REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od suca Roberta Završkog, predsjednika vijeća, te sutkinja Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ZŠ, zbog prekršaja iz čl. 36. t. 1. Zakona o javnom okupljanju („Narodne novine“, broj 128/99., 90/05., 139/05., 150/05., 82/11. i 78/12.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Požegi od 22. srpnja 2022., broj Pp-726/2022-6, u sjednici vijeća održanoj 8. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. ZŠ, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Požegi od 22. srpnja 2022., broj Pp-726/2022-6, okr. ZŠ je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 36. st. 1. (ispravno: t. 1.) Zakona o javnom okupljanju, za koji mu je izrečena novčana kazna 3.600,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka 150,00 kuna.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem braniteljice odvjetnice Sandre Pavić, zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se žalba prihvati, pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. U pravu je okrivljenik kada u žalbi, citirajući čl. 2. Zakona o javnom okupljanju te definiciju javnog okupljanja iz čl. 4. istog Zakona, tvrdi da prvostupanjski sud „ne obrazlaže zašto bi se u konkretnom slučaju trebala na okrivljenika primijeniti odredba čl. 4. Zakona o javnom okupljanju“, čime, iako to izrijekom u žalbi nije navedeno, očigledno smatra da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona jer su izostali razlozi o odlučnim činjenicama.

5. Prvostupanjski sud je, u šestom odlomku, iznio razloge zbog kojih obranu okrivljenika, da organizirani koncert nije javno okupljanje već nešto za što je njegov obrt registriran i da se za koncert nisu naplaćivale ulaznice nego je bila obvezna konzumacija hrane i pića, nije prihvatio kao logičnu i uvjerljivu. Nakon toga je citirao odredbe čl. 2. i čl. 4. al. 2. Zakona o javnom okupljanju i potom iznio zaključak: „Prema mišljenju ovog suda koncert koji je organizirao okrivljeni može se podvesti pod pojam javne priredbe i kao takav morao je biti prijavljen nadležnoj policijskoj upravi“.

6. Odredba čl. 4. al. 2. Zakona o javnom okupljanju glasi: „Javnim priredbama podrazumijevaju se okupljanja organizirana radi ostvarivanja prihoda u okviru registrirane djelatnosti, a koja, s obzirom na predmnijevani broj sudionika ili narav priredbe, zahtijevaju poduzimanje posebnih sigurnosnih mjera“.

7. Prethodno citirana zakonska odredba sadrži dva uvjeta koja moraju biti kumulativno ispunjena da bi se neko događanje moglo smatrati javnom priredbom u smislu odredaba Zakona o javnom okupljanju. To su: prvo, da se radi o okupljanju organiziranom radi ostvarivanja prihoda u okviru registrirane djelatnosti i drugo, da je poduzimanje posebnih sigurnosnih mjera potrebno „s obzirom na predmnijevani broj sudionika ili narav priredbe“. Za ispunjenje prvog uvjeta prvostupanjski sud je iznio razloge u šestom odlomku obrazloženja pobijane presude, dok za ispunjenje drugog uvjeta nije iznio ni jedan razlog nego samo zaključak: „koncert koji je organizirao okrivljeni može se podvesti pod pojam javne priredbe i kao takav morao je biti prijavljen nadležnoj policijskoj upravi“, ne analizirajući ni „predmnijevani broj sudionika“ niti „narav priredbe“ na temelju kojih parametara se prosuđuje radi li se o takvom okupljanju koje zahtijeva poduzimanje posebnih sigurnosnih mjera.

8. Obrazloženje presude ne može sadržavati samo tvrdnju odnosno zaključak „koncert koji je organizirao okrivljeni može se podvesti pod pojam javne priredbe i kao takav morao je biti prijavljen nadležnoj policijskoj upravi“, bez analize utvrđenja postojanja oba uvjeta iz čl. 4. al. 2. Zakona o javnom okupljanju koji nužno kumulativno moraju postojati da bi se neko događanje moglo smatrati javnom priredbom u smislu odredaba Zakona o javnom okupljanju, jer je takvo obrazloženje „univerzalno“, lišeno svake konkretnosti i upućuje na arbitrarnost u postupanju. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

9. Zbog navedenog, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će u ponovnom suđenju, cijeneći razloge ove drugostupanjske odluke, provesti sve potrebne dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 8. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Robert Završki, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Požegi u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.