja divljači, odnosno jazavca, kada se od mjesta naleta na istog sa vozilom BMW nalazio na udaljenosti od oko 21,28m i da se u tom trenutku kretao brzinom od oko 68km/h, jer bi se dolaskom do mjesta naleta jazavac već nalazio van zone kretanja vozila BMW. To znači da vozač BMW-a ne bi mogao izbjeći prometnu nesreću i da se kretao brzinom ograničenja od 90km/h.

Sa prometno-tehničkog gledišta vozač se sa vozilom BMW neposredno prije i u trenutku naleta na jazavca nije kretao većom brzinom od 95km/h bez obzira na oštećenja. S obzirom na mjesto naleta vozila na jazavca u zoni mosta kolnog ulaza u polje, te mjesta gdje se vozilo nakon toga zaustavilo, a na što ukazuje tekućina koja je iscurila iz hladnjaka moguće je da se vozilo BMW u trenutku naleta na jazavca kretalo i nešto manjom brzinom od 95km/h, ali to tehničkim putem nije moguće utvrditi iz razloga što nije moguće precizno odrediti mjesto naleta vozila na jazavca, pa iz tog razloga u ovom nalazu i mišljenju brzina kretanja vozila BMW u trenutku naleta računata je na temelju mase vozila i mase jazavca, te na temelju oštećenja vozila, a što je u ovom slučaju bilo jedino moguće.

Moguće je da je prije naleta brzina vozila BMW bila i nešto veća od izračunate brzine, ali je mogla biti i manja, a za to u spisu nema nikakvih tehničkih pokazatelja pa se u pravilu uzima u obzir da se vozilo i prije naleta kretalo upravo naletnom brzinom

25. Nalaz i mišljenje kao i iskaz prometno-tehničkog vještaka LE ovaj sud je prihvatio u cijelosti jer je isti dan prema pravilima struke i detaljno obrazložen te je isti odgovorio na sva postavljena pitanja suda i stranaka.

26. Kako je člankom 1063. Zakona o obveznim odnosima određeno da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra da potječe od te stvari osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a člankom 1064. Zakona o obveznim odnosima određeno je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi, a uzimajući u obzir utvrđeno činjenično stanje i citirane zakonske odredbe proizlazi da postoji odgovornost tuženika kao osobe koja upravlja i gospodari lovištem u predjelu gdje se dogodila prometna nezgoda, a sve s obzirom da se divljač na cesti smatra opasnom stvari, pa njen imatelj odgovara po principu objektivne odgovornosti. Pri tome sud smatra da se u konkretnom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o lovstvu na koje se tuženik poziva u odgovoru na tužbu, a sve iz razloga što tijekom postupka nije niti utvrđeno da bi šteta nastala zbog eventualnog provođenja ili ne provođenja lova, već se radi po osnovi odgovornosti prema ranije citiranim odredbama članka 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima.

27. U postupku je utvrđeno iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka LE da se prometna nezgoda nije mogla izbjeći pri brzini kojom se u tom trenutku kretalo vozilo tužitelja, te zbog iznenadne pojave divljači - jazavca, koja mu je dolazila sa desne strane iz putnog jarka, nije mogao izbjeći nalet na nju, odnosno prometna nezgoda mogla bi se izbjeći tek pod uvjetom da se osobni automobil tužitelja kretao brzinom koja je jednaka ili manja od 43 km/h s tim da je vozač na opasnost reagirao intenzivnim kočenjem u trenutku ada je mogao uočiti jazavca i kada je od mjesta naleta na njega s vozilom bio udaljen oko 21,28 metara s obzirom da bi se sa vozilom zaustavio na oko 2 metra prije mjesta naleta na jazavca.

Isto tako, iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka proizlazi da je vozač vozila BMW mogao izbjeći prometnu nesreću da se u trenutku mogućeg uočavanja jazavca kada je od mjesta naleta na njega sa vozilom bio udaljen oko 21,28 metara a sa vozilom se kretao brzinom jednakom ili manjom od 19 m/s odnosno 68 km/h, jer bi u trenutku dolaska s vozilom do mjesta naleta jazavac već bio van zone kretanja vozila odnosno bio bi na središnjem dijelu kolnika.

Stoga sud nalazi da se ne može očekivati od vozača da se kreće svojim vozilom takvom brzinom na kolniku kada je prometnim pravilom dozvoljena brzina kretanja 90 km/h.

28. Sukladno čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, a kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja.

Sud smatra da u konkretnom slučaju ne dolazi do primjene odredbi članka 1067. st. 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima, kojima su propisani uvjeti oslobođenja ili djelomičnog oslobođenja od odgovornosti za štetu, obzirom da provedeni dokazi ne ukazuju da bi šteta nastala isključivo radnjom tužitelja kao oštećenika, ili treće osobe, ili da bi tužitelj djelomično doprinio nastanku štete, odnosno sud nije našao bilo kakvu odgovornost vozača vozila tužitelja za nastanak predmetnog događaja, niti za nastanak štete na vozilu.

Naime, u postupku je dokazano da je vozač vozila tužitelja kritične zgode prije naleta na divljač jazavca vozilom upravljao neznatno većom brzinom od propisane s obzirom da je propisana brzina 90km/h a s obzirom da iz nalaza prometno-tehničkog vještaka proizlazi da se nije kretao brzinom većom od 95 km/h te kako iz iskaza prometno-tehničkog vještaka proizlazi da se brzina vozila BMW veća za oko 5km/h od brzine ograničenja u navedenim uvjetima vožnje sa prometno-tehničkog gledišta ne može smatrati neprilagođenom brzinom, pa sud smatra da se ne može smatrati vozač vozila tužitelja nije prilagodio brzinu i način kretanja vozila uvjetima konkretne prometne situacije.

29. Stoga, sud nalazi da nije utvrđeno da bi za nastanak štete bio odgovoran vozač vozila tužitelja koji je upravljao vozilom niti da bi doprinio istoj, već naprotiv, tijekom postupka je utvrđeno da je do nastanka štete došlo zbog iznenadnog izlaska divljači na prometnicu i do udara u vozilo tužitelja a što vozač vozila tužitelja nije mogao izbjeći.

U postupku je utvrđeno da na prometnici postoji prometni znak opasnosti "Divljač na cesti", međutim navedeni prometni znak samo upozorava vozače da na tom dijelu ceste obrate veću pozornost zbog moguće pojave divljači na cesti. Taj znak ni po čemu ne ukazuje na to kojom brzinom bi se vozači sa vozilom trebali kretati na tom dijelu ceste a što znači da je u normalnim dnevnim ili noćnim uvjetima vožnje na tom dijelu ceste dopuštena brzina kretanja vozila 90km/h, pa nikako se ne može očekivati da od vozača da se kreće brzinom od 43km/h odnosno 68 km/h tom prometnicom kada je brzina ograničenja 90km/h.

30. Stoga, sud nalazi da tuženik kao lovoovlaštenik odgovara za štetu po osnovi odredbi Zakona o obveznim odnosima.

S obzirom na sve naprijed navedeno u konkretnom slučaju odgovornost se ne procjenjuje po osnovi krivnje, već se odgovornost po ocjeni ovoga suda procjenjuje po objektivnoj odgovornosti, jer je utvrđeno da se u konkretnom slučaju radi o divljači jazavcu koja je na prometnicu došla s područja na kojem je lovoovlaštenik i kojim gospodari tuženik pa je shodno tome on odgovoran za nastanak štete jer šteta potječe od opasne stvari to jest divljači, a za koju je u smislu odredbe članka 1063. i 1064. u svezi sa člankom 1045. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima odgovoran tuženik prema kriteriju objektivne odgovornosti bez obzira na krivnju.

Sukladno odredbi članka 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima, tuženik je kao osoba koja je lovoovlaštenik i koja gospodari lovištem iz kojeg je došla divljač na prometnicu, dužan tužitelju naknaditi štetu nastalu u predmetnoj prometnoj nezgodi. Naime, u smislu odredbe članka 50. stavak 1. Zakona o cestama, za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje dok u smislu stavka 2. istog članka pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

Tijekom postupka je utvrđeno i to iz potvrde Policijske uprave Bjelovarsko- bilogorske, Policijska postaja Grubišno Polje od 8. siječnja 2025. godine da je na navedenom dijelu ceste DC45, postavljen prometni znak opasnosti "Divljač na cesti". S obzirom na navedeno tijekom postupka nije utvrđeno da bi za nastanak štete bila odgovorna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar i da bi njezino postupanje bilo u uzročnoj vezi s nastalom predmetnom štetom i da bi vozač vozila tužitelja uzrokovao nastalu štetu ili doprinio istoj, već naprotiv, tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da je do nastanka štete došlo zbog iznenadnog izlaska divljači na prometnicu, a kako je to naprijed obrazloženo.

31. Visinu štete sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja prometno- tehničkog vještaka LE kojem nalazu i mišljenju stranke nisu prigovarale, već je tužitelj sukladno nalazu i mišljenju precizirao tužbeni zahtjev na način da potražuje isplatu iznosa od 2.986,86€.

Iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka proizlazi da je u prometnoj nezgodi na osobnom automobilu tužitelja BMW, serija 5, 530D, reg. oznake [registarska oznaka] nastala materijalna šteta u iznosu od 2.986,86€ sa PDV-om a kalkulacija popravka vozila je izvršena temeljem izvida štete te cijene novih i originalnih dijelova popravka vozila u servisu po sistemu Audatex.

32. Polazeći od odredbe čl. 1090. ZOO-a kojim odredbama je propisano da će sud uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile nakon nastanka štete dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u stanje u kojem bi bila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

Iz navedenih odredbi proizlazi da se u slučajevima kada oštećenik ima pravo na naknade štete isplatom novčanog iznosa, naknada određuje u onom iznosu koji je prema redovnom tijeku stvari potreban da bi se materijalna situacija oštećenika dovela u prijašnje stanje odnosno stanje koje se nalazilo prije štetnog događaja. Oštećenik ima pravo izbora hoće li oštećenu stvar popraviti kod ovlaštene stručne osobe koji je kao porezni obveznik ovlašten zaračunati kupcu i porez na dodanu vrijednost ili će popravak izvršiti sam osobno ili putem prijatelja ili srodnika, ali u svakom slučaju PDV predstavlja dio novčanog iznosa koji je potreban i koji nastaje kao trošak popravljanja oštećene stvari, odnosno trošak kojim se oštećenikova materijalna situacija dovodi u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje.

33. Sukladno svemu prethodno izloženom, te s obzirom da je na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka utvrđeno da je na vozilu tužitelja nastala ukupna šteta u iznosu od 2.986,86€, a u kom pravcu je i postavljen tužbeni zahtjev nakon njegovog preciziranja, sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev osim dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate računajući od 15. lipnja 2024. godine pa do dana donošenja prvostupanjske presude, pa je odlučeno kao u izreci presude.

Isto tako, u postupku je utvrđeno da tužitelj nakon prometne nezgode nije popravio vozilo, to je onda sud visinu štete utvrdio sukladno nalazu i mišljenju prometno-tehničkog vještaka LE.

Stoga je sud odbio dio tužbenog zahtjeva tužitelja kojim potražuje isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 2.986,86 € od 15. lipnja 2024. godine kao dana nastanka štetnog događaja, pa do dana donošenja prvostupanjske presude, tj. do 8. siječnja 2026. godine, a sukladno članku 1086. Zakona o obveznim odnosima čijim odredbama je propisano da obveza naknade štete se smatra dospjelom od trenutka nastanka štete te sukladno članku 1089. st. 2. Zakona o obveznim odnosima čijim odredbama je propisano da se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, a s obzirom da je visinu štete sud utvrdio tek nakon provedenog prometno-tehničkog vještačenja, to onda je i utvrđena visina štete prilikom donošenja sudske odluke, pa je stoga sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate koja teče od dana 15. lipnja 2024. godine kao dana nastanka štetnog događaja, pa do dana donošenja prvostupanjske presude na navedeni iznos.

Iz iznijetih razloga odlučeno je kao u izreci presude temeljem članka 1085., 1086. i 1089. Zakona o obveznim odnosima.

34. O troškovima postupka sud je odlučio temeljem članka 154. st. 5. ZPP- a, s obzirom da tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva a zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi, pa je onda sud naložio tuženiku da mu nadoknadi troškove u cijelosti a koje sud smatra opravdanim i potrebnim. Pri odlučivanju koji će se troškovi priznati tužitelju, sud je u smislu članka 155. st. 1. ZPP-a, priznao samo one troškove koji su bili neophodno potrebni za vođenje ovoga postupka.

Sud je tužitelju priznao troškove sukladno vrijednosti predmeta spora a prema dostavljenom troškovniku tako što je tužitelju priznat trošak za sastav tužbe 250,00€ sastav podneska od 13. ožujka 2025. godine 250,00€, za zastupanje na pripremnom ročištu 12. svibnja 2025. godine u iznosu od 250,00€, za sastav podneska od 22. svibnja 2025. godine 250,00€, za pristup na očevid 8. srpnja 2025. godine 250,00€, za sastav podneska od 20. listopada 2025. godine 250,00€, za pristup na ročište za glavnu raspravu 24. studenog 2025. godine 250,00€ u koje iznose je uračunat PDV, sudske pristojbe na tužbu i presudu 71,81€, trošak vještačenja 805,48€ a ne koliko potražuje 877,29€ ili ukupno 2.627,29€, te je naložio tuženiku da navedeni iznos plati tužitelju, u roku od 15 dana zajedno sa zakonskim zateznim kamatama budući da je tužitelj postavio zahtjev sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

U Grubišnom Polju, 8. siječnja 2026. godine

S u t k i n j a:

Milka Katić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku do 15 dana računajući od dana ročišta za donošenje, objavu i uručenje presude tj. od 8. siječnja 2026. godine. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni sud drugog stupnja.