REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1291/2020-85

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Božici Barlović kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Matee Uzelac kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika LA, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, poslovni broj KO-DO-3480/2020 od 12. svibnja 2020., u nazočnosti savjetnice Općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu, Katarine Belančić te optuženika osobno, dana 8. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Optuženi LA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin VA i HA, rođene L, rođen **.**.1980., u [adresa], Republika Bosna i Hercegovina, sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom školom, nezaposlen, neoženjen, bez djece, vlasnik obiteljske kuće, bez čina, nije odlikovan, ne vodi se drugi kazneni postupak

k r i v  j e

što je

- 1. siječnja 2020. oko 16,00 u [adresa], u cilju da ustraši nećaka mlt. VA, rođenog **.**.2003., za vrijeme dok se isti nalazio u svojoj sobi, iz dnevnog boravka vikao „što radi ovaj smrad tu, jebem mu mater, potrgat ću ga, razbit ću ga, njega i njegovog oca, govno jedno cijelog ću ga potrgat“, nakon čega je došao do vrata sobe u kojoj se nalazio mlt. VA sa djevojkom AA, te na ista počeo snažno lupati tražeći od mlt. VA da izađe iz sobe, a za koje vrijeme je vikao „otvorite, pička vam materina, ići ćeš V van, govno jedno, ti kujo jedna isto“, a kada je mlt. VA otvorio vrata i izašao iz sobe istog je i fizički napao te mu je tako za vrijeme dok su se međusobno naguravali u više navrata ponovio „polomit ću ti ruke i noge, cijelog ću te polomiti, rastrgat ću te“, a koje riječi i ponašanje su kod mlt. VA izazvali osjećaj straha i uznemirenosti,

- d a k l e, drugome ozbiljno prijetio da će ga teško tjelesno ozlijediti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

- čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom –opisano u članku 139. stavku 2. i 3. Kaznenog zakona/11, a kažnjivo po članku 139. stavak 3. Kaznenog zakona/11.

II/ Na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11, optuženi LA se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU

OD 10 (DESET) MJESECI

III/ Na temelju članka 56. KZ/11, optuženom LA se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

kojom se određuje da kazna zatvora na koju je optuženi osuđen neće biti izvršena ukoliko optuženi u roku 3 (tri) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

IV/ Na temelju članka 69. KZ/11, optuženiku LA se

i z r i č e

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG LIJEČENJA OD OVISNOSTI

koja će optuženiku trajati do proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude.

V/ Na temelju članka 69. stavak 2. KZ/11 izrečena Sigurnosna mjera iz točke četiri ove presude izvršavat će se izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju.

VI / Na temelju članka 58. stavka 5 KZ/11 sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne optuženiku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena Sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu.

VII/ Na temelju članka 148. stavak 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09. – izmjene i dopune, 80/11. - izmjene i dopune, 91/12. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12. - izmjene i dopune, 56/2013 – izmjene i dopune, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25 - u nastavku: ZKP/08.), optuženi LA se oslobađa od plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženika LA, stavljajući mu na teret počinjenje kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11.

2. Pozvan na raspravi pred sudom da se očituje o osnovanosti optužnog akta, optuženi LA je izjavio kako se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret optužnicom.

3. Iznoseći svoju obranu na raspravi održanoj 29. lipnja 2022., optuženi je naveo kako je dva mjeseca prije ovog događaja došao iz [adresa] živjeti na adresu u [adresa], kod svoje majke. Na toj adresi je zajedno sa njegovom majkom živio i tada 16-godišnji nećak, mlt. VA. Nakon nekog vremena, on je u stan doveo djevojku i tada ih je bilo previše u stanu, a što je njemu smetalo, jer je to bio skučen prostor i rekao je svojoj majci da će se odseliti. Naime, svom nećaku je rekao da ne može biti u stanu sa djevojkom, da je to nemoralno u odnosu na njegovu baku i da se može dogoditi da ona ostane trudna. Naveo je da se on zbog toga uvrijedio. Negdje oko Božića je oštećeni policiji prijavio da ga je primio za ruku i da je udario u zid, a što nije bilo točno te je on pozvao policiju, a po dolasku policije je njegova majka svjedočila da on laže i da se to nije dogodilo. Naveo je kako je nakon toga otišao u [adresa] i došao je 1. siječnja 2020. godine, kod svoje majke u stan kako bi joj čestitao novu godinu. Tada je i njegov nećak bio u svojoj sobi u stanu i pokucao je na vrata od sobe, kako bi mu čestitao novu godinu. Kada je oštećeni otvorio vrata na njegovo kucanje, odmah ga je udario šakom u predjelu optuženikove usnice. Zatim je s leđa skočio na njega i počeo ga daviti. Nije mogao pružiti otpor, obzirom je tada bio alkoholiziran i kako se vrtio tijelom lijevo-desno, možda ga je i udario ili se on sam udario, ne zna točno. Nakon toga zna da je došla policija koju je on pozvao.

3.1. Na poseban upit suca, optuženi je naveo da je, kada je svom nećaku kucao na vrata, govorio „ V, izađi van“ a nije ga tom prilikom vrijeđao niti psovao niti bilo što drugo govorio. Naveo je da ne zna što se njemu dogodilo da se promijenio u odnosu na njega. Na poseban upit suca je li vidio nakon ovog događaja da je njegov nećak ozlijeđen, naveo je da to nije vidio, već mu je majka rekla nakon događaja da je oštećeni imao na ruci neke kopče jer je bio ozlijeđen i da mu se to onda uslijed ovog događaja ponovno aktiviralo. Međutim, on nije ništa vidio na njegovoj ruci tom prilikom.

3.2. Na poseban upit savjetnika ODO Zagreb optuženi je naveo da je bio tom prilikom alkoholiziran, međutim ne može se sjetiti koliko je točno popio, a na upit da li inače konzumira alkohol, naveo je da da, nekada popije. Upitan je li se kada liječio od alkoholizma, optuženi je izjavio kako je bio jedanput na liječenju i to jedan mjesec je bio smješten u bolnici Popovača, a misli da je to bilo 2013. ili 2014. godine.

3.3. Na poseban upit suca, optuženi je naveo da se ne sjeća je li u policijskoj postaji davao krv, odnosno, da li je vršen test na alkohol. Dodao je kako sa oštećenim ne komunicira, a niti se sa istim viđa. Nije točno da bi oštećeniku kada je oštećeni izašao iz sobe, rekao „polomit ću ti ruke i noge, cijelog ću te polomiti, rastrgat ću te", navodeći da je on to izmislio.

4. Dopunjujući svoju obranu na raspravi održanoj 8. siječnja 2026., optuženi je izjavio kako ostaje kod svoje obrane koju je dao na raspravi pred sudom dana 29. lipnja 2022., dodajući da nije točno niti da bi fizički napao oštećenika, a niti da bi mu prijetio kako ga se tereti, već je on kao što je rekao, kada je otvorio vrata od sobe, skočio njemu na leđa, a on ga je možda onda otresao sa svojih leđa u zid, jer ga je oštećeni davio. Smatra, da je htio i da je imao namjeru ga udariti, onda bi ga i udario.

4.1. Na poseban upit suca, optuženi je izjavio kako je to završilo tako da je, kada je oštećenika otresao sa leđa, oštećeni otišao u sobu, a on je otišao u dnevni boravak. Tome je bila prisutna njegova majka, HA a policija je odmah došla pa stoga smatra da je oštećeni policiju zvao i prije nego što ga je fizički napao. Dodao je kako je točno da je tom prilikom bio alkoholiziran, međutim tada je bila Nova godina te je zbog toga konzumirao alkohol, prilikom slavlja. Inače ne živi na toj adresi, gdje se dogodio ovaj događaj, već je došao kod svoje majke, čestitati joj Novu godinu te se ne sjeća koliko je bilo sati. Na poseban upit suca, optuženi je naveo kako je točno da je njegova majka tom prilikom i njemu i oštećeniku govorila da prestanu. Kada je optuženiku predočeno da je njegova majka prilikom prvog ispitivanja rekla da se prilikom razgovora sa policijom, optuženi zaletavao u oštećenika, naveo je da smatra da to nije točno, a možda je samo govorio da oštećeni laže.

5. Tijekom provedenog dokaznog postupka sud je uz suglasnost stranaka pregledao izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji III. Policijske postaje Zagreb, Policijske uprave zagrebačke ED:186/20, EDD: 3/20 od 1. siječnja 2020. godine (na listu 9 spisa, osim poleđine spisa te na listovima 10-11 spisa), zapisnik III. Policijske postaje Zagreb, Policijske uprave zagrebačke o zaprimanju kaznene prijave od 2. siječnja 2020. (na listu 12 spisa, osim poleđine spisa), bolničku prijavu KBC Zagreb za mlt. VA od 1. siječnja 2020. (na listovima 16-17 spisa). Pročitani su zapisnici o ispitivanju svjedokinje LAN (ranije AA) od 3. veljače 2020. (na listovima 55-56 spisa) i od 18. ožujka 2025. (na listu 192 spisa), svjedokinje HA od 29. siječnja 2020. (na listovima 57-58 spisa) i od 3. prosinca 2024. (na listovima 173-174 spisa) te mlt. oštećenika VA od 27. veljače 2020., sa snimkom ispitivanja (na listu 59 spisa). Pročitani su pisani nalaz i mišljenje sudsko medicinskog vještaka dr. med. spec Pere Bubala, od 25. ožujka 2020. (na listovima 72-74 spisa) te pisani nalaz i mišljenje vještakinje toksikologinje VAN iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 16. srpnja 2025. (na listovima 196-200 spisa), izvadak iz prekršajne (na listovima 218-219 spisa) i kaznene evidencije za optuženika LA (na listovima 220-221 spisa).

6. Ocjenjujući sve provedene dokaze, kako svakog pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti te ih dovodeći u vezu s obranom optuženika, sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženi LA počinio kazneno djelo za koje se tereti optužnicom Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu.

7. Ispitan pred sucem istrage Županijskog suda u Zagrebu 27. veljače 2020., mlt. oštećeni VA je naveo u bitnom da je optuženi došao na vrata stana kritične zgode, kada je oštećeni bio u spavaćoj sobi s djevojkom. Po dolasku se optuženi derao i vrijeđao ga te psovao, lupao po vratima sobe i derao se da izađe. Oštećeni navodi da nije htio izaći ali kad više nije mogao je izašao. Po izlasku ga je optuženi primio za mišiće i nabio u zid te mu je on maknuo ruke i gurnuo ga. Njegova djevojka je optuženiku rekla da ga ne dira, na što je optuženi krenuo za njom, a oštećeni je optuženika držao za ruke uz štok, da joj ne bi naudio. Zatim su se počeli naguravati i hrvati a oštećeni je optuženika držao za ruke da se ne može micati, pokušavao ga je primiti iza leđa te ga je optuženi udario glavom u trbuh i gurnuo u radijator. Oštećeni navodi kako ga je imao namjeru držati dok ne dođe policija. Završili su zatim na podu u boravku te ga je optuženi opet gurnuo u trbuh. Zarotirali su se pa je on gurnuo optuženika u stolicu a on ga je htio udariti nogom što je izbjegao. Nakon toga je otišao u sobu i zaključao vrata do dolaska policije. Upitan je li po dolasku optuženi nešto govorio, navodi da se isti derao i pitao gdje je te mu upućivao riječi "govno", "seronja" i spominjao mu oca, lupao po vratima, vrijeđao ga i prijetio mu. Upitan je li bio ozlijeđen tom prilikom navodi da je imao ozljedu lijeve ruke kao i šavove na prstima koji su prokrvarili, jer je bio ozlijeđen 4 do 5 dana prije. Navodi da je išao liječniku u bolnicu Rebro. Navodi da se sve desilo u siječnju 2020. oko 5, pola 6 sati na adresi [adresa]. Sjeća se da mu je optuženi govorio da će ga rastrgati, što je shvatio kao prijetnju te se osjećao poniženo i ljutito. Upitan koliko je trajao predmetni događaj od dolaska optuženika do dolaska policije navodi da je isti trajao pola sata. On je optuženiku govorio da se smiri te navodi da se osjetilo da je pod utjecajem alkohola i da se neobično ponaša jer se derao.

8. Na raspravi održanoj 3. prosinca 2024., oštećeni VA je naveo da uzima blagodat nesvjedočenja i da neće svjedočiti u ovom postupku.

9. Ispitana pred policijskim istražiteljem 29. siječnja 2020., svjedokinja HA navela je u bitnom kako je optuženi njezin sin, dok je oštećeni u ovom postupku, mlt. VA, njezin unuk koji stanuje kod nje od lipnja 2019. Predmetnog dana, 1. siječnja 2020., ujutro oko 8 sati, nazvao ju je sin LA te ju je pitao jel ima sarme, da bi poslijepodne, oko 16 sati, LA tražio da ga pusti u stan. U stanu su tada bili ona, unuk RA i njegova djevojka, AA. Odmah po dolasku u stan, LA ju je pitao gdje su RA i njegova djevojka, na što je odgovorila da su u njezinoj spavaćoj sobi, na što je LA pitao zašto su RA i djevojka u toj sobi i na tom krevetu gdje i on ponekad prespava. Krenuo je lupati na vrata spavaće sobe i tražio je da izađu iz sobe, na što je LA rekla da pusti djecu na miru i neka dođe jesti u kuhinju. On je i dalje bio uporan u svojem traženju da RA i djevojka izađu iz sobe, lupao je rukama po vratima i dozivao RA, psovao je razne prostote, ne sjeća se točno koje.

9.1. Sjeća se da je LA tražio od RA da izađe iz sobe i da izađu iz stana, na što je rekla LA da prestane tako govoriti, jer nema pravo to tražiti od RA, da je i on samo gost u njezinom stanu i ako želi može ići nešto pojesti i odspavati na drugi krevet. Tada je otišla u kuhinju, a u međuvremenu je unuk RA otvorio vrata spavaće sobe i čula je da LA govori AA neka ona izađe van iz stana, a RA je rekao neka stane da porazgovaraju. RA je zaustavio AA kako ista ne bi izašla iz stana te je tada iz kuhinje čula da je došlo do fizičkog obračuna između LA i RA, tako naguravajući se došli su u kuhinju. LA je gurnuo RA na plinsku peć, u koju je udario leđima. Oštećeni je od nekoliko dana ranije već imao šavove na svojoj ruci i zavoj i u naguravanju je RA primio za ozlijeđenu ruku i dodatno mu istu ozlijedio te je RA iz te ruke krenula krv i to se vidjelo na zavoju.

9.2. U brizi i strahu za RA, rekla je AA neka odmah nazove policiju što je AA i učinila. Do dolaska policijskih službenika, RA i RA su se i dalje naguravali, iz kuhinje su došli u boravak, u jednom trenutku pali su na pod pa su se podigli i završili na krevetu u boravku. U više navrata je prilazila RA i vikala neka pusti RA i da istom ide krv iz ruke, međutim RA nije puštao i dalje je držao rukama RA oko tijela. Tada se oglasilo zvono na portafonu, a kada su zaključili da je stigla policija, tek tada su se RA i RA razdvojili. RA je sjeo na stolicu, a prilikom razgovora sa policijom, RA se i dalje zaletavao prema RA, na što ih je onda policajac razdvojio, odnosno, RA su odveli iz stana. Nije čula da bi RA prijetio RA, čula je samo da mu je rekao neka izađe iz sobe i iz stana.

9.3. U svezi ozljede na Tomislavovoj ruci, poznato joj je da se RA desetak dana ranije ozlijedio na klizanju i imao je šavove na prstima. Nakon što se RA u naguravanju ruka raskrvarila, otišla je s njim, nakon razgovora sa policijom, na hitni pregled u KBC Zagreb-Rebro, gdje je utvrđeno da je popucala rana koja je tek bila zarasla pa su mu ponovno šivali prste. Navela je kako je njezin sin RA već duže vrijeme sklon pojačanoj konzumaciji alkohola i tada postane agresivan. Inače je dobar i radišan, međutim, pod utjecajem alkohola, sa svima se svađa i svi drugi su mu krivi za sve njegove probleme. Ne zna zašto ga je baš tada zasmetalo što su RA i AA u sobi, već ranije su se svi zajedno znali družiti, pogotovo kada je RA znao prespavati kod nje. Smatra da bi se njezin sin RA trebao liječiti od ovisnosti o alkoholu te misli da bi tada postao "drugi čovjek".

10. Ispitana izvanraspravno pred sudom, 3. prosinca 2024., svjedokinja HA je navela kako je bila kod kuće, kada ju je na prvi dan Nove godine, nazvao njezin sin, optuženi LA, koji ju je pitao što radi i je li skuhan ručak te da će on doći do nje. Bila je u kući, zajedno sa svoje dvoje unučadi i maloljetnim RA i MA, koji je njegov brat, a koji je tada išao u šesti razred osnovne škole. Unuk RA je tada bio sa svojom djevojkom AA, za koju ne zna kako se preziva i nalazili su se u sobi. Optuženi je došao u vidno alkoholiziranom stanju te je pitao gdje je RA, a koji je njegov nećak. Rekla mu je da je u sobi sa djevojkom i on je onda krenuo prema sobi i htio je ući, međutim mu RA to nije dao, obzirom je zaključao vrata jer ga se vjerojatno bojao. Optuženi je inzistirao da uđe u sobu i počeo je lupati na vrata te mu je rekla da prestane i da ih ne uznemirava. Optuženi je nije poslušao te je i dalje nastavio lupati po vrati i ona se nalazila u kuhinji kada je čula da je oštećeni otvorio vrata i tada je čula da je došlo do fizičkog obračuna između optuženika i oštećenika. Nije vidjela taj fizički obračun sve dok oni nisu došli u kuhinju i vidjela je da se međusobno drže i naguravaju. Rekla je optuženiku da pusti oštećenika, međutim oni su se i dalje međusobno navlačili. U međuvremenu je oštećenikova djevojka AA, pozvala policiju i optuženi i oštećeni su se razdvojili tek onda kada je došla policija.

10.1. Na poseban upit suca navodi da nije vidjela da bi optuženi udario oštećenika, a niti da ga je ozlijedio a također mu optuženi nije ništa govorio. Čula je samo da se oštećeni optuženiku obraćao riječima "pusti me". Oštećeni je inače tom prilikom imao zavoj na ruci, obzirom se bio ozlijedio na klizanju, odnosno na šaci je imao porezotinu jer je na klizanju pao. Na poseban upit suca navodi da nije čula da bi optuženi na bilo koji način prijetio oštećeniku.

10.2. Na poseban upit ZOKDO Zagreb zbog čega je optuženi lupao po vratima, navodi da je on htio ući u sobu, gdje se oštećeni nalazio sa djevojkom, ali mu oni nisu htjeli otvoriti, jer su se bojali. Kada joj se predočava da je na prvom ispitivanju rekla da je tom prilikom optuženi psovao razne prostote dok je lupao po vratima, navodi da dozvoljava da je to bilo tako, ali se toga sada ne može sjetiti. Na poseban upit ZOKDO Zagreb je li tom prilikom optuženi tražio od oštećenika da napusti stan, navodi da mu to nije rekao. Kada joj se predočava da je to rekla na prvom ispitivanju, navodi da ne zna. Na poseban upit ZOKDO Zagreb na koji način su se optuženi i oštećeni naguravali, navodi da su se oni međusobno držali i nisu se puštali. Na poseban upit ZOKDO Zagreb kada joj se predočava da je na prvom ispitivanju rekla da je optuženi u tom naguravanju gurnuo oštećenika na plinsku peć i da ga je u naguravanju primio za desnu ruku koju mu je dodatno ozlijedio, navodi da se ne može toga sjetiti ali dozvoljava da je to tako rekla na prvom ispitivanju kada se toga bolje sjećala. Kada joj se predočava da je na prvom ispitivanju rekla da se i povodom dolaska policije i prilikom razgovora sa policijom optuženi također zaletavao prema oštećeniku, navodi da nije točno, odnosno to nije vidjela.

11. Svjedokinja AA, ispitana pred policijskim istražiteljem 17. veljače 2020., navela je u bitnom da je tog dana bila kod svog dečka, oštećenika a gdje se isti nalazio kod svoje bake BA. Tog dana su završili s ručkom kad je došao optuženi. U tom trenutku su ona i oštećeni otišli u sobu i zaključali se jer su pretpostavili da je optuženik pijan, obzirom da je često pod utjecajem alkohola i onda u takvom stanuju verbalno napada ljude. Iz sobe je čula kako optuženik za mlt. RA govori „majmun jedan, što on tu radi, govno jedno, istjerat ću ga van“ te je u dva tri navrata nabijao šakom u vrata sobe koja su od stakla i u kojoj su se njih dvoje nalazili. Također je prilikom udaranja u vrata i vikao govoreći „otvorite, pička vam materina, ići ćeš V van, govno jedno, ti kujo jedna isto“, na što ga je baka HA smirivala. Sjeća se da je mlt. RA u jednom trenutku ipak odlučio otvoriti vrata, da bi optuženi odmah nasrnuo na njega i primio ga za obje ruke te ga nabio u zid. Onda ga je mlt. RA odgurivao od sebe i udario svojom šakom u glavu kako bi se obranio usred čega je došlo do hrvanja i naguravanja između njih dvojice. Ona i baka HA su ih pokušavale razdvojiti no nisu uspjele te su se njih dvojica cijelo to vrijeme naguravali i hrvali od kuhinje do dnevnog boravka, gdje je LA odgurnuo rukama i glavom mlt. RA te je isti pao na pod, a također je u jednom trenutku i leđima u radijator te je u svemu tome i ogrebao ruku te se vidjela krv. Ona je zatražila intervenciju policije što je i rekla oštećeniku. Dok su se naguravali optuženi je više puta rekao mlt. RA „polomit ću ti ruke i noge cijelog ću te polomiti“.

11.1. Navodi da je upoznala optuženika 22. prosinca 2019., kada je boravio kod svoje majke gdje je tada boravio i oštećeni i tog dana kada ga je upoznala je optuženi također napao oštećenika u alkoholiziranom stanju i tjerao ga van kontaktirajući i njezinu majku, govoreći joj da je oštećeni teret baki i da kako dopušta da ona dolazi k njima. Poznato joj je da se optuženi protivi tome da oštećeni bude kod bake a kada se dovede u alkoholizirano stanje bude agresivan prema oštećeniku i iz čista mira ga verbalno napada i vrijeđa. Optuženi nije prijetio oštećeniku smrću već je povišenim tonom istom govorio da će ga polomiti, slomiti, istjerati i neka ide iz stana i dalje se snalazi. Navela je da je oštećeni tjedan dana ranije na klizanju porezao tri prsta lijeve ruke prilikom pada a tijekom naguravanja s optuženikom mu se rana na prstima otvorila i raskrvarila te su otišli na pregled u bolnicu Rebro.

12. Ispitana pred sudom izvanraspravno, 18. ožujka 2025., svjedokinja AA je navela u bitnom da se sjeća tog dana, da se nalazila sa svojim tadašnjim dečkom, VA, u stanu njegove bake, na adresi u [adresa], H [adresa] i nalazili su se u sobi od njegove bake, HA. U jednom trenutku su čuli da je optuženi došao do stana i da je lupao po vratima, a onda ga je oštećenikova baka pustila u stan. Čuli su da on viče i optuženi je i ušao u sobu u kojoj su se nalazili, međutim, čuli su da optuženi prvo viče na baku, a zatim je počeo lupati po vratima sobe u kojoj su se nalazili te je pri tome govorio razne uvrede na njezin račun. Shvatili su da se on očito nalazi u alkoholiziranom stanju i u jednom trenutku je oštećeni odlučio otključati vrata od sobe, međutim optuženi je odmah nasrnuo na oštećenika, odnosno prethodno je krenuo prema njemu a oštećeni je onda stao ispred nje kako bi je zaštitio. Optuženi je onda počeo nasrtati na oštećenika i tu je došlo do naguravanja, a obzirom da ga je oštećeni pokušavao zaustavljati u nasrtaju te su se isti počeli gurati skroz hodnikom do dnevnog boravka i u jednom trenutku je vidjela da je optuženi udario nogom u predjelu trbuha oštećenika, koji je onda od tog udarca odletio leđima na radijator. Nakon toga ga je još optuženi i vukao za majicu i cijeli sukob je prestao, jer su ona i baka vikale da će zvati policiju i oštećeni se onda maknuo, a ne sjeća se gdje je onda bio optuženi.

12. 1. Na poseban upit suca tijekom tog događaja, navodi da je optuženi vikao oštećenom da će mu polomiti ruke i noge, a ne sjeća se da li mu je još izgovarao kakve prijetnje, osim što je svašta vikao i vrijeđao. Navodi da se ne sjeća da li je oštećeni išao u bolnicu, osim što se sjeća da je imao ranu na ruci, jer je prije toga na klizanju porezao prst lijeve ruke. Sjeća se da je od napada optuženika oštećeni imao ozljede i to u predjelu leđa. Na poseban upit ovlaštene tužiteljice kada joj se predočava da je na prvom ispitivanju rekla da kada je oštećeni pao na radijator da je bio udaren od strane optuženika rukama i glavom, navodi da misli da se ipak radilo o udarcu nogom.

13. U postupku je provedeno sudskomedicinsko vještačenje po vještaku sudske medicine, dr. Peri Bubalo iz čijeg pisanog nalaza i mišljenja od 23. ožujka 2020., proizlazi da se oštećeni VA **.**.2020. javio u hitni prijem KBC Zagreb zbog krvareće rani na IV prstu lijeve ruke. Iz medicinske dokumentacije proizlazi da je oštećeni navedenu ozljedu zadobio nekoliko dana prije predmetnog događaja odnosno 27. prosinca 2019., koja je obrađena u KBC Zagreb i da su na ranu postavljeni kirurški šavovi. Pregledom po inkriminiranom događaju utvrđeno je da je došlo do pucanja šavova na rani, a što ne predstavlja ozljedu u sudskomedicinskom smislu jer nije dovelo do pogoršanje ozljede koju je oštećeni zadobio prije predmetnog događaja. Vještak je dodao da je do pucanja šavova moglo doći u dinamici odvijanja događaja prilikom međusobnog hvatanja, hrvanja i naguravanja.

14. U postupku je provedeno toksikološko vještačenje po vještaku Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", dr. med. VAN, iz čijeg pisanog nalaza i mišljenja od 16. srpnja 2025. proizlazi da je optuženiku 70 minuta nakon događaja alkotestom izmjerena koncentracija od 2.43 g/kg apsolutnog alkohola u krvi. Kako nema podataka o vrsti, količini i vremenu konzumacije alkoholnih pića, nije moguće sa sigurnošću odrediti je li se alkohol u krvi još nalazio u fazi resorpcije iz probavnog trakta ili je već ušao u fazu eliminacije iz krvotoka. S obzirom da se radi o relativno visokoj koncentraciji alkohola u krvi, na granici pijanog i teško pijanog stanja, za koju koncentraciju je potrebno konzumirati veću količinu alkoholnih pića kroz dulje vremensko razdoblje, ukoliko je imenovani zadnje piće popio neposredno prije događaja, postoji mogućnost da se ono nije u potpunosti resorbiralo u krvotok već a da se mala količina alkohola resorbirala nedugo nakon događaja, no to ne utječe u bitnome na koncentraciju prisutnu u vrijeme samog događaja. Ukoliko je alkohol u trenutku događaja bio u fazi eliminacije iz krvotoka, metodom retrogradnog preračuna, izračuna se koncentracija od 2.55 g/kg u trenutku događaja te je imenovani bio u teško pijanom stanju (2,51 – 3,50 g/kg). Ukoliko je još trajala faza resorpcije, imenovani se nalazio u pijanom stanju (1,51 – 2.50 g/kg), s koncentracijom ponešto manjom od 2,50 g/kg, a precizna vrijednost koncentracije ovisi o vrsti, količini i dinamici pijenja alkoholnih pića.

14.1. Prema podjeli stupnja alkoholiziranosti po vodećem kliničkom simptomu, kod prosječne osobe nakon faze inkoordinacije (1,3 -2,0), nastupa faza konfuzije (2,0-3,0 g/kg), u kojoj kao vodeći simptom postoji teško intelektualno oštećenje praćeno poremećajima vremensko-prostorne orijentacije pojavom duplih i lažnih slika te pospanošću. Sposobnost percepcije odnosno zapažanja je izrazito otežana dok je pažnja u takvom stanju površna i kratkotrajna a shvaćanje kompromitirano. Objektivno procjenjivanje je onemogućeno pa osoba nerealno sagledava situaciju, nekritična je i promjenjivog je raspoloženja. Alkoholiziranost osobe je pri takvoj koncentraciji alkohola u krvi gubi sposobnost samokontrole i poštivanja socijalnih pravila. Razdražljivost i sklonost konfliktima koje se pojavljuju već u stanju pripitosti (0,51-1,50 g/kg), u stadiju pijanstva prelaze u svađalačko i drsko ponašanje sve do pojave surovosti i grubosti prema drugima. Ta pojačana agresivnost kod alkoholiziranih osoba nastupa ponajviše zbog slabljenja kočećeg efekta moždane kore prema nižim moždanim strukturama prvenstveno kod osoba takve strukture ličnosti koje i u trijeznom stanju imaju potisnutu agresivnost koja međutim zbog očuvane mogućnosti samokontrole u trijeznom stanju ne dolazi do izražaja ili je izražena u blažem stupnju.

14.2. U toj fazi opijenosti karakteristična su povremena suženja svijesti gdje se vid i sluh kao i sposobnost shvaćanja i donošenja odluka bitno kompromitiraju, osoba je poremećene pažnje, s povremenim gubitkom pamćenja na te protekle situacije i tek kasnijim "prazninama" u prisjećanju koje potom zamjenjuje konfabulacijama. Motorički zadržava grubu snagu održavanja u hodu i uspravnom stavu ,no pokreti postane precizni i nekontrolirani. Zbog sve jače izraženog poremećaja koordinacije riječi se teško i nejasno izgovaraju a hod je teturav, s grubim i naglim promjena pravca uz moguća posrtanja ili padanja sve do njegove potpune nemogućnosti. Približavanjem alkoholiziranosti prema stupnju teško pijanog stanja (preko 2,50 g/kg) osoba je pospana i motorički usporena, nerazumljivog govora i slabog mišićnog tonusa.

14.3. Djelovanje na živčani sustav i diskretnije ili značajnije razlike u manifestaciji pijanstva kod različitih osoba ovise o mnogim faktorima; količini pića, vrsti, načinu i dinamici konzumacije, o individualnoj toleranciji osobe na alkohol, o navici redovite konzumacije (učestalijom konzumacijom alkoholnih pića tolerancija se povećava), o psihičkom statusu, individualnom profilu ličnosti i o psihofizičkom stanju, afektivno obojenoj situaciji, eventualno psiudnosti ili prethodnoj patološkoj osnovi bolesti ili pak o vanjskim faktorima (klima, vanjska temperatura). S toksikološkog stajališta većina osoba pri navedenim koncentracijama okvirno reagira istim promjenama u organizmu a tumačenje individualnih manifestacija ulazi u domenu vještva specijalista psihijatra.

15. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka, dr.sc. Pere Bubala te vještaka toksikologa, dr. med. VAN, smatrajući ih utemeljenim na znanosti i iskustvu te stručnom znanju imenovanih vještaka koji su dali nalaze i mišljenja na temelju liječničke dokumentacije u spisu. Nalazi i mišljenja imenovanih vještaka su osim toga sukladni ostalim provedenim dokazima, prvenstveno iskazu oštećenika i svjedoka o postojanju fizičkog sukoba kritične zgode između oštećenika i optuženika te alkoholiziranosti optuženika, a stranke na iste primjedbe nisu imale.

16. U ovom postupku sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je u vrijeme i na mjestu kako se to optuženiku stavlja na teret, isti došao do svoje majke u stan u kojem se nalazio oštećeni zajedno sa svojom djevojkom AA. Nadalje iz iskaza oštećenika, koji potvrđuje optuženi u svojoj obrani, kao i ispitane svjedokinje HA i AA kao očevici događaja, proizlazi da je tom prilikom došlo i do fizičkog sukoba između optuženika i oštećenika. Optuženi u svojoj obrani ističe da je oštećeni prvo njega fizički napao kada mu je pokucao na vrata želeći mu čestitati novu godinu, osporavajući da bi istome tom prilikom prijetio na način kako ga se to tereti optužnicom. Nasuprot obrani optuženika, oštećenik tvrdi da je po dolasku u stan optuženi lupao po vratima sobe u kojoj se on nalazio i derao se da izađe, a kada je oštećenik izašao da je na njega fizički nasrnuo te da mu je govorio da će ga rastrgati, što je on shvatio kao prijetnju.

17. Da se predmetni događaj odvijao upravo onako kako je to iskazivao oštećeni, jasno proizlazi iz iskaza ispitanih ŠA i AA. Tako je svjedokinja HA, ispitana prvi puta nakon događaja kod policijskog istražitelja, iskazivala da je odmah po dolasku u stan optuženi lupao na vrata sobe gdje su se nalazili oštećenik i AA, tražeći da izađu iz sobe i da i zađu iz stana, kojom prilikom je psovao razne prostote. Svjedokinja je istaknula i da je iz kuhinje čula da je došlo do fizičkog obračuna između optuženika i oštećenika koji su naguravajući se, došli su u kuhinju. Ista je svjedočila i kako je optuženi oštećenika gurnuo na plinsku peć te mu dodatno ozlijedio i već ozlijeđenu ruku. Takve okolnosti događaja u bitnom potvrđuje i svjedokinja AA koja je navela također da se nalazila s oštećenikom u sobi koju je isti zaključao kada su čuli da je došao u stan optuženi koji je bio pod utjecajem alkohola, navodeći da je čula kako optuženik za oštećenika govori „majmun jedan, što on tu radi, govno jedno, istjerat ću ga van“. Iz njezinog iskaza proizlazi također da je optuženi udarao po vratima i vikao te psovao, govoreći „otvorite, pička vam materina, ići ćeš V van, govno jedno, ti kujo jedna isto“, a kada je u jednom trenutku oštećeni ipak odlučio otvoriti vrata, da je optuženi odmah fizički nasrnuo na njega te da je došlo do hrvanja i naguravanja između njih dvojice. Svjedokinja je potvrdila i da je oštećenik prilikom hrvanja bio udaren leđima u radijator te ogrebao ruku a dok su se naguravali da je optuženi je više puta rekao oštećeniku „polomit ću ti ruke i noge, cijelog ću te polomiti“.

18. Proizlazi stoga da je iskazima svjedokinja HA i AA potvrđen iskaz oštećenika koji je vjerno i uvjerljivo opisao dolazak optuženika u stan kritične zgode u alkoholiziranom stanju, njegov verbalni nasrtaj na oštećenika kada je udarajući po vratima sobe gdje su se nalazili oštećeni i svjedokinja AA, psovao i vikao da izlaze van iz stana, da bi kada je oštećeni otvorio vrata sobe, na istog fizički nasrnuo i u više navrata ponovio „polomit ću ti ruke i noge, cijelog ću te polomiti, rastrgat ću te“. Jasan je i motiv postupanja optuženika kritične zgode, koji proizlazi i iz same obrane optuženika, koji je istaknuo da je živio u vrijeme događaja u stanu kod svoje majke, gdje je živio i oštećeni, koji je u stan doveo svoju djevojku i tada ih je bilo previše u stanu, a što je njemu smetalo, jer je to bio skučen prostor. Nesumnjivo je da je činjenica tog nezadovoljstva optuženika i njegova revoltiranost činjenicom da oštećenik živi u stanu njegove majke i da tu dovodi i djevojku, bio motiv za upućivanje prijetnji oštećeniku od strane optuženika, kako bi istog zaplašio i iskazao svoj revolt i bijes prema oštećeniku. Na izrazitu agresivnost i upornost u svom postupanju prema oštećeniku tom prilikom, upućuje i dio iskaza svjedokinje ŠA, koja je navela da je prilikom fizičkog nasrtaja u više navrata prilazila optuženiku i vikala neka pusti RA i da istom ide krv iz ruke, ali da ga on nije puštao, kao i da se i po dolasku policije a prilikom razgovora sa policijom, optuženik i dalje zaletavao prema oštećeniku, na što ih je onda policajac razdvojio i optuženika su odveli iz stana.

19. Sud je stoga obranu optuženika, u kojoj potvrđuje da je oštećeniku kucao na vrata sobe i govorio „ V, izađi van“, poričući da bi po njegovom izlasku iz sobe na istog fizički nasrnuo i da bi mu psovao, vrijeđao ga ili mu prijetio, ocijenio u potpunosti nevjerodostojnom i usmjerenu ka izbjegavanju kaznene odgovornosti.

20. Po ocjeni ovog suda prijetnje koje je optuženi uputio oštećeniku, s obzirom na njihov sadržaj, a i s obzirom na način kako su iznesene i u kojim okolnostima, da je optuženi oštećeniku lupao na vrata sobe, psovao ga i vrijeđao a zatim i fizički na njega nasrnuo, predstavlja po ocjeni ovog suda ozbiljnu prijetnju teškim tjelesnim ozljeđivanjem, koja je nedvojbeno bila podobna da ustraši i uznemiri onoga kome je upućena i na koga se odnosi. Po ocjeni ovog suda, optuženi je postupao upravo s takvim ciljem odnosno da izazove navedeni učinak tj. postupao je s ciljem da oštećenika ustraši i uznemiri, pa je izgovarajući riječi pobliže navedene u činjeničnom opisu optužnice uz fizički napad na oštećenika koji je tada bio još maloljetan, nedvojbeno bio svjestan da će time izazvati kod njega strah i upravo je to htio.

21. Na opisani način optuženi je postupao u izravnoj namjeri zastrašivanja oštećenika. Oštećeni je o toj okolnosti i predmetnom događaju ispitan pred sucem istrage Županijskog suda u Zagrebu i njegova odluka da prihvati blagodat nesvjedočenja na raspravi nije dovela u pitanje vjerodostojnost tog iskaza. Stoga nije bilo razloga ne prihvatiti iskaz oštećenika da se događaj o kojem je isti svjedočio i dogodio na način kako je to isti i prezentirao a što je kako je već navedeno potvrđeno iskazima svjedoka HA i AA. Stoga sud smatra da je upravo revoltiranost optuženika utjecao da se optuženi obraća oštećeniku na inkriminirajući način i upućuje mu prijeteće riječi koje se optuženom inkriminiraju optužnicom, pri čemu se zaključuje da je ovakav verbalni nasrtaj optuženika na oštećenika, bio rezultat i njegovog pijanstva i zbog toga i znatno sniženog praga tolerancije i razdraženosti, koja je bila prisutna kao psihička kvaliteta kod optuženog tempore criminis.

22. Optuženi događaje uredno rekonstruira pa postojanje subjektivnog obilježja kaznenog djela koje je počinio, nije dovedeno u pitanje, slijedom čega sud zaključuje kako je isti bio svjestan svog djela i htio je njegovo počinjenje, ostvarujući ga s izravnom namjerom u odnosu na blisku osobu, čime su ostvarena sva obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11.

23. Iskaz ispitane svjedokinje HA, koji je dala na prvom ispitivanju, sud je smatrao životnim i objektivnim te sukladnim ostalim provedenim dokazima, za razliku od iskaza kojeg je dala pred sudom, kada je svjedokinja u bitnom odstupila od iskaza koji je dala policijskom istražitelju, navodeći da nije vidjela da bi optuženi udario oštećenika, a niti ga ozlijedio, da optuženi nije ništa govorio oštećeniku niti mu je rekao da napusti stan, što sud smatra da je očigledna posljedica činjenice da je optuženi njezin sin i da je po proteku događaja nastojala pospješiti njegovu procesnu poziciju, slijedom čega nije mogla biti zanemarena subjektivna zainteresiranost svjedokinje za ishod ovog postupka a u skladu s čime je svjedočila pred sudom. Nasuprot tome iskaz svjedokinje AA, sud je ocijenio jasnim i vjerodostojnim kada opisuje događaj koji je vidjela i u njezinom iskazu u pogledu bitnih okolnosti nema proturječnosti o odlučnim činjenicama a isti je u bitnom suglasan iskazu oštećenika, kao i iskazu svjedokinje HA koji je dala policijskom istražitelju.

24. Prilikom izbora vrste i mjere kazne, koju će izreći optuženiku za počinjeno kazneno djelo, sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža pri čemu je primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja i cijeneći jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, način počinjenja djela, prijašnji život počinitelja, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog djela. U odnosu na optuženika, sud je kao olakotno cijenio da je kazneno djelo počinio u najmanje pijanom stanju, a što je utvrđeno provedenim toksikološkim vještačenjem, u kojem stanju je vještakinja navela da osoba gubi sposobnost samokontrole i poštivanja socijalnih pravila a razdražljivost i sklonost konfliktima koje se pojavljuju već u stanju pripitosti, u stadiju pijanstva prelaze u svađalačko i drsko ponašanje sve do pojave surovosti i grubosti prema drugima. Olakotnim je sud cijenio okolnost da je do sada optuženi kazneno neosuđivan dok je otegotnim sud cijenio okolnost koja proizlazi iz Izvatka iz prekršajne evidencije za optuženika, da je isti do sada kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, što upućuje da je osoba sklona nasilju. Optuženi je osoba srednje životne dobi, što znači da mora imati razvijenu svijest o društveno i zakonski dopuštenom ponašanju pa njegovo postupanje zbog toga nije ispričivo. Stoga je sud optuženika za kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, osudio na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, izričući mu uvjetnu osudu, kojom se određuje da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko optuženi u roku od tri godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, smatrajući da je rok provjeravanja od tri godine primjeren i dostatan da se u njemu provjeri tako postavljena pozitivna prognoza u odnosu na buduće postupanje optuženika, jer ukoliko ponovno počini kazneno djelo u roku provjeravanja, kazna zatvora na koju je osuđen može biti izvršena. Navedena sankcija, osim što predstavlja individualiziran odgovor društva na učinjeno nepravo i optuženiku osobno stavlja do znanja da društvo neće tolerirati takve vidove protupravnih djelovanja, ista je podobna postići i daljnju svrhu kažnjavanja, odvratiti sve potencijalne počinitelje od namjere činjenja kaznenih djela.

25. Na temelju članka 69. KZ/11, optuženiku LA je izrečena Sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja će optuženiku trajati do proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, a izvršavat će se izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju. Naime, proizlazi da je optuženik kazneno djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, a vidnu alkoholiziranost tempore criminis i njezin negativni utjecaj na ponašanje optuženika u svom je iskazu opisao i oštećenik i svjedokinja HA, majka optuženika, to je sud istom izrekao Sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od alkoholne ovisnosti, jer je po ocjeni suda takva mjera nužna za otklanjanje egzistentne opasnosti od ponavljanja kaznenog djela zbog alkoholne ovisnosti optuženika.

26. Na temelju članka 58. stavka 5 KZ/11, optuženik je upozoren da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne optuženiku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena Sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu.

27. Odlučujući o troškovima postupka, sud je na temelju članka 148. stavak 1. i 6. ZKP/08. optuženog LA oslobodio od plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08, imajući u vidu da je isti nezaposlen i bez prihoda pa bi plaćanjem troškova postupka bila ugrožena egzistencija optuženika.

U Zagrebu, 8. siječnja 2026.

Sudac:

Božica Barlović

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku od petnaest /15/ dana od dana dostave pisanog prijepisa. Žalba se podnosi pismeno u četiri (4) istovjetnih primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud II stupnja.

DNA:

1. OKDO Zagreb na broj KO-DO-3480/2020 – Web Servis

2. Optuženi LA, [adresa] – eHP

3. Oštećeni VA – eHP - nakon pravomoćnosti

4. U spis