Pp-15662/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Damiru Pleše, uz sudjelovanje Vlaste Janton Ferenčić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika Zagrebački holding d.o.o. Podružnica zagrebačke ceste i BĆ, zbog prekršaja iz čl.6.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, postupajući po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog PUZ I PPP Zagreb, klasa: 211- 07/25-4/105858, od 4.11.2025. godine, nakon provedenog žurnog postupka, dana 8.1.2025. godine,

p r e s u d i o  j e

Temeljem čl.182. t.3. Prekršajnog zakona,

I okrivljenik pravna osoba: Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, sa sjedištem u [adresa], OIB: 85584865987,

II okrivljenik odgovorna osoba: BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], SIN B, rođen **.**.1974. godine u [adresa], državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa],

OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

da dana 12.9.2025.g. u 01,10 sati, na raskrižju Grižanske ulice i Ulice Rudolfa Kolaka u Zagrebu, kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog odvijanja prometa, tj. nisu sanirali ili šaht kanalizacije, čiji je poklopac bio djelomično otvoren i okomit na okno otvora, a isti se nalazi na sjevernom dijelu kolnika Ulice Rudolfa Kolaka, oko 200 metara istočnije od raskrižja sa Grižanskom ulicom, uslijed čega je došlo do prometne nesreće koja se dogodila na način daje ĆĆ upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], kolnikom Ulice Rudolfa Kolaka u smjeru zapada, te dolaskom za oko 200 metara istočnije od raskrižja sa Grižanskom ulicom, prednjim dijelom i donjim postrojem automobila, naletio je na metalni poklopac šahta kanalizacije promjera 60x60 cm, a koji se nalazio na središnjem dijelu sjeverne polovine kolnika, a uslijed čega je nastala materijalna šteta,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl.6.st.2., kažnjiv po čl.6.st.5. i 6. u svezi s čl. 293.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Temeljem čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

PUZ I PPP Zagreb, izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

Okrivljenici su na ovaj nalog u zakonskom roku uložili prigovor, pa je sud nalog stavio izvan snage i proveo je žurni postupak.

Okrivljenici su svojoj pisanoj obrani naveli da u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima, s obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Okrivljenici ostaju pri izjavljenom prigovoru promašene pasivne legitimacije. Naime, odredbom 64. st. 1. Zakona komunalnom gospodarstvu propisano je da je građenje i održavanje komunalne infrastrukture obveza jedinica lokalne samouprave odnosno osoba na koje je ta obveza prenesena u skladu s ovim Zakonom ili posebnim zakonom. Odredbom čl. 23. st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da se pod održavanjem građevina javne odvodnje oborinskih voda, podrazumijeva upravljanje i održavanje građevina koje služe prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih voda iz građevina i površina javne namjene u građevinskom području, uključujući i građevine koje služe zajedničkom prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih i drugih otpadnih voda, osim građevina u vlasništvu javnih isporučitelja vodnih usluga, koje, prema posebnim propisima o vodama, služe zajedničkom prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih i drugih otpadnih voda. Dakle, za navedeno održavanje komunalne infrastrukture i građevina javne odvodnje oborinskih voda, sigurno ne može biti odgovoran 1. i 2. okrivljeni, već jedinica lokalne samouprave. odnosno trgovačko društvo ili druga pravna osoba na koju je preneseno održavanje komunalne infrastrukture vezane za kanalizaciju. Iz navedenog nesporno proizlazi da za navedene prekršaje ne mogu biti odgovorni okrivljenic,i jer oni nisu odgovorni za održavanje metalnog poklopca šahta kanalizacije, pa bi se zbog promašene pasivne legitimacije, obavezni prekršajni nalog trebao ukinuti i okrivljenike osloboditi krivnje za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Također, valjalo bi ukinuti odluku o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom, te okrivljenike osloboditi obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka. Nadalje, u pobijanom nalogu naznačeno je vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda, ali ne i vrijeme kada su ostvarena obilježja prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno kada su svojim svjesnim propuštanjem onemogućili sigurno i neometano odvijanje prometa zbog nepoduzimanja mjera, odnosno nisu sanirali metalni poklopac šahta kanalizacije. Dakle, nepoznat je i neutvrđen jedan od elemenata prekršaja iz čl. 16. Prekršajnog zakona. Slijedom navedenog, pobijani obvezni prekršajni nalog nema sve elemente propisane člankom 160.st.2.toč.6. Prekršajno zakona, pa bi okrivljenike presudom trebalo osloboditi odgovornosti. O navedenoj okolnosti postoji i sudska praksa, pa je tako Općinski prekršajni sud u Zagrebu u presudama posl. br. Pp-10478/2024 od dana 25.11.2024. godine, posl. br. Pp-8477/2025 od 01.10.2025. godine te Pp-9768/2025 od dana 15.09.2025. godine oslobodio optužbe okrivljenike, jer nesporno utvrđeno da se nije znalo točno vrijeme prekršaja, što bi sukladno čl. 16. i čl. 160. st. 2.toč. 6. moralo biti poznato, kako bi se utvrdilo počinjenje prekršaja, a koje vrijeme počinjenja se ne zna ni u konkretnom predmetu. Sudsku praksu su okrivljenici dostavili uz prigovor na obavezni prekršajni nalog od dana 21.10.2025. godine.

Dokaz: - presuda Pp-10478/2024 od dana 25.11.2024. godine, u spisu

- presuda Pp-8477/2025 od dana 01.10.2025. godine, u spisu

- presuda Pp-9768/2025 od dana 15.09.2025. godine, u spisu

Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta, s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama, koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje, jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Kao što je već navedeno u prigovoru, Grižanska ulica je u javnim registrima su upisana kao ulica, odnosno javno dobro - put, dok je Ulica Rudolfa Kolaka u javnim registrima upisana kao nerazvrstana cesta.

Dokaz: - prijepisi posjedovnih listova, u spisu

Naime, čl. 2. st. 1. t. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je: „Cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet." Prema tome, Grižanska ulica je u biti lokalna cesta, a koja sukladno odredbama čl. 2. Zakona o cestama (dalje u tekstu: ZC) ulazi pod Širu definiciju javnih cesta koje su pod upravom županijske uprave za ceste. Županijska uprava za ceste sukladno odredbama ZC-a je pravna osoba s isključivom nadležnošću za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta. Ista daje suglasnost za građenje komunalnih, vodnih i energetskih građevina, kao i građevina elektroničkih komunikacija i povezane opreme na javnoj cesti koje ne služe za potrebe javne ceste, dakle izvođači radova ugradnje komunalne infrastrukture moraju prije početka radova dobiti suglasnost županijske uprave za ceste (čl. 25. st. 7 ZC). Posebnom odredbom propisano je da je ista također odgovorna za održavanje raskrižja između dviju javnih cesta (čl. 28. ZC). Nadalje, sukladno čl. 33. ZC-a iako je županijska uprava za ceste nadležna za održavanje javnih cesta, ista izravno ne izvodi radove na njima, već ih ustupa specijaliziranim pravnim ili fizičkim osobama. Također je izričito propisano da županijska uprava za ceste mora bez odgode, nakon saznanja, s ceste ukloniti sve prepreke koje bi mogle oštetiti javnu cestu ili ugroziti, ometati ili smanjiti sigurnost prometa na javnoj cesti, a dok se iste ne otklone dužna je taj dio ceste označiti prometnom signalizacijom (čl. 45. ZC-a). Međutim, bilo kakvo izvođenje radova bez suglasnosti županijske uprave za ceste nije dozvoljeno (čl. 57. ZC). U kontekstu gornjih navoda propisana je i isključiva prekršajna odgovornost upravo županijske uprave a ceste (čl. 113. ZC). Dakle, okrivljenici su pogrešno pasivno legitimirani u ovom postupku, jer nigdje nije zakonom propisano da bi za propuste u održavanju i štićenju kolnika na javnim cestama, koje su u nadležnosti županijske uprave za ceste, prekršajno odgovarali upravo ovdje okrivljenici. Dakle, u skladu s načelom nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege, okrivljenici ne mogu odgovarati za biće predmetnih prekršaja. Pravilnik o održavanju cesta detaljnije uređuje obveze županijske uprave za ceste, odnosno županijska uprava za ceste dužna je osigurati putem ophodarskih službi i izvođača radova održavanja ceste njihovu preglednost i sigurno prometovanje. Dužnosti određene županijskoj upravi proizlaze iz njezine temeljne obveze da se osigura sigurnost i prohodnost javnih cesta, stoga sama županijska uprava za ceste onda odgovara i za radnje onih kojima je ustupljeno obavljanje poslova u njezinoj nadležnost . Vezano za Ulicu Rudolfa Kolaka, koja je nerazvrstana cesta, odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta, te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova, te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama (Službeni glasnik 7/18) kojom je u čl.7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta.

Prilog: - Odluka o nerazvrstanim cestama (Službeni glasnik 7/18), od 28.03.2018. godine, u spisu.

Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona ( komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta, pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnost i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti 1. okrivljenik, već jedinica lokalne samouprave, odnosno županija. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj, odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. S obzirom na to da 1. okrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a pogotovo za korištenje, održavanje, razvoj i upravljanje šahtom kanalizacije, prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja, u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta, te održavanje nerazvrstanih cesta i šahtova kanalizacije, jasno je da 1. okrivljenik, a posljedično ni 2. okrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Odredbom čl. 21. Pravilnika o održavanju cesta određeno je da je ophodarska služba dužna najmanje jednom mjesečno pregledati cestovne objekte, a prvenstveno elemente i one dijelove koji se odnose na stabilnost, funkcionalnost, trajnost te sigurnost odvijanja prometa. S obzirom na to da je 1. okrivljenik nadzor nad predmetnom cestom izvršavao sukladno odredbama Pravilnika o održavanju cesta, a u međuvremenu nije zaprimio nikakvu dojavu policije ili građana o postojanju oštećenja, jasno je da ne postoji prekršajna odgovornost ni njega niti 2. okrivljenika kao odgovorne osobe. U odnosu na 2. okrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba 1. okrivljenika, budući da u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom. Također, 2. okrivljenik posebno napominje da za navedenu dionicu nije određen kao osoba ophodar, sukladno odredbama Pravilnika o ophodnji javnih cesta. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivima za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom, te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret.

U postupku je sud izvršio uvid u tri presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, te presudu Općinskog suda u Sesvetama, koje je obrana okrivljenika dostavila u spis a u kojima su okrivljenici oslobođeni od optužbe radi istovrsnog djela prekršaja koje se okrivljenicima stavlja na teret u ovom postupku.

Prilikom donošenja odluke, sud je izvršio uvid u Izviješće o počinjenom prekršaju, Zapisnik o očevidu i Skicu mjesta događaja.

Iz sadržaja Izviješća o počinjenom prekršaju, zapisnika o očevidu te skice mjesta događaja nije bilo moguće utvrditi podatak kada je nastalo predmetno oštećenje na kolniku, odnosno kada se poklopac šahta kanalizacije djelomično otvorio i prešao u okomit položaj na okno otvora. Obzirom da ovaj ključni podatak u predmetnoj dokumentaciji nije naveden, sud nije provodio dokaz saslušanjem svjedoka, oštećenika koji je predmetne zgode upravljao vozilom koje je naletjelo na ovaj poklopac šahta kanalizacije na kolniku, kao niti saslušanjem djelatnika policije koji je predmetne zgode postupao nakon dobivene informacije da je vozilo oštećenika naletjelo na poklopac šahta kanalizacije, obzirom je iz prethodno navedene dokumentacije razvidno da ovi svjedoci ne mogu imati nikakvih saznanja o vremenu nastanka navedenog oštećenja na kolniku.

Slijedom navedenog, sud na temelju provedenih dokaza u postupku nije utvrdio točno vrijeme nastanka predmetnog oštećenja na kolniku, a što predstavlja odlučnu okolnost za procjenu postojanja odgovornosti I i II okrivljenika za djelo prekršaja koji im se u konkretnom slučaju stavlja na teret, odnosno njihovu odgovornost za propuštanje obaveze da vode brigu i pravovremeno poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa. Obzirom da u konkretnom slučaju sud nije raspolagao drugim dokazima čijim bi provođenjem mogao utvrditi odlučnu okolnost o vremenu nastanka udarne rupe, to su okrivljenici primjenom načela „in dubio pro reo“, oslobođeni od optužbe.

Obzirom su okrivljenici u postupku oslobođeni od optužbe oslobođen od, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu, 8.1.2026. godine

Zapisničar

Sudac

Vlasta Janton Ferenčić

Damir Pleše

Dostavna naredba:

1. I okrivljeniku: zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa]

2. II okrivljeniku: BĆ, [adresa]

3. branitelju: OD Leko i patneri d.o.o., Domagojeva 18, Zagreb

4. tužitelju:

5. spis