REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1674/2022-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužiteljice DR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Mireli Blažević, odvjetnici iz Zagreba, Teslina 3/II, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupan po punomoćniku Ivanu Esteru, odvjetniku iz Zagreba, II. Loparska ulica 2, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. listopada 2025. u nazočnosti tužiteljice osobno, punomoćnice tužiteljice Mirele Blažević, odvjetnice te punomoćnika tuženika Ivana Estera, odvjetnika, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 8. siječnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice DR koji glasi:

"I./ Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu Klasa: ZGH-11-22-1574 Ur. broj: 01-10-01-22-01 od 12.07.2022., kojom je tuženik ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, otkazao tužitelju LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Ugovor o radu koordinatora poslova 2, sklopljen dana 31.12.2019. godine, kojim ugovorom je radni odnos s tužiteljem zasnovan na neodređeno vrijeme, da tužitelju nije prestao radni odnos kod tuženika, te se nalaže tuženiku vratiti tužitelja natrag na posao, na radno mjesto „Koordinator poslova 2“, odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto, u roku od 15 dana.

II./ Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka uvećane za zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II/ Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica DR (dalje u tekstu: tužiteljica) u tužbi od 8. kolovoza 2022. navodi da je bila zaposlena kod tuženika Zagrebački holding d.o.o. (dalje u tekstu: tuženik), na radnom mjestu koordinatora 2 u podružnici Gradska groblja. Tužiteljici je odlukom tuženika od 12. srpnja 2022. otkazan ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. Tužiteljica ističe da je prema odredbi čl. 115 st. 1 t. 1 Zakona o radu propisano da je za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu potrebno postojanje opravdanog razloga, a to je prestanak potrebe za obavljanjem određenog posla. U ovom slučaju nije prestala potreba za obavljanjem poslova koje je tužiteljica obavljala, radi čega je odluka o otkazu nezakonita. Nije točno da je zbog organizacijskih i gospodarskih razloga došlo do prestanka potrebe za radom tužiteljice. Tuženik u odluci o otkazu navodi da je došlo do centralizacije korporativnih funkcija u okviru korporativnih servisa, radi čega je došlo do prestanka potrebe za radom tužiteljice. Tužiteljica ističe da organizacijska promjena sama po sebi nije opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, već je to prestanak potrebe za obavljanjem određenog posla. U ovom slučaju organizacijska promjena ne dovodi do prestanka potrebe za obavljanjem posla kojeg je tužiteljica obavljala. Tužiteljica dalje ističe da interni akti koje je tuženik donio u okviru organizacijskih promjena nikada nisu stupili na snagu, budući da ih tuženik nije objavio na oglasnim pločama. Tuženik se u stvarnosti ne pridržava svojih internih akata s obzirom da su radnici koji su proglašeni viškom ostali u radnom odnosu kod tuženika i dalje rade isti posao. Tuženik je ujedno tužiteljicu nezakonito razvrstao u funkcionalnu grupu poslova, u koju je svrstao radnike koji obavljaju različite poslove, a tužiteljicu je trebao uspoređivati samo s radnicima koji obavljaju iste poslove. Tuženik je na netransparentan način svrstao tužiteljicu u određenu funkcionalnu grupu poslova, u kojoj su se našli poslovi kao što su telefonist, administrator sektora, čuvar i slično. Nadalje, tuženik je na netransparentan način utvrdio potreban broj izvršitelja na pojedinim radnim mjestima. Tuženik nije donio novu sistematizaciju radnih mjesta niti je utvrdio potreban broj izvršitelja za pojedina radna mjesta, a što je preduvjet za provedbu reorganizacije. Postupanjem tuženika tužiteljica je stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike, budući da će se dogoditi to da će poslove koje je radila tužiteljica preuzeti radnici koji nikada nisu obavljali te poslove. Tuženik nije tužiteljici ponudio ugovor o radu za drugo radno mjesto, radi čega je odluka o otkazu nezakonita i nedopuštena. Slijedom navedenog tužiteljica predlaže donijeti presudu kao što je to navedeno pod točkom I/ izrijeke.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik prije svega ističe da je postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika bio zakonit i poduzet sukladno najvišim standardima i najboljoj praksi. Tako je odlukom uprave tuženika od 30. prosinca 2021. započet postupak savjetovanja kolektivnog viška koji je trajao sve do 6. travnja 2022. Tijekom tog postupka razmjenjivana su pisana očitovanja i održavani sastanci sa sindikatima, a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti prestanak potrebe za radom radnika. Po provedenom postupku savjetovanja obavještena je nadležna služba zapošljavanja koja nije imala primjedbe na provedeni postupak. Razlozi kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, gospodarski razlozi uvjetuju smanjenje broja izvršitelja na pojedinom radnom mjestu. Do viška radnika došlo je zbog centralizacije potpornih funkcija uslijed koje je došlo do prekobrojnih izvršitelja. Naime, tuženik je bio nesvrhovito organiziran na način da su se poslovi korporativnih funkcija obavljali u svakoj od podružnica, i to samo za podružnicu. U odnosu na radno mjesto tužiteljice tuženik ističe da je tužiteljici prvenstveno otkazan ugovor o radu jer je ukinuto radno mjesto i organizacijska jedinica u kojoj je radila tužiteljica te su se prestali obavljati poslovi koje je obavljala tužiteljica. U ovom slučaju nije riječ o smanjivanju broja izvršitelja, niti postoji potreba za primjenom kriterija prilikom odabira radnika, s obzirom da je u odnosu na tužiteljicu ukinuto radno mjesto tužiteljica i cijela organizacijska jedinica u kojoj je radila, te stoga nema potrebe da bi se tužiteljica svrstavala u funkcionalnu grupu te uspoređivala s ostalim radnicima. U ovom slučaju je u cijelosti prestala potreba za poslovima radnog mjesta tužiteljice, a koje radno mjesto je bilo jedino takvo kod tuženika, te stoga nije bilo potrebe da bi se tužiteljica uspoređivala sa drugim radnicima. Neovisno o tome tuženik je svim radnicima, pa tako i tužiteljici, omogućio zapošljavanje na poslovima u tzv. operacijama, za što tužiteljica nije iskazala interes. Ujedno se ističe da su organizacijske promjene u okviru kojih je ukinuto radno mjesto tužiteljice stupile na snagu prije donošenja odluke o otkazu, radi čega nisu osnovani navodi tužiteljice da prije donošenja odluke o otkazu nije provedena adekvatna sistematizacija. Osporavaju se navodi tužiteljice da bi se njeni poslovi i dalje obavljali kod tuženika, s obzirom da takvog radnog mjesta kod tuženika nema. Tuženik ističe da je autonomno pravo poslodavca za nova radna mjesta koja nisu u svezi sa radnim mjestom tužiteljice ponuditi sklapanje ugovora o radu onim radnicima koji udovoljavaju specifičnim uvjetima. Slijedom svega navedenog tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka sud je izveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u odluku o otkazu (str. 16-17 spisa), u zahtjev za zaštitu prava zajedno sa povratnicom (str. 18-22 spisa), u dokumentaciju koja je dostavljena uz odgovor na tužbu i to u: inicijalno namjeravano donošenje odluke o kolektivnom višku radnika kod tuženika, savjetovanje od 4. ožujka 2022., savjetovanje od 21. ožujka 2022., prilog očitovanja od 21. ožujka 2022., završno očitovanje od 8. travnja 2022. zajedno s prilozima, obavijest Zavoda, dopis sindikatima, očitovanja sindikata na prijedloge akata, prijedlog Odluke o izmjenama odluke o koeficijentima od 29. travnja 2022., Prijedlog Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji tuženika od 29. travnja 2022., Prijedlog Pravilnika o izmjenama Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta izvan grupa od 29. travnja 2022., Prijedlog Pravilnika o organizaciji od 29. travnja 2022., Prijedlog Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji čl. 102, Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti utvrđeni posebnom odlukom, Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova podružnice Čistoća iz 2011., ugovor o radu za tužitelja, odluku o izmjenama odluke o radnim mjestima s koeficijentom složenosti izvan grupe složenosti, Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji tuženika, Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa i odluka, dopis sindikatima od 3. svibnja 2022. zajedno s prilozima, ispis e-mail komunikacije, službenu bilješku od 28. ožujka 2022., popis radnih mjesta u operacijama (str. 40-428 spisa), u ugovore o radu za djelatnike OR, SR, KR i FR (str. 493-500, 588-599 spisa), u interne natječaje (str. 521-528, 582-583 spisa), u ugovor o radu za tužiteljicu (str. 839-840 spisa), saslušani su svjedoci RR (str. 568-570 spisa), CR (str. 570-572 spisa), JR (str. 778 spisa), ŠR (str. 782-783 spisa), KR (str. 783-784 spisa), ŽR (str. 784-786 spisa), DRF (str. 834-836 spisa) te tužiteljica DR kao parnična stranka (str. 837-838 spisa).

4. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan iz sljedećih razloga.

5. Predmet spora je utvrđenje nedopuštenosti odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 12. srpnja 2022.

6. Među strankama nije sporno, a ujedno proizlazi iz odluke o otkazu da je tužiteljica odluku o otkazu zaprimila dana 14. srpnja 2022. Također nije sporno, a ujedno proizlazi iz dokaza koji prileže spisu da je tužiteljica pravodobno dana 18. srpnja 2022. protiv iste odluke uložila zahtjev za zaštitu prava. Nije sporno da tuženik nije odgovorio na zahtjev za zaštitu prava kojeg je uredno zaprimio 19. srpnja 2022. Obzirom na navedeni datum za tužiteljicu je dana 4. kolovoza 2022. počeo teći rok za podnošenje tužbe sudu, koja tužba je podnesena dana 8. kolovoza 2022., odnosno unutar roka iz čl. 133 st. 1 i 2 Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje u tekstu: ZR). Iz navedenog je utvrđeno da je tužba tužiteljice pravodobna i dopuštena.

7. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka ne osporava činjenicu provedbe savjetovanja s radničkim vijećem, odnosno sindikatima prije donošenja odluke o otkazu. Međutim, sud na činjenicu provedenog savjetovanja pazi po službenoj dužnosti, sve sukladno odredbi čl. 150 st. 12 ZR-a.

8. Među strankama nije sporno, a ujedno proizlazi iz iskaza svjedokinje DRF da kod tuženika nije oformljeno radničko vijeće niti su sindikati izvijestili tuženika o tome tko obavlja funkciju radničkog vijeća. Iz dopisa sindikatima od 29. prosinca 2021. je razvidno da je tuženik započeo postupak savjetovanja sa svim sindikatima koji djeluju kod tuženika, a što je ujedno potvrđeno i iskazima svjedoka DRF, RR i ŠR. Iz dopisa od 4. ožujka 2022. i 21. ožujka 2022. je razvidno da se komunikacija između tuženika i sindikata u postupku savjetovanja odvijala na način da se tuženik obraćao svim sindikatima koji kod njega djeluju. Budući da u ovom slučaju nije sporna činjenica da kod tuženika nije oformljeno radničko vijeće niti su sindikati izvijestili tuženika o osobi koja preuzima funkciju radničkog vijeća, za tuženika nije postojala obveza provedbe daljnjih aktivnosti u postupku savjetovanja prije donošenja odluke o otkazu. Naime, sud je mišljenja kako u ovom konkretnom slučaju nije postojala obveza tuženika da provede savjetovanje sa sindikatima i da poduzima daljnje radnje oko toga, a sve s obzirom na činjenicu da kod tuženika nije ustrojeno radničko vijeće te da sindikati nisu postupili sukladno svojoj obvezi iz čl. 153 st. 4 ZR-a, odnosno nisu izvijestili tuženika o sindikalnom povjereniku koji bi imao prava i obveze radničkog vijeća. Navedeno pravno stajalište proizlazi i iz argumentacije koja je iznesena u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1162/2022 od 9. siječnja 2024. iz kojeg proizlazi da je donošenjem novog Zakona o radu iz 2014. promijenjena obveza sindikata vezano uz postizanje sporazuma o sindikalnom povjereniku i priopćavanje istog poslodavcu, radi čega je Vrhovni sud RH zauzeo pravno stajalište da u slučaju kada kod poslodavca ne djeluje radničko vijeće, a sindikati nisu postupili prema odredbi čl. 153 st. 4 ZR-a i izvijestili poslodavca o sindikalnom povjereniku s pravima i obvezama radničkog vijeća, poslodavac ne treba poduzimati daljnje radnje radi ispunjenja svoje obveze iz čl. 150 st. 1 ZR-a. Stoga, budući da u ovom slučaju nije bilo ustrojeno radničko vijeće niti je došlo do sporazuma sindikata o sindikalnom povjereniku koji bi preuzeo prava i obveze radničkog vijeća, niti je o tome obaviješten tuženik, tuženik nije imao obvezu provođenja savjetovanja prije donošenja odluke o otkazu. Za zaključiti je stoga da odluka o otkazu u odnosu na tužiteljicu nije ništetna samo uslijed činjenice (ne)provedbe savjetovanja sa radničkim vijećem, budući da takva obveza za tuženika nije niti postojala. To ujedno ne znači da sud u okviru ispitivanja zakonitosti odluke o otkazu nije dužan ispitati sve navode koje su i sindikati iznijeli, a vezano uz (ne)zakonitost postupka otkazivanja i utvrđivanja kolektivnog viška radnika s aspekta (ne)uvrštavanja radnika u funkcionalne grupe i uspoređivanja radnika. Sve navedene okolnosti sud je dužan ispitati u okviru postupka koji se vodi radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu, međutim ova odluka nije ništetna a priori radi činjenice da postupak savjetovanja nije proveden ili nije zakonito proveden, jer obveza savjetovanja nije niti postojala, a sve iz razloga koji su ranije izneseni.

9. Stoga se sud neće osvrtati na dijelove iskaza svjedoka DRF, CR, RR i ŠR koji se odnose na činjenicu provođenja savjetovanja s radničkim vijećem, odnosno sindikatima, prije donošenja odluke o otkazu.

10. Iz odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu proizlazi da je tužiteljici otkazan ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. Iz obrazloženja odluke o otkazu proizlazi da su razlozi prestanka potrebe za radom radnika sažeti u centralizaciji tzv. „korporativnih funkcija“, odnosno „korporativnih servisa“. Naime, kod tuženika su se iste grupe funkcionalnih poslova korporativnih servisa obavljale decentralizirano, odnosno unutar više organizacijskih jedinica/podružnica i to samo za potrebe te organizacijske jedinice, što je dovelo do nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitosti te prevelikog broja izvršitelja. Novom organizacijom tuženik provodi centralizaciju korporativnih funkcija na način da se uvodi nova organizacija prema kojoj se u potpunosti prestaju obavljati korporativne funkcije u podružnicama te se ti poslovi ukidaju u podružnicama, a poslovi korporativnih funkcija se obavljaju centralizirano unutar organizacijske jedinice „Korporativni servisi“. Poslodavac je donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu dana 13. svibnja 2022. koji su stupili na snagu 26. svibnja 2022. i to Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Iz odluke o otkazu dalje proizlazi da je tužiteljica obavljala poslove radnog mjesta koordinator poslova 2 u Službi podrške zajedničkim poslovima u podružnici Gradska groblja. U djelokrug poslova organizacijske jedinice Službe podrške zajedničkim poslovima su uvršteni i poslovi planiranja, vođenja i koordiniranja poslova, projekata i poslovnih procesa, poslovi kontrole procesa rada, a koji su obuhvaćeni i čl. 2 ugovora o radu tužiteljice. Aktima koji su ranije navedeni u cijelosti je ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je tužiteljica radila te obavljanje poslova radnog mjesta tužiteljice. Navedene organizacijske jedinice koje su ukinute organizacijskim promjenama rezultiraju povećanim troškovima, neučinkovitošću te nedovoljnom koordinacijom i nedovoljno transparentnom linijom odgovornosti te preklapanje s drugim organizacijskim jedinicama. Isto se očituje i u opisu poslova radnog mjesta tužiteljice. Organizacijske jedinice generiraju nepotrebna radna mjesta i to u najvećem dijelu rukovodeća i srodna radna mjesta koja su sistematizirana izvan grupe složenosti poslova. Dakle, tužiteljici se otkazuje ugovor o radu iz razloga što je ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je tužiteljica radila, ukinuto je obavljanje poslova koje je tužiteljica obavljala te radno mjesto tužiteljice, jer za tim radnim mjestom i tim poslovima nema potrebe. Kako se u konkretnom slučaju ne radi o smanjivanju broja izvršitelja, nema potrebe za primjenu kriterija odabira i uspoređivanja radnika. U odluci o otkazu se još navodi da je tuženik svim radnicima ponudio zapošljavanje na poslovima u tzv. operacijama, za koje poslove tužiteljica nije iskazala interes. Slijedom navedenog tužiteljici se otkazuje ugovor o radu.

11. Među strankama nije sporno, a ujedno proizlazi iz ugovora o radu od 31. prosinca 2019. koji prileži spisu da je tužiteljica u trenutku otkazivanja ugovora o radu bila zaposlena na radnom mjestu koordinator poslova 2 u Službi podrške zajedničkim poslovima u podružnici Gradska groblja.

12. Tuženik je u spis dostavio Odluku o izmjenama Odluke o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupe složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13. svibnja 2022. iz koje proizlazi da je čl. 4 te Odluke stavljena izvan snage Odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan deset grupa složenosti poslova iz Temeljnog kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od 21. listopada 2019. u dijelu koji se odnosi između ostalog na radno mjesto koordinator poslova 2.

13. Nadalje, tuženik je u spis dostavio i Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. od 13. svibnja 2022., gdje je u odredbi čl. 2 propisano da se u Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta podružnice Gradska groblja ukidaju i brišu radna mjesta među kojima je navedeno i radno mjesto koordinator poslova 2.

14. Nadalje, spisu prileži i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13. svibnja 2022. prema kojem je u čl. 19 propisano da se u podružnici Gradska groblja ukida i briše između ostalih Služba podrške zajedničkim poslovima zbog prestanka obavljanja poslova u tim organizacijskim jedinicama.

15. U odnosu na stupanje na snagu navedenih akata tuženika i postupak donošenja istih, iz dopisa koji je upućen sindikatima 29. travnja 2022. proizlazi da su prijedlozi izmjena tih akata dostavljeni na savjetovanje sindikatima koji djeluju kod tuženika. U odnosu na navedeno iskazivala je i svjedokinja DRF koja u svom iskazu navodi da je tuženik donio akte u okviru postupka kolektivnog otpuštanja radnika prema kojima su ukinuta radna mjesta koja su centralizirana, a da su ti akti stupili na snagu 26. svibnja 2022. Navedeno proizlazi i iz iskaza svjedokinje ŠR koja navodi da se tuženik kao poslodavac savjetovao sa svim reprezentativnim sindikatima oko izmjene Pravilnika o radu i ostalih akata. Također, iz iskaza svjedoka RR proizlazi da je Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta donesen u svibnju 2022., međutim da u tom trenutku nisu bili sačinjeni opisi poslova, koeficijenti složenosti i broj izvršitelja, budući da se o koeficijentima treba pregovarati sa sindikatima. Navedeni dio iskaza nije relevantan za rješenje ovog spora, budući da je prema dostavljenim aktima radno mjesto tužiteljice ukinuto, pa isto nije predmetom nove sistematizacije radnih mjesta kod tuženika. Svjedokinja CR u svom iskazu navodi da u postupku savjetovanja nisu bila definirana novo sistematizirana radna mjesta niti su im pridodani opisi poslova, pa nije bilo vidljivo iz kojeg razloga je došlo do ukidanja pojedinih radnih mjesta. Svjedokinja dalje navodi da Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta nije donesen još od 2019., da se krenulo sa novom organizacijom koja ponovno ne sistematizira radna mjesta te da novi Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta nije donesen sve do 12. srpnja 2022.

16. Budući da iz akata koje je dostavio tuženik proizlazi da je radno mjesto tužiteljice kao i čitava organizacijska jedinica u kojoj je tužiteljica radila ukinuto, za valjanost novih akata nije relevantna činjenica što nisu utvrđeni opisi poslova novo sistematiziranih radnih mjesta kao i broj izvršitelja te pripadajući koeficijenti, s obzirom da radno mjesto tužiteljice više ne postoji kod tuženika jer je izbrisano. Budući da nije s uspjehom osporen navod tuženika da su akti o reorganizaciji stupili na snagu 26. svibnja 2022., a što ujedno proizlazi iz iskaza svjedokinje DRF, sud je utvrdio da je tuženik prije donošenja odluke o otkazu izmjenom citiranih akata ukinuo radno mjesto tužiteljice i organizacijsku jedinicu u kojoj je tužiteljica radila.

17. U odnosu na pitanje poslova koje je tužiteljica obavljala prije donošenja odluke o otkazu te na okolnost obavljaju li se i dalje ti poslovi kod tuženika i u okviru kojeg radnog mjesta, sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka te tužiteljice kao parnične stranke.

18. Iz iskaza svjedokinje CR, a vezano uz gore navedene okolnosti, proizlazi da je tužiteljica radila poslove javne nabave te da se ti poslovi i dalje na jednak način obavljaju kod tuženika, ali radna mjesta imaju drugi naziv, radi se o kozmetičkoj promjeni. Sada se ti poslovi obavljaju u okviru sektora za javnu nabavu, međutim postupak javne nabave je isti, fizički djelatnici sektora javne nabave sjede na jednoj lokaciji, međutim i dalje postoje radnici na samim organizacijskim jedinicama, ranijim podružnicama koji sudjeluju u postupcima javne nabave. Nakon proteka šest mjeseci po otkazivanju došlo je do novih zapošljavanja kod tuženika na kojima je zaposleno najmanje 18 ekonomista. Količina posla se nije smanjila, a nova zapošljavanja pokazuju to da je bila pogrešna procjena potrebnog broja radnika za pojedine dijelove društva, a to iz razloga jer prije nije bilo valjanog dokumenta o tome.

19. Svjedok JR u svom iskazu navodi da je sa tužiteljicom oko četiri godine radio zajedno. Svjedok je bio voditelj službe krematorija u podružnici Gradska groblja. Tužiteljica je radila na radnom mjestu koordinatora i bila je direktno pod uredom voditelja podružnice, koordinatori su za voditelja koordinirali poslovima. Svjedok nije bio hijerarhijski nadređen tužiteljici, surađivao je s tužiteljicom na dijelu poslova. Poznato mu je da je tužiteljica radila dio poslova vezan uz javnu nabavu, veći dio poslova od samog istraživanja tržišta pa sve do zadnjeg, odnosno predzadnjeg koraka. Također je radila dio poslova vezano uz gospodarenje otpadom, jer je došla iz Čistoće, pa je koordinirala pražnjenje otpada sa svih 28 lokacija, koji su specifični poslovi za tuženika jer se otpad periodički pojavljuje. U okviru reorganizacije ukinuto je radno mjesto tužiteljice kao i organizacijska jedinica, svjedok je nakon otkaza dobio širi djelokrug poslova te je postao voditelj službe svih groblja i krematorija. Pretpostavlja da je cilj reorganizacije bio optimizacija poslovanja. Svi poslovi koje je tužiteljica radila se i rade dalje kod tuženika, ali je pitanje gdje i na koji način. Primjerice poslovi gospodarenja otpadom su sada dodijeljeni jednoj osobi koja obavlja poslove vezane uz otpad i zaštitu okoliša. Što se tiče nabave, ona se radi na drugačiji način jer se sada početni dio odvija u podružnicama, a ostali koraci u postupku javne nabave se obavljaju u korporativnim servisima. Kod tuženika postoji potreba da se ti poslovi i dalje rade, izmijenjen je način na koji se poslovi obavljaju i od strane kojih radnika i na kojim pozicijama se oni sada rade. U podružnici i danas postoje radna mjesta naziva koordinator, ali se ista razlikuju po stručnoj spremi i opsegu poslova. Nisu to identični nazivi radnih mjesta, danas je to koordinator poslova održavanja, međutim naziv ne bi trebao biti bitan već sadržaj posla. Danas ne postoji kod tuženika jedna osoba koja bi radila objedinjeno sve poslove koje je radila tužiteljica. Dio poslova tužiteljice odnosio se i na obilazak tih 28 lokacija ponajprije vezano uz odvoz otpada i ti poslovi se i danas rade, ali ih rade neki drugi ljudi. I dalje postoji potreba za obavljanjem svih tih poslova, odnosno i dalje se odvozi otpad sa lokacija, a i provodi javna nabava te postoji potreba za nabavom opreme, kao i ranije. Kod tuženika su sada ustrojene u podružnici Gradska groblja Zagreb: služba groblja i krematorija, komunalna služba održavanja groblja i služba proizvodnje i grobnog očevidnika.

20. Svjedokinja KR u svom iskazu navodi da poznaje tužiteljicu jer su radile zajedno u podružnici Gradska groblja, međutim svjedokinja nikada nije radila iste poslove kao i tužiteljica. Svjedokinja je osobno radila pravne poslove, poslove suradnje sa državnim tijelima, a zna da je tužiteljica radila poslove javne nabave. Njihovi poslovi nisu se preplitali. Svjedokinja od kraja kolovoza 2022. radi na poslovima osiguranja i naknade štete u korporativnim servisima. Svjedokinja zna da se poslovi koje je radila tužiteljica i dalje rade kod tuženika, ti poslovi su centralizirani, rade se u korporativnim servisima u odjelu za nabavu. Tužiteljica je većinom obavljala poslove nabave, a zadnja dva, tri mjeseca i poslove oko odvoza otpada. Svjedokinji nije poznato da bi tužiteljica obavljala i neke druge poslove. Svjedokinji je bio nadređen voditelj podružnice Gradskih groblja, sve do kolovoza 2022. kada svjedokinja odlazi na novu poziciju. Nakon toga svjedokinji je formalno nadređen direktor sektora za financije.

21. Svjedok ŽR u svom iskazu navodi da je s tužiteljicom zajedno radio u podružnici Gradska groblja. Prema njegovim saznanjima tužiteljica je radila poslove javne nabave, a voditelj podružnice dodijelio joj je poslove gospodarenja otpadom. Svjedok je u jednom trenutku dobio novi ugovor o radu za organizatora rada poslova sa strankama, u okviru kojeg priprema dokumentaciju za javnu nabavu, obavlja poslove računovodstva (knjiženje računa), rad na urudžbenom zapisniku, a radi se o poslovima tri radna mjesta koja su objedinjena u jedno. Počevši od rujna 2023. zaposlen je na novoj poziciji voditelja poslova ukopa. Poslovi javne nabave se i dalje obavljaju kod tuženika u istom opsegu, sada ih obavlja radnik UR, koji je bio zaposlenik Gradskih groblja i ranije, a sada je preseljen u korporativne servise te obavlja javnu nabavu isključivo za podružnicu Gradska groblja. Iste poslove danas radi i djelatnik IR koji je također ranije bio zaposlen na poslovima klesara, te je došao na mjesto koordinatora poslova održavanja. Svjedok nije upoznat detaljno sa poslovima javne nabave i ne može reći rade li se ti poslovi na identičan način kao i ranije. Poslovi gospodarenja otpadom i dalje se obavljaju u podružnici Gradska groblja, ima osoba koja je zadužena za to, to radi djelatnik MR koji je radio i ranije. Svjedok je radio poslove javne nabave dok je radio na poziciji organizatora poslovanja sa strankama, pripremao je dokumentaciju, zahtjev za nabavu, a postupak javne nabave kasnije provode korporativni servisi, ako se radi o javnoj nabavi. Djelatnik IR radi poslove nabave u vidu pripreme dokumentacije koja se dalje dostavlja korporativnim servisima. Svjedok ne može točno reći je li te poslove radila tužiteljica, nije se bavio sadržajem njenih poslova. Dok je tužiteljica radila kod tuženika svjedok nije radio poslove nabave. Djelatnik UR koji je prešao u korporativne servise i dalje sjedi u Gradskim grobljima, radi pripremu dokumentacije za nabavu, a okončavanje nabave se radi u korporativnim servisima kod drugih osoba. UR radi poslove nabave vezano uz Gradska groblja, on fizički nikada nije otišao iz Gradskih groblja, samo je organizacijski dodijeljen korporativnim servisima.

22. Svjedokinja DRF u svom iskazu navodi da je prema njenim saznanjima tužiteljica radila u podružnici Gradska groblja u uredu voditelja podružnice na radnom mjestu koordinatora, koje je bilo izvan grupe složenosti poslova. Aktima o reorganizaciji ukinute su organizacijske jedinice i radna mjesta izvan grupe složenosti. Zna da su tužiteljici dodjeljivani i bodovi te je u jednom trenutku uspoređivana u funkcionalnoj grupi nabave. Tužiteljica je sadržajno objedinjavala potrebe za nabavom za cijelu podružnicu, svjedokinja zna da je prije toga radila u podružnici Čistoća, tako da je tužiteljica radila još i neke poslove vezano uz odvoz otpada sa groblja. Svjedokinja nije direktno upoznata sa poslovima tužiteljice jer nisu imale doticaja. Poslovi nabave se i dalje rade kod tuženika, oni su sada centralizirani u sektoru za nabavu koji je u korporativnim servisima. Zadatak je svake podružnice da iskaže potrebu za nabavom i o tome obavijesti sektor za nabavu koji provodi javnu nabavu. U samim podružnicama, ovisno o tome što se nabavlja, stručne službe iskazuju potrebu za robama i uslugama, potom se to dostavlja voditelju podružnice koji to prosljeđuje korporativnim servisima. Danas više nema ustrojenog ureda voditelja podružnice, voditelj podružnice ima svoj tim koji čine voditelji svih službi unutar podružnice. Među tim osobama se objedinjava zahtjev za nabavu. Danas više nema radnog mjesta koje bi se u svom opisu posla isključivo bavilo objedinjavanjem potrebe za nabavom u okviru podružnice Gradska groblja, odnosno drugih podružnica. U vrijeme otkaza radno mjesto koordinator poslova 2 je imao fluidni opis poslova, katkada se netko bavio pravnim poslovima, netko drugi tehničkim poslovima, a netko javnom nabavom. Funkcija tog radnog mjesta bila je više kao savjetnik voditelja podružnice. Danas tim voditelja podružnice čine voditelj svih službi, a službe se odnose samo na osnovnu djelatnost podružnice. U podružnicama više nema službi koje bi se bavile općim poslovima, kadrovskim poslovima, pravnim poslovima, nabavom i slično. Poslovi gospodarenja otpadom obavljaju se u podružnici Čistoća. Svjedokinja dalje navodi da je radnik OR također dobio otkaz te se za vrijeme trajanja otkaznog roka javio na natječaj za otvorenu poziciju u sektoru za upravljanje projektima, prošao je selekcijski postupak te je dobio ugovor o radu za novo radno mjesto. Također je i KR počela obavljati poslove iz područja osiguranja s obzirom da je djelatnik koji je do tada radio te poslove sporazumno raskinuo radni odnos. Svjedokinja navodi da je tuženik nakon otkaza raspisivao javne natječaje u kojima se tražilo i zapošljavanje osoba ekonomske struke, a natječaji su se odnosili na funkcionalne grupe u kojima nije iskazan višak. Svjedokinja navodi da su radnicima ponuđena radna mjesta u operacijama te da su se radnici mogli javljati na interne natječaje dok su bili u radnom odnosu, kao i na javne natječaje. Svjedokinja ističe da poslovi koordinatora poslova 2 koji danas postoje u podružnici nisu isti koje je radila tužiteljica, radi se o poslovima koji zahtijevaju najčešće srednju ili višu stručnu spremu i odnose se na koordiniranje operativnih poslova, a jedini poslovi koji su izvan grupe složenosti poslova su danas poslovi voditelja službe.

23. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je u trenutku otkaza radila na radnom mjestu koordinator poslova 2 u podružnici Gradska groblja, u službi za nabavu. Tužiteljica je od 1. siječnja 2020. povučena u podružnicu Gradska groblja iz podružnice Čistoća, s ciljem da pomogne na poslovima nabave i odvoza otpada, u kojim poslovima je imala iskustvo i stručna znanja. U okviru svog posla tužiteljica je objedinjavala poslove nabave sa svim operativnim službama, usklađivala poslove svih službi te sačinjavala cjelokupnu natječajnu dokumentaciju. Ta dokumentacija potom se prezentirala voditelju podružnice, koji je mogao staviti primjedbe, odnosno kada je dao zeleno svjetlo dokumentacija se prosljeđivala u centralnu službu javne nabave koja je doista provodila postupak javne nabave, međutim prema dokumentaciji koja je pripremljena u njihovoj službi. U okviru svojih poslova pripremali su svu dokumentaciju, troškovnike, radili su poslove istraživanja tržišta i sve to prezentirali voditelju podružnice te potom upućivali centralnoj službi. Također je surađivala sa osobama iz centralne službe nabave za bilo koja pitanja. To je bio samo jedan dio posla kojeg je radila tužiteljica, s obzirom da je ranije radila u Čistoći, bila je također zadužena za poslove koordinacije oko zbrinjavanja otpada sa svih 28 lokacija groblja u Zagrebu. Podružnica Čistoća je odvozila otpad, međutim za Gradska groblja, s obzirom na specifičnost otpada koji tamo nastaje, bilo je potrebno koordinirati i sačiniti hodogram odvoza otpada, naručiti dolazak ekipa i odrediti način sakupljanja otpada na određenoj lokaciji. To je bio velik dio radnih zadataka tužiteljice, koordinirala je te poslove sa Čistoćom, ali i sa podružnicom Zrinjevac, jer je upravo tužiteljica inicirala sakupljanje biootpada na lokacijama groblja i njegovo zbrinjavanje u podružnici Zrinjevac. Tužiteljica je inicirala da se na lokacije postave posebni spremnici za sakupljanje lampiona, na koji način su postignute značajne uštede i čistoća prikupljenih lampiona se značajno povećala. Primjerice, u vrijeme blagdana Svih svetih bilo je potrebno koordinirati sa Čistoćom i Zrinjevcem to da se sav otpad odveze, a istodobno da se posjetiteljima omogući nesmetan pristup groblju. To je iziskivalo velik angažman. Ti poslovi uključivali su i obilazak terena, trebalo je obići svih 28 lokacija, s obzirom na dinamiku pojedinih lokacija tužiteljica je sačinila i hodogram i plan odvoza otpada, po kojem se i dan danas postupa. Ti poslovi se i danas rade kod tuženika. Tužiteljica zna da je jedan djelatnik zadužen za objedinjavanje postupka nabave i on također priprema dio dokumentacije vezano uz javnu nabavu, a ne zna točno na kojem radnom mjestu je zaposlen, je li to referent ili koordinator. Prema saznanjima tužiteljice on je zaposlen na nižoj poziciji nego što je to bila tužiteljica, on radi sve ono što je prije radio referent. Navodi da je doista radila na koordinaciji svih tehničkih poslova i zna da je po nalogu voditelja rješavala problem u bilo kojem dijelu podružnice. Kolegica KR radila je u pravnoj službi, ona je pravnica po struci, a kolega OR radio je u tehničkoj službi. Tužiteljica navodi da se javila na javni natječaj, ali nije dobila odgovor.

24. Iskaz svjedokinje ŠR nije relevantan za utvrđenje okolnosti poslova koje je tužiteljica radila, s obzirom da ista nema saznanja o konkretnim poslovima koje je radila tužiteljica.

25. Iz izvedenih dokaza sud je utvrdio da je u ovom konkretnom slučaju došlo do ukidanja radnog mjesta tužiteljice kao i čitave organizacijske jedinice u kojoj je tužiteljica radila, a što je utvrđeno uvidom u akte tuženika koji su citirani ranije u obrazloženju presude. Navedeno je dalje potvrđeno i iskazima svjedoka, osobito svjedoka AR koji u svom iskazu navodi da je nakon ukidanja radnog mjesta tužiteljice i sam dobio širi djelokrug poslova, da se poslovi koje je tužiteljica radila i dalje rade kod tuženika, ali je pitanje gdje i na koji način. Iz iskaza tog svjedoka jasno proizlazi da se poslovi nabave rade na nešto drugačiji način, a da su poslovi vezani uz gospodarenje otpadom sada dodijeljeni jednoj osobi koja isključivo obavlja te poslove. Iz iskaza tog svjedoka sud utvrđuje da danas kod tuženika ne postoji jedna osoba koja bi objedinjeno radila sve poslove koje je radila tužiteljica. Navedeno potvrđuje i svjedokinja DRF u svom iskazu. Suglasno tome iskazivao je i svjedok BR koji također potvrđuje činjenicu da sada postoji jedna osoba koja je zadužena za sve poslove gospodarenja otpadom, a to je djelatnik MR, koji je i ranije radio kod tuženika, dok se poslovima javne nabave bave djelatnici UR i IR, koji su također i ranije radili kod tuženika. Iz navedenog proizlazi to da tuženik nakon ukidanja radnog mjesta tužiteljice i organizacijske jedinice više nema ustrojeno radno mjesto koje bi u cijelosti obuhvaćalo sve poslove koje je tužiteljica radila.

26. Nadalje, tužiteljica je tijekom postupka ukazivala na činjenicu da su iste poslove obavljali djelatnici OR i KR, koji su zadržani u radnom odnosu kod tuženika, međutim iz iskaza same tužiteljice proizlazi da je djelatnica KR radila u pravnoj službi, jer je pravnica po struci, što uostalom proizlazi iz iskaza te svjedokinje, a da je djelatnik OR radio u tehničkoj službi, što također proizlazi iz iskaza svjedokinje DRF. Iz navedenog proizlazi da te osobe nisu radile istovjetne poslove kao i tužiteljica, a sada se prema ugovorima o radu nalaze na radnim mjestima koji su različiti u odnosu na radno mjesto tužiteljice koje je ukinuto.

27. Autonomno je pravo tuženika kao poslodavca donositi odluke o organizaciji poslovanja te o ukidanju pojedinih radnih mjesta i organizacijskih jedinica koje smatra viškom. Isto tako tuženik kao poslodavac autonomno donosi odluku o organizaciji poslovanja, koja je dovela u ovom slučaju do ukidanja radnog mjesta tužiteljice. Navedeno predstavlja opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu iz organizacijskog razloga. Naime, sukladno odredbi čl. 115 st. 1 t. 1 ZR-a je propisano da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog u slučaju da prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz). Poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu dopušten je u situaciji kada poslodavac odluči ukinuti pojedino radno mjesto i organizacijsku jedinicu koja je postojala, a sve zbog organizacijskog ili gospodarskog razloga, a što dovodi do toga da prestaje potreba za obavljanjem posla od strane tužiteljice. Iako se poslovi koje je radila tužiteljica i dalje obavljaju kod tuženika, ti poslovi više se ne obavljaju na jednom radnom mjestu, već su radni zadatci koji su pripadali tužiteljičinom radnom mjestu sada raspoređeni na ostale postojeće djelatnike. Na taj način prestaje potreba za radom tužiteljice na konkretnom radnom mjestu koje je ukinuto.

28. S obzirom da je ukinuto radno mjesto tužiteljice, tuženik nije imao obvezu uspoređivati tužiteljicu prema zakonskim kriterijima iz čl. 115 st. 2 ZR-a, te je stoga argumentacija tužiteljice koja se odnosi na primjenu kriterija irelevantna za ovaj postupak.

29. Također nisu relevantni navodi tužiteljice koji se odnose na raspisivanje natječaja od strane tuženika u kojima se iskazuje potreba za poslovima koji su srodni tužiteljici, jer je uvidom u dostavljene javne natječaje vidljivo to da su svi objavljeni protekom roka od šest mjeseci po otkazivanju ugovora o radu tužiteljici, sve sukladno odredbi čl. 115 st. 5 ZR-a, osim internog natječaja koji prileži na str. 523 spisa, koji je objavljen 7. rujna 2022. radi zapošljavanja na određeno vrijeme radi zamjene radnika na bolovanju, na koji natječaj se tužiteljica mogla javiti s obzirom da je u to vrijeme još uvijek bila u radnom odnosu kod tuženika (tužiteljica je prema odluci o otkazu imala pravo na otkazni rok u trajanju od 2 mjeseca koji počinje teći danom dostave odluke o otkazu, odnosno počevši od 14. srpnja 2022., što znači da je isti istekao 14. rujna 2022.). Činjenica koju tužiteljica navodi u svom iskazu da se javila na javni natječaj, međutim da nije dobila odgovor, ne utječe na valjanost odluke o poslovno uvjetovanom otkazu. Naime, tuženik je u selekcijskom postupku ovlašten izabrati radnika koji najviše odgovara potrebama tuženika za radno mjesto za koje se zapošljavanje obavlja.

30. U odnosu na ponudu za obavljanje posla u tzv. operacijama, iz iskaza svjedokinje DRF proizlazi da je u postupku kolektivnog viška radnika utvrđen broj od 414 radnika viška, među kojima je bilo više radnika sa visokom stručnom spremom, a istodobno su imali 280 radnika manjka u poslovima operative. Tuženik je htio na jednak način pristupiti svim radnicima, tako da su svima ponuđeni poslovi operative, a radnici su se prema svojim nahođenjima mogli prijaviti. Na listi operativnih poslova bili su poslovi i kontrolora u podružnici, voditelja recepcije, vozača, vrtlara i slično. Među strankama nije sporno da tužiteljica nije aplicirala niti na jedno od tih radnih mjesta, a tuženik nije u obvezi tužiteljici ponuditi ugovor o radu za konkretno radno mjesto, ukoliko istim ne raspolaže. Stoga navedeno nije od utjecaja na zakonitost odluke o otkazu.

31. Slijedom svega navedenog sud je utvrdio da je tuženik imao opravdan i dopušten razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu do kojeg je došlo uslijed ukidanja radnog mjesta tužiteljice i organizacijske jedinice u kojoj je ista radila, a do kojeg ukidanja je došlo u okviru reorganizacije tuženika. Utvrđeno je također da tuženik nije povrijedio zakonske odredbe u pogledu postupka otkazivanja i pitanja savjetovanja s radničkim vijećem, radi čega se zaključuje da je odluka o otkazu zakonita i dopuštena.

32. Stoga je valjalo tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti u cijelosti te donijeti presudu kao pod točkom I/ izrijeke. Budući da je odbijen tužbeni zahtjev koji glasi na utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu, valjalo je odbiti i zahtjev za vraćanjem na rad, jer za prihvaćanje tog zahtjeva nema pravne osnove, sve sukladno odredbi čl. 124 st. 1 ZR- a.

33. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a, koja propisuje da ako stranka u cijelosti izgubi parnicu je dužna protivnoj stranici naknaditi parnične troškove. Visina troška tuženika određena je sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tuženik zastupan po odvjetniku.

34. Trošak tuženika odnosi se na trošak jednokratne nagrade iz Tbr. 7/2 Tarife u svezi sa Tbr. 52/4 Tarife u iznosu od 400,00 eura, kojem iznosu se ima pridodati iznos od 100,00 eura na ime 25% PDV-a (Tbr. 46), što ukupno iznosi 500,00 eura koji trošak je tužiteljica dužna naknaditi tuženiku.

U Zagrebu 8. siječnja 2026.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana računajući od dana primitka pisanog otpravka ove presude.

DNA:

1. tužiteljici po pun.

2. tuženiku po pun.