REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od suca Roberta Završkog, predsjednika vijeća, te sutkinja Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ČČ, zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o prigovoru okrivljenice, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, PP Pula - Pola od 16. srpnja 2022., broj: 511-08-21/22-1, 211-07/22-1/9878, u sjednici vijeća održanoj 8. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se prigovor okr. ČČ kao neosnovan i potvrđuje se pobijani prekršajni nalog.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. ČČ je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 30,00 EUR (trideset eura), u roku osam dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašena je krivom okr. ČČ da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji joj je izrečena novčana kazna 5.000,00 kuna, koju je dužna platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, izrečena joj je mjera oduzimanja predmeta te je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka 500,00 kuna.

2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okrivljenica osobno pravodobno je podnijela prigovor zbog izrečene novčane kazne. Uz prigovor, okrivljenica je dostavila medicinsku dokumentaciju KBC Rijeka za majku. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

3. S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.

4. Prigovor nije osnovan.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenica pobija prekršajni nalog, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

6. Okrivljenica u prigovoru moli za smanjenje izrečene novčane kazne ili otplatu iste u obrocima jer živi s maloljetnim bratom i majkom, a zaposlena je samo ona, majka joj je već tri godine onkološki bolesnik iz kojeg razloga ne može raditi (dostavila je medicinsku dokumentaciju u vezi majčine bolesti), ne poriče počinjenje prekršaja te ističe da je do sada neosuđivana.

7. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjsko tijelo okrivljenici za počinjeni prekršaj izreklo vrstu i mjeru kazne koja je primjerena stupnju njene krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Uz puno uvažavanje okolnosti da joj majka boluje od zloćudne bolesti, okrivljenici se napominje da navedena okolnost, sama za sebe, nema utjecaja na izbor vrste i mjere kazne, jer okrivljenica nije ni na koji način dokumentirala da bi bila lošeg imovnog stanja. Okrivljenica u prigovoru ističe i okolnost svoje neosuđivanosti, no s obzirom da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka, ovaj sud smatra da je okolnost neosuđivanosti očekivana okolnost kod svakog građanina i ne može predstavljati naročito izraženu olakotnu okolnost, zbog koje bi bilo osnovano ublažiti kaznu ispod zakonom propisanog posebnog minimuma.

8. Za predmetni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna od 5.000,00 do 20.000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana pa izrečena novčana kazna 5.000,00 kuna predstavlja, prije svega, blažu vrstu propisane kazne, a osim toga i najnižu zakonom propisanu novčanu kaznu za predmetni prekršaj. Cijeneći da u konkretnom predmetu nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne, kao i to da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, otklonjena je mogućnost primjene instituta ublažavanja kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u prigovoru.

9. U odnosu na prijedlog okrivljenice da joj se omogući otplata izrečene novčane kazne u obrocima, ovaj sud, imajući na umu da je od podnošenja prigovora proteklo tri i pol godine pa je, dakle, već samim podnošenjem prigovora došlo do odgode početka roka u kojem okrivljenica mora platiti izrečenu novčanu kaznu te imajući na umu da okrivljenica ima pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, ne nalazi opravdanim da se u konkretnom slučaju odredi obročna otplata novčane kazne.

10. Stoga, nije bilo osnove za prihvaćanje prigovora.

11. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenice. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenica bila lošeg imovnog stanja ili nesposobna za rad pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 30,00 eura, dakle gotovo minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje, kao ni uzdržavanje osoba koje je ona eventualno dužna uzdržavati.

12. Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 8. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Robert Završki, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi istarskoj, PP Pula - Pola u 2 otpravka: za spis i okrivljenicu.