Poslovni broj: Us I-1898/2025-26
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke u upravnom sporu tužitelja pod 1) OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 2) SE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 3) JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 4) HE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 5) UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika Općine Tučepi, Općinskog vijeća, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi odabira najpovoljnijih ponuda za dodjelu dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, nakon javne i usmene rasprave zaključene 9. prosinca 2025. u prisutnosti tužitelja pod 1) i 3), a u odsutnosti uredno pozvanih tužitelja pod 2), 4) i 5) i tuženika, objavljene 8. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Poništava se odluka tuženika Općine Tučepi, Općinskog vijeća, o dodjeli dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području Općine Tučepi za razdoblje od 2024. do 2028. godine, po provedenom javnom natječaju, Klasa: 342-03/24-01/05, Urbroj: 2181-52-01-24-01 od 23. svibnja 2024. te se predmet vraća tuženiku na ponovni postupak u kojem je obvezan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove presude.
II. O troškovima spora sud će odlučiti naknadno posebnim rješenjem.
Obrazloženje
1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj 27. lipnja 2024. protiv odluke tuženika Općine Tučepi, Općinskog vijeća, o dodjeli dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području Općine Tučepi za razdoblje od 2024. do 2028. godine, po provedenom javnom natječaju, Klasa: 342-03/24-01/05, Urbroj: 2181-52- 01-24-01 od 23. svibnja 2024., te u podnescima zaprimljenim kod ovog suda 4. rujna 2024. i 10. studenog 2025., tužitelji u bitnom najprije reproduciraju izreku osporene odluke tuženika, nakon čega navode kao je donošenju pobijanog akta prethodilo slijedeće: - Općina Tučepi je 15. ožujka 2024. objavila javni natječaj za dodjelu dozvola na pomorskom dobru na području Općine Tučepi, KLASA: 024-01/24-01/04, URBROJ:2181-52-02-24-04., Dozvole se odnose na korištenje pomorskog dobra radi iznajmljivanja plažne opreme; - Općinsko vijeće Tučepi je odlukom KLASA: 024-01/24- 01/06, URBROJ: 2181-52-01- 24-01 od 21. ožujka 2024. imenovalo tročlano povjerenstvo za provedbu natječaja u sastavu FE, Željko Matić i ŠE, te kao zamjenski članovi Joze Šimić, NE i Sandra Čović; - prije navedeno povjerenstvo donijelo je Poslovnik o radu povjerenstva za provedbu natječaja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru na području općine [adresa] KLASA: 024-01/24- 01/06, URBROJ: 2181-52-01-24-03 od 15. travnja 2024.; - na sporni natječaj kao prijavitelji radi iznajmljivanja plažne opreme i baš ležaljki i suncobrana sudjelovali su i tužitelji i to tužitelj pod 1) kao obrt [obrt], tužitelj pod 2) kao obrt [obrt], tužitelj pod 3) kao obrt [obrt], tužitelj pod 4) kao obrt [obrt] i tužiteljica pod 5) kao obrt [obrt]; - Sjednicu za otvaranje i objavu ponuda povjerenstvo je održalo 16. travnja 2024. s početkom u 10,00 sati. Zamjenski članovi povjerenstva Joze Šimić i Sandra Čović nisu nazočili sjednici, dok se treći zamjenski član NE zadržao oko pola sata, a potom napustio sjednicu navodno zbog radnih obveza u školi. Sjednici za otvaranje ponuda nazočio je veći broj ponuditelja. FE je u svojstvu predsjednika Povjerenstva vodio rad sjednice na kojoj su ocjenjivane ponude njegove sestre ŽE, vl. obrta „ [obrt]“ iz [adresa] i njegovog brata RE, vl. obrta „ [obrt]“ iz [adresa], te je glasovao za prihvaćanje njihovih ponuda i dodjelu dozvola za korištenje pomorskog dobra. Podaci o navedenom srodstvu su opće poznata činjenica u [adresa], a prema potrebi mogu se dokazati izvodima iz matice rođenih te očitovanjima samih članova povjerenstva sukladno poslovničkoj obvezi. Drugi član povjerenstva Željko Matić je u trenutku imenovanja članom povjerenstva od strane Općinskog vijeća imao svojstvo protustranke u parničnom postupku pokrenutog pred Općinskim sudom u Makarskoj povodom tužbe Općine Tučepi protiv njega radi uklanjanja neovlašteno izvedene građevine na javnom dobru. Predmet je trenutno u fazi revizije pred Vrhovnim sudom, (presude Općinskog suda u Makarskoj P-1402/2015 i P1230/2020 te Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž-534/19-2 i Gž-565/2023). Članica povjerenstva ŠE sudjelovala je u radu povjerenstva do otvaranja ponude obrta „ [obrt]“ u vlasništvu njezine majke AE, kada se izuzela iz daljnjeg rada u povjerenstvu, bez priključivanja zamjenskog člana. Dakle, dva od tri člana povjerenstva bili su u sukobu interesa prilikom rada u povjerenstvu i ocjeni ponuda, dok se treća članica izuzela relativno pravodobno. Predsjednik povjerenstva FE je po zanimanju komunalni redar u susjednoj Makarskoj. Skupina ponuditelja koja je pratila tijek sjednice povjerenstva ovjerila je izjavu o tome da je povjerenstvo održalo sjednicu u navedenom sastavu članstva. Povjerenstvo je na sjednici pred prisutnim mnoštvom ponuditelja između ostalog objavilo da ponuda trgovačkog društva PETNJIK d.o.o. nije uredna zato što je u istom omotu dostavljena kao jedinstvena ponuda za tri lokacije na pomorskom dobru (za tri pozicije 3.3, 3.4 i 3.5), dok je uvjetima javnog natječaja propisano da je u slučaju ponude za više lokacije potrebno dostaviti pojedinačne ponude. Iz istog razloga nevažeća je i ponuda ŠUTIĆ d.o.o. jer je dostavio objedinjenu ponudu za dvije lokacije, ali povjerenstvo mu je prihvatilo ponudu i dodijelilo protivno pravilima natječaja. Također su doneseni zaključci o dodjeli drugih lokacija za koje nije pristigla nijedna ponuda, a to je moguće utvrditi pregledom dokumentacije u upravnom nadzoru te je sve pojedinačne slučajeve izlišno ovdje isticati s obzirom da zbog sukoba interesa postoje prioritetniji razlozi za ništavost natječaja. Povjerenstvo nije vodilo računa o održavanju reda na sjednici pa je prema opažanjima nazočnih ponuditelja bilo slučajeva telefoniranja ponuditelja radi naknadnog prikupljanja dokumentacije koja im je nedostajala radi uvrštavanja u ponudi nakon roka natječaja. Zamjenski članovi povjerenstva su 20. svibnja 2024. u prostorijama Općine Tučepi potpisali zapisnike o otvaranju i ocjeni ponuda i to bez uvida u cjelokupnu dokumentaciju i bez prisustvovanja sjednici, a jedini racionalan razlog ovome bio je prikriti nezakoniti rad odnosno sukob interesa kod FE i Željka Matića. Na sjednici Općinskog vijeća Tučepi održanoj 23. svibnja 2023., pod točkom dnevnog reda „Dodjele dozvola na pomorskom dobru“ odlučivalo o prijedlogu općinskog načelnika kao ovlaštenog predlagatelja. Odluke donesene na toj sjednici u određenom dijelu ne odnose se na sadržaj prijedloga te obuhvaćaju i utvrđenja koja nisu predmet prijedloga, iako se glasovanje moglo provesti isključivo u odnosu na dostavljeni sadržaj i okvir prijedloga, dok je za izmjenu ili povlačenje prijedloga ovlašten isključivo predlagatelj. Člankom 34. Statuta Općine Tučepi određeno je da predsjednik Općinskog vijeća brine o postupku donošenja odluka i općih akata, dok je člankom 46. Statuta određeno da općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti Općine, priprema prijedloge općih akata, izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Općinskog vijeća, upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Općine u skladu sa zakonom, Statutom i općim aktom Općinskog vijeća, te obavlja i druge poslove predviđene Statutom i drugim propisima, a prema članku 47. i 49. Statuta odgovoran je za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Općine. Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Općine ima pravo obustaviti od primjene opći akt Općinskog vijeća, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, te zatražiti od Općinskog vijeća da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako Općinsko vijeće to ne učini, Općinski načelnik je dužan u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne samouprave. Objava i provedba javnog natječaja predstavlja izvršne poslove, a člankom 44. stavak 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da izvršne poslove obavlja općinski načelnik. Člankom 78.a st. 1. i 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela, (u ovom slučaju Općinskog vijeća) obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Kada utvrdi nepravilnosti u radu predstavničkog tijela, to tijelo donijet će odluku kojom će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio proglasiti nezakonitom, a akte donesene na sjednici proglasiti ništavim. Člankom 101. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da je službena osoba dužna u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku 30 dana od uredno podnesenog zahtjeva. Prema članku 7. stavak 1. toč. 5. i 6. Poslovnika povjerenstvo je dužno prilikom odlučivanja o pojedinom zahtjevu za dodjelu dozvole na pomorskom dobru primjenjivati odredbe Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21) i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23), te rješenjem odbaciti zahtjev za koji utvrdi da nije u skladu s Planom o upravljanju pomorskim dobrom, objavljenim natječajem, nije potpun i uredan. Člankom 4. stavak 1. toč. 3. Poslovnika propisano je da će se izuzeti član povjerenstva ako bi njegovo odlučivanje o pojedinoj ponudi predstavljalo sukob interesa, a izuzeće se unosi u zapisnik sjednice povjerenstva. Većina članova povjerenstva bila je u sukobu interesa jer su se na natječaj javili članovi njihovih obitelji, braća, sestre i majke. Člankom 6. stavak 1. Poslovnika o radu povjerenstva propisano je da povjerenstvo predlaže odluku nadležnom tijelu, odnosno općinskom načelniku, koji je temeljem Statuta općine i drugih propisa nadležan razmotriti prijedloge, ocijeniti njihovu zakonitost i Općinskom vijeću predložiti odluku o tom pitanju. Osnovanost prijedloga povjerenstva općinski načelnik ocjenjuje uvidom u isprave na kojima je prijedlog zasnovan. Ovakvom odredbom povjerenstvo neovlašteno zadire u nadležnosti izvršnog i predstavničkog tijela. Natječajem nije propisana obveza dostave dokaza o iskustvu i dosadašnjem korištenju pomorskog dobra, ali je nedostatak tog dokaza uziman kao osnova za odbijanje ponuda kao nevažećih. Iskustvo u iznajmljivanju ležaljki i suncobrana može se dokazivati prethodno izdanim dozvolama koje korisnik u konačnici nije dužan čuvati. Općina, odnosno jedinica lokalne samouprave je tijelo koje izdaje dozvole i čuva evidencije o tome. U nadležnost istog tijela spada utvrđivanje eventualne povrede pravila korištenja dozvole odnosno pomorskog dobra i pokretanje postupka radi izricanja sankcije prekršitelju, a podatke o tome tijelo je dužno čuvati u svojim evidencijama sukladno propisima o čuvanju i zaštiti arhivske i druge administrativne građe. Međutim, u kriterije o načinu bodovanja ponuda uvršteno je i „prethodno iskustvo i dobro i odgovorno obavljanje djelatnosti, odnosno korištenje.“ Nejasna je forma i sadržaj tako određenog dokaza, odnosno tko i kako je dužan izdati ga i dostaviti na uvid Povjerenstvu za dodjelu dozvola. Tako formuliran uvjet je bez zakonskog uporišta, tim više jer ne odražava smisao odredbi čl. 56. st. 1. toč. 4. i čl. 71. st. 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojim odredbama se ograničava pristup javnom natječaju subjektima koji su „koristili javno dobro bez valjane pravne osnove i/ili uzrokovali štetu na pomorskom dobru.“ Dakle, zakon ograničava pristup natječaju onima koji su protupravno koristili pomorsko dobro ili izazvali štetu na pomorskom dobru. Ali natječaj u svom tekstu ne slijedi ovu intenciju zakonodavca nego nameće apstraktnu odredbu koristeći izraze „iskustvo“ i „odgovornost“ koji ne predstavljaju jasan i objektivan kriterij jer su podložni različitim interpretacijama. Dakle, nije dopuštena praksa da javnopravno tijelo traži od ponuditelja dostavu podataka koje je to tijelo temeljem propisa samo dužno voditi, čuvati i koristiti, a to proizlazi iz odredbe čl. 58. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku koji glasi: „Nije potrebno dokazivati činjenice o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju, općepoznate činjenice, činjenice koje su poznate službenoj osobi, ni činjenice koje propis pretpostavlja, ali je dopušteno dokazivati nepostojanje tih činjenica.“ Povreda ovog propisa kao zapreka za pristup javnom natječaju postojala bi u slučaju pravomoćne odluke o krivnji prekršitelja, a općina donosi takve odluke ili ih prima od drugostupanjskog tijela te čuva u svojim evidencijama. Prema tome, povjerenstvo je dužno u pripremi natječaja ili najkasnije za vrijeme otvaranja ponuda provjeriti u svojim evidencijama postoje li na strani ponuditelja zapreke ovakve vrste. Ponuditeljima je nepotrebno i nedopušteno nametnuta obveza dostave preslike skice mikrolokacije za koje su predali ponude iako općina već raspolaže tim skicama jer ih je sama izradila, a mikrolokacije su numerirane i kao takve ponuđene u natječaju te se pozivom na numeričke oznake dostavljaju i ponude. Preslika skice nije kriterij urednosti i kvaliteti ponude, a nepotrebno opterećuje ponuditelje i izlaže ih trošku. Uprave pomorstva o primjeni pravnog instituta pouke o pravnom lijeku vezano uz dodjelu dozvole na pomorskom dobru KLASA: 211-02/21-03/59, URBROJ: 530-03-1-1-2-24- 234 od 30. travnja 2024., kaže da treba prvenstveno imati na umu da Zakon o upravnim sporovima ne dopušta upravnu tužbu ako nije prethodno iscrpljen pravni put. Uputa ministarstva može se odnositi na način primjene zakona, ali ga ne može derogirati ili stavljati izvan primjene, što znači da je povjerenstvo dužno izdati obrazložena rješenja u formi pojedinačnog upravnog akta svim ponuditeljima. Uostalom, ta uputa nijednim slovom ne oslobađa javnopravno tijelo od obveze donošenja rješenja propisanog Zakonom o općem upravnom postupku. Prema tome, natječaj se ne može okončati pukim donošenjem odluka o dodjeli dozvola putem Općinskog vijeća. Natječaj je dao prednost ponudama po redoslijedu primanja. Ovaj uvjet je u suprotnosti s općim pravilima o urednom iskazivanju dostave i stavlja ponuditelje u nejednak položaj. Naime, pravodobnim ponudama trebaju se smatrati sve ponude koje su unutar otvorenog roka uručene neposredno općini ili joj upućene poštanskom pošiljkom, pri čemu je u praksi moguće da ponuda upućena prvog dana natječaja putem pošte iz udaljenog mjesta stigne kasnije od ponude koja je uručena neposredno u općini zadnjeg dana natječaja. Kvaliteta ponude ne može ovisiti o tome kojeg je dana unutar roka natječaja primljena, niti je to u ikakvoj relaciji sa zakonom i svrhom natječaja. Pobijanim natječajem obvezalo se ponuditelje na dostavu „dokaza o vlasništvu sredstava s kojima obavlja djelatnost na pomorskom dobru.“ Natječaj ne propisuje dovoljno jasno koji dokaz o vlasništvu će se smatrati važećim i kakav treba biti njegov sadržaj. Nejasan je kriterij o „ekološki prihvatljivoj opremi“ i pratećim certifikatima jer je nepoznato prema kojim se to ekološkim standardima i certifikatima ostvaruje prednost u natječaju ili ispunjava uvjet uredne ponude. Ležaljke i suncobrani se u pravilu izrađuju od plastike, sintetike, tkanine i drveta te kao predmeti u redovitoj uporabi ne izazivaju nikakav utjecaj na okoliš, osim u slučaju zbrinjavanja nakon uporabe prema posebnim propisima o zbrinjavanju otpada potpuno nevezano uz korištenje pomorskog dobra radi iznajmljivanja plažne opreme. Prema članku 14. st. 1. Poslovnika, povjerenstvo svoj prijedlog za odabir najpovoljnijih ponuditelja dostavlja općinskom načelniku koji taj prijedlog dostavlja na odluku Općinskom vijeću koje svoju odluku dostavlja općinskom načelniku radi izrade rješenja sukladno odlukama tog vijeća. Ovako propisan postupak ne osigurava kontrolu zakonitosti provedenog natječaja i pravilnosti prijedloga što u smislu čl. 31. st. 2. Statuta Općine Tučepi spada u izvršne poslove iz nadležnosti općinskog načelnika koji po zakonu predstavlja općinu i ovjerava rješenje. Konačno, člankom 71. st. 1. i 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisano je da su temeljem Plana upravljanja pomorskim dobrom općine dužne do 1. veljače tekuće godine raspisati javni natječaj za dodjelu dozvola za korištenje pomorskog dobra, u protivnom će se smatrati da se dozvole neće izdavati za tekuću godinu. Ovaj rok je prekluzivan pa javni natječaj nakon tog roka nije zakonit niti može konvalidirati bez obzira na razlog zakašnjenja. U smislu svega prije navedenog tužitelji problematiziraju pitanja i to jesu li članovi povjerenstva prilikom otvaranja i ocjene ponuda bili u sukobu interesa s obzirom na rodbinsku i interesnu povezanost s pojedinim ponuditeljima, jesu li uvjeti javnog natječaja u skladu sa zakonima, podzakonskim aktima i aktima Općine Tučepi, spada li javni natječaj za dodjelu dozvola na pomorskom dobru u izvršne poslove s obzirom da je općina ovlaštenik natječaja, je li Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo postupilo izvan svojih nadležnosti i zadiralo u izvršne poslove iz nadležnosti općine kada je imenovalo sastav povjerenstva za provedbu javnog natječaja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru, jesu li važeće odluke Općinskog vijeća za dodjelu dozvola za korištenje pomorskog dobra koje po svom sadržaju ne odgovaraju prijedlozima općinskog načelnika kao jedinog ovlaštenog predlagatelja, odnosno je li Općinsko vijeće pritom postupilo protivno odredbama svog poslovnika i Statuta Općine Tučepi, je li povjerenstvo za dodjelu dozvola postupilo protivno Poslovniku o radu tog povjerenstva kada je propustilo donijeti odnosno predložiti tekst obrazloženih rješenja u formi pojedinačnog upravnog akta kojim se odbijaju određene ponude i dostaviti ih podnositeljima, je li Poslovnik o radu povjerenstva za provedbu natječaja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru Općine Tučepi u skladu sa zakonom i Statutom Općine [adresa] općenito, a naročito u dijelu kojim se upušta u deregulaciju ovlasti Općine odnosno općinskog načelnika i Općinskog vijeća, je li općinski načelnik dužan odbiti donošenje rješenja o dodjeli dozvola temeljem odluka Općinskog vijeća koje su donesene uz zanemarivanje nezakonitostima u javnom natječaju povodom kojeg su te odluke donesene, je li javni natječaj ništavan zato što je raspisan nakon 1. veljače tekuće godine, odnosno nakon prekluzivnog zakonskog roka, smatra li se valjanim zapisnik povjerenstva za dodjelu dozvola kojeg su potpisali zamjenski članovi povjerenstva četiri dana nakon okončane sjednice povjerenstva i to bez prethodnog prisustvovanja na sjednici i ikakvog sudjelovanja u radu povjerenstva. S obzirom na čitav niz nezakonitosti na koje se ovdje ukazuje kako prilikom provedbe natječaja, a onda osobito u aktu koji se ovdje pobija, predlaže se sudu da nakon provedeno postupka, uzimajući u obzir pravni interes tužitelja za podnošenje ove tužbe, donijeti presudu kojom će poništiti osporenu odluku tuženika, a također predlažu i da sud naloži tuženiku naknaditi im trošak spora. Konačno, radi izbjegavanja teške i nepopravljive štete tužitelji predlažu sudu i izdati privremenu mjeru kojom se zabranjuje izvršenje osporene odluke do pravomoćnog okončanja ovog spora.
2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, u bitnom naveo kako se protivi svim navodima iz tužbe jer iz iste ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Iz samih činjeničnih navoda tužbe te tužbi priloženih isprava slijedi neosnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti. Naime, tužitelji pogrešno tumače primjenu propisa koji prethode odluci tuženika. Odredbom članka 72. stavka 7. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisano je da Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje vrste djelatnosti i visinu minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru (dalje u tekstu kao: Uredba). Citiranu uredbu Vlada Republike Hrvatske je donijela nakon 1. veljače, slijedom čega je i ovdje tuženik raspisao Javni natječaj za dodjelu dozvola na pomorskom dobru na području Općine Tučepi nakon stupanja na snagu citirane Uredbe, s obzirom da je isti raspisan između ostalog i temeljem te Uredbe, iz čega je razvidno da ovdje tuženik javni natječaj bez svoje krivnje nije mogao raspisati do 1. veljače. Nadalje, u svezi kriterija ocjenjivanja ponuda potrebo je istaknuti da su isti propisani Pravilnikom o sadržaju plana upravljanja pomorskim dobrom. Obrt SE vlasnika ovdje tužitelja pod 1) OE dostavio je ponude za lokacije Slatina, redni broj lokacije 3, mikrolokacija Plaža Slatine, pozicija: 3.17 i 3.19, međutim isti nije ispunjavao uvjete iz natječaja, odnosno u konkretnom slučaju je dostavio nevaljali dokaz o vlasništvu nad sredstvima. Obrt [obrt] vlasnika ovdje tužitelja pod 2) SE je dostavio ponudu za lokaciju Slatina, redni broj lokacije 3, mikrolokacija Plaža Slatine, pozicija: 3.1 te isti nije udovoljavao uvjetima s obzirom da je povjerenstvo utvrdilo kako je isti dosad koristio pomorsko dobro bez valjane pravne osnove. Obrt O vlasnika tužitelja pod 3) JE je dostavio ponudu za lokaciju Slatina, redni broj lokacije 3, mikrolokacija Plaža Slatine, pozicija: 3.5 te isti nije imao valjanu ponudu, odnosno nije dostavio Potvrdu Općine Tučepi o nepostojanju dugovanja niti dokaz o upotrebi opreme i pratećih instalacija i pružanja usluga koje koriste materijale i predmete s certifikatom kvalitete prema europskim propisima, međutim i da je istome ponuda bila valjana, ne bi bila najbolja. Obrt [obrt] vlasnika ovdje tužitelja pod 4) HE dostavio je ponude za lokacije Kraj, redni broj lokacije 19, mikrolokacija [adresa], pozicija: 19.3, 19.4 i 19.5, međutim isti je prijavio ista sredstva u istom broju stoga mu se u skladu s natječajem i poslovnikom dodijelila pozicija za koju je ponudio najviši iznos naknade (19.5). Obrt [obrt] vlasnika ovdje tužitelja pod 5) AE dostavio je ponude za lokacije Slatina, redni broj lokacije 3, mikrolokacija Plaža Slatine, pozicija: 3.4, međutim isti nije dostavio najbolju ponudu za navedeni dio. Iz navedenog je razvidno da je ova tužba isključivo rezultat nezadovoljstva pojedinaca koji nisu udovoljili taksativno navedenim uvjetima iz predmetnog natječaja. Nadalje, u odnosu na navode tužitelja u svezi člana povjerenstva FE, sve i da je navedeni u srodstvu s vlasnicom obrta „ AE“ i vlasnikom obrta „Dora i Jana“, pregledom zapisnika ocjenjivanja ponuda razvidno je da FE uopće nije odlučivao o njihovim ponudama s obzirom da je povjerenstvo u konkretnom slučaju bilo u sastavu Željko Matić, Joze Šimić i Sandra Čović. U svezi člana povjerenstva Željka Matića navodi da je isti imao svojstvo protustranke u parničnom postupku pokrenutom po tužbi ovdje tuženika isti su u potpunosti irelevantni za ovaj postupak. U odnosu na preostale navode tužitelja, tuženik ističe da su isti u cijelosti neosnovani te da nisu potkrijepljeni niti jednim dokazom. S obzirom na sve navedeno razvidno je da u konkretnom slučaju nisu ispunjenje zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere predložene od strane ovdje tužitelja, pa se predlaže sudu odbiti, podredno odbaciti tužiteljev- predlagateljev prijedlog za donošenje privremene mjere, kao i odbaciti tužbu tužitelja, podredno u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, te ih obvezati na podmirenje troškova ovog upravnog spora tuženiku.
3.Sud je u predmetnom sporu koji se ranije vodio pod poslovnim brojem: Us I- 1605/2024 donio rješenje poslovni broj: Us I-1605/2024-10 od 7. siječnja 2025. kojim je odbačena tužba tužitelja, protiv kojeg su tužitelji izjavili žalbu, nakon čega je rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-1177/2025- 5 od 2. srpnja 2025. poništeno citirano prvostupanjsko rješenje te je predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak, nakon čega je spis dobio novi poslovni broj: Us I- 1898/2025, što pak znači da se predmetna presuda donosi u izvršenju citiranog rješenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.
4.U sporu su održane rasprave 15. listopada 2025. i 9. prosinca 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na raspravu održanu 9. prosinca 2025. pristupili su tužitelji pod 1) i 3), dok nisu pristupili uredno pozvani tužitelji pod 2), 4) i 5) i tuženik, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.
5.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.
6.Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja i to da se u ovom sporu u svojstvu svjedoka saslušaju CE, načelnik [adresa], iz [adresa], CE, načelnik [adresa], iz [adresa], Kraj 39A, DE iz [adresa] i SE iz [adresa], te tužitelja pod 2), 4) i 5) da ih se sasluša u svojstvu stranaka u ovom sporu, to na okolnosti precizirane u tužbi, podnesku od 10. studenog 2025. i održanoj raspravi kao nepotrebne i suvišne, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporene odluke tuženika.
7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.
8.Tužbeni zahtjev je osnovan iz razloga koji će biti obrazloženi u nastavku obrazloženja ove presude.
9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporene odluke tuženika.
10.Naime, osporenom odlukom tuženika Općine Tučepi, Općinskog vijeća, o dodjeli dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području Općine Tučepi za razdoblje od 2024. do 2028. godine, po provedenom javnom natječaju, Klasa: 342-03/24-01/05, Urbroj: 2181-52-01-24-01 od 23. svibnja 2024. odabiru se najpovoljniji ponuditelji za dodjelu dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području Općine Tučepi za razdoblje od 2024. do 2028. i to na temelju provedenog natječaja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru području Općine Tučepi koji je objavljen dana 15. ožujka 2024. godine na način kako je to određeno u navedenoj Odluci objavljenoj u Glasniku Općine Tučepi, broj: 10/24., a osporena odluka donesena je pozivom na odredbu čl. 71. st. 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 83/23, dalje: ZDPML).
11.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li osporena odluka tuženika pravilna i zakonita u smislu prigovora koje tužitelji ističu u tužbi, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporene odluke tuženika u cijelosti.
12.Odredba članka 71. stavka 3. ZPDML-a propisuje da na temelju zaprimljenih ponuda na javnom natječaju, na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave odnosno upravnog vijeća javne ustanove za zakonom zaštićene dijelove prirode odnosno upravnog vijeća državne ili županijske lučke uprave, rješenje o davanju dozvole na pomorskom dobru najpovoljnijem ponuditelju donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, ravnatelj javne ustanove za zaštićene dijelove prirode odnosno ravnatelj državne ili županijske lučke uprave.
13.Ocjenjujući zakonitost osporene odluke tuženika, ovaj sud zaključuje kako tuženik uz obrazloženje koje je dao u istoj nije pravilno ni zakonito postupio kada je donio osporeni akt naprijed citirane izreke, kod kojeg stanja stvari u ovom trenutku osporeni akt tuženika nije moguće ocijeniti pravilnim, niti zakonitim, zbog čega ga je trebalo poništiti, te predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak.
14.Sud nalazi potrebnim najprije istaknuti kako se predmetna presuda donosi u izvršenju rješenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž- 1177/2025-5 od 2. srpnja 2025. kojim je poništeno rješenje ovog suda poslovni broj: Us I-1605/2024-10 od 7. siječnja 2025., kojim je bila odbačena tužba tužitelja, što pak znači da se predmetna presuda donosi u izvršenju citiranog rješenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Nadalje, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, u citiranom rješenju zauzeo je pravno shvaćanje kojim je ovaj prvostupanjski sud vezan, i to kako nije sporno da je rješenje o davanju dozvole na pomorskom dobru najpovoljnijem ponuditelju upravni akt kako je to i propisano odredbom članka 3. stavka 1. točke 3. ZPDML-a te da se sukladno odredbi članka 71. stavka 11. tog Zakona protiv rješenja može izjaviti žalba nadležnom Ministarstvu. No, ovdje se postavlja pitanje pravne naravi odluke predstavničkog tijela o prihvaćanju najpovoljnijih ponuda za dodjelu dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru. Naime, iz naprijed citirane odredbe članka 71. stavka 3. ZPDML-a proizlazi da se rješenje o davanju dozvole na pomorskom dobru najpovoljnijem ponuditelju donosi na temelju i u skladu s odlukom predstavničkog tijela. Nadležno tijelo, u konkretnom slučaju izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, općinski načelnik, nema druge mogućnosti već donijeti rješenje o davanju dozvole na pomorskom dobru i to na temelju i u skladu s odlukom predstavničkog tijela. Odluku predstavničkog tijela stranka koja smatra da njegova ponuda nije pravilno bodovana mora moći pobijati. U žalbenom postupku protiv rješenja o davanju dozvole na pomorskom dobru, koju, kao što je naprijed navedeno u konkretnom slučaju donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave (općinski načelnik) i to na temelju i u skladu s odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, ne može se, čak i u slučaju da žalbeno tijelo takvo rješenje ocijeni nezakonitim staviti izvan snage odluka predstavničkog tijela temeljem koje je takvo rješenje doneseno zbog čega bi došlo do neodržive pravne situacije jer bi i u slučaju da uspiju sa žalbom protiv rješenja o dodjeli dozvola, ostala i dalje na snazi odluka općinskog vijeća o prihvaćanju najpovoljnijih ponuda te da općinski načelnik ne bi imao nikakve mogućnosti donijeti sadržajno drugačije rješenje u ponovnom postupku. Naime, treba reći da se protiv rješenja o davanju dozvole na pomorskom dobru, koje je upravni akt, mogu izjavljivati pravni lijekovi, ali s drugačijim prigovorima u odnosu na prigovore protiv odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave. Stoga se po ocjeni Visokog upravnog suda Republike Hrvatske ovdje radi o pojedinačnom aktu kakvog ima u vidu odredba članka 77. a. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj: 33/01.-144/20) prema kojoj se protiv pojedinačnih akata predstavničkog tijela i općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana kojima se rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, ne može izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor. Kako se ovdje radi o odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o odabiru najpovoljnijih ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru isti predstavlja pojedinačni akt kojim se rješava o pravima i obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba koji su sudjelovali na javnom natječaju. Kako ZPDML-om nije propisan pravni lijek protiv takve odluke to ima mjesta primjeni naprijed navedene odredbe članka 77. a. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
15.Stoga, nedvojbeno je kako je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u prethodno citiranom rješenju, a u čijem izvršenju se donosi ova presuda zauzeo stav kako osporena odluka tuženika predstavlja pojedinačni upravni akt, to iz razloga što se ovdje radi o odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o odabiru najpovoljnijih ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru, zbog čega ista predstavlja pojedinačni akt kojim se rješava o pravima i obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba koji su sudjelovali na javnom natječaju, pa kako ZPDML-om nije propisan pravni lijek protiv takve odluke, to ima mjesta primjeni naprijed navedene odredbe članka 77. a. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. S tim u vezi, a kako je dakle po shvaćanju Visokog upravnog suda Republike Hrvatske osporena odluka tuženika pojedinačni upravni akt, to pak nedvojbeno znači da se u pogledu istog kako u formalno pravom, tako i materijalno pravnom smislu primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21).
16.Slijedom izloženog nespornog stanja stvari, a uzimajući u obzir stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u sličnoj upravnoj stvari zauzeto u presudi tog suda poslovni broj: Usž-531/20-2 od 29. svibnja 2020., ovaj sud primjećuje kako je osporenu odluku čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora donijelo Općinsko vijeće općine Tučepi te je ista objavljena u Službenom glasilu općine Tučepi, broj 10/24. Međutim, to što je predmetna pojedinačna odluka objavljena u Službenom glasilu općine ne oslobađa javnopravno tijelo da stranci čiji zahtjev nije usvojen, o čemu se u konkretnom slučaju radi, dostavi taj pojedinačni akt s uputom o pravnom lijeku, jer kako je naprijed navedeno ovdje se radi o pojedinačnom aktu predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave protiv kojeg je moguće pokrenuti upravni spor. Naime, osporenu odluku je stoga potrebno strankama dostaviti sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku o osobnoj dostavi, što je u konkretnom slučaju izostalo, a kako bi stranka uopće mogla zakonitost iste osporavati pred za to nadležnim upravnim sudom. Naime, objava u Službenom glasilu općine ne može zamijeniti dostavu pojedinačnog akta sukladno pravilima Zakona o općem upravnom postupku jer se ovdje ne radi o mogućnosti dostave pojedinačnog akta javnom objavom kakvog ima u vidu odredba članka 95. tog Zakona. Stoga, tek nakon pravomoćnosti tog pojedinačnog akta može postojati pravni osnov za donošenje konkretnog rješenja o davanju dozvole na pomorskom dobru koju je ovlašten donijeti općinski načelnik u smislu mjerodavnih odredbi ZPDML-a.
17.Pored navedenog, a uzimajući u obzir da je osporena odluka tuženika pojedinačni upravni akt, to pak znači da takva odluka mora biti i obrazložena na način kako to u vidu ima mjerodavna odredba čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku, kakvo obrazloženje je u osporenom aktu u cijelosti izostalo, s obzirom da je tom odredbom propisano da obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar, a što osporeni akt ne sadrži, pa se uslijed svega izloženog akt tuženika ne može ispitati, niti je moguće otkloniti prigovore koje tužitelji iznose u ovom sporu.
18.Nadalje, posebice je za nadodati kako uslijed prethodno navedenog, izostanak obrazloženje osporavane odluke ne udovoljava zahtjevima koje pred javnopravna tijela postavlja Ustav, a koji, između ostalog jamči zaštitu od arbitrarnosti u odlučivanju javnopravnih tijela. Obrazloženja nadležnih tijela koja ne sadrže ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za ocjenu kakva je odlukom dana, upućuju na zaključak o arbitrarnosti u postupovnom i/ili materijalno pravnom smislu, to pak stoga što bez navođenja konkretnih činjenica i okolnosti koje potkrjepljuju donošenje akta kojim se dodjeljuju dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području Općine Tučepi, tužiteljima zapravo nije ni omogućeno preispitivanje pravilnosti primjene mjerodavnih i relevantnih zakonskih odredbi, te pored toga takvo obrazloženje ne udovoljava zahtjevu valjanog obrazloženja odluke, odnosno ustavnim zahtjevima koji se pred javnopravna tijela postavljaju radi zaštite stranaka od arbitrarnosti u odlučivanju.
19.Slijedom prethodno obrazloženog, a budući da je zbog naprijed navedenih razloga osporena odluka tuženika nezakonita, trebalo je odlučujući u granicama tužbenog zahtjeva, na temelju odredbe čl. 117. st. 1., u svezi s odredbom čl. 47. st. 1. ZUS-a poništiti osporenu odluku tuženika te mu predmet vratiti na ponovni postupak, odnosno presuditi kao pod točkom I. u izreci ove presude.
20.U ponovnom postupku nakon ove presude tuženik je dužan otkloniti navedene propuste i donijeti novu, zakonitu odluku, pridržavajući se pritom pravnog shvaćanja suda i njegovih primjedbi (čl. 119. st. 4. ZUS-a) kod kojeg stanja stvari će u ponovljenom postupku s obzirom da se radi o pojedinačnom upravnom aktu donijeti novu odluku koja u formalno pravnom i materijalno pravnom smislu treba biti u cijelosti sukladna mjerodavnim odredbama Zakona o općem upravnom postupku, te koja mora biti i dostavljena strankama u smislu citiranog Zakona, a koji akt je potrebno donijeti ocjenom svih izvedenih dokaza i to svakog posebno, kao i svih zajedno, kako to nalaže odredba čl. 9. Zakona o općem upravnom postupku koji je potrebno adekvatno obrazložiti pritom pazeći da obrazloženje treba imati sadržaj propisan odredbom čl. 98. st. 5. ZUP-a.
21.Naposljetku, s obzirom da je odredbom čl. 148. st. 4. ZUS-a propisano da o troškovima spora sud može odlučiti zajedno s odlukom o glavnoj stvari ili posebnim rješenjem u roku od 15 dana od dana objave presude ili postavljanja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka, sud je u smislu citirane odredbe odlučio da će o troškovima spora naknadno odlučiti posebnim rješenjem, zbog čega je odlučeno kao pod točkom II. u izreci ove presude.
22.Konačno, s obzirom da je sud predmetnom presudom usvojio tužbeni zahtjev tužitelja i poništio osporenu odluku tuženika, te je predmet vraćen tuženiku na ponovni postupak, a budući da na temelju odredbe čl. 127. st. 1. ZUS-a žalba protiv ove presude nije dopuštena, slijedom čega je presuda pravomoćna danom njezina donošenja, pa cijeneći da od tog trenutka osporeni akt tuženika više ne proizvode nikakve pravne učinke, odlučivanje o prijedlogu tužitelja za izdavanjem rješenja o privremenoj mjeri, ukazalo se bespredmetnim, zbog čega je odluka o takvom prijedlogu i izostala.
U Splitu, 8. siječnja 2026.
S U D A C
Ivan Dadić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude žalba nije dopuštena, na temelju odredbe članka 127. st. 1. ZUS-a.
DNA:
- tužiteljima pod 1) OE, iz [adresa], pod 2) ĆE,
iz [adresa], pod 3) JE, iz [adresa], pod 4) HE, iz [adresa] i pod 5) UE, iz [adresa], uz zapisnik o objavi, a ovima pod 2), 4) i 5) i uz zapisnik od 9. prosinca 2025.,
- tuženiku Općini Tučepi, Općinskom vijeću, Tučepi, Kraj 39A, uz zapisnik od 9. prosinca 2025. i zapisnik o objavi,
- u spis.
