Poslovni broj: Psp-21/2024-28

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku - Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Gugić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. NF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Mark Baničević, odvjetniku u Splitu, Vukovarska 28/I, protiv tuženika:

ĆF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ljubica Vuković, odvjetnica u Splitu, Mažuranićevo šetalište 14, nakon glavne rasprave održane dana 28. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, tuženika osobno i KF, odvjetničke vježbenice u uredu punomoćnice tuženika, na ročištu za objavu odluke, 8. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Tuženik je smetao tužitelje u zadnjem mirnom posjedu dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], time što je točno neutvrđenog dana krajem 6. mjeseca 2024. godine ili 01. 07. 2024. godine, a što su tužitelji saznali 01. 07. 2024. godine, na istočnom dijelu ove čestice izgradio betonski zid prema čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na koji način je oduzeo tužiteljima posjed tog dijela čestice u površini od 50 m2, pa mu se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja uklanjanjem tako izgrađenog betonskog zida, prikazanog na skici dvjema paralelnim linijama, čija istočna strana zida je označena toč. 9., 1., 2., 3. i 4., na „Sudskoj skici na č. zem. [katastarska čestica] u K. O. [katastarska općina]”, iz veljače 2025. godine, izrađene od strane Gauss, d.o.o., CF, dipl.ing.geod. br.pred.: 32/2025-NE, koja je sastavni dio ove tužbe (rješenja), te predajom u posjed tužiteljima oduzetih 50 m2 predmetne parcele, prikazanih na ovoj skici toč. 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 1., šrafiranih plavom bojom, te mu se ubuduće zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja, kao i nalaže plaćanje parničnog troška, a sve ovo u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljima da tuženiku na jednake dijelove naknade parnični trošak u iznosu od 875,00 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je u ovom sudu zaprimljena 30. srpnja 2024. navodi se da su tužitelji vlasnici na ravne dijelove, kao i posjedni nekretnine kčbr. [katastarska čestica]/7k.o. [adresa], kao i izvanknjižni vlasnici i posjednici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je stečena Kupoprodajnim predugovorom od 30. siječnja 2001. godine od prodavatelja GF. Prilikom parcelacije, a u kojem upravnom postupku tužitelji nisu učestvovali, iako im je taj status morao biti priznat od strane DGU, da je tužiteljima formirana manja parcela za cca 30 m2 od one koju su stekli Kupoprodajnim predugovorom od 30. siječnja 2001. u kojem su navedeni točni gabariti kupljenoga zemljišta. Tabularnom izjavom od 15. prosinca 2023. godine da je prodavatelj priznao tužitelju ad. 2 EF vlasništvo kupljenog zemljišta, ali u manjim gabaritima radi čega tužitelj pod 2. EF takvu ispravu nije potpisao. Ovo iz razloga jer mu prema Kupoprodajnim predugovorom od 30. siječnja 2001. godine pripada veća površina zemljišta od onog kojeg se navodi u Tabularnoj izjavi od 15. prosinca 2023., a koje zemljište je svo vrijeme u posjedu tužitelja. Tužiteljici pod 1. NF da suvlasništvo i suposjed navedenih nekretnina pripada s osnova bračne stečevine temeljem odredbe čl. 249. ObZ-a kojom je propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini. Međutim, da su tužitelji 1. srpnja 2024. godine saznali da im je tuženik oduzeo posjed dijela zemljišta od cca 30 m2 i "tu" postavio betonski zid, a što je učinio ili toga dana ili krajem lipnja mjeseca 2024. Opisanim radnjama da je tuženik, eventualno uz pomoć trećih osoba, smetao tužiteljev posjed gore opisanog prava stvarne služnosti puta, zbog čega traži sudsku zaštitu i predlaže da sud prihvati slijedeći tužbeni zahtjev kojim bi se utvrdilo da je tuženik na opisani način smetao posjed prava stvarne služnosti tužitelja, naložilo tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje kao i zabranu svakog takvog ili sličnog smetanja posjeda ubuduće. Iako u historijatu tužbe tužitelj navodi smetanje posjeda dijela zemljišta koje su, kao tvrdi stekli temeljem Kupoprodajnog predugovora, a potom zaštitu posjeda prava stvarne služnosti, u tužbenom zahtjevu tražena je posjedovna zaštita zbog oduzimanja posjeda dijela nekretnina označenih u uvodu pa je očito navođenje zaštite posjeda prava stvarne služnosti ispisano sistemom "copy paste" prilikom ispisivanja tužbe.

2. U odgovoru na tužbu koji je na spis predmeta zaprimljen 2. listopada 2024. tuženik prvenstveno ističe kako je predmetna tužba neuredna i nerazumljiva pa se prije svega predlaže takvu tužbu odbaciti. U predmetnoj tužbi da tužitelji između ostalog navode kako su isti vlasnici na ravne dijelove, kao i posjednici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i izvanknjižni vlasnici i posjednici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je stečena Kupoprodajnim predugovorom od 30. siječnja 2001. od prodavatelja GF te da je prilikom parcelacije, a u kojem upravnom postupku tužitelji nisu učestvovali, tužiteljima formirana manja parcela za cca 30 m2 od one koje su stekli Kupoprodajnim predugovorom u kojem su navedeni točni gabariti zemljišta. Nadalje, u tužbi se navodi kako je Tabularnom izjavom od 15. prosinca 2023. prodavatelj priznao tužitelju EF vlasništvo kupljenog zemljišta, ali u manjim gabaritima radi čega tužitelj EF takvu ispravu nije potpisao pošto mu prema Kupoprodajnom predugovoru pripada veća površina zemljišta od one koja se navodi u Tabularnoj izjavi i koje je zemljište svo ovo vrijeme u posjedu tužitelja. Tuženik ističe kako su svi naprijed navedeni tužiteljevi navodi potpuno promašeni i neosnovani te nisu niti relevantni za raspravljanje u ovom postupku pri čemu upire na odredbu čl. 441. ZPP-a. Nadalje, tuženik posebno osporava tvrdnju da je nekretnina koja je predmetom ovog postupka svo ovo vrijeme u posjedu tužitelja. Upravo suprotno, da je tuženik jedini kvalificirani posjednik i isključivi vlasnik nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Radi razjašnjenja stvari ističe da je kao kupac sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine s TF kao prodavateljem te je odmah po sklapanju predmetnog ugovora i stupio u posjed predmetne nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je prije kupoprodaje bila formirana i u katastarskom operatu i u zemljišnim knjigama te na istoj nije bilo nikakvih upisanih tereta niti visećih sporova. Dakle, da je tuženik na pošteni način stekao svoju nekretninu te stupio u posjed iste i tuženika nikada nitko, pa ni tužitelji nisu smetali u posjedovanju nekretnine. Samim time da tužitelji nikada nisu posjedovali, a kamo li da su isti bili posljednji mirni posjednici nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stoga se ističe prigovor promašene (op. nedostatka) aktivne legitimacije. Odmah po stupanju u posjed predmetne nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je tuženik pristupio čišćenju predmetne nekretnine odnosno pripremanju terena za gradnju kuće za koju je ishodio sve potrebne dozvole, o kojem postupku su bili upoznati tužitelji te isti nikada nisu izjavili žalbu na izdanu Građevinsku dozvolu niti su ikad uložili bilo kakav prigovor. Naposljetku, u odnosu na tvrdnju tužitelja da su 1. srpnja 2024. saznali da im je tuženik oduzeo posjed dijela zemljišta od cca 30 m2 i tu postavio betonski zid što je učinio ili toga dana ili koncem lipnja iste godine tuženik navodi kako je izgradio predmetni betonski zid na već postojećem suhozidu, odnosno na dijelu suhozida i to s njegove unutrašnje strane, dakle na samoj nekretnini tuženika. Dakle, da su nekretnine tužitelja i tuženika jasno odijeljene suhozidom pa stoga nije niti moguće da su tužitelji bili u posjedu dijela tuženikove nekretnine kako isti navode. Ujedno se naglašava kako je tuženik od dana stupanja u posjed, odnosno od kupnje predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio u posjedu predmetnog suhozida između ostalog i na način da je na isti odlagao građevinski materijal tijekom gradnje svoje kuće. Slijedom svega naprijed navedenog, predlaže se da sud odbaci predmetnu tužbu kao neurednu, podredno se predlaže da Naslovni sud donese rješenje kojim će odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te tužitelje obvezati da tuženiku nadoknade troškove parničnog postupka.

3. Neposredno prije pripremnog ročišta 21. studenog 2024. tužitelji su u podnesku na listu 28 osporili sve navode iz odgovora na tužbu kao neosnovane i promašene.

4. U prethodnom postupku stranke su ustrajale u svojim navodima i iznesenim prigovorima te su predložile provođenje odgovarajućih dokaza.

5. Radi razjašnjenja spornih činjenica i utvrđenja činjeničnog stanja u postupku je proveden dokaz pregledom isprava priloženih spisu i to potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske, Policijska postaja Korčula KLASA: 214-02/24-17/21422, URBROJ: 511-03-10-24-2 od 26. srpnja 2024., vjenčanog lista izdanog od Dubrovačko-neretvanske županije, Matičnog ureda Korčula KLASA: 223-03/24-005/75, URBROJ: 2117-07-07/24-1 9 od 21. svibnja 2024., kupoprodajnog predugovora sklopljenog 30. siječnja 2001. između GF kao prodavatelja i JF pok. N kao kupca, tabularne izjave sastavljene 15. prosinca 2023. potpisane od TF pok. radojice i svjedoka AF, e-zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 29. srpnja 2024. i 1. listopada 2024., e-zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 29. srpnja 2024., prijedloga radi oglašavanja rješenja ništavim zaprimljenim u Područnom uredu za katastar Dubrovnik, Ispostava za katastar nekretnina Blato 29. srpnja 2024., građevinske dozvole izdane od Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Ispostava Vela Luka KLASA: UP/I-361-03/22-01/000333, URBROJ: 2117-23- 3/1-23-0024 od 13. lipnja 2023. i s tim u vezi potvrdu pravomoćnosti rješenja od 10. srpnja 2023., fotografija na listu 25-27 spisa, uviđajem na licu mjesta uz prisustvo mjernika vještaka Tonia Farca, dipl. ing. geod., saslušanjem svjedoka ZF sin TF, FF kćerke E, ĐF sina JF, TF pok. Ć, NFU, BF pok. K, C (Ivice) Skelina pok. G, RF pok. G, HF, čitanjem pisanog nalaza i mišljenja angažiranog vještaka i saslušanjem potonjeg na ročištu glavne rasprave.

6. Sud je odustao od provedbe dokaza saslušanjem parničnih stranaka jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke u ovoj pravnoj stvari.

7. Uzimajući u obzir provedene dokaze tijekom postupka, kao i činjenice utvrđene istima, sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

8. Predmet ovog spora jest zahtjev tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite dijela nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] (formirane parcelacijom od kčbr. [katastarska čestica]) i to istočnog dijela prema nekretninama kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] koje su u nespornom vlasništvu i posjedu tužitelja. U postupku je prije svega valjalo utvrditi da li su i na koji to način tužitelji u vrijeme kada je izgrađen betonski zid bili u posjedu prijepornog zemljišta koje se proteže i iza suhozida koji je nekoć matičnu kčbr. [katastarska čestica] dijelio na dva dijela te na koji način se takvo pravo eventualno izvršavalo. Ovo prije svega obzirom na od strane tuženika istaknuti prigovor nedostataka aktivne legitimacije.

9. Analizom sadržaja spisu priložene materijalne dokumentacije u postupku je kao nedvojbeno utvrđeno sljedeće:

- da su, kako to proizlazi iz vjenčanog lista izdanog od Dubrovačko-neretvanske županije, Matičnog ureda Korčula KLASA: 223-03/24-005/75, URBROJ: 2117-07- 07/24-1 9 od 21. svibnja 2024., tužitelji supružnici i to od 1961. godine.

- da se, kako to proizlazi iz Kupoprodajnog predugovora od **.**.2011., GF pok. Ć kao prodavatelj obvezao tužitelju ad. 2 JF ustupiti dio njegove čestice uz asfaltnu česticu neposredno do kupca u visini 30metara od asfaltne ceste do jugoistočnog međaša, širine cca 10m što ukupno iznosi 300m2 u trajno vlasništvo čemu je prema sadržaju Kupoprodajnog predugovora prethodila premjera od 28. siječnja 2001. od strane kupca uz nazočnost prodavatelja te od strane djelatnika Ureda za katastar.

- da u navedenom Kupoprodajnom predugovoru nije navedena katastarska oznaka ustupljene nekretnine.

- da je GF **.**.2023. potpisao tabularnu izjavu u kojoj izjavljuje da je vanknjižni vlasnik i kao takav uz potpunosti suglasan da se ovdje tužitelj ad. 2 EF uknjiži kao vlasnik dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je omeđena česticama kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te Ulicom br 1 što u naravi predstavlja četiri ograde (op. tj ograđena dolca) koje imaju tri stabla maslina time da je prvu ogradu uz asfaltnu cestu OF, sin tužitelja ŽF, napravio parking, koja nekretnina je omeđena nekretninom tuženika ĆF sa zapada, nekretninom tužitelja sa sjevera, javnom cestom s istoka i česticom zemlje [katastarska čestica] na kojoj je upisano više suvlasnika prezimena AF a koju dijeli suhozid koji se protzeže od Ulice 1 prema Ulici 69.

- da tako ispisana tabularna izjava nije ovjerena u potpisu davatelja niti sadrži potpis tužitelja ŽF na dijelu koji bi predstavljao izjavu o prihvaćanju tabularne izjave.

- da je, kako to proizlazi iz priloženih zk izvadaka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tuženik uknjižen kao isključivi vlasnik nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] upisane po kulturi kao Vranac, prirodno neplodno zemljište površine 300m2

- da su, kako to proizlazi iz zk izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tužitelji uknjiženi po 1/2 dijela kao isključivi vlasnici nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] upisane po kulturi kao neplodno Vranac površine 450m2

- da iz prijedloga radi oglašavanja rješenja ništavim i to rješenja DGU, Ispostava za katastar nekretnina Blato KLASA: UP/I 932-07/20-02/36, URBROJ: 541-28-03-01/1- 20-2 od 2. lipnja 2020. i rješenja DGU, Ispostava za katastar nekretnina Blato KLASA: UP/I 932-07/20-02/102, URBROJ: 541-30-03-01/1-22-2 od 7. lipnja 2020. (op. koja Rješenja tužitelji nisu priložili spisu) proizlazi kako ovdje tužiteljica ad.1 NF predlaže utvrđenje ništavim upravnih rješenja o formiranju kčbr. [katastarska čestica] jer da promjena na samoj mapi ne odgovara ranijem obliku i gabaritima zemljišta.

- da se u prijedlogu označenom u prethodnoj stavci ovdje tužiteljica ad. 1 NF poziva na upisano suvlasništvo kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i na činjenicu da je zajedno sa suprugom, ovdje tužiteljem ad. 2 ŽF po osnovu bračne stečevine izvanknjižna suvlasnica i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

- da je, kako to proizlazi iz građevinske dozvole izdane od Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Ispostava Vela Luka KLASA: UP/I-361-03/22-01/000333, URBROJ: 2117-23-3/1-23-0024 od 13. lipnja 2023. i s tim u vezi potvrdu pravomoćnosti rješenja od 10. srpnja 2023., tuženiku dozvoljeno građenje zgrade stambene namjene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

- da je **.**.2024. NFU, nevjesta tužitelja, Policijskoj postaji Korčula prijavila kako tuženik na parceli u vlasništvu NF "želi graditi zid".

10. Izgled i lokacija utuženog zemljišta utvrđeni su neposrednim opažanjem suda prilikom uviđaja održanog 17. veljače 2025. u predjelu Vranac u k. o. [katastarska općina]. Na utuženo zemljište sudska komisija pristupila je od strane istoka, konkretno od asfaltirane prometnice-Ulice br. 1 koja se tim predjelom proteže u smjeru sjever-jug od koje se potom, zbog konfiguracije terena-strmine, uspinje u smjeru prema zapadu i dolazi do pozicije za koju je punomoćnik tužitelj naveo da predstavlja prijeporno zemljište. Punomoćnik tužitelja je potom pokazao neprijeporno zemljište tužitelja s istočne strane gledajući prema Ulici br. 1 kao i neprijeporno zemljište tuženika- kuću s betoniranim predkućem prema zapadu, iznad ukazanih nekretnina tuženika. Ujedno je kao prijeporno ukazao zemljište između nespornog zemljišta parničnih stranaka koje se od juga pa prema sjeveru sužava u obliku trokuta, a koje zemljište je s donje istočne strane ograđeno betonskim zidom koji je naveden u samom tužbenom zahtjevu. Od strane suda je potom opisano zemljište na koje je pristupila sudska komisija i to na način da se ispod prijepornog zemljišta, od same Ulice br. 1 nalazi parking i tri ograde u kojem su tri stabla maslina. Sjeveroistočno od prijepornog dijela nalazi se prizemni kameni objekt na nespornom zemljištu tužitelja. Iznad toga u smjeru sjever jug nalazi se suhozid-„meja“ širine cca 1 metar od zapadnog ruba koje je potom podignut po izgledu betona zid novije gradnje širine 20ak cm, s donje-istočne strane visine od cca 0,30 prema sjeveru do cca 1 metar prema jugu, a s gornje-zapadne strane visine cca 40 cm prema jugu i nekih cca 30 cm prema sjeveru od kojeg zida se potom u smjeru prema zapadu nalazi zemljana površina i šljunkom nasut pojas zemljišta uz betonirano predkuće i kuću tuženika. Od sjevernog ruba opisanog betonskog zida vidljiv je nastavak suhozida-meje širine cca 90 cm koja se dakle nadovezuje na suhozid-meju koja vodi uz, ispod spornog betoniranog zida u smjeru prema jugu. Sve netom izneseno prikazano je na prostoručnoj skici uredovanja kao sastavnom dijelu zapisnika o uviđaju. Tužitelji su kao prijeporno ukazali zemljište u obliku trokuta koje prijeporno zemljište je s donje/istočne i južne strane ograđeno betonskim zidom, dok na licu mjesta nema vidljivog razgraničenja prema zapadu od nespornog zemljišta tuženika (kuća s predkućem). Budući se u tužbi ne navodi precizno na koji su to način tužitelji faktično posjedovali utuženo zemljište tužiteljica ad. 1 NF na licu mjesta istaknula je da joj se teško orijentirati obzirom da se promijenio izgled lica mjesta i da je to sada sve razrovano. Međutim, tvrdi da je zajedno sa suprugom posjedovala pojas zemljišta i iza-zapadno od betonskog zida time da je tu bila u južnom dijelu jedna maslina, prema sjeveru je bilo nešto zemlje, a na licu mjesta bila je i međa-suhozid širine cca 2 metra u pravcu na licu mjesta vidljivog dijela suhozida-međe koja se proteže uz sporni izgrađeni betonski zid s donje, istočne strane.

11. Upitan od strane suda da identificira utuženo zemljište Toni Farac, dipl. ing. geod. angažiran kao mjernik vještak u svom nalazu navodi kako je od nadležnog Ureda za katastar pribavio dokumentaciju iz koje je razvidno kako je vrlo precizno utvrđena granica između nekretnina parničnih stranaka to jest između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr [katastarska čestica] na način da je sudskom Presudom izvršena parcelizacija upravo ovog dijela nekretnine gdje je formirana novoformirana kat. čest. zem. [katastarska čestica] površine 300 m2 upravo onoliko koliko je i sudskom Presudom utvrđeno. U samome elaboratu postoji zapisnik o međašima gdje su utvrđene granice na način onako kako je i u sudskoj Presudi prikazano. Napominje kako je ova parcelacija evidentirana kroz katastar i zemljišne knjige i u samom postupku provedbe nije bilo nikakvih primjedbi. Na samoj skici koja je sastavni dio Presude jasno se vidi prikaz ove sporne granice kao i snimljeni suhozid koji je bio u cijelosti. Sagledavajući današnje stanje po pitanju izgrađenog zida tvrdi kako približno odgovara skici razgraničenja. Što se tiče točnog utvrđenja položaja zida kao i izgrađenog objekta vještak je pristupio izmjeri lica mjesta nakon čega je izvršio detaljniji prikaz stanja lica mjesta sa skicom na kojoj je prikazao postojeći betonski zid u odnosu na definiranu granicu. Prilikom identifikacije vještak je na spis predmeta priložio dokumentaciju pribavljenu od strane nadležnog Ureda za katastar i to pravomoćnu presudu ovog suda posl. br. P-794/2018 kojom je tamo tužitelj SF pok. Ć utvrđen vlasnikom dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 300m2 (potom formirano u kčbr. [katastarska čestica] kao vlasništvo tuženika) u skladu sa skicom od 29. kolovoza 2018. (list 53 spisa). Od suda se primjećuje da je u navedenom sudskom postupku na strani tuženika sudjelovao sada tužitelj ad. 2 EF koji je u svrhu izrade parcelacijskog elaborata po označenoj pravomoćnoj Presudi potpisao i izvješće o utvrđivanju postojećih međa i drugih granica te o novom razgraničenju u kojem izvješću je novoformirani međaš između novoformiranih kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] utvrđen spoj točka 3 i 11 (željezni klinovi). Na upit punomoćnika tužitelja je li tužiteljica ad 1 NF potpisala zapisnik o međašima i jesu li tužitelji bili na strani parničnih stranaka u presudi na koju se vještak pozvao prilikom davanja nalaza i mišljenja, vještak je konstatirao kako je zapisnik o međašima potpisao tužitelj ad 2 EF, dok na tom zapisniku nema potpisa tužiteljice ad 1.

12. Na temelju naprijed iznesenih dokaza, ali i iskaza saslušanih tijekom postupka i to ZF, TF pa i navoda stranaka tijekom postupka sud je utvrdio kako je nekoć matična kčbr. [katastarska čestica] predstavljala stvarno vlasništvo GF pok. Ć koji je donjim/istočnim dijelom mjereno od asfaltne ceste (Ulice br. 1) raspolagao kupoprodajom u korist tužitelja ad. 2 ŽF koja kupoprodaja očito nije provedena kroz evidencije nekretnina. Preostali dio te nekretnine za koji je GF pok. Ć ishodio geodetsku skicu bio je predmetom parničnog postupka P-794/2018 po pravomoćnom okončanju kojeg je provedena parcelacija i tako dosuđeni dio nekretnine u korist i vlasništvo GF parcelacijom matične kčbr. [katastarska čestica] dobio oznaku kčbr. [katastarska čestica] u sklopu koje se dakle nalazi utuženo zemljište. Nedvojbeno je i da je tako novoformiranom nekretninom površine 300m2 SF pok. Ć raspolagao negdje 2021. godine u korist tuženika ĆF koji je neposredno nakon toga i ishodio upis uknjižbe prava vlasništva koje utvrđenje proizlazi iz obrazloženja spisu priložene Građevinske dozvole.

13. Da se prijeporno zemljište u cijelosti nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi i iz pisanog nalaza i mišljenja zaprimljeno na spis predmeta 7. ožujka 2025. Uz navedeno je mjernik vještak dostavio skicu lica mjesta pa s tim u vezi u pisanom nalazu i mišljenju navodi kako je pokazano prijeporno zemljište na skici šrafirano plavom bojom, obilježeno detaljnim točkama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 , 9 pravcem na točku 1 što sve predstavlja dio kčbr. [katastarska čestica] površine 50m2. Na skici je ujedno prikazan položaj tj. pravac izgrađenog betonskog zida koji se u točkama 1, 2, 3 i 4 poklapa s granicom između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a dijelom u točkama 1 i 9 u cijelosti se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] time da je kao granicu između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] prikazao pravac koji čine točke 1 i 10. Ujedno je vještak pristupio premjeri donjeg istočnog dijela suhozida na kojem je izgrađen sporni betonski zid sa svim dimenzijama betonskog tako i suhozida.

14. U podnesku zaprimljenom 14. ožujka 2025. tuženik je naveo kako iz provedenog vještačenja jasno proizlazi da gradnjom betonskog zida ni na koji način nije zašao na nekretninu tužitelja.

15. Podneskom zaprimljenim 11. travnja 2025. tužitelji su predložili dopunu skice vještva na način da se linijom naznači na kojem mjestu preko predmeta spora je udaljenost 30 m od ruba donje (asfaltirane) ceste. Ovo iz razloga što je, a nakon što je od strane mjernika prethodno identificirano zemljište, te po odlasku mjernika, saslušan i svjedok SF (Franko) Jurković, inače raniji vlasnik nekretnina, koji u svom iskazu, na upit na koji način se mjerilo zemljište po kupoprodajnom ugovoru od 2001. godine po metrima od ceste ili na neki drugi način, iskazuje „Mjerilo se metrom od ceste, ...”. U zapisniku je omaškom navedeno da se radi o kupoprodajnom ugovoru, umjesto kupoprodajnom predugovoru, a obzirom da godinu sklapanja (2001. god.) jedino se i može raditi o predmetnom Kupoprodajnom predugovoru. U istom se jasno i precizno navodi „u visini 30 metara do asfaltirane ceste”, kao i „dok kupac može nesmetano koristiti česticu zemlje i na njoj vršiti sve preinake od dana potpisivanja ovog predugovora ...”. Stoga je jasno da je stjecatelj (tužitelj) uveden u posjed po sklapanju predugovora u navedene gabarite zemljišta, a saslušani svjedok potvrdio je da se do ugovorene dužine došlo mjerenjem metrom od ceste. Na predmetnoj skici nije prikazan ni zid sagrađen na suhozidu, a koji je predmet tužbenog zahtjeva, pa se i u ovom dijelu predlaže dopuna skice.

16. Pozivom na odredbu čl. 260 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje ZPP-a) sud je potom na ročištu glavne rasprave održanom 7. svibnja 2025. saslušao UF, dipl. ing. geod. kao angažiranog vještaka koji očitujući se na prigovore tužitelja po pitanju gabarita zida navodim kako je isto razvidno iz dostavljene skice time da je za potrebe postupka priložio uvećanu skicu bez šrafiranih linija (list 98 spisa) iz kojeg se prikaza vidi debljina zida širine 20 cm, dužine 8,00+2,30+7,35. Dakle, iz tog prikaza vidi se debljina zida. Također navodi kako je prilikom uviđaja izvršio snimanje lica mjesta u koju svrhu je priložio dvije color fotografije. Na tim fotografijama razvidno je stanje lica mjesta, a po pitanju suhozida u produžetku prema sjeveru pojašnjava da se ne može vidjeti sjeverna strana tog suhozida jer je prekriven zemljom. Naposljetku navodi kako je izmjerom prilikom uviđaja na licu mjesta utvrđeno da izgrađeni betonski zid koji je predmetom ovog postupka odgovara navedenoj skici koja je sastavni dio prijavnog lista iz 2019. godine, a koji prijavni list se temelji na sudskoj Presudi ovog suda. Također po pitanju izgrađenog zida ističe da odgovara u dijelu gdje je granica kčbr. [katastarska čestica] prema kčbr. [katastarska čestica], dok je nastavak zida u smjeru prema istoku uvučen u nekretninu koja je u vlasništvu tuženika. Na upit punomoćnika tužitelja iz kojeg razloga je suhozid na skici prikazan u manjem gornjem dijelu, a nije prikazan zapadno od zemljišta koje je šrafirano plavim linijama, mjernik vještak obrazlaže kako na licu mjesta, a što je vidljivo iz dostavljene fotografije (list 96 i 97 spisa), taj dio nije vidljiv, dakle na skici je prikazano dio suhozida koji je bio vidljiv na licu mjesta. Ovako provedenom vještačenju, odnosno nalazu i mišljenju sud je u cijelosti poklonio vjeru kao stručnom, uvjerljivom i u skladu s odgovarajućom materijalnom dokumentacijom te kao takvom potpuno i nedvosmislenom.

17. U odnosu na upiranje tužitelja o predmetu Kupoprodajnog predugovora iz 2001. godine u smislu 30 m od ruba donje asfaltirane ceste (Ulice br.1) tužiteljima je za ukazati da predmetom ovog postupka nije utvrđivanje predmeta kupoprodaje po Kupoprodajnog predugovoru iz 2001. u smislu točne površine po dužini i širini, a pogotovo ne pravni temelj posjedovanja. Tužitelj su u tužbi, najkasnije do zaključenja prethodnog postupka morali jasno navesti na koji su to način i u kojem opsegu posjedovali prijepornu površinu zemljišta, no umjesto toga tužitelji više upiru na eventualni pravni osnov takvog posjedovanja o čemu je isključeno raspravljanje u ovoj pravnoj stvari radi čega sud i nije dovodio u vezu s ostalim dokazima cjelokupan sadržaj Kupoprodajnog predugovora i Tbularne izjave.

18. Za odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva u postupku je prije svega valjalo utvrditi odlučne, a među strankama prijeporne činjenice i to da li su tužitelji do momenata poduzimanja radnji od strane tuženika koje su okarakterizirane kao smetanje posjeda (izgradnja betonskog zida) bili zadnji mirni posjednici prijepornog zemljišta koje je prikazano na skici mjernika vještaka u obliku trokuta na istočnom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sporno je, dakle, u ovom postupku prije svega pitanje pripada li tužiteljima pravo na posjedovnu zaštitu sukladno odredbi čl. 21 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, u daljnjem tekstu – ZV),. Prema citiranoj zakonskog odredbi svaki posjednik stvari i prava ima pravo na zaštitu od samovlasnog smetanja posjeda. Takvu zaštitu sukladno čl. 22 st. 2 istog Zakona sud pruža u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika. Posebno je onda neutemeljeno pozivanje tužiteljice ad. 1 NF da joj suvlasništvo i suposjed pripada s osnova bračne stečevine sve pozivom na odredbu čl. 249 Obiteljskog zakona. Takvo pozivanje tužiteljice nema uporišta u odredbi čl. 10-12 ZV-a, a pravni interes imenovane može biti jedino poništavanje odluke upravnog tijela o parcelaciji utuženog zemljišta za koju je svoju suglasnost potpisao tužitelj ad. 2, njen suprug EF što opet nije odlučno u ovoj pravnoj stvari. Ipak, takvim potpisom tužitelj ad. 2 EF očito je potvrdio granicu posjeda preko suhozida na način kako je to istaknuto od strane mjernika vještaka. Naime, da je kojim slučajem smatrao da je u posjedu zemljišta i iza/zapadno od suhozida koji je dijelio matičnu kčbr. [katastarska čestica] na dva dijela očito ne bi potpisao Izvješće o utvrđivanju postojećih međa i drugih granica te o novom razgraničenju.

19. Posjed je faktično stanje zaštićeno pravom (čl. 10 ZV-a) i štiti se od svakog samovlasnog uznemiravanja ili oduzimanja neovisno o pravu na posjed, pravne osnove posjeda i savjesnosti posjednika. Svrha je posjedovne zaštite da zadrži postojeće posjedovno stanje i sprječavanje samovlasnog mijenjanja tog stanja (čl. 20 st. 1 ZV-a). Zaštita se pruža u posebnom sumarnom postupku, neovisno o tome je li posjed u skladu s pravom ili ne.

20. Prema odredbi čl. 10. st. 1 ZV-a posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, a prema odredbi čl. 20 istog Zakona čin smetanja posjeda je akt neke osobe kojim dosadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedovanju, dakle, čin koji negira postojeću faktičnu vlast (u cijelost ili djelomice), a nameće tuđu, odnosno uspostavlja novo, izmijenjeno posjedovno stanje.

21. U posjedovnoj parnici je predmet raspravljanja ograničen na utvrđivanje dviju činjenica i to da li je tužitelj posljednji posjednik onoga glede čega traži zaštitu i da li je u tom posjedu smetan činom tuženika.

22. Kako je, dakle, posjed faktično stanje, to je u posjedovnoj parnici na strani tužitelja potrebo utvrditi da li su u trenutku poduzimanja radnji okarakteriziranih kao smetanje posjeda bili u faktičnom mirnom posjedu stvari ili prava, dakle, da li su imali faktičnu vlast. Osoba koja čini smetanje mora pak u postupku dokazati da svojim ponašanjem nije oduzela tužitelju faktičnu vlast nad stvari ili pravom, pri čemu treba naglasiti da je u posjedovnoj parnici isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnom temelju posjeda i poštenju posjednika.

23. Radi razjašnjenja odlučnih okolnosti sud je prije svega saslušao predložene svjedoke. Tako po pitanju izgleda i korištenja prijepornog pojasa zemljišta svjedok OF, sin tužitelja, navodi kako je u južnom dijelu prijepornog zemljišta bilo zasađeno stablo masline, svojevremeno (2002.) da je bio zasadio i red krumpira, dok se uokolo masline sadio bob i kupus čemu je tako bilo sve do 2022. kad je tuženik počeo s gradnjom na svom zemljištu. Na predmetno zemljište je kao to u svom iskazu navodi dolazila i svjedokinja FF i to radi ubiranja kupusa i boba par navrata godišnje sve po odobrenju tužiteljice ad. 1 NF. Međutim, iz iskaza imenovane svjedokinje proizlazi da na utuženo zemljište nije dolazila unatrag dvije godine kada se počeo čistiti teren na kojem se potom krenulo s izgradnjom kuće. I svjedokinja NFU, nevjesta tužitelja, opisuje kako su se na utuženom zemljištu bilo zasađeno stablo masline kao i povrtne kulture (bob, kupus) pa da je to zemljište u biti predstavljalo jednu ogradu (dolac) kojeg je obrađivala tužiteljica ad. 1 NF. Zadnjih pak pet, šest godina nije odlazila na prijeporno zemljište jer je zbog zdravstvenog stanja često boravila na bolničkom liječenju no poznato joj je da je tužiteljica ad. 1 NF na prijepornom zemljištu sadila spomenuto povrće do 2022/2023. Svjedoku HF prijeporno zemljište poznato je iz neposrednog opažanja jer je na isto, kako tvrdi, do prije godinu ipo, dvije godine osobno odlazio pomagati ZF, sinu tužitelja, u sadnji jednogodišnjih kultura (bob, grašak) time da se u južnom dijelu nalazila maslina sorte "orgula". Da se u južnom, tj. proširenom dijelu utuženog zemljišta nalazilo stablo masline proizlazilo bi i iz iskaza svjedoka BF koji je u par navrata s MF odlazio na zemljište kupljeno od GF. Prema iskazu svjedoka BF u vrijeme kupnje navedeno zemljište je bilo zapušteno, u šikari što je sve potom OF iskrčio i napravio vrt. Na upit suda da pojasni do kuda je OF napravio vrt svjedok je naveo skroz do gore, tj. od ceste pa prema zapadu i to po prilici okomito na cestu. Poznato mu je da je na tom zemljištu kojem je od strane suda prikazano na color fotografiji bila široka meja (suhozid) od koje je ZF bilo 2 metra po visini i koje zemljište je išlo na klin, tj u obliku trokuta u smjeru sjevera. Na toj površini zemljišta koja je išla u "klin" da je majka ZF obrađivala zemlju jer je tamo sadila kupus, bob što je trajalo vjerojatno do vremena kada se razboljela pred oko dvije godine, možda i više. Nakon toga da više nije odlazio na zemljište koje je OF kupio od GF pa tako da tamo nije odlazio niti kad su se počeli izvoditi građevinski radovi gradnje kuće i okućnice što je prikazano na fotografiji na listu 97 spisa.

24. Po pitanju izgleda prijepornog zemljišta i granice posjeda na licu mjesta svjedok OF navodi da između dijela zemljišta koje je svojevremeno kupila njegova obitelj u odnosu na susjedno zemljište prema zapadu nije postojala neka vidljiva granica, ali je bilo vidljivo zemljište koje je očistio od zemljišta dalje prema zapadu koje je bilo u kamenjaru. Na utuženi dio zemljišta da je dolazio na način da je išao po međi (suhozidu) koji od Ulice br. 1 vodi u pravcu zapada od koje bi potom ulazio na ugao gdje se zavija suhozid, meja ispod izgrađenog betonskog zida. Potonje navedeni suhozid da je pratio i bio u širini suhozida-meje u nastavku, produžetku prema sjeveru dok je sporni betonski zid izgrađen bez temelja na tom suhozidu-meji. Inače da je zemljište od strane njegove obitelji posjedovano s južne strane od postojećeg suhozida-meje u širini od nekih u donjem južnom dijelu cca 3m koje zemljište se potom sužavalo u obliku trokuta do točke koja bi se nalazila u pravcu južnog zida na licu mjesta vidljivog prizemnog objekta na nespornom zemljištu tužitelja ( s istočne strane). Svjedokinja FF navodi da je zemljište na kojem je tuženik izgradio kuću prije bilo u kamenjaru, ogradama. Na upit suda da li se od prijepornog zemljišta prema gore u smjeru sjevera i zapada na licu mjesta bila vidljiva neka granica prema susjednom zemljištu navodi se tu protezao suputak (puteljak), kamenje po kojem se hodalo.

25. Da je prijeporno zemljište nakon što je tuženik započeo poduzimati građevinske radove izdignuto, nasuto proizlazi iz iskaza svjedoka OF, ĐF, TF što je i logično obzirom da je teren tim predjelom zbog konfiguracije išao strminom, padom od zapada pa prema istoku.

26. Nasuprot iskazima OF, FF, BF i VF svjedok SF pok. T navodi kako su mu vrlo dobro poznate okolnosti i to kako što se tiče zemljišta tako i korištenja. Pri tome prije svega naglašava da je čitav ovaj pojas zemljišta (od strane suda se konstatira svjedok ukazuje pojas zemljišta) od suhozida-meje pa prema dolje u pravcu istoka kao i pojas zemljišta iznad suhozida-meje pa u pravcu zapada) predstavljao njegovo vlasništvo. Dijelom zemljišta ispod suhozida-meje da je raspolagao, odnosno to zemljište prodao tužiteljima negdje 2004. mislim 2005. zemljište koje je tako prodao tužiteljima ispod na licu mjesta ukazanog suhozida-meje da su tužitelji potom i koristili, ali izričito tvrdi kako ovaj pojas zemljišta iznad suhozida-meje tužitelji nikada nisu koristili niti su ikada zalazili preko suhozida-meje. Taj pojas zemljišta iznad suhozida-meje da je oduvijek bio u grmu, strmina, sve zaraslo, a što mu je poznato iz činjenice što je to sve bio njegov. Na poziciji gdje je tuženik izgradio kuću da imao svoju smokvu i jednu maslinu što je sve čistio i brao. Ukazani pojas zemljišta iznad prije pokazanog suhozida-meje pa prema zapadu da je 2020. prodao tuženiku kojom prilikom mu je pokazao granice i jasno rekao da zemljište ispod suhozida-meje nije njegovo, da meja-suhozid ide dijagonalno i da je od tog suhozida-meje pa prema gore u smjeru zapada u vlasništvu njega kao prodavatelja.

27. Svjedoci pak PF koji je od strane tuženika bio angažiran kao izvođač radova, ČF i RF, tuženikovi šurjaci, neposredna saznanja o izgledu prijepornog zemljišta crpe od 2021./2022. Imenovani svjedoci suglasni su u kazivanju kako od momenta kada su prvi put pristupili na utuženo zemljište u sklopu ostatka zemljišta tuženika nisu uočili bilo kakvu zasađenu kulturu niti bilo koje tragove obrade niti su na bilo koji način komunicirali s ŠF za vrijeme izvođenja radova na nekretnini tuženika. Tako svjedok RF navodi kako je na utuženo zemljište prvi put pristupio u studenom mjesecu 2021. s tuženikom i prethodnim vlasnikom TF. Sjeća se da je svo to zemljište bile itekako zaraslo pa se krenulo s čišćenjem terena od gornje ceste prema dolje do suhozida-meje. Na licu mjesta da je bio i u lipnju 2024. godine kada je s tuženikom i IF pripremao temelje za izgradnju ovog betonskog zida. Konkretno da su tada temelj betonirali, a potom nastavili šalovanje zida. Također da su smo šalovali pozicije na kojoj će se izgraditi zid. Inače da je taj betonski zid izgrađen na dijelu suhozida, a dio zida je uvučen na zemljište tuženika. Stoga tvrdi da dio suhozida koji nije tuženika nije taknut. Na poseban upit u kojem je to dijelu novi (sporni) betonski zid izgrađen na suhozidu tvrdim da granica između nekretnine tuženika i zemljišta prema dolje ide po sredini suhozida. Upravo da se od te granice kada se gleda prema nekretnini tuženika gradio betonski zid time da je dio zida uvučen u zemljište tuženika. Dalje svjedok navodi da u vrijeme kada je boravio na predmetnom zemljištu nitko treći nije dolazio niti se protivio izvođenju radova. Nakon čišćenja 2021. prijeporno zemljište je prema njegovim saznanjima predstavljalo praznu površinu na kojoj se ništa nije držalo. Sjeća se i kako su nakon čišćenja zemljišta 2021. godine na licu mjesta zapalili svo raslinje koje su očistili. Budući je sve bilo zaraslo da suhozid o nije bio u cijelosti prepoznat time da je suhozid u odnosu na ostalo zemljište bio blago izdignut negdje 15 cm, negdje možebitno 30 cm, konkretno u gornjem sjevernom dijelu da je suhozid bio izdignut 15ak cm a u krajnjem donjem južnom dijelu cirka 30ak cm. Svjedok ČF navodi kako je na lice mjesta pristupio prvi put u prosincu 2022. kada je tuženik već bio poduzeo radove čišćenja terena. Sljedeći put da je na lice mjesta pristupio u rujnu 2023. kada je kuća tuženika već bila izgrađena. Na licu mjesta zatekao je radnika ĐF koji je tada radio zid koji omeđuje nekretninu tuženika s južne strane. U tom momentu da se na prijepornom zemljištu nije nalazilo ništa. Ovaj novo izgrađeni zid u betonu koji je vidljiv na fotografijama da je izgrađen u lipnju mjesecu 2024., a kasnije se nasipala ova površina zemljišta koje je predmetom postupka. Što se tiče gradnje spornog zida opisuje da je bio prisutan prilikom gradnje kada su se radnici koji su izvodili radove za tuženika povukli od donje međe 15 cm u zemljište tuženika, očistili temelj za izgradnju zida, izvršili šalovanje da bi potom dan iza radnik PF pumpom nalio zid dan, dva, tri nakon toga pumpom nalio ovaj betonski zid. Svjedok PF u svom iskazu navodi kako je 20. prosinca 2022. godine kao izvođač radova angažiran od strane tuženika krenuo s radovima iskopa n zemljištu tuženika. Sjećam se da su tada geodeti iskolčili parcelu, točke su vidljive i danas na licu mjesta. Prijeporno zemljište da je tada izgledalo kao i prilikom uviđaja, ali bez podignutog spornog betoniranog zida, na prijepornom zemljištu da nije bilo nikakve kulture time da je u južnom dijelu je bilo grmlje. Inače da je prijeporno zemljište nasuto u ljeto 2024. kada se betonirao sporni zid. Na poseban upit suda je li se prilikom gradnje betonskog zida zadiralo u suhozid koji je vidljiv ispod zida na licu mjesta svjedok tvrdi da nije te da je taj suhozid je ostao isti. Na ponovni upit suda da li je ovaj suhozid-meja ispod betonskog zida bio širi, da li se protezao u većoj širini gledajući prema zapadu svjedok navodi da je to bio suhozid u širini kao nastavak suhozida-meje prema sjeveru. Taj suhozid-meja koja ide u pravcu sjevera od betonskog zida završavao je koliko se sjeća u uglu (od strane suda se konstatira da svjedok ukazuje spoj spornog betonskog dijela u južnom dijelu i krajnji donji dio novoizgrađenog betoniranog zida koji vodi u pravcu istok zapad s južne strane nekretnine tuženika). Prilikom nasipanja da je podignut nivo prijepornog zemljišta i to u južnom djelu 40 ak cm, a tamo kako se ide prema sjeveru ništa. Na poseban upit da li sporni zid ima svoj temelj ili se naslanja na suhozid svjedok tvrdi da zid tvrdim da ima neki temelj, ali se nije kopalo do „tvrda“. Ovaj betonski zid da se naslanja na suhozid time da je u sjevernom dijelu betonski zid naslonjen na suhozidu-meji, a ovamo prema jugu sporni betonski zid ide uz meju, ne prati njen pravac (op. kako je to uostalom prikazano i na skici na listu 98 spisa). Radovi izgradnje zida su trajali oko tjedan dana. U vrijeme gradnje betonskog zida bilo je gotovo prizemlje kuće tuženika i ovi betonski radovi uokolo kuće-stepenište s južne strane i ovo betonirano ispred prizemlja kuće, a betoniranje spornog betonskog zida da je završeno 01.srpnja 2024. Također navodim da je prvo izgrađen sporni betonski dio nakon čega je došlo do nasipanja tijekom ljeta time da se nedavno na prijepornom pojasu postavila zemlja.

28. Podneskom zaprimljenim 27. studenog 2025. tužitelji su precizirali tužbeni zahtjev sukladno skici u ovom postupku upravo po prijedlogu tužitelja angažiranog mjernika vještaka. Radi se dakle u uređivanju tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka. Međutim, protivno navodima tuženika tako postavljeni uređeni tužbeni zahtjev ne predstavlja preinaku tužbe samo iz razloga što je predmetom pružanja posjedovne zaštite sada točno utuženo 50m2 prema priloženoj skici umjesto u prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu navedenih cca 30m2. Naime, tužbeni zahtjev je u svojoj biti ostao jednak prvotno postavljenom jer je i dalje riječ o smetanju posjeda iste nekretnine na isti način pa ispravkom naznake katastarske čestice nije promijenjena istovjetnost tužbenog zahtjeva niti je promijenjena činjenična osnova spora radi čega ne može smatrati da se radi o preinaci tužbe, u smislu odredbe članka 191. ZPP-a, već o ispravku navoda, sukladno članku 191. stavku 3. ZPP-a.

29. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka ovaj sud je nedvojbeno utvrdio kako je prijeporno zemljište od tuženika i od njegove strane angažiranih osoba očišćeno negdje 2022. godine kao priprema terena za izvođenje kasnijih građevinskih radova (izgradnja kuće i uređenje okućnice). Da je tome tako proizlazi iz iza svjedoka ZF koji opisuje kako ga je tuženik negdje 2022. pitao da li može ukloniti granje masline jer se krošnja masline koju je spomenuo u iskazu protezala, zadirala i iza granice prema nekretnini tuženika. Iste godine da je potom uočio kako stabla masline više nema na licu mjesta, da je iščupano na što nije reagirao obzirom da maslina ponovno izraste iz svog kreka, a namjeravao je biti u dobrosusjedskim odnosima s tuženikom. Godine 2022. da je tuženik na prijepornom zemljištu odložio i drvo za potpore što su oni u obitelji "pustili" u smislu da se tim pojasom zemljišta tuženik služi dok gradi. Na izričit upit suda da li je tuženik tražio od tužitelja ili svjedoka ZF izrijekom dozvolu da odloži drvo na prijepornom zemljištu svjedok OF ne daje pozitivan odgovor, već navodi da je tuženiku rekao da radi što god ga je volja, da želi imati dobrog susjeda. Prema iskazu imenovanog svjedoka sami tužitelji tuženika nisu pokušavali spriječiti u korištenju ovog zemljišta jer oni zbog poodmaklih godina života i svog zdravstvenog stanja nisu uopće komunicirali s tuženikom. Navedeno da je i bio razlog što je svjedok kao njihov sin komunicirao s tuženikom. Da je tuženik na prijepornom zemljištu i suhozidu odlagao materijal zasigurno 2022. vidljivo je i na fotografiji na listu 25 spisa. Na temelju tako utvrđenog sud prihvaća kao istinite navode iz odgovora na tužbu da je tuženik neposredno nakon kupoprodaje utuženog zemljišta od TF stupio u posjed kupljene novoformirane kčbr. [katastarska čestica] pa i njenog sada prijepornog istočnog dijela koji se prema sjeveru sužava u obliku trokuta. Tome je tako bilo najkasnije dvije godine prije nego li je izgrađen prijeporni betonski zid pa je sad preostalo za utvrditi da li je i u kojoj mjeri tuženik nespornom gradnjom betonskog zida u ljeto 2024. oduzeo tužiteljima posjed prijepornog zemljišta. Iako je tužiteljima odgovor na tužbu tuženika dostavljen 8. listopada 2024. do zaključenja prethodnog postupka nisu iznijeli činjenicu da se tuženik nalazio u posjedu prijepornog zemljišta po njihovom odnosno po dopuštenju njihova sina ZF. Dapače, osporili su sve navode iz odgovora na tužbu pa samim time i činjenicu vršenja bilo kakvog posjeda od strane tuženika. Stoga ovaj sud nije poklonio vjeru navodima svjedoka ZF u dijelu koji se odnosi na dopuštenje tuženiku za korištenjem prijepornog pojasa zemljišta niti je takav iskaz dovodio u vezu s iskazima svjedoka predloženim od strane tužitelja (FF, NFU i HF) koji su u svom iskazu spomenuli kako je tuženik bio u razgovorima s MF u vezi korištenja prijepora.

30. Zaštita koju sud u postupku zbog smetanja posjeda pruža posjedniku protiv samovlasnog smetanja njegovog posjeda ograničena je samo na pitanje je li posjed postojao i je li bio samovlasno smetan. Tako je za zahtijevanje sudske zaštite posjeda aktivno legitimiran posljednji faktični mirni posjednik stvari čiji je posjed samovlasno smetan, a što vrijedi kako za neposrednog tako i za posrednog posjednika i to kako za isključivog posjednika tako i suposjednika te nasljednika takvog posjeda. Po ocjeni ovoga suda tužitelji nisu dokazali pretpostavke za smetanje posjeda, odnosno da su posljednji mirni posjednici prijepora u kojem posjedu su smetani oduzimanjem gradnjom spornog betonskog zida. Name, posve očito se posjed tuženika na prijepornom dijelu zemljišta umirio još 2022. godine na način kako je to propisano odredbom čl. 21. st. 3 ZV-a pa njegovo postupanje-gradnja spornog betonskog zida na istočnom dijelu nekretnine koju je kupio u granicama ucrtanim u parcelacijskom elaboratu koje granice su još prije kupnje usuglašene s međašima, među ostalima i s tužiteljem ad. 2 ŽF ni u kojem slučaju ne može predstavljati samovlasno svjesno zadiranje u tuži posjed. Drugo je pitanje imaju li i po kojem pravnom osnovu tužitelji pravo posjedovati prijeporno zemljište, no takva pitanja stranke su ovlaštene riješiti u posebnoj petitornoj parnici.

31. Shodno svemu naprijed iznesenom valjalo je tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan pa je i presuđeno kao u izreci pod toč. I/.

32. O parničnim je troškovima sud odlučio prema odredbama čl. 154. st. 1. ZPP- a, a odmjereni se troškovi sastoje od izdataka tuženika za zastupanje po punomoćnici odvjetnici u skladu sa propisanom odvjetničkom tarifom prema kojoj odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak koje radnje u ovom slučaju predstavljaju sastav odgovora na tužbu i sastav pisanog obrazloženog podneska od 14. ožujka 2025. te zastupanje na ročištima 21. studenog 2024. i 17. veljače 2025., a za svaku daljnju radnju, konkretno zastupanje na ročištima 7. svibnja 2025. i 28. studenog 2025. - po 50 bodova sukladno Tbr. 7 toč. 2 st. 1 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br.138/2023), sve uvećano za pripadajuću stopu PDV-a. Stoga je i odlučeno kao u izreci pod toč. II/

U Korčuli, 8. siječnja 2026.

S u t k i n j a

Marija Gugić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava odluke obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje. Ovjereni prijepis odluke stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).