REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-3607/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Lukša, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623 iz Zagreba, Mihanovićeva 3, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana u nazočnosti punomoćnika tužitelja HO dipl. pravnice, zaposlenice tužitelja i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 8. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji glasi: "Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Jagićeva 33, Zagreb, OIB: 26187994862 da tužitelju Hrvatskom zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 isplati iznos od 2.047,86 eur zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 13.6.2024. (dana podnošenja tužbe) do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od petnaest dana".

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je osiguranik HZMO-a CO stradao u prometnoj nesreći 14.10.1995. koju je prouzrokovao AO upravljajući motornim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika.

Rješenjem broj 669577 i 25400 od 28.7.1997., 23.9.1997. i 1.6.2001. priznato je osiguraniku tužitelja pravo na invalidsku mirovinu, a invalidnost je uzrokovana gore navedenom prometnom nesrećom u omjeru od 50%, a 50% bolest.

Za ranije razdoblje isplate mirovine u tijeku je sudski postupak pred Općinskim građanskim sudom, pod brojem P-6124/2021, a za neka druga razdoblja je i naknađena šteta.

Nadalje, navodi da je HZMO nastavio isplaćivati invalidsku mirovinu svom osiguraniku, te je tako nastala nova šteta isplatom invalidske mirovine u razdoblju od 1.7.2021. do 28.2.2022. u iznosu od 4.095,72 eur od čega 50% na ime navedene ozljede iznosi 2.047,86 eur i predstavlja štetu za tužitelja.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom traži da se naloži tuženiku isplatiti tužitelju 2.047,86 eur sa zakonskim zateznim kamatama od 13.6.2024. (tj. utuženja) do isplate.

2. Tuženik (list 55) ističe da osporava pravnu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Što se tiče pitanja primjene zakona, tuženik se protivi pravnom shvaćanju tužitelja da bi se u ovoj pravnoj stvari primjenjivale odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, tuženikov pravni položaj kao osiguratelja temelji se na sklopljenom ugovoru o osiguranju od automobilske odgovornosti te se u pravnom odnosu između tužitelja i tuženika primjenjuju odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kao specijalnog zakona. Takvo pravno shvaćanje u pogledu mjerodavnog zakona zauzeo je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama.

Dakle, tuženik ističe da bi tuženik kao osiguratelj bio u obvezi naknaditi isplaćene iznose invalidske mirovine isključivo u slučaju kada bi se utvrdilo postojanje razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu i to samo u visini tako utvrđene razlike. Naime, ističe(l 58) da bi tužitelj navršenjem 65 godina života svog osiguranika bio u obvezi isplaćivati istom starosnu mirovinu, čiji iznos bi bio veći od invalidske mirovine koju sada isplaćuje, a slijedom čega tužitelj ne trpi nikakvu štetu. Stvarnu štetu koju tužitelj trpi isplatama invalidske mirovine, nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu njegovog osiguranika, predstavlja razlika između isplaćene invalidske mirovine i starosne mirovine koju bi po redovnom tijeku stvari ostvario osiguranik tužitelja. Ističe da teret dokaza visine štete leži na tužitelju. Tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti i nadoknaditi mu parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u zapisnik o očevidu MUP-a RH, upitnik RFMIORH – list 8 spisa, rješenje RFMIORH od 28.7.1997., rješenje RFMIORH od 23.9.1997., rješenje HZMO od 1.6.2001., prijedlog za medicinsko vještačenje Dom zdravlja Trešnjevka, psihologijski nalaz RFMIORH od 11.6.1997., nalaz i mišljenje RFMIORH (list 24-27 spisa) sve u preslici, dopis od 27.4.2004. pravne službe CROATIA osiguranja d.d., rješenje P-7397/01 ovog suda, obavijesti o isplati (list 30 i 31 spisa), zahtjeve za naknadu štete, obavijest o isplati, obavijesti o likvidaciji odštete, sudsku nagodbu sklopljenu kod Trgovačkog suda u Zagrebu P- 645/16, presudu Trgovačkog suda u Zagrebu P-2963/18-9 od 24.4.2019., presudu i rješenje VTSRH Pž-3334/2019-2 od 16.3.2020., obračun isplata na teret HZMO uz napomenu da je osigurana osoba preminula **.**.2022. – list 52 spisa, spis HZMO 25400, nalaz i mišljenje dao je sudski vještak Lidija Tkalec Gradinščak za VJEŠTAK TKALEC d.o.o. za financijska vještačenja, odnosno izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu.

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je donio odluku kao u izreci.

Na ročištu 7.10.2025. – list 200 spisa sud je upozorio tužitelja na posljedice tereta dokazivanja radi utvrđivanja osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva te je tužitelj istakao da nema nikakvih dokaznih prijedloga i predložio raspravu zaključiti i suditi temeljem stanja spisa.

5. Teret dokaza je na tužitelju, tužitelj je taj koji je dužan dokazati osnovanost i opravdanost visine svojeg potraživanja.

6. Iz zapisnika o očevidu MUPa RH (list 4 spisa) utvrđeno je da je vozač CO ozlijeđen u prometnoj nesreći 14.10.1995. krivnjom vozača AO koji je zbog umora izgubio kontrolu nad upravljačem i prešao na dio kolnika namijenjen vozilima iz suprotnog smjera.

7. Iz rješenja HZMO, Područna služba u Zagrebu (list 10,12 i 14 spisa) broj: 669577 i 25400 od 28.7.1997., 23.9.1997. i 1.6.2001. godine vidljivo je da je osiguraniku tužitelja CO kod kojeg je zbog prometne nezgode 50% i 50% bolesti nastao gubitak radne sposobnost i priznato pravo na invalidsku mirovinu od 19.6.1997.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka o invalidnosti RFMIORH, Područna služba u Zagrebu (list 27 spisa) vidljivo je da je uzrok invalidnosti 50% ozljeda u prometnoj nesreće izvan rada, a 50% bolest.

9. Iz obračuna HZMO (list 52 spisa) vidljivo je da su za CO – osiguranu osobu isplaćena sredstva i to

- za razdoblje od 1.7.2021. do 31.12.2021. isplaćena invalidska mirovina u iznosu od 3.054,71 eur

- za razdoblje od 1.1.2022. do 28.2.2022. isplaćena invalidska mirovina u iznosu od 1.041,01 eur

- UKUPNO ISPLAĆENO ZA RAZDOBLJE 1.7.2021. do 28.2.2022. 4.095,72 eur

- 50% ISPLAĆENOG IZNOSA 2.047,86 eur

10. Valja istaći da za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih s osnova mirovine, mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u odnosno u vrijeme kada su izvršene isplate mirovina. Prema čl. 27. st. 1. ZOOP-a društvo za osiguranje obvezno je zavodima, između ostalih i mirovinskom, nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. U st. 2. se određuje da se stvarnom štetu smatra, između ostalog i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, a koji se pak prema st. 3. određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

U ovom predmetu provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Vještak Tkalec d.o.o. po gđi. Lidiji Tkalec Gradinščak koja je svoj nalaz i mišljenje izradila stručno, objektivno, jasno i obrazloženo pa ga sud stoga prihvaća. Na osnovi nalaza i mišljenja je utvrđeno:

1. invalidska mirovina koju bi osiguranik tužitelja ostvario da je ista određena zbog ozljede na radu, na dan 19.06.1997. godine bi iznosila 1.252,14 kn.

2. Ostvarena invalidska mirovina na dan 19.06.1997. godine je iznosila 1.060,63 kn (Rješenje HZMO od 23.09.1997. godine).

3. Rješenjem HZMO od 16.12.2010. godine utvrđen je novi iznos mirovine od 01.01.2010. godine u visini od 3.130,22 kn. Navedena mirovina utvrđena je za 40 godina mirovinskog staža, odnosno na isti način kako bi bila utvrđena mirovina zbog ozljede na radu.

Međutim, prilikom izračuna je uzet u obzir ostvareni dodatak u iznosu od 169,87 kn (koji se utvrđuje prema Pravilniku iz 1998. godine), a ne dodatak koji je trebao biti obračunat (182,48 kn), pa je isplaćivana manja mirovina nego što je trebala biti obračunata i isplaćena.

Da je mirovina ispravno utvrđena (da je navedeni dodatak uzet u ispravnom iznosu), ne bi bilo razlike između ostvarene mirovine i one koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu. Mjesečne i ukupne razlike prikazane su na stranici 3 nalaza. Slijedom svega navedeno odlučeno je kao u izreci.

11. Kako tuženik u zahtjevu nije određeno naveo trošak koji potražuje, valjalo je odbiti zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenje prvostupanjske presude do isplate ( čl.164/1 ZPP).

U Zagrebu, 8. siječnja 2026. godine

Sutkinja:

Snježana Lukša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u 4 istovjetna primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 73 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku-Narodne novine 25/13).

DNA:

- tužitelju

- tuženiku