Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Kž-669/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ante Ujevića predsjednika vijeća te Michala Danečeka i Jasmine Štrucelj, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Anamarije Milovac, u kaznenom predmetu protiv okrivljenik JN, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 114/2023., 36/2024. – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, broj K- 622/2025-9 od 26. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 8. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenika JN kao neosnovana i potvrđuje pobijano rješenje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem na temelju članka 123. stavak 1. točka 1. u vezi sa člankom 127. stavak 4. i člankom 131. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012 - Odluka Ustavnog suda RH, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 80/2022, 36/2024 i 72/2025 - dalje: ZKP/08) protiv okrivljenika JN produljen je istražni zatvor određen rješenjem Županijskog suda u Karlovcu broj Kir-578/2025-3 od 21. rujna 2025. Na temelju članka 124. stavka 2. ZKP/08 optuženiku JN u istražni zatvor uračunava se vrijeme od uhićenja od 20. rujna 2025., u 17,10 sati, pa nadalje.
2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnio okrivljenik po branitelju Davoru Bartolcu, odvjetniku u Karlovcu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te zbog povrede kaznenog zakona. Predlaže da Županijski sud u Karlovcu ukine pobijano rješenje.
3. Žalba okrivljenika JN nije osnovana.
4. Žalitelj navodi, u bitnom, da je pobijanim rješenjem ostvarena bitna povreda odredba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 budući su razlozi i odlučnim činjenicama nejasni. Dalje, u izreci obrazloženja se kao zakonska osnova navodi članak 123. stavak 1. točka 1. ZKP/08 što ne može biti osnova za određivanje pa onda i za produljenje istražnog zatvora jer okrivljeni nije u bijegu niti postoje osobite okolnosti koje upućuju da će pobjeći. Okrivljeni je pored državljanstva Republike Bosne i Hercegovine i državljanin Republike Hrvatske i ima boravište u [adresa] i blisku rodbinu, što znači da ima vezu s državnom članicom Europske unije u kojoj državi može boraviti tijekom kaznenog postupka. Stoga je netočna tvrdnja da okrivljeni nije vezan ni poslovno, niti obiteljski za teritorij Republike Hrvatske. Okrivljeni izričito tvrdi kako nema namjeru napustiti teritorij Republike Hrvatske. Iz tih razloga smatra da nije ispunjena niti opća, niti posebna pretpostavka iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08 za određivanje, odnosno produljenje istražnog zatora. Opreza radi smatra da se osiguranje prisutnosti okrivljenika u postupku može ostvariti i određivanjem mjera opreza iz članka 98. stavka 2. ZKP/08, što sud prvog stupnja nije dovoljno argumentirao.
5. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da postoje pretpostavke za određivanje istražnog zatvora po osnovi iz članka 123. stavak 1. točka 1. ZKP/08, i zbog čega nije moguće svrhu radi koje je okrivljenom produljen istražni zatvor ostvariti blažim mjerama, osim jamstva, za što je naveo valjane, potpune i neproturječne razloge koje prihvaća i ovaj sud, tako da se pobijano rješenje može ispitati i njime nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 na koju se okrivljeni poziva u žalbi.
6. Osnovana sumnja kao opća pretpostavka iz članka 123. stavak 1. ZKP/08 za određivanje, odnosno produljenje istražnog zatvora proizlazi iz nepravomoćne presude suda prvog stupnja, kojom je proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci.
7. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio okolnosti koje ukazuju na konkretnu opasnost od bijega okrivljenika kada bi on bio na slobodi. Naime, okrivljenik je državljanin Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske pa je okolnost državljanstva Bosne i Hercegovine samo jedna od okolnosti koje ukazuju na konkretnu opasnost od bijega. Suprotno navodima žalbe, iz do sada dostupnih podataka proizlazi da iako okrivljenik ima prijavljeno prebivalište i u [adresa], on živi i radi u Bosni i Hercegovini gdje mu je obitelj, a radi počinjenja kaznenog djela došao je upravo iz Bosne i Hercegovine. Stoga samo državljanstvo Republike Hrvatske i prebivalište prijavljeno u [adresa] ne predstavlja onu čvrstu i trajnu vezu koja bi davala sigurnost da bi okrivljenik, da je na slobodi, ostao u Republici Hrvatskoj tijekom ovog kaznenog postupka. Dalje, okrivljeniku se na teret stavlja kazneno djelo s međunarodnim elementom za čije je počinjenje osuđen nepravomoćnom presudom suda prvog stupnja na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, pa kako proizlazi da je okrivljenik u Republiku Hrvatsku došao isključivo zbog počinjenja kaznenog djela za koja je nepravomoćno osuđen, da je državljanin i Bosne i Hercegovine, države koja nije članica Europske unije i koja nije u obvezi izručiti svoje državljane Republici Hrvatskoj radi vođenja kaznenog postupka, to sve ukazuje na konkretnu opasnost od bijega okrivljenika da je na slobodi, radi čega je sud prvog stupnja pravilno okrivljeniku odredio istražni zatvor po osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08.
8. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio, uzimajući u obzir posebne okolnosti na strani okrivljenika, da se opasnost od bijega okrivljenika ne može učinkovito otkloniti mjerama opreza iz članka 98. stavka 2. ZKP/08. Naime, ovo vijeće također smatra da se prisutnost okrivljenika u postupku (osim uz već određeno jamstvo u iznosu od 10.000,00 eur) ne može ostvariti kojom od zakonom propisanih mjera opreza ili kombinacijom tih mjera upravo zbog nepostojanja čvrste i trajne povezanosti okrivljenika s Republikom Hrvatskom, zbog čega bi provjera pridržavanja eventualno određenih mjera opreza bila nemoguća. Okolnost što okrivljenik ima rodbinu u Republici Hrvatskoj ne predstavlja onu čvrstu i trajnu vezu koja bi osigurala prisutnost okrivljenika u postupku uz naprijed navedene okolnosti. Stoga se u smislu odredbe članka 4. ZKP/08 utvrđuje da se opasnost od bijega okrivljenika, u konkretnom slučaju, može prevenirati isključivo istražnim zatvorom.
9. Pobijanom odlukom nije povrijeđeno načelo razmjernosti iz članka 122. stavak 2. ZKP/08, obzirom na težinu počinjenog djela, potrebu određivanja odnosno produljenja istražnog zatvora i kaznu koja je okrivljeniku izrečena nepravomoćnom presudom suda prvog stupnja, cijeneći odredbu članka 133. ZKP/08 koja regulira najdulje trajanje istražnog zatvora do donošenja presude suda prvog stupnja, kada je okrivljeni u istražnom zatvoru od 20. rujna 2025.
10. Slijedom iznijetog je utvrđeno da nisu osnovani navodi koje okrivljeni ističe u žalbi, a kako pobijanim rješenjem nisu ostvarene ni povrede propisane člankom 494. stavkom 4. ZKP/08, na koje drugostupanjski sud pazi po službenog dužnosti, valjalo je temeljem odredbe članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08 riješiti kao u izreci.
U Karlovcu 8. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ante Ujević