REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-503/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sudu u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb , radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 8. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 8. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Tuženik Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 dužan je platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623 svotu od 7.998,77 eur / 60.266,71 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od datuma podnošenja tužbe nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u rok od 15 dana..“

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 2.148,63 eur sa zateznim kamatama tekućim od 8. siječnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se tvrdi da je osiguranik tužitelja RD stradao u prometnoj nesreći 5.6.2004., da je prometnu nesreću skrivila osiguranik tuženika ŠD upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], a koja je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. K-209/05 od 31.1.2006. proglašena krivom, da je ŠD bila osigurana kod Veritas osiguranje d.d. koje je pripojeno Suncu osiguranju d.d., koje je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt-16/1150-1 od 17.2.2016. brisano iz sudskog registra, da je njegov sljednik društvo Agram Life osiguranje d.d. te da je rješenjem Hanfe od 16.10.2015. ugovor o osiguranju, na kojem tužitelj temelji svoj tužbeni zahtjev prema tuženiku u ovoj pravnoj stvari, prenesen na treću osobu i to Euroherc osiguranje d.d., da je rješenjem broj 542377 od 27.4.2009. osiguraniku tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu počevši od 13.1.2009. i to zbog navedene ozljede izvan rada, da je tužitelj u razdoblju od 1.2.2020. do 31.12.2022., na ime invalidske mirovine, isplatio osiguraniku iznos od 7.998,77 eur / 60.266,71 kn, koji iznos za tužitelja predstavlja štetu.

2. Tužitelj je predložio sudu da presudom naloži tuženiku da tužitelju plati svotu od 7.998,77 eur / 60.266,71 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od datuma podnošenja tužbe pa do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor zastare potraživanja obzirom je osiguraniku tužitelja RD priznato pravo na invalidsku mirovinu počevši od 13.1.2009., a datum podnošenja predmetne tužbe je 24.1.2023., ističe prigovor podijeljene odgovornosti osiguranika tužitelja nastanku štetnog događaja jer je kritične zgode motociklom upravljao brzinom od 98 km/h na mjestu gdje je maksimalna dopuštena brzina vozilima ograničena na 50 km/h (naseljeno mjesto, bez vertikalne prometne signalizacije), osporava da je umirovljenje osiguranika tužitelja uzročno-posljedično vezano za predmetnu prometnu nezgodu, navodi da su rješenja HZMO upravni akti, da su tim odlukama vezane jedino stranke koje su sudjelovale u postupku donošenja tih odluka, da tuženik nije sudjelovao u postupku umirovljenja osiguranika tužitelja te ga sama činjenica donošenja rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu ne obvezuje, niti automatizmom dovodi do presumpcije da je umirovljenje opravdano i da je uzročno-posljedično vezano za ozljede iz štetnog događaja, da su mišljenja invalidske komisije tužitelja donesena u upravnom postupku te se tuženik protivi da se ta mišljenja, kao interno provedeni dokazi, koriste u dokaznom postupku u predmetnom postupku, osporava da je dokazana činjenica plaćanja, osporava da bi izračun tužitelja bio javna isprava, osporava visinu štete.

4. Tuženik je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev i obveže tužitelja na naknadu parničnog troška tuženiku.

5. U dokaznom postupku sud je proveo financijsko vještačenje po vještaku Darfin d.o.o. (str. 138-141 spisa), te izvršio uvid u Zapisnik o očevidu PU Zagrebačke, II. Postaje prometne policije od 6.8.2004. (str. 4-7 spisa), presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. K-209/05 od 31.1.2006. (str. 8-9 spisa), rješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga od 16.10.2015. (str. 10-14 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu Klasa: 141- 02/08-01 od 27.4.2009. (str. 16 i 17 spisa), Nalaz i mišljenje o invalidnosti od 22.1.2009. (str. 18-20 spisa), Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti od 4.2.2009. (str. 22-23 spisa) i Obračun isplata na teret HZMO od 23.1.2023. (str. 24 spisa).

6. Sud u dokaznom postupku nije koristio Nalaz i mišljenje te Očitovanje vještaka Igora Jakoplića od 11.11.2021. (str. 36-43 spisa), kao niti Dopunu nalaza prometnog vještaka Nevena Ereša od 30.4.2012. (str. 44 i 45 spisa) obzirom da se radi o nalazima koji nisu izrađeni za potrebe ovog postupka.

7. U pisanom Nalazu i mišljenju od 19.3.2024. vještak Darfin d.o.o. (str. 138-141, 161-170 spisa), navodi da je osiguranik tužitelja rođen **.**.1979., stoga bi prema čl. 33. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/2013) pravo na starosnu mirovinu ostvario prema godinama života (s navršenih 67 godina), dana 4.10.2046. Drugi uvjet za stjecanje prava na starosnu mirovinu je navršenih 15 godina mirovinskog staža. S obzirom da je iz rješenja HZMO razvidno da je osiguranik ostvario ukupno 10 godina, 8 mjeseci i 13 dana mirovinskog staža do dana invalidnosti 13.1.2009., osiguranik RD ne bi ostvario pravo na starosnu mirovinu jer nema/ne bi imao ispunjen uvjet 15 godina mirovinskog staža. S obzirom da osiguranik RD ne bi ostvario pravo na starosnu mirovinu, razlika između iznosa invalidske i starosne mirovine, za utuženo razdoblje od 1.2.2020. do 31.12.2022., iznosi 7.998,77 eur (60.266,74 kn primjenom fiksnog tečaja konverzije).

8. U Dopuni nalaza od 20.3.2025. vještak Darfin d.o.o. (str. 161-170 spisa) navodi da je iz izračuna invalidske mirovine s osnove povrede na radu za 40 godina mirovinskog staža razvidno da su izračunate invalidske mirovine niže od isplaćenih invalidskih mirovina osiguraniku ukupno 7.998,77 eur / 60.266,74 kn (prema rješenju HZMO utvrđen je mirovinski staž 30 godina, 4 mjeseca i 7 dana). Stoga je vještak primjenom odredbi ZOMO o najnižoj mirovini izvršio izračun mirovine koja se isplaćuje osiguraniku te utvrdio da se osiguraniku RD (vjerojatno) isplaćuje najniža mirovina (čl. 82. st. 1. ZOMO: „Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema odredbama ovoga Zakona a kojem je mirovina određena prema članku 74. do 81. ovoga Zakona manja od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina.“). Ukupno izračunate najniže mirovine s osnove povrede na radu primjenom mirovinskog faktora 0,8 iznose 80.367,68 kn. Ukupno isplaćene invalidske mirovine, primjenom fiksnog tečaja konverzije, iznose 60.266,74 kn. Razlika između isplaćene mirovine i najniže mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, primjenom koeficijenta 0,8, ukupno iznosi 20.100,94 kn / 2.667,85 eur. Ukupno izračunate najniže mirovine s osnove povrede na radu primjenom mirovinskog faktora 1,0 iznose 100.459,60 kn. Ukupno isplaćene invalidske mirovine, primjenom fiksnog tečaja konverzije, iznose 60.266,74 kn. Razlika između isplaćene mirovine i najniže mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, primjenom koeficijenta 1,0, ukupno iznosi 40.192,86 kn / 5.334,50 eur.

9. Nalaz i mišljenje, te Dopunski nalaz vještaka Darfin d.o.o. sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine.

10. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

11. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 7.998,77 eur sa zateznim kamatama na ime naknade štete zbog isplaćene invalidske mirovine osiguraniku tužitelja RD za razdoblje od 1.2.2020. do 31.12.2022., na ime invalidske mirovine.

12. Između stranaka nije sporno:

- nastanak štetnog događaja,

- pasivna legitimacija tuženika.

13. Između stranaka je sporno:

- osnova i visina potraživanja tužitelja,

- uzročno-posljedična veza između umirovljenja osiguranika tužitelja i štetnog događaja,

- postoji li doprinos osiguranika tužitelja nastanku štetnog događaja,

- je li nastupila zastara potraživanja.

14. Iz Zapisnika o očevidu PU Zagrebačke, II. Postaje prometne policije od 6.8.2004. (str. 4-7 spisa) i pravomoćne presude Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. K-209/05 od 31.1.2006. (str. 8-9 spisa) proizlazi da je označenom presudom ŠD iz [adresa], proglašena krivom što je 5.6.2004., u 1,35 sati, u Zagrebu, upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], kolnikom Lipanjske ulice u smjeru istoka, došavši do raskrižja sa zapadnim kolnikom Ulice hrvatskog sokola gdje je postavljen prometni znak "križanje s cestom s prednošću prolaska" protivno odredbi čl. 34. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, olako držeći da do štetnih posljedica neće doći, propustila omogućiti slobodan prolaz vozilima koja se kreću prioritetnim kolnikom Ulice hrvatskog sokola, uslijed čega je ušla u raskrižje gdje je motocikl reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao RD, a koji se kretao lijevom prometnom trakom zapadnog kolnika Ulice hrvatskog sokola u smjeru juga, svojim prednjim dijelom udario u zadnji dio njenog osobnog automobila nakon čega je vozač motocikla preletio njezin automobil te pao na pod, uslijed čega je vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka] RD zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu višestrukog prijeloma kostiju zdjelice te transkondilarnog prijeloma goljenične kosti palca desnog stopala, dakle, iz nehaja kršenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozila promet da je izazvala nesreću u kojoj je druga osoba teško tjelesno ozlijeđena čime je počinila kazneno djelo izazivanjem prometne nesreće iz čl. 272. st. 1. i 2. Kaznenog zakona te je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci uz primjenu uvjetne osude s rokom kušnje od 2 godine.

15. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu Klasa: 141-02/08-01 od 27.4.2009., Nalaza i mišljenje o invalidnosti od 22.1.2009. i mišljenja stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti od 4.2.2009. (str. 16-23 spisa) proizlazi da se označenim rješenjem osiguraniku tužitelja RD, rođ. **.**.1979., kod kojeg je zbog ozljede izvan rada nastala profesionalna nesposobnost za rad, priznaje počevši od 13.1.2009. pravo na invalidsku mirovinu u svoti od 336,67 kn mjesečno, počevši od 9.3.2009., koja mirovina će se isplaćivati iz sredstava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mjesečno unatrag.

16. Iz Obračuna isplata na teret HZMO od 23.1.2023. (str. 24 spisa) proizlazi da je za RD na teret Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u razdoblju od 1.2.2020. do 31.12.2022. ukupno isplaćeno 7.998,77 eur / 60.266,71 kn.

17. Za donošenje odluku u ovoj pravnoj stvari mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje: ZOOP) kao posebnog zakona.

18. Člankom 27. st. 1. ZOOP propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Stavkom 2. istog člana ZOOP propisano je da se stvarnom štetom u smislu stavka 1. toga članka smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Stavkom 3. istog člana ZOOP propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Stavkom 4. istog člana ZOOP propisano je da se odredbe stavka 1., 2. i 3. toga članka odgovarajuće primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja. Stavkom 5. istog člana ZOOP propisano je da je obvezu iz stavka 1. toga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.

19. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj Rev-552/2022 od 17.5.2022., u kojoj je predmet zahtjeva bila naknada štete s naslova isplate mirovine isplaćene u razdoblju od 1.1.2019. do 31.10.2020., zauzeo pravno shvaćanje da je za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja - prometne nezgode te da prije svega treba imati u vidu da je tuženik društvo koje se bavi poslovima osiguranja, između ostalih i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sukladno odredbama ZOOP. Također da osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju sa vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen posebnim zakonom i to ZOOP.

20. Dakle, prema članku 27. ZOOP obveza tuženika, društva za osiguranje, postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede na radu, te je stoga u ovom slučaju bilo potrebno utvrditi postoji li razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

21. Nakon provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da ukupno isplaćene invalidske mirovine za razdoblje od 1.2.2020. do 31.12.2022. iznose 60.266,74 kn, ukupno izračunate najniže mirovine s osnove povrede na radu primjenom mirovinskog faktora 0,8, za isto razdoblje iznose 80.367,68 kn, što daje razliku od 20.100,94 kn / 2.667,85 eur, ukupno izračunate najniže mirovine s osnove povrede na radu primjenom mirovinskog faktora 1,0 iznose 100.459,60 kn, što daje razliku od 40.192,86 kn / 5.334,50 eur.

22. Dakle, pretpostavljena invalidska mirovina koja bi bila određena osiguraniku tužitelja u slučaju ozljede na radu bila bi veća od invalidske mirovine isplaćene u utuženom razdoblju.

23. Prema tome, u razdoblju od 1.2.2020. do 31.12.2022. potencijalna invalidska mirovina kao posljedica ozljede na radu je veća od ostvarene invalidske mirovine, odnosno ostvarena invalidska mirovina je manja od potencijalne invalidske mirovine utvrđene kao posljedica ozljede na radu, pa sukladno odredbi čl. 27. st. 1., st. 2. i st. 3. ZOOP, ne postoji obveza tuženika da tužitelju naknadi štetu za isplate koje je tužitelj učinio svom osiguraniku u utuženom razdoblju.

24. Slijedom naprijed navedenog, ostali prigovori tuženika (prigovor osporavanja uzročno-posljedične veze između umirovljenja osiguranika tužitelja i štetnog događaja, prigovor zastare potraživanja, kao i prigovor doprinosa nastanku štetnog događaju) ukazuju se bespredmetnim.

25. Stoga je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci ove presude pod I.

26. Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23, dalje: Tarifa).

27. Trošak tuženika u ukupnom iznosu od 2.148,63 eur, odnosi se na:

- trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tuženika po punomoćniku na ročištu 6.2.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 6.6.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),

- trošak zastupanja tuženika po punomoćniku na ročištu 27.11.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 22.4.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na dopunski nalaz vještaka),

- trošak zastupanja tuženika po punomoćniku na ročištu 8.10.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- PDV od 25% u iznosu od 300,00 eur,

- trošak financijskog vještačenja u ukupnom iznosu od 648,63 eur.

28. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka sukladna je čl. 151. st. 3. ZPP.

29. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod II.

U Zagrebu, 8. siječnja 2026.

Sutkinja

Sanja Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).

Dostaviti:

1. tužitelju

2. pun. tuženika