REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
Split
Poslovni broj: Pn-228/2022-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Sanji Bikić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Zoranu Mimici, odvjetniku u Splitu, Lička 6 B, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB:22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, Podružnica Split, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri d.o.o. u Splitu, Pisarnica Split I, Varaždinska 54, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 25.studenoga 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Zorana Mimice, odvjetnika u Splitu, i punomoćnika tuženika Rinalda Mešina, odvjetnika u OD Grgić i partneri d.o.o., na ročištu za objavu i uručenje presude 8.siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e:
I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe iz osnove neimovinske štete isplatiti tužiteljici iznos od 1.304,70 EUR (slovima: tisuću tri stotine četiri eura sedamdeset centi), zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 24. travnja 2022. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29.prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do dana isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe iz osnove imovinske štete u vidu tuđe njege i pomoći i troškova liječenja isplatiti tužiteljici iznos od 230,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 24. travnja 2022. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29.prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do dana isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."
III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.617,72 EUR (slovima: tisuću šest stotina sedamnaest eura sedamdeset dva centa), zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 8.siječnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1. Kod ovog suda zaprimljena je 20.lipnja 2022. tužba u kojoj se navodi da je osiguranik tuženika RI **.**.2021. oko 15:07 h, u gradu Omišu, na kolniku državne ceste D-8 ulica Fošal kod kbr.2, prouzročio prometnu nesreću u kojoj je tužiteljica zadobila višestruke tjelesne ozljede. Vozilo kojim je upravljao RI bilo je osigurao kod tuženika policom osiguranja broj [broj police osiguranja]. Nezgoda se dogodila tako što je RI upravljao osobnim vozilom reg. oznake i broja [registarska oznaka], marke „Mercedes“, krećući se južnim kolničkim trakom ulice Fošal u Omišu iz smjera zapada prema istoku. Dolaskom u blizinu kbr. 2. ulice Fošal, odnosno do obilježenog pješačkog prijelaza na kojemu se prometom pješaka ne upravlja semaforima niti to radi ovlaštena osoba, nije se pješačkom prijelazu približio sigurnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno da se može pravovremeno zaustaviti kako bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. Uslijed takve vožnje nije propustio tužiteljicu na pješačkom prijelazu, već ju je udario prednjim desnim dijelom svog vozila dok je prelazila kolnik preko pješačkog prijelaza krećući se u smjeru juga, a nakon što je prethodno stupila na prijelaz sa sjevernog nogostupa i u trenutku nesreće nalazila se na južnom prometnom traku ulice Fošal. Od udara je pala na kolnik i zadobila više tjelesnih ozljeda. Protiv RI pokrenut je kazneni postupak pred Općinskim sudom u Splitu zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz čl. 227. st. 2. i 1. Kaznenog zakona i pod posl. broj KOV-844/2021-5 od 03. svibnja 2022. potvrđena je optužnica. Tužiteljica je u prometnoj nesreće zadobila višestruki prijelom rebara (prijelom 1.,3.,4.,5., i 6. rebra), prijelom gornjega kraja nadlaktične kosti, s dislokacijom, iščašenjem i nategnućem zglobova i ligamenata ramenog pojasa, te stanje nakon akutne reakcije na stres s poremećajem prilagodbe. Tužiteljici je bila potrebna tuđe pomoć i njega, te kiropraktički tretman (za kojega se trebala testirati na prisustvo Sars COVID-19 virusa). Tužiteljica se obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom u ukupnom iznosu od 24.958,52 EUR/188.050,00 kn, te tuženik nije osporio pasivnu legitimaciju niti postojanje pravne osnove neimovinske i imovinske štete, ali je kao nesporni iznos ponudio iznos od 4.247,13 EUR/32.000,00 kn, čemu je tužiteljica prigovorila, nakon čega je tuženik neznatno povisio konačnu ponudu na iznos od 4.645,30 EUR/35.000,00 kn (bez troškova zastupanja). Tužiteljica ne spori da joj je tuženik isplatio nesporni dio od 4.247,13 EUR/32.000,00 kn, slijedom čega taj dio štete ne potražuje ovom tužbom.
1.1. Tužiteljica potražuje na ime neimovinske štete iznos od 11.281,44 EUR/85.000,00 kn, od čega iznos od 4.645,30 EUR/35.000,00 kn na ime trajnog i privremenog smanjenja životnih aktivnosti uslijed invaliditeta, iznos od 3.318,07 EUR/25.000,00 kn na ime pretrpljenih tjelesnih boli, iznos od 2.654,46 EUR/ 20.000,00 kn na ime pretrpljenog straha, iznos od 663,61 EUR/5.000,00 kn na ime naruženosti. Tužiteljica potražuje naknadu imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći, te troškove liječenja u ukupnom iznosu od 1.459,95 EUR/11.000,00 kn, sve iznose sa zateznom kamatom od 24.travnja 2022. do isplate, kao i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.
1.2. Tužiteljica je podneskom od 7.svibnja 2025. potvrdila da joj je tuženik pored iznosa od 4.247,13 EUR/32.000,00 kn isplaćenog prije podnošenja tužbe, uplatio i daljnji iznos od 3.000,00 kn (398,17 EUR), za koji iznos je umanjila tužbeni zahtjev. Stoga tužiteljica sada potražuje od tuženika naknadu neimovinske štete u iznosu od 11.281,44 EUR, i naknadu imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći, te troškova liječenja u iznosu od 1.061,78 EUR, sve sa zateznim kamatama od 24.travnja 2022. do isplate.
1.3. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, podneskom od 17.studenoga 2025. tužiteljica je navela da joj je nastala neimovinska šteta u iznosu od 5.880,00 EUR, imovinska šteta po osnovi tuđe njege i pomoći u iznosu od 230,00 EUR, te trošak prijevoza u iznosu od 70,00 EUR, s tim da je tuženik u dva navrata tužiteljici isplatio ukupan iznos od 4.645,30 EUR/35.000,00 EUR.
1.4. Slijedom navedenog, tužiteljica konačno uređenim tužbenim zahtjevom potražuje od tuženika naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.304,70 EUR (toč.I.zahtjeva) i naknadu imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći, te troškova liječenja u iznosu od 230,00 EUR (toč.II.zahtjeva), oba iznosa sa zateznim kamatama od 24.travnja 2022. do isplate.
2. U odgovoru na tužbu, tuženik je priznao da se 01.rujna 2021. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], na koje se tužbom ukazuje kao štetnika, a za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog oštećenja zdravlja, pa priznaje pasivnu legitimaciju i osnovu odgovornosti za nesreću. Nadalje, tuženik ističe da je po zaprimanju kompletiranog zahtjeva za naknadu štete u mirnom postupku, dakle prije podnošenja tužbe isplatio tužiteljici naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 35.000,00 kn (4.645,30 eura), pa osporava da bi bio isplaćen iznos od samo 32.000,00 kn (4.247,13 eura) kako se to navodi u tužbi. Tuženik je učinio nespornim cijenu sata tuđe njege i pomoći u iznosu od 25,00 kn/3,31 eura sa kamatama od presuđenja, ali osporava visinu zatražene naknade štete kao previsoko postavljenu.
3. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom medicinske dokumentacije i zdravstvenog kartona tužiteljice, Zapisnika PPP Split o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu tužiteljice od 1.rujna 2021., dopisa Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj Kir-DO-604/2021 od 25.studenoga 2021. i broj KO-DO-1243/2021 od 25.studenoga 2021., dopisa Postaje prometne policije Split od 1.rujna 2021., Izviješća o očevidu Policijske postaje Omiš Klasa:211-
04/21-P/26144, Urbroj:511-12-30/06-P-137-1/2021 od 14.rujna 2021., situacijskog plana prometne nezgode, Obavijesti i Obrazloženih ponuda tuženika od 30.ožujka 2022., 15.travnja 2022., 3.svibnja 2022. i 19.svibnja 2022., Prigovora tužiteljice od 6.svibnja 2022. na ponudu tuženika, odštetnog zahtjeva tužiteljice od 24.travnja 2022.., računa izdanih od strane Centra za naturopatiju d.o.o. na ime kiropraktičkih tretmana od 17.studenoga 2021., 20.prosinca 2021., 20.siječnja 2022. i 24.veljače 2022., računa Ljekarne Blanka Pivčević-Dobrota od 16.prosinca 2021. za testiranje i izdavanje potvrde za COVID, rješenja Općinskog suda u Splitu posl.br.Kov-844/2021 od 3.svibnja 2022. o potvrđivanju optužnice RI, kaznene prijave PP Omiš od 14.rujna 2021. protiv RI, potvrda o izvršenom plaćanju od 10.svibnja 2022. i 12.srpnja 2022., potvrde ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju "Vita" (list 64 spisa), medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima medicinske struke dr.AI, specijalistu ortopedu, i dr.OI, specijalistu psihijatru, te saslušanjem tužiteljice.
4.Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.
5. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice prema tuženiku radi naknade imovinske i neimovinske štete nastale kao posljedica ozljeda koje je tužiteljica zadobila u prometnoj nezgodi koja se dogodila 1.rujna 2021.
6. Između parničnih stranaka nije sporno da se 1.rujna 2021. dogodila prometna nezgoda u kojoj je tužiteljica ozlijeđena kao pješakinja, a koju je prouzročilo vozilo reg. oznake i broja [registarska oznaka], marke „Mercedes“, kojim je upravljao RI, i koje je u trenutku nastanka nezgode bilo osigurano kod tuženika. Dakle, nije sporna pasivna legitimacija i osnova odgovornosti tuženika za nastalu štetu.
7. Nije sporno da je tuženik isplatio tužiteljici nesporni iznos štete u ukupnom iznosu od 4.645,30 EUR/35.000,00 kn, s tim da je iznos od 4.247,13 EUR tuženik isplatio tužiteljici prije podnošenja tužbe dana 10.svibnja 2022., dok je iznos od 398,17 EUR isplatio tužiteljici 12.srpnja 2022., odnosno nakon podnošenja tužbe.
8. Tuženik je na pripremnom ročištu specificirao isplaćene iznose na način da je iznos od 4.379,85 EUR/33.000,00 kn isplatio tužiteljici na ime neimovinske štete, a iznos od 265,45 EUR na ime imovinske štete, čemu se tužiteljica nije protivila. Isto tako tužiteljica se nije usprotivila izjavi tuženika da čini nespornim da sat tuđe njege i pomoći iznosi 3,32 EUR/25,00 kn.
9. Međutim, sporno je da li je osnovan zahtjev tužiteljice za naknadom imovinske i neimovinske štete preko ukupno isplaćenog nespornog iznosa od 4.645,30 EUR, te je sporan tijek zatezne kamate na utužene iznose.
10. Prema odredbi čl.1045.st.1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, nadalje: ZOO), tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
11. Radi utvrđenja visine neimovinske i imovinske štete koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju, sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima specijalistu ortopedu dr. AI, i psihijatru dr. OI.
12. Sudska vještakinja dr.AI, specijalist ortoped, u svom usmenom nalazu i mišljenju navodi da je tužiteljica nakon prometne nezgode zadržana na Klinici za kirurgiju u razdoblju od 1. rujna 2021. do 6. rujna 2021. Napravljena joj je dijagnostika uz pomoć MSCT prsnog koša i abdomena, te joj je ustanovljen serijski prijelom rebara i to 1., od 3.-6. rebra lijevo bez pomaka ulomaka, te je utvrđeno da nema ozljede pluća ni drugih organa. Tužiteljici je ustanovljen prijelom velikog tuberkula lijeve nadlaktice, liječena je konzervativno mirovanjem, a na odjelu je naučila vježbe koje su preporučene nakon odlaska putem patronažne njege. Nakon toga je uredno obavljala kontrole kod traumatologa, koji joj je predložio fizikalnu terapiju. Nije došlo do komplikacije liječenja rebara, a kretnje su se s vremenom poboljšavale u lijevom ramenu, pa je npr. u prosincu 2021. ustanovljeno da je još uvijek ograničena terminalna aktivna abdukcija i apeverezija. Na pregledu u sudnici vještakinja je ustanovila da se radi o ograničenoj pokretljivosti u lijevom ramenu i to pri krajnjim pokretima, uz naznačenu bolnost, u lakom stupnju. Vještakinja je mišljenja da je kod tužiteljice došlo do umanjena životnih aktivnosti u iznosu od 12 %, što znači da će ulagati pojačane napore kod svih težih radova s lijevom rukom i kod nošenja težih tereta u lijevoj ruci. I kod tih radova osjećati će bolove u predjelu prijeloma rebara, kao i u predjelu prijeloma u lijevom ramenu. Bolove jakog intenziteta tužiteljica je imala prva tri dana, zatim srednjeg intenziteta još dva tjedna, a slabog intenziteta još pet tjedana. Nemedicinska tuđa njega i pomoć bila joj je potreba 2 tjedna po 2 sata dnevno i još 3 tjedna po 1 sat dnevno kod obavljanja higijene. Naruženja kod tužiteljice nema, kiropraktički tretmani nisu bili potrebi tužiteljici za liječenje zadobivenih ozljeda, a zdravstveno stanje tužiteljice stabiliziralo se tri mjeseca nakon ozljeđivanja.
13. Sudska vještakinja dr.EI, specijalist psihijatar, u svom nalazu i mišljenju navodi da je prije predmetne nezgode tužiteljica bila u tretmanu psihijatra (u kartonu se navodi "obrađivani slučajevi 17. studenog 2014., ostavljena je šifra s naslova psihijatrijske struke F41-anksiozni poremećaj). U elektroničkom ispisu osobnog zdravstvenog kartona tužiteljice upisano je da joj je 18. siječnja 2022. izdana uputnica za prvi pregled psihijatra i upisana je dijagnoza-smetnja prilagodbe. Potom je u više navrata posjetila psihijatra i propisani su joj lijekovi koje je ista uredno preuzimala. Vještakinja navodi da je u trenutku ozljeđivanja tužiteljica doživjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 minute. Na taj strah nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 5-6 dana, potom se javio strah srednjeg intenziteta u trajanju od 20 dana, te strah blažeg intenziteta s iste osnove u različitim vremenskim intervalima u trajanju od 3-4 mjeseca. Trajnih posljedica straha nema. Navedeni psihički simptomi izazvali su kod tužiteljice povredu duševnog integriteta lakog stupnja, a privremenog karaktera. U opisanoj kliničkoj slici povredu duševnog integriteta izražavaju simptomi straha, napetosti, anksioznosti, tjeskobe, potreba za mirovanjem, indiciranim kontrolnim pregledima i daljnjim dijagnostičkim pretragama, potrebom za tuđom njegom i pomoći, te zbog trajnog umanjenja općih i životnih aktivnosti o kojima se izjasnila vještakinja ortoped. Naruženja s psihijatrijske osnove ne nalazi, ističe da je vještačenje koncipirano isključivo za povredu duševnog integriteta koji je tužiteljica doživjela.
14. Tužiteljica u svom iskazu u bitnom navodi da ju je kritične prigode vozilo udarilo u desni bok i zarotiralo tako da je pala na lijevu stranu tijela, a ruksak koji je nosila pomogao je da pri padu ne udari i glavom. Nakon toga odvedena je u bolnicu i na razna snimanja, te joj je konstatiran lom 6 rebara, a nije smjela jesti i piti 24 sata jer je postojao strah od unutarnjeg krvarenja. Tužiteljici je bila slomljena i ruka, a rame nepokretno. U bolnici je boravila 6 dana, a nakon izlaska i dolaska kući o tužiteljici su se brinule kćeri. Kući joj je dolazio fizioterapeut, ali zbog jakih bolova uslijed loma rebara i ruke nije mogla obavljati potrebnu fizikalnu terapiju, već je kod fizijatra išla tek dvije i pol godine nakon ozljeđivanja. Naime, tužiteljici je rečeno da rebra moraju sigurno zarasti, da se ne bi prouzročila daljnja šteta, te je morala ležati u poluležećem položaju uz otvoren prozor, kako bi dobila što više kisika. Zbog ozljeda su joj popucali zubi s lijeve strane, koje nije tada mogla sanirati zbog nemogućnosti sjedenja uslijed ozljede rebara, pa je to učinila tek nedavno. Zbog svega toga cijelo vrijeme je bila i psihički loše, a zbog slomljenih rebara i danas ima posljedice, npr. zbog promjene vremena dan prije davanja iskaza ju je boljelo, morala je na prozoru dodatno udisati svježi zrak i istezati ruku, tako da njeno stanje nije sanirano. Svakodnevno ima strahove od auta, nemire prilikom vožnje čak i na mjestu suvozača, i odlazaka kod liječnika, a izbjegava pješačke prijelaze i cestu, te se nastoji kretati tamo gdje nema ceste. Nakon nezgode morala je učestalo ići snimati pluća (svako pet dana), doktori su imali različita mišljenja, a javila se i psihijatru za savjet. Noćima loše spava, odlazi na spavanje u 3 sata, pije tablete Normabel, i zna sanjati vozila u pokretu. Prije 20-ak godina tužiteljica je imala operaciju tumora na moždanoj ovojnici, a zbog nove traume ne uspijeva povratiti svoje svakodnevno funkcioniranje bez strahova koji su stalno prisutni, te joj veliku pomoć u svemu pružaju kćeri. Prethodno nikada nije imala drugu prometnu nesreću, već trzajnu ozljedu vrata, koju nije zadobila u nikakvoj prometnoj nezgodi. Tužiteljica se vodi kao nezaposlena osoba, dala je sporazumi otkaz 1.rujna 2025., jer nije u mogućnosti obavljati svoj posao, a do mirovine ima još puno vremena. Prije otkaza tužiteljica bi bila na bolovanju po nekih 6 mjeseci, došla bi raditi na sjedeće radno mjesto, ali zbog bolova u leđima, zaleđenog ramena i slabe pokretljivosti lijeve ruke nije mogla sjediti osam sati, zbog čega bi ponovno otvarala bolovanje.
15. Uzimajući u obzir nalaze i mišljenja naprijed navedenih sudskih vještaka medicinske vještaka sud smatra da tužiteljici po osnovu odredbe članka 1100. st. 2. ZOO-a pripada pravična novčana naknada za pretrpljene fizičke boli, strah, smanjenje životnih aktivnosti, tuđu njegu i pomoć, kao i troškove liječenja.
16. U odnosu na smanjenje životne aktivnosti, treba navesti da sam postotak životne aktivnosti nije osnova za naknadu štete već posebna osnova za naknadu štete koja oštećeniku pripada radi trpljenja duševnih bolova zbog smanjenih životnih aktivnosti, a koja obuhvaća sva ona ograničenja u životnim aktivnostima, koje je isti ostvarivao ili bi po redovnom tijeku u budućnosti mogao ostvarivati, da nisu prisutne trajne posljedice zadobivenih ozljeda. Što se tiče postotka umanjenja životnih aktivnosti tužiteljice uslijed ozljeda zadobivenih u predmetnoj nezgodi, sud je prihvatio medicinsko vještačenje sudskih vještaka ortopeda i psihijatara kao stručna, objektivna i obrazložena, na koja ni parnične stranke nisu imale primjedbi.
17. Prema sudskoj vještakinji ortopedu dr.AI kod tužiteljice je došlo do umanjenja životnih aktivnosti za 12%, koje će se očitovati u tome što će tužiteljica ulagati pojačane napore kod svih težih radova s lijevom rukom i kod nošenja težih tereta u lijevoj ruci. I kod tih radova osjećati će bolove u predjelu prijeloma rebara, kao i u predjelu prijeloma u lijevom ramenu. Dakle, kod tužiteljice je došlo do smanjenja životnih aktivnosti za 12%, te sud smatra da tužiteljici po kriteriju smanjenja životnih aktivnosti pripada naknada u iznosu od 3.000,00 EUR.
18. Tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta tužiteljica prva tri dana, srednjeg intenziteta dva tjedna, i slabog intenziteta još pet tjedana, pa joj uvažavajući sve okolnosti koji se tiču nastalih ozljeda, po kriteriju fizičkih bolova pripada naknada u iznosu od 1.500,00 EUR.
19. Tužiteljica je zbog navedenih ozljeda u trenutku ozljeđivanja doživjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 minute. Na taj strah nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 5-6 dana, potom se javio strah srednjeg intenziteta u trajanju od 20 dana, te strah blažeg intenziteta s iste osnove u različitim vremenskim intervalima u trajanju od 3-4 mjeseca. Trajnih posljedica straha nema. Navedeni psihički simptomi izazvali su kod tužiteljice povredu duševnog integriteta lakog stupnja, a privremenog karaktera. Po ocjeni suda tužiteljici po ovom kriteriju pripada novčana naknada u iznosu od 1.184,55 EUR.
20. Kod tužiteljice nije zaostala naruženost. Iz svega navedenoga sud zaključuje da tužiteljici pripada ukupna naknada na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti uslijed ozljeda zadobivenih u predmetnoj nezgodi u ukupnom iznosu od 5.684,55 EUR. Kad se od tog iznosa odbije iznos od 4.379,85 EUR, koji je tuženik već isplatio tužiteljici, to je osnovan zahtjev tužiteljice za naknadom daljnje neimovinske štete u iznosu od 1.304,70 EUR.
21. Slijedom navedenoga, sud je prihvatio zahtjev tužiteljice kojim od tuženika potražuje daljnji iznos naknade neimovinske štete u iznosu od 1.304,70 EUR, pa je odlučeno kao u izreci presude pod točkom I.
22. Na dosuđeni iznos naknade štete tužiteljici je priznata pripadajuća zatezna kamata koja teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku odnosno od 24.travnja 2022. do isplate, sukladno čl.1103. ZOO-a, uzimajući u obzir da se zdravstveno stanje tužiteljice prema mišljenju vještakinje dr.AI stabiliziralo nakon tri mjeseca od ozljeđivanja i da su se već tada mogle utvrđivati konkretne posljedice zadobivenih ozljeda, pa je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.
23. Tužiteljici je bila potrebna tuđa nemedicinska njega i pomoć u trajanju 2 tjedna po 2 sata dnevno (14x2=28) i daljnja 3 tjedna po 1 sat dnevno (21 sat), ili ukupno 49 sati, kod obavljanja higijene. Uzimajući u obzir da potrebnu njegu i pomoć tužiteljici nisu pružale za to osposobljene stručne osobe, već su joj pomoć i njegu pružali ukućani, to se radi o nemedicinskoj pomoći i njezi. Sud je tužiteljici priznao cijenu od 3,32 EUR/25,00 kn po satu, koju visinu je tuženik učinio nespornom, a tužiteljica tome nije prigovorila. Prema utvrđenoj cijeni usluge njege i pomoći nemedicinskog karaktera u iznosu od po 3,32 EUR po satu, tužiteljici za potrebnih 49 sati njege i pomoći pripada novčana naknada u visini od 162,68 EUR. Tužiteljica je ovoj osnovi konačno zatražila isplatu iznosa od 230,00 EUR, ali je tuženik tužiteljici po osnovi imovinske štete, uključujući tuđu njegu i pomoć isplatio ukupan iznos od 265,45 EUR, odnosno i više nego što je utvrđeno da tužiteljici pripada. Slijedom navedenoga, zahtjev tužiteljice u tom dijelu za iznos od 230,00 EUR sa zateznom kamatom od 24.travnja 2022. do isplate, nije osnovan.
24. Tužiteljica je zatražila i isplatu imovinske štete na ime troškova liječenja u iznosu od 70,00 EUR sa zateznom kamatom od 24.travnja 2022. do isplate, koji predstavlja trošak prijevoza, ali taj zahtjev nije navela u konačno uređenom tužbenom zahtjevu. Iako nije sporno da je tužiteljica morala odlaziti na razne pretrage, specijalističke kontrole i fizikalnu terapiju, tužiteljica se u svom iskazu i tijekom postupka nije očitovala na kojoj relaciji je morala putovati radi liječenja, niti je na drugi način dokazala visinu ovog troška. Stoga je neosnovan zahtjev tužiteljice i za naknadom ovog troška, uz napomenu da je tuženik isplatio tužiteljici nesporni iznos imovinske štete u iznosu od 265,45 EUR, koji je veći od iznosa imovinske štete za koju je utvrđeno da pripada tužiteljici.
25. Slijedom navedenoga, odbijen je kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom imovinske štete u iznosu od 230,00 EUR na ime tuđe njege i pomoći, sa zateznim kamatama koje na taj iznos teče od 24.travnja 2022. do isplate, te je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom II.
26. Parnični troškovi dosuđeni su tužiteljici na temelju odredbe čl. 154. st. 2., 155., 156. st. 1. i 164. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 26/91, 34/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, nadalje:ZPP-a). Tužiteljici koja je zastupana po punomoćniku trošak je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023 i 107/25, nadalje: Tarifa), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj: 118/2018. i 51/2023, nadalje: ZSP), Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine, broj: 37/2023.), i priloženom popisu parničnog troška.
26.1. Nadalje, prilikom određivanja visine troškova sud je uzeo u obzir da nastanak predmetne nezgode i isključiva odgovornost osiguranika tuženika tijekom postupka nisu bili sporni, već je bila sporna visina štete i upravo su se dokazi izvodili radi utvrđenja nastale štete. Tuženik je tužiteljici prije podnošenja tužbe isplatio iznos od 4.247,13 EUR (32.000,00 kn), a nakon podnošenja tužbe iznos od 398,17 EUR/ 3.000,00 kn. Tužiteljica je tužbom zahtijevala isplatu ukupnog iznosa neimovinske i imovinske štete od 12.741,39 EUR, koji iznos prema tužiteljici predstavlja stvarno nastalu štetu preko nesporno isplaćenog iznosa od 4.247,13 EUR.
26.2.Tijekom postupka tužiteljica je dva puta snižavala tužbeni zahtjev- prvo podneskom od 7.svibnja 2025. nakon primitka odgovora na tužbu, tako da je zahtijevala isplatu ukupnog iznosa od 12.343,22 EUR, koji predstavlja utuženi iznos umanjen za nesporno isplaćeni iznos od 398,17 EUR nakon podnošenja tužbe od strane tuženika. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, tužiteljica je podneskom od 17.studenoga 2025. postavila konačni tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 1.534,70 EUR sa zateznom kamatom od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. Tužbeni zahtjev prihvaćen je kao osnovan u dijelu koji se odnosi na iznos od 1.304,70 EUR, dok je odbijen u dijelu koji se odnosi na isplatu iznosa od 230,00 EUR.
26.3. Prilikom odmjeravanja i utvrđivanja parničnog troška i uspjeha stranaka u postupku, sud je uzeo u obzir kao uspjeh tužiteljice u postupku i nesporno isplaćeni dio naknade štete od 398,17 EUR, koji je isplaćen tužiteljici nakon podnošenja tužbe. Dakle, tužiteljica je uspjela sa zahtjevom za naknadom štete u ukupnom iznosu od 1.702,87 EUR (1.304,70 EUR +398,17 EUR), dok nije uspjela u dijelu koji se odnosi na isplatu iznosa od 230,00 EUR. Ovakav stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev-1325/2013 od 15.rujna 2015. i Rev-226/2021-2 od 24.kolovoza 2022.
26.4. Na temelju odredbe čl. 155. ZPP-a tužiteljici su priznati troškovi potrebni za vođenje ove parnice i to: za sastav tužbe 100 bodova, za sastav obrazloženih podnesaka od 7.svibnja 2025. i 17.studenoga 2025. po 100 bodova (100x2), za sastav neobrazloženog podneska od 2.lipnja 2025. -25 bodova (Tbr.8.toč.4.Tarife), za zastupanje na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi održanim 21.svibnja 2025., 23.rujna 2025. i 25.studenoga 2025. po 100 bodova za svako ročište (100x3), i trošak pristupa ročištu za objavu odluke-50 bodova, odnosno ukupno zbrojeno 675 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 EUR daje iznos od 1.350,00 EUR, na koji iznos treba nadodati 25% PDV-a, što iznosi 1.687,50 EUR. Na taj iznos tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 53,09 EUR, tako da je tužiteljici priznat trošak u iznosu od 1.740,59 EUR.
26.5. Tužiteljici nije priznat trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 86,93 EUR budući iz spisa proizlazi da tužiteljica nije platila pristojbu za tužbu.
26.6. Budući između parničnih stranaka nije bila sporna osnova odgovornosti i dokazi su se izvodili samo na okolnost visine tužbenoga zahtjeva, tužiteljica je postigla uspjeh od 86 %, a tuženik je postigao uspjeh od 14 %. Kada se od postotka stranke koja je u većoj mjeri uspjela u postupku, ovdje tužiteljice, oduzme postotak stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (ovdje tuženika), proizlazi da tužiteljici pripada 72 % od ukupno priznatog troška ili 1.253,22 EUR.
26.7.Na tako priznati trošak treba nadodati trošak medicinskog vještačenja, koji je bio nužni trošak, u iznosu od 364,50 EUR (više plaćeno sa pologa predmeta u iznosu od 35,50 EUR vratiti će se tužiteljici), tako da je tužiteljici priznat trošak u ukupnom iznosu od 1.617,72 EUR.
26.8. Na dosuđeni trošak tužiteljici je priznata i zatezna kamata temeljem odredbe čl.151.st.3.ZPP-a, i po stopi određenoj člankom 29.st.2.ZOO-a. Slijedom navedenog, naloženo je tuženiku da nadoknadi tužiteljici troškove ovog postupka u ukupnom iznosu od 1.617,72 EUR, pa je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom III.
U Splitu, 8.siječnja 2026.
Sutkinja:
Sanja Bikić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a za nadležni županijski sud u 3 primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
- tužiteljici putem punomoćnika,
-tuženiku putem punomoćnika,
-u spis.