REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Dr. Franje Tuđmana 35
Poslovni broj: Pp-6255/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Marina Vencla, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Longin, odlučujući u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog LŽ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar s ispostavom Nin, KLASA: 211-07/25-5/4596, URBROJ: 511- 18-07-25-1 od 05. studenog 2025., 08. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)
Okrivljeni LŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1986. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], prekršajno osuđivan
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da je dana 19.02.2025. u [adresa], u [adresa] oko 19:00 sati, počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu bivše partnerice PŽ (1990.), s kojom ima mlt. kćer AŽ (2013.), a koje nasilje je kod PŽ izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva, na način da je isti putem svog mobitela, pozivnog broja [broj telefona] nazvao PŽ na njen mobitel pozivnog broja: [broj telefona] te je tom prilikom vrijeđao riječima: "Smeće jedno smrdljivo!", govoreći joj kako ista ne zna odgajati njihovu kćer i još raznim pogrdnim riječima, nakon čega je prestalo daljnje nasilje u obitelji,
čime da bi počinio prekršaj opisan u članku 10. stavku 1. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. cit. Zakona.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar s ispostavom Nin je 05. studenog 2025. podnijela protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. Sud je, ispitujući optužni prijedlog u smislu članka 161. Prekršajnog zakona, utvrdio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret kako je to opisano u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, nije prekršaj.
3. Naime, okrivljeniku se predmetnim optužnim prijedlogom stavlja na teret da je počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu bivše partnerice PŽ s kojom ima mlt. kćer AŽ na način da je isti putem svog mobitela nazvao PŽ na njen mobitel te je tom prilikom vrijeđao riječima: "Smeće jedno smrdljivo!", govoreći joj kako ista ne zna odgajati njihovu kćer i još raznim pogrdnim riječima, a koje nasilje je kod PŽ izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva.
4. Člankom 10. stavkom 1. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
5. Člankom 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se tko počini nasilje iz članka 10. navedenog Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
6. Prvenstveno treba reći da je prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica, stoga je sud u postupku trebao utvrditi je li okrivljenik bivšoj partnerici s kojom ima mlt. kćer izgovorio inkriminirane riječi i, ako je, jesu li izgovorene riječi imale težinu psihičkog nasilja odnosno jesu li imale potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja. S obzirom na notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi, bilo je potrebno, s obzirom na cijeli kontekst događaja, utvrditi jesu li izgovorene riječi takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno jesu li kod bivše partnerice ostavile, odnosno mogle ostaviti takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se oštećenik uopće moglo smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (stav Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske izražen u presudi Ppž- 4800/2022 od 8. ožujka 2023.).
7. Slijedom svega navedenog, po mišljenju ovog suda u konkretnom slučaju nije nastupila posljedica predmetnog djela prekršaja odnosno sve da je okrivljenik zaista i izgovorio riječi za koje ga se tereti, one nisu mogle ostaviti takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji da bi se oštećenik uopće mogao smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
8. Budući djelo koje se okrivljeniku predmetnim optuženjem stavlja na teret , a na način kako je to činjenično opisano, po propisu nije prekršaj, to je sud, postupajući po službenoj dužnosti, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobodio okrivljenika od optužbe u konkretnom slučaju.
9. Budući je prekršajni postupak okončan oslobađajućom presudom to je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
10. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Zadar, 08. siječnja 2026.
Viši sudski savjetnik
Sutkinja
Marin Vencl
Nediljka Dereta
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljeniku
3. U spis
