REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU
Andrije Hebranga 9, 20 350 Metković
Poslovni broj P-168/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Metkoviću, po sucu tog suda Anti Šprlji, u pravnoj stvari tužitelja: VRGORKA-VINARIJA društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju pića, poljoprivredu i trgovinu (VRGORKA-VINARIJA d.o.o.), Vrgorac, Fra Ivana Rožića 35, OIB: 68329484134, zastupana po TD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa opun. Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu, protiv tuženika: 1.) FD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].) AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po mr.sc.Julijanu Dropuliću odvjetniku iz Ploča, radi predaje u posjed, dana 08. siječnja 2026.godine
p r e s u d i o j e
1. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„I. Nalaže se tuženima da na dijelu kat. čest. zem. [katastarska čestica], ZU 412, k. o. [katastarska općina], dijelu kat. čest. zem. [katastarska čestica], ZU 4602, k.o. 337234, OTRIĆ-SEOCI uspostave prijašnje stanje i to na način da s navedenih nekretnina u cijelosti poruše ogradu s elektro naponom i sve prigradnje, kao i da tužitelju predaju u cijelosti u posjed navedenih nekretnina, slobodne od osoba, stoke i svojih stvari i to nekretnine koje se identificiraju kao dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 135493 m2, i to baš onaj dio koji je u skici vještaka Vukše označen kao lik A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, Q, R, S, T, U, A, u naravi vinograd, dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ukupne površine 643685 m2, i to baš onaj dio koji je u skici vještaka Vukše, detaljnije označen kao:
- površina „ 2“ (dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik GA, FZ, GC, GD, GE, GF, GG, GH, GI, GJ, GK, GL, GM, GN, GO, GP, GQ, GR, GS, GT, GU, GV, GW, GX, GY, GZ, HA, HB, HC, HD, GA površine 83869 m2, u naravi oranica
- površina „ 3“ (dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik FT, FU, FV, FW, FX, FY, FZ, GA, GB, FT površine 35266 m2, u naravi vinograd
- površina „ 4“ (dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik EU, ET, ES, ER, EQ, EP, EO, EN, EM, EW, EX, EY, EZ, FA, FB, FC, FD, FE, FF, FG, FH, FI, FJ, FK, EU (ne ulazi površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik FL, FM, FN, FO, FL kao ni površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci lik FP, FQ, FR, FS, FP) površine 99941 m2, u naravi vinograd površine 99848 m2 te dva gospodarska objekta; manji označen likom HE, HF, HG, HH, HE površine 21 m2, veći označen likom HI, HJ, HK, HL, HI površine 72 m2
- površina „ 5“ ( dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik DQ, DP, DO, DN, DM, DL, DK, DJ, DI, EL, EM, EN, EO, EP, EQ, ER, ES, ET, EU, EV, DQ površine 28029 m2, u naravi vinograd
- površina „ 6“ (dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik CT, CU, CV, CW, CX, CY, CZ, DA, DB, DC, DD, DE, DF, DG, DH, DI, DJ, DK, DL, DM, DN, DO, DP, DQ, DR, DS, DT, DU, DV, DW, DX, DY, DZ, EA, CT (ne ulazi površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik EA, EB, EC, DZ, EA, površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik ED, EE, EF, EG, ED, kao ni površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik EH, EI, EJ, EK, EH) površine 99941 m2, u naravi vinograd površine 99848 m2 te dva gospodarska objekta; manji označen likom HE, HF, HG, HH, HE površine 21 m2, veći označen likom HI, HJ, HK, HL, HI površine 72 m2
- površina „ 7“ (dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik V, W, X, Y, Z, AA, AB, AC, AD, AE, AF, AG, AH, AI, AJ, AK, AL, AM, AN, V (ne ulazi površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik AO, AP, AQ, AR, AO) površine 54351 m2, u naravi vinograd
- površina „ 8“ (dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik AS, AT, AU, AV, AW, AY, AZ, BA, BB, BC, BD, BE, BF, BG, BH, BI, BJ, BK, BL, BM, BN, BO, BP, BQ, BR, BS, BT, BU, BV, BW, BX, BY,BZ, CA, CB, CC, CD, CE, CF, CG, AS (ne ulazi površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik CH, CI, CJ, CK, CH, kao ni površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik CL, CM, CN, CO, CL, kao ni površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik CP, CQ, CR, CS, CP) površine 101274 m2, u naravi vinograd.
II. Nalaže se tuženicima da solidarno naknade tužitelju parnični trošak, a sve ovo u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“
2. Nalaže se tužitelju platiti tuženicima trošak ovog parničnog postupka u iznosu 880,00 EUR u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da u zemljišnim knjigama Općinskog suda u METKOVIĆU, zk odjel Metković, na nekretninama oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica], ZU 412, k. o. [katastarska općina], kat. čest. zem. [katastarska čestica], ZU 4602, k.o. 337234, OTRIĆ- SEOCI, kao vlasnik, za cijelo (1/1), upisana je REPUBLIKA HRVATSKA. Nekretnine iz toč 1. su, povijesno, kod Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar nekretnina Dubrovnik, odjel za katastar u Metkoviću, bile upisane u P.L. br. 473, k. o. [katastarska općina], te je od osnutka katastra bio izvršen upis posjeda na ime tvrtke „PODUH Metković“, koja je 22.03.1996. godine nekretnine iz toč. 1. kupoprodajnim ugovorom prodala tvrtki prednika tužitelja. Nadalje, ovaj Ugovor je dostavljen Hrvatskom fondu za privatizaciju, koji je svojim dopisom od 18.03.1996. godine dao svoju suglasnost na prodaju imovine, i to u spisu HFZP-a, klasa: 943-01/96-01/495, Ur. br. 563-03- 301/96-3. Kupoprodajnim ugovorom kao naprijed, definirani su bitni sastojci tog pravnog posla, i to predmet i cijena, pa je tako prednik tužitelja preuzeo obvezu plaćanja dugova kupca naspram Neretvanskoj gospodarskoj banci, te izvršio platež svih dugova tvrtke Poduh Metković. Isto tako, prednik tužitelja se obvezao preuzeti sve radnike tvrtke Poduh, nad kojom je kasnije otvoren stečaj. Pored radnika i dugova, prednik tužitelja je preuzeo svu opremu, te najzad stupio u posjed svih poslovnih zgrada, dvorišta, vinograda koji su zasađeni u zk. ul. iz toč. 1. tužbe, a koji posjed na ovom lokalitetu, kako rekosmo, traje preko 15o godina. Unatoč navedenoj kupoprodaji, RH je izvršila upis vlasništva nekretnina iz toč. 1. na svoje ime, a tuženici koji očigledno znaju za ove činjenice ušli u posjed nekretnina iz toč. 1., iste ogradili ogradom pod električnim naponom, te tamo napasaju stoku – krave, radi čega je kod ovog suda pokrenut parnični postupak radi smetanja posjeda, i to postupak pod posl. br. Psp 9/2022-32, u kojem je tužitelj podlegao. Tužitelj je svjestan činjenice da se RH upisala kao vlasnik nekretnina iz toč. 1., te će se o takvom upisu morati također voditi odgovarajući postupak, u kojoj proceduri će se dakako morati očitovati i uključiti najviša državna tijela (ministarstvo). Dakle, iako se radi o poljoprivrednom dobru na kojem nije moguće stjecati stvarnih prava, drži se da tužitelju pripada pravo na posjed. Tu činjenicu je respektirala i Republika Hrvatska, koja je u odnosu na nekretnine iz toč. 1. s prednikom tužitelja zaključuje Ugovor o uređivanju odnosa u svezi korištenja poljoprivrednog zemljišta, a taj Ugovor s prednikom tužitelja zaključuje resorni ministar uz suglasnost državnog odvjetništva (pravobranitelja) RH. Slijedom spomenutog ugovora a i dr. ugovora, nadležni Ured za gospodarstvo u SD Županiji je predniku tuženika, a temeljem njegova zahtjeva, izdao privremena porezna rješenja, a u odnosu na vinograde u k. o. [katastarska općina], Struge, Plina i to baš u odnosu na sve one nekretnine koje su nekoć bile u posjedu društvenog poduzeća „Poduh“ Metković. Trgovački sud u Splitu, rješenjem pod poslovnim brojem St-72/2015- 663 od 21. prosinca 2021., potvrdio je Stečajni plan u stečajnom postupku nad dužnikom VRGORKA-VINARIJA dioničko društvo za proizvodnju pića, poljoprivredu i trgovinu u stečaju, Vrgorac, Fra Ivana Rožića 35, MBS: 060032319, OIB: 68329484134. Nadalje, Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu pod posl.br. 12.St- 72/2015 od 11.prosinca 2015.godine, otvoren je stečajni postupak nad dužnikom VRGORKA-VINARIJA d.d. Vrgorac, Fra Ivana Rožića 35, MBS: 060032319, OIB:68329484134. U rečenom predmetu TS-a Split, zaključen je stečajni postupak, a u tom postupku prileži nalaz i mišljenje vještaka Igora Gomezelja, stečajni plan idr., tako da će se pregledom spisa TS Split, St 72/210 jasno moći utvrditi s kojom imovinom tužitelj raspolaže i koju imovinu ima, time da je društvo preoblikovano Temeljem Odluke Glavne skupštine o preoblikovanju društva od 17. studenog 2022., što je vidljivo iz Izvadka iz sudskog registra tužitelja. U parnici pod toč. 3. Tužbe (posjedovna parnica između stranaka ove parnice), predmet spora je identificiran po vještaku Marku Vukša, tako da ne bi trebalo biti prijeporno da su tuženici u posjedu nekretnina iz toč. 1., koje se u vještivu vještaka Marka Vukše od 10.11.2023. g. identificiraju kao: - dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 135493 m2, i to baš onaj dio koji je u skici vještaka Vukše označen kao lik A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, Q, R, S, T, U, A, u naravi vinograd, - dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ukupne površine 643685 m2, i to baš onaj dio koji je u skici vještaka Vukše, detaljnije označen kao: - površina „ 2“ (dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik GA, FZ, GC, GD, GE, GF, GG, GH, GI, GJ, GK, GL, GM, GN, GO, GP, GQ, GR, GS, GT, GU, GV, GW, GX, GY, GZ, HA, HB, HC, HD, GA površine 83869 m2, u naravi oranica, - površina „ 3“ (dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik FT, FU, FV, FW, FX, FY, FZ, GA, GB, FT površine 35266 m2, u naravi vinograd, - površina „ 4“ (dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik EU, ET, ES, ER, EQ, EP, EO, EN, EM, EW, EX, EY, EZ, FA, FB, FC, FD, FE, FF, FG, FH, FI, FJ, FK, EU (ne ulazi površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik FL, FM, FN, FO, FL kao ni površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci lik FP, FQ, FR, FS, FP) površine 99941 m2, u naravi vinograd površine 99848 m2 te dva gospodarska objekta; manji označen likom HE, HF, HG, HH, HE površine 21 m2, veći označen likom HI, HJ, HK, HL, HI površine 72 m2, - površina „ 5“ ( dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik DQ, DP, DO, DN, DM, DL, DK, DJ, DI, EL, EM, EN, EO, EP, EQ, ER, ES, ET, EU, EV, DQ površine 28029 m2, u naravi vinograd - površina „ 6“ (dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik CT, CU, CV, CW, CX, CY, CZ, DA, DB, DC, DD, DE, DF, DG, DH, DI, DJ, DK, DL, DM, DN, DO, DP, DQ, DR, DS, DT, DU, DV, DW, DX, DY, DZ, EA, CT (ne ulazi površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik EA, EB, EC, DZ, EA, površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik ED, EE, EF, EG, ED, kao ni površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik EH, EI, EJ, EK, EH) površine 99941 m2, u naravi vinograd površine 99848 m2 te dva gospodarska objekta; manji označen likom HE, HF, HG, HH, HE površine 21 m2, veći označen likom HI, HJ, HK, HL, HI površine 72 m2, - površina „ 7“ (dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Seoci), označena kao lik V, W, X, Y, Z, AA, AB, AC, AD, AE, AF, AG, AH, AI, AJ, AK, AL, AM, AN, V (ne ulazi površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik AO, AP, AQ, AR, AO) površine 54351 m2, u naravi vinograd, - površina „ 8“ (dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci), označena kao lik AS, AT, AU, AV, AW, AY, AZ, BA, BB, BC, BD, BE, BF, BG, BH, BI, BJ, BK, BL, BM, BN, BO, BP, BQ, BR, BS, BT, BU, BV, BW, BX, BY,BZ, CA, CB, CC, CD, CE, CF, CG, AS (ne ulazi površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik CH, CI, CJ, CK, CH, kao ni površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik CL, CM, CN, CO, CL, kao ni površina kanala koji je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci, lik CP, CQ, CR, CS, CP) površine 101274 m2, u naravi vinograd. Dakle, tuženici drže u posjedu gometrijski odijeljene dijelove nekretnina u k. o. [katastarska općina] i [adresa], i to na način da su te nekretnine ogradili, zaštitili elektro naponom, unutar kojih likova u geometrijskom vještačenju napasaju stoku, i to u nasadima starih vinograda, čime je šteta tužitelju nenadoknadiva. Kako je uvodno rečeno, tuženici su svjesni činjenice da tužitelj nema ugovor sa zk vlasnikom u odnosu na opisane nekretnine, kao što je to slučaj Ugovora s jedinicom lokalne samouprave (Grad Ploče), s kojom egzistira Ugovor o plaćanju naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasnosti Republike Hrvatske na području Grada Ploča i to baš ugovor od 24.02.2006. g., klasa: 320-02/06-01/03, Ur. br. 2165-02-06-3. Ugovori iz toč. 2. su obuhvatili 170,18 ha površine (31,93 ha u k. o. [katastarska općina] i 138,25 ha u k. o. [katastarska općina]) zemljišta (poljoprivrednog), a na kojima je mahom zasađena vinova loza (vinogradi), a na kojima se u katastarskom operatu, a kako čitamo iz ugovora s Gradom Ploče, upisao također prednik tužitelja, što znači, da nema nikakve dileme da tužitelju pripada pravo na posjed nekretnina u k. o. [katastarska općina] i u k. o. [katastarska općina], ali isto tako pravo na posjed nekretnina u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], a sve temeljem Ugovora koji je opisan, definiran u toč. 2. Tužbe. Zašto? Zato, što se radi o ugovoru s tvrtkom Poduh Metković, a koji ugovor je u vrijeme njegova zaključena usuglašen s Hrvatskim fondom za privatizaciju. U parnici Psp 9/22 tužitelj je prekludiran u pravu za zaštitom posjeda (tužba odbačena), iako su tuženici svjesno uzurpirali zemljište koje im ne pripada, iako, a kako smo to već napisali, tužitelj ima jače pravo na posjed nekretnina iz toč. 1. u odnosu na tuženu stranu ovog spora. U članku 166. ZV-a je propisano: „Vlasnička tužba predmnijevanoga vlasnika“ (1) Onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju. (2) Predmnjevanom će vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed ga je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on. (3) Predmnjeva vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila pošteni posjednik stvari. (4) Predmnjevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnijevanoga vlasnika.“ Aktivno legitimirana osoba za stavljanje neprave vlasničke tužbe za povrat stvari - vlasničke tužbe predmjevanog vlasnika (publicijanske tužbe) je onaj u čiju korist djeluje zakonska predmjeva s ofenzivnim djelovanjem da je vlasnik stvari. Da bi dokazao da u njegovu korist postoji ta predmnjeva, trebat će u postupku pred sudom ( ili drugim nadležnim tijelom) u kojem zahtjeva predaju stvari, dokazati - umjesto svojeg prava vlasništva - one činjenice na temelju kojih se po zakonu predmnjeva vlasništvo stvari čiju predaju zahtjeva. Trebat će dakle, dokazati da je spornu stvar stekao u svoj samostalan posjed na valjanom pravnom temelju, a i da je posjed stekao na istinit način, pa iz činjeničnih navoda ove tužbe, kao i dokaza materijalnih i personalnih tužitelj namjerava dokazati svoju aktivnu legitimaciju u ovom sporu. Tužitelj opet ističe kako ne bi trebalo biti sporno korištenje zemljišta, te ističe da je zemljište koristio na temelju valjane pravne osnove i to kao pošteni posjednik. Da je to tako potrebno je poznavati puno širu sliku na temelju koje je tužitelj, kao i ostali poljoprivrednici u istom državnom projektu, kao pošteni posjednik koristili zemljišta poput uparničenih nekretnina. Tužitelj je i u postupku dobivanja poticaja aplicirao u financijskim potporama, kako za ovo tako i za druga zemljišta na kojima je u zk upisana Republika Hrvatska. Tužitelj je kao i svi drugi korisnici potpora u trenutku pokretanja cjelokupnog postupka dobivanja poticaja, imao podršku državnih tijela koja su ga usmjeravala na način postupanja i koja su ih poticala da na način kakav su odredili Agencija i Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske upišu zemljišta u ARKOD sustav, sve s ciljem povećavanja financijske omotnice Republici Hrvatskoj u sklopu zajedničke europske poljoprivredne politike. I to je legitimno ponašanje državnih tijela. Međutim sada tuženici puštanjem stoke na predmetu spora, takvo ponašanje sankcionira i odlučuje se, protivno mjerodavnim zakonskim odredbama, kao i Ustavu Republike Hrvatske, pravno i sudski obračunati se s poljoprivrednicima. Tužitelj ističe da je koristio zemljišta temeljem valjanog osnova, te mu je korištenje zemljišta omogućeno i od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, putem podnošenja Jedinstvenog zahtjeva za svaku pojedinačnu godinu i upisom zemljišta u ARKOD sustav sukladno odredbama Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, koji je tad bio na snazi (Narodne novine, br. 35/15., 118/16., 26/17.). Dakle, sve je bilo evidentirano. Dapače, korisnici su kroz navedeni Pravilnik dobili rok unutar kojega se ovakva postupanja vraćaju u redovne pravne i obveznopravne okvire, sklapanje ugovora i sl. U Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“, broj 35/15) u članku 8. je bilo propisano: „(1) Podaci o ARKOD parcelama dobivaju se na temelju izjave poljoprivrednika, uz pomoć programske podrške koja omogućuje fotointerpretaciju poljoprivrednih površina na DOF-u i određivanje granica ARKOD parcela. (2) Poljoprivrednik može biti naknadno pozvan na usklađivanje podataka i podnošenju dokumentacije o pravu korištenja poljoprivrednog zemljišta (3) Atributno povezivanje podataka vanjskih institucija sa ARKOD podacima provodi se temeljem definiranih tehničkih uvjeta u Prilogu III koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.“Izmjenama i dopunama Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine, broj 35/2015, 118/2016, 26/2017) u članku 8. bilo je propisano: 1) Podaci o ARKOD parcelama dobivaju se na temelju izjave poljoprivrednika, uz pomoć podataka iz Upisnika poljoprivrednika i programske podrške koja omogućuje fotointerpretaciju poljoprivrednih površina na DOF-u, sukladno ARKOD parceli definiranoj u Pojmovniku ovoga Pravilnika. (2) Na temelju izjave iz stavka 1. ovoga članka poljoprivrednik može u Agenciji pokrenuti postupak upisa u ARKOD i onih poljoprivrednih površina koje koristi, a za koje ne posjeduje dokumente o vlasništvu i/ili posjedu. (3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Agencija će kroz postupak utvrđivanja činjeničnog stanja na terenu (brza terenska provjera), po potrebi uz prisutnost poljoprivrednika i poljoprivrednika koji koriste susjedne ARKOD parcele, provjeriti činjenice korištenja, poljoprivredne površine ucrtane prema ARKOD metodologiji i evidentirati u Zapisnik. (4) Izvadak iz Zapisnika iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se na oglasnoj ploči regionalnog ureda Agencije, te se dostavlja nadležnoj jedinici lokalne samouprave radi objave na službenoj oglasnoj ploči i omogućavanja primjedbi na izvadak iz Zapisnika u trajanju od 30 dana od dana objave na oglasnoj ploči regionalnog ureda Agencije. (5) Nakon isteka roka iz stavka 4. ovoga članka ukoliko nema primjedbi na izvadak iz Zapisnika, Agencija će ucrtane površine u ARKOD sustavu iz stavka 2. ovoga članka smatrati potvrđenim. U slučaju opravdanih primjedbi odnosno osporavanja korištenja postupit će se sukladno članku 13. ovoga Pravilnika. (6) Poljoprivredne površine u vlasništvu države upisuju se u ARKOD samo uz pravno valjanu dokumentaciju u skladu s propisima koji reguliraju korištenje zemljišta u vlasništvu države. (7) Poljoprivrednik može biti naknadno pozvan na usklađivanje podataka i podnošenju dokumentacije o pravu korištenja poljoprivrednog zemljišta (8) Atributno povezivanje podataka vanjskih institucija sa ARKOD podacima provodi se temeljem definiranih tehničkih uvjeta u Prilogu III koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. (9) ARKOD parcela isključuje sljedeće neprihvatljive elemente: nepoljoprivredne površine veće od 100 m², građevinske i infrastrukturne objekte te homogene cjeline dendrološke vegetacije i/ili stijene veće od 500 m² u slučaju pašnjaka i krških pašnjaka.“ Tužitelj ističe da je upis u ARKOD sustav bio obvezan za sve poljoprivrednike upisane u upisnik poljoprivrednika, u skladu s člankom 122. stavkom 2. tada važećeg Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, broj 30/2015). Upravo činjenica upisa u javni registar uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD), koji vodi i kontrolira javnopravno tijelo - Agencija, predstavlja također pravnu osnovu na temelju koje je tužitelj kao pošteni posjednik uredno koristio predmetna zemljišta. Obzirom na sve iznijeto, tužitelj predlaže da sud, donese presudu.
2. Tuženici u odgovoru na tužbu ističu da osporavaju tužbu, tužbeni zahtjev te tužbene navode i to u cijelosti. Uvodno valja istaknuti da tužitelj ustrajno zloupotrebljava instituciju suda reproducirajući razne sporove po istoj ili sličnoj osnovi pred naslovljenim sudom, gubeći ih sve od reda, ovo usprkos činjenici koju i sam tužitelj višekratno ističe u predmetnoj tužbi kako nema dokaza da je „u odnosu na predmet prijepora vlasnik, ili posjednik istog“. Prije svega, tužitelju se osporava aktivna legitimacija za ovu tužbu, budući je riječ o vlasničkoj tužbi. Stoga tužitelj prethodno mora dokazati da je stvar koju zahtijeva u posjed njegovo (predmnijevano) vlasništvo. Tužitelj u tom pravcu nije predložio niti jedan jedini dokaz. Slijedom prethodno navedenog držimo da se Sud prije svih drugih prigovora tuženika treba odrediti o aktivnoj legitimaciji tužitelja pa se ističe prigovor aktivne legitimacije tužitelja kao, kako sam navodi „ predmnijevanog vlasnika“ i to iz razloga kako slijedi. Člankom 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je: Vlasnička tužba predmnjevanoga vlasnika Članak 166. (1) Onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju. U tužbi tužitelj se poziva na Ugovor o uređivanju odnosa u svezi korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države od 16.03.1998.godine (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Vrgorka-vinarija d.d.), međutim i ovo samo kao osnovu prava na posjed. Međutim, problem s tim ugovorom je, slično i sa k.č. koje su označene u tužbi kao predmet prijepora, što isti ugovor ne postoji! Točnije, isti je raskinut od strane vlasnika i Zakupodavca Ministarstva poljoprivrede i šumarstva dopisom Klasa: 320-02/01- 01/194, Ur.br. 525-2-02-54/MS od 09. travnja 2002.godine, dakle prije više od 20 godina!!!!! Također, sve i da nije raskinut evidentno je da se tužitelj temeljem ove isprave, a i svih drugih priloga koje je priložio uz tužbu ne može smatrati predmnijevanima vlasnikom. To što je tužitelj prije četrdeset i više godina možda i koristio predmetnu nekretninu, opet ju je tada koristio u dogovoru sa vlasnikom ove nekretnine, dakle REPUBLIKOM HRVATSKOM. U odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Seoci, ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Seoci, valja istaknuti da tuženik FD doista jest u posjedu, međutim samo dijela ove k.č. Ista k.č. ima površinu od 949620 m2 (95 ha) pa je aksiomatski samorazumljivo da tuženik kao fizička osoba niti teorijski ne bi mogao posjedovati ovako veliki dio polja Jezero (Vrgorskog polja), na kojem se nalazi ova k.č. Tužitelj u tužbi pak tvrdi da tuženik posjeduje površinu od 643685 m2 što je dakako bez smisla,. Budući bi bilo riječi o 2/3 ove k.č. Tuženik FD je u posjedu točno određenog dijela ove k.č. (pašnjaka) već više od 10 godina i to na način da na točno određenom dijelu ove k.č., u naravi pašnjak , drži i napasa stoku, ovo budući je stočarstvo osnovna djelatnost ovog tuženika. Kao što je rečeno, predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Seoci upisana je u ZK uložku 4602 k. o. [katastarska općina]-Seoci kao vlasništvo RH. U istom uložku, u teretovnici, istog, nije navedeno da bi ova k.č. bila predmetom bilo kojeg ugovora o zakupu. Dalje, u ožujku 2014.godine objavljen je Javni poziv za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Pojezerje. Poziv je objavljen u odnosu na proizvodne cjeline 1-3, točnije na dio k. č. [katastarska čestica] (pašnjak i voćnjak) k. o. [katastarska općina]-Seoci. Tuženik FD je sudjelovao u ovom natječaju te je u tom smislu dostavio i svoje ponude, ovo u odnosu na dijelove k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], („Pašnjak“ površine 168590 m2 i „Voćnjak“površine 54334 m2). Konačno u pisanom očitovanju ovom tuženiku od 29.08.2016.godine, Agencija za poljoprivredno zemljište se vezano uz Javni poziv za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Pojezerje očitovala, u bitnom, kako slijedi: • predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Seoci je obrasla višegodišnjim raslinjem te nije moguće korištenje istog; • da do dana izdavanja ovog očitovanja (29.08.2016.godine) nije donesena odluka o dodjeli zakupa ove k.č. Također da je Odlukom Agencije za poljoprivredno zemljište Klasa: 320-01/14-04/14, Ur.br. 370-04-15-18 od 02.02.2015.godine poništen Javni poziv za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Pojezerje, ovo iz razloga „budući je predmetno poljoprivredno zemljište za koje je raspisan javni poziv obraslo višegodišnjim raslinjem u mjeri da nije moguće korištenje istog bez krčenja i čišćenja“. Zaključak: Da je tužitelj doista bio predmjevani vlasnik (ili posjednik) k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Seoci 2014.godine i kasnije, onda titular ove k.č. Republika Hrvatska zasigurno ne bi raspisivala natječaj za dodjelu zakupa ove k.č. Također da je tužitelj bio u posjedu iste (u posljednjih 20- ak godina i dalje!) onda zasigurno ne bi bila obrasla višegodišnjem raslinjem. Slijedom prethodnog, predlaže se Sudu odbaciti tužbu podredno odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan uz naknadu parničnih troškova tuženicima.
3. Nije sporno da se u zk-a kao vlasnik spornih nekretnina vodi Republika Hrvatska.
3.1. Nije sporno ni da predmet spora nisu nikakve zgrade ili objekti, odnosno zemljišta istih, već nekretnine koje su u naravi poljoproivredno zemljište.
4. Sporno je među strankama da li taj predmet spora tuženici drže temeljem iste ili slabije pravne osnove nego tužitelj, dnosno da li tužitelj ima jaču pravnu osnovu, odnosno da li isti može dokazati vlasništvo predmeta kao predmnijevani vlasnik ili osoba s jačom pravnom osnovom u odnosu na tuženike.
5. Tijekom postupka su radi utvrđenja spornih činjenica izvedeni predloženi dokazi pregledom svih isprava u spisu, odnosno pribavom potrebnim podataka.
6. Ocjenom provedenih dokaza sukladno čl. 8. ZPP-a, sud utvrđuje da je i tužbeni zahtjev osnovan kao u izreci, a takav svoj zaključak sud temelji na sljedećim dokazima i na njima izvedenim zaključcima i primjenjenom pravu.
7. Tužitelj se poziva na predmnijevano vlasništvo, međutim iz Ugovora o kupoprodaji od 22.03.1996.g. (list 12 spisa) proizlazi da tužitelj nije kupio od poduzeća "Poduh" poljoprivredno zemljište već poslovni prostor i ekonomsko dvorište površine 50.728 m2 s pripadajućim objektima, vozilima, mehanizacijom i alatima.
8. Iz dopisa Hrvatskog fonda za privatizaciju od 12.03.1996.g. vidljivo je da HFP nije dao suglasnost za prodaju imovine jer nije dostavljen program, a dao je suglasnost za ugovaranje poslovne tehničke suradnje Poduha d.d. s tužiteljem (list 14 spisa).
9. Iz Ugovora o asignaciji od 29.12.1995.g. ne proizlazi što je bio razlog preuzimanja obveza od strane tužitelja za društveno poduzeće Poduh, dok je iz uplatnice (list 16 spisa) vidljivo da je dan nalog (ne vidi se da li je proveden, već samo da je zaprimljen!) za otplatu dugoročnog kredita 855.000,00 kuna, a iz ugovora o asignaciji je vidljivo da je predmet tog Ugovora o asignaciji bio kratkoročni kredit, pa je posve jasno da tvrdnje tužitelja ne prate adekvatne isprave glede navodnog ispunjenja obveza T prema Neretvanskoj gospodarskoj banci, no ni to nije ključne okolnost za odluku ovog suda.
10. Naime sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je vrijedio u vrijeme navodnog stjecanja vlasništva, tužitelj je trebao ishoditi niz isprava koje nije ishodio za stjecanje vlasništva (suglasnosti pravobraniteljstva/državnog odvjetništva), a obzirom na karakter poljoprivrednog zemljišta u to vrijeme, te isprave u ovom spisu, posve je jasno da to nije ishodio, a niti je mogao ishoditi.
11. Iz stečajnog plana za tužitelja od listopada 2021.g. (vidjeti list 68 spisa – točke 5.2 i 5.3) jasno proizlazi da poljoprivredno zemljište nije u vlasništvu tužitelja niti je isto bilo uvršteno u pretvorbu društvenog poduzeća (F) koji je prednik tužitelja (prema tvrdnjama tužitelja F je vlasništvo pernio na tužitelja), odnosno da je predmet spora baš u vlasništvu Republike Hrvatske te da će tužitelj imati mogućnost sudjelovanja u natječaju za dodjelu koncesija na poljoprivrednom zemljištu, a da tužitelj (stečajni dužnik) nije ovlaštenik koncesije na poljoprivrednom zemljištu. To jasno ukazuje da poljoprivredno zemljište koje je predmet spora nije vlasništvo pa ni predmnijevano, tužitelja, pa čak nije ni u njegovoj koncesiji, pa tužitelj nema niti vlasničku, a niti drugu osnovu prema tuženicima za nalog za predaju u posjed zemljišta.
12. To bi imala Republika Hrvatska koju je sud zatražio podatke, međutim ista nije prijavila miješanje u ovoj parnici, a držanje je ukazalo da se ni ne planira miješati.
13. Niti iz bilo koje dokumentacije, a posebice ne iz Ekonomske analize poslovanja društva Vrgorka – Vinarija d.d. u stečaju (list 123-141 spisa), a posebice ne iz točke 3.3 (list 136-138 spisa) ne proizlazi da bi tužitelj bio vlasnik nekretnina iz tužbe, već samo nekretnine na kojima su zgrade, odnosno objekti, a to nisu nekretnine – poljoprivredna zemljišta, koje su obuhvaćene tužbom.
14. Dakle, dokumentacija tužitelja koja proizlazi iz stečajnog postupka posve jasno ukazuje da tužitelj nije vlasnik, ni predmnijevani, nekretnina iz izreke.
15. Čak je i u SWOT analizi (list 334 spisa) tužitelju ukazano da mu nedostaju koncesije za poljoprivredno zemljište. I popis dugotrajne imovine (list 430-436 spisa) ukazuje da tužitelj nije vlasnik a niti valjani koncesionar poljoprivrednog zemljišta te da je toga tužitelj svjestan. Valja istaknuti da vlasništvo samog nasada i vlasništvo nekretnine nisu isti pojmovi, pa ako je i tužitelj vlasnik nasada na predmetu spora onda tužbeni zahtjev treba glasiti na predaju nasada, a ne nekretnina te u takvoj situaciji treba dokazati da je stekao vlasništvo nasada, te da tuženici ne žele predati nasade i ne brkati to s posjedom nekretnina, odnosno vlasništvo istih. Pri tom naravno treba voditi računa o tome da li su to uopće nasadi ili potpuno zapušteno I obraslo zemljište u čemu Ministarstvo poljoprivrde govori u svom dopisu od 9. rujna 2025.godine (list 567 spisa)
16. Iz dopisa ŽDO od 09.03.2016.g. (list 455 spisa) proizlazi da je tužitelju istekao pravni osnov tužitelju za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, a koji je predmet spora i kojeg je tužitelj očito koristio temeljem Ugovora o plaćanju naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području Grada Ploča u razdoblju 2006.-2016. g., pa je jasno da tužitelj ne samo da nije vlasnik, već da nema više nikakav pravni osnov za korištenje državnog zenmljišta ni po bili kojoj drugoj osnovi.
17. Dakle valja čvrsto naglasiti da tužitelj nije dokazao da bi imao za vrijeme nakon 2016. godine bilo kakav pravni osnov za one nekretnine koje opisane u vještvu Marka Vukše (list 463-476) u k. o. [katastarska općina] k. o. [katastarska općina].
18. Iz Ugovora o uređivanju odnosa u svezi korištenja poljoprivrednog zemljišta proizlazi da je tužitelj koristio – nastavio koristiti poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, čime je ponovno sudu jasno da tužitelj nije vlasnik pa ni predmnijevani vlasnik, nekretnina iz izreke u to vrijeme, pa ni kasnije jer ni kasnijim ispravama nije stekao takav status vlasništva ili osobe koja ima jači pravni osnov od tuženika nakon što su mu istekli svi Ugovori i pravne osnove za korištenje.
19. Iz privremenih rješenja u Upisnik proizvođača grožđa, vina, i voćnih vina od 07.02.2008.g. (listovi 486-494 spisa) kojim je privremeno upisano niz vinograda ne proizlazi da bi tužitelj bio predmnijevani vlasnik već samo korisnik te 2008. godine.
20. Iz rješenja ovog suda Psp-17/2020 od 16.03.2021.g. proizlazi da je tužitelj odbijen u zahtjevu za pružanje posjedovne zaštite u odnosu na tuženika FD i to pravomoćno sukladno Rješenju Gž-611/2021 od 25.05.2021.g.
21. Iz Rješenja Psp-9/2022 od 25.04.2024.g. proizlazi da je tužitelj odbačen glede tužbenog zahtjeva protiv tuženika FD za smetanje posjeda, te odbijen u odnosu na tuženika AD, a sve u odnosu na nekretnine koje su zapravo predmeti ovog postupka, a što ukazuje da tužitelj već godinama nije u posjedu predmeta spora.
22. Te sudske odluke javno govore da već duži niz godina tužitelj nije u posjedu predmeta spora, a baš tuženik jest, te je posljednji mirni posjednik. U najboljem slučaj za tužitelja njihovo parvo na posjedovanje je jednako nezakonito, a u tom slučaju posljednji mirni posjednik ima jače pravo od onog tko je (eventualno) imao raniji posjed.
23 Iz odluke o raspisivanju javnog poziva za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH na području Općine Pojezerje od 04.02.2014.g. proizlazi da je ta Općina raspisala navedeni poziv za dio predmeta spora, a isto je učinila 17.03.2014.g. Agencija za poljoprivredno zemljište (listovi 542-551 spisa).
24. Iz Zahtjeva za privremeno korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH podnesenog od strane vlasnika OPG-a FD (list 552 spisa) te izjave istog kao i odgovora APZ od 29.08.2016.g. te odluke od 02.02.2015.g. o poništenju citiranog Javnog poziva od 17.03.2014.g. proizlazi da je poništen navedeni poziv jer nije moguće korištenje navedenog zemljišta bez prethodnog krčenja i čišćenja uslijed obraslosti višegodišnjim raslinjem.
25. Tužitelj je upirao i da je obavijestio Vladu RH, Ministarstvo poljoprivrede te DORH da se uključi u ovaj postupak, odnosno da postoji nalog DORH-a o tome, pa je predložio da se pribave o tome podatci. Upirao je (na ročištu) da je pokrenut i postupak preko ŽDO za upis pravo vlasništva u zk jer da mu je to potrebno za apliciranje za državni poticaj.
26. Do zaključenja rasprave tužitelj nije predočio sudu dokaz da je u njegovu korist pokrenut bilo kakav postupak za upis njega kao vlasnika u zk. Što više u dopisu Ministarstva poljoprivrede od 09.09.2025.g.(list 568 spisa) se jasno navodi (zadnja rečenica dopisa) da se radi o državnom poljoprivrednom zemljištu, a dostavljena suglasnost HFP od 18.03.1996. .g (list 569 spisa) ne ukazuje da bi na bilo koji način poljoprivredno državno zemljište prešlo u vlasništvo tužitelja.
27. Nije bilo potrebno čekati pisani odgovor ODO o dopisu od 21.10.2025.g. obzirom na naknadno dostavljeni dopis (dostavljen 13.11.2025.) od 09.09.2025.g. (list 567-568 spisa), iz kojeg je vidljivo da se radi o državnom zemljištu, odnosno kod svih prethodno navedenih isprava iz kojih je vidljivo da tužitelj nema nikakvu pravnu ni činjeničnu osnovu po kojoj bi njegov tužbeni zahtjev bio osnovan, a tužitelj nije ni priložio bilo kakvu ispravu u korist svojih navoda da bi baš ŽDO ili drugo tijelo pokrenulo postupak za upis tužitelja kao vlasnika, niti sud poklanja vjeru takvom navodu jer je posve jasno da za takvo postupanje niti ima činjenične niti pravne osnove, niti je to po pozitivnim propisima (Zakon o poljoprivrednom zemljištu) kod takvog stanja isprava sadržanim u ovom spisu sada moguće to učiniti.
28. Sama činjenica da je tužitelj u potrebi državnih poticaja (i za predmet spora) ili oživljavanja proizvodnje je potpuno nebitna za ovaj postupak i ne stavlja tuženike u poziciju obveze subordinacije tužitelju. Posve je jasno da je u ovoj pravnoj stvari činjenica da je država vlasnik spornih nekretnina, a da je druga osoba bez valjane pravne osnove koristi ili pokušava koristiti, ali nefunkcionalnost državnih institucija u kojoj subjekti (tuženik) neosnovano koristi državno poljoprivredno zemljište ne može biti temelj da sud omogućuje tužitelju da s pozicije nepostojanja pravne osnove omogućava i njemu takvo ponašanje naspram tuženika, pa je zbog svega navedenog riješeno kao u izreci.
29. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. Zakona o parničnom postupku i Tbr. 7. 8. i 9. Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika, a tuženik je imao osnovane troškove:
- sastava odgovora na tužbu I 1 obrazloženog podneska
- zastupanja na 2 ročišta na kojima se raspravljalo,
sve to po 200,00 EUR + 10% na drugo tuženika, PDV 25%, dakle sveukupno 880,00 EUR.
Metković, 08. siječnja 2026.godine
S u d a c :
Ante Šprlje
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda uručuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda uručuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).
DNA:
1. Odvjetnik Mateo Barbir
2. Odvjetnik Julijano Dropulić