REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od suca Roberta Završkog, predsjednika vijeća, te sutkinja Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. Storm Security d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz čl. 94. st. 1. t. 20. i dr. Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“, broj 16/20. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. Storm Security d.o.o. i okr. CV, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 18. travnja 2023., broj: Pp-1545/2022-26, u sjednici vijeća održanoj 8. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okr. Storm Security d.o.o. i okr. CV a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:

Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. Storm Security d.o.o. (podaci kao u prvostupanjskoj presudi) i okr. CV (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

da bi:

Okr. Storm Security d.o.o. kao pravna osoba i okr. CV kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, 28. travnja 2022. u 12,50 sati u trgovačkom centru „LIDL“ u Zaboku, Ulica Josipa Broza Tita 17, dopustili BV, rođ. **.**.1968. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], obavljanje poslova privatne zaštite koji za cilj imaju zaštitu osoba i imovine i koji se obavljaju osobnom nazočnošću osobe i njegovom zaštitnom aktivnošću, a da isti za to nema propisano dopuštenje Ministarstva, a što je nađeno u provedenom inspekcijskom nadzoru poslova privatne zaštite, o čemu je sačinjen Zapisnik od 28. travnja 2022.,

dakle, okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi dozvolili su obavljanje poslova privatne zaštite, tjelesne zaštite čuvara, osobi koja nema dopuštenje Ministarstva za obavljanje tih poslova kao zaposlenik pravne osobe koja ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite,

- pa da bi time okr. Storm Security d.o.o. počinila prekršaj iz čl. 94. st. 1. t. 20. Zakona o privatnoj zaštiti, a okr. CV prekršaj iz čl. 94. st. 4. u vezi st. 1. t. 20. istog Zakona.

II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. Storm Security d.o.o. i okr. CV je bespredmetna.

III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 18. travnja 2023., broj: Pp-1545/2022-26, proglašeni su krivima okr. Storm Security d.o.o. i okr. CV da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 94. st. 1. t. 20. Zakona o privatnoj zaštiti (okrivljena pravna osoba) te prekršaj iz čl. 94. st. 4. u vezi st. 1. t. 20. istog Zakona (okrivljena odgovorna osoba), za koji im je novčana kazna izrečena uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne i to okrivljenoj pravnoj osobi 2.654,46 eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi 331,81 euro, koje kazne su dužni platiti u roku 90 dana po pravomoćnosti presude uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da su okrivljenici obvezni naknaditi 39,82 eura, svaki okrivljenik.

2. Protiv navedene presude, oboje okrivljenih su, putem branitelja odvjetnika Petra Petrinića, pravodobno podnijeli zajedničku žalbu zbog bitnih povredi odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava. Predlažu da se žalba prihvati te da ih se oslobodi optužbe.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okrivljenih vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj.

5. Prije analize zakonske odredbe i činjeničnog opisa djela iz izreke pobijane presude, potrebno je navesti da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja pa tako činjenični opis djela, između ostalog, mora sadržavati i konkretnu radnju počinjenja prekršaja odnosno radnju kojom je ostvareno neko od obilježja djela.

6. Prekršaj za koji su okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba pobijanom presudom proglašene krivima čini onaj tko „zapošljava odnosno dozvoli obavljanje poslova privatne zaštite osobama koje nemaju propisano dopuštenje“.

7. Iz citiranog zakonskog opisa inkriminiranog prekršaja slijedi da ovo djelo može biti počinjeno zapošljavanjem ili dozvoljavanjem obavljanja poslova privatne zaštite osobi koja nema propisano dopuštenje za obavljanje tih poslova. S obzirom da činjenični opis djela mora sadržavati konkretnu radnju počinjenja prekršaja odnosno radnju kojom je ostvareno neko od obilježja djela, radnja ili radnje koje se smatraju zapošljavanjem ili dozvoljavanjem moraju biti navedene u činjeničnom opisu.

8. U činjeničnom opisu pobijane presude je navedeno da su okrivljenici „dopustili BV … obavljanje poslova privatne zaštite koji za cilj imaju zaštitu osoba i imovine i koji se obavljaju osobnom nazočnošću osobe i njegovom zaštitnom aktivnošću, a da isti za to nema propisano dopuštenje Ministarstva“, ali nije navedeno na koji način su to dopustili. Na taj način, činjenični opis ne sadrži konkretnu radnju okrivljenih (nije navedeno na koji način su to okrivljenici dopustili), nego je samo za izričaj „dozvoli“ iz zakonskog opisa inkriminiranog prekršaja upotrijebljen sinonim „dopustili“.

9. Za ocjenu je li ostvareno obilježje prekršaja zapošljavanjem ili dozvoljavanjem (u ovom prekršajnom predmetu dozvoljavanjem) nužno je u činjeničnom opisu navesti u čemu se sastoji ta radnja ili te radnje zapošljavanja odnosno dozvoljavanja, a nije dovoljno samo navesti zakonsko obilježje prekršaja jednom od dva moguća načina njegova počinjenja odnosno navesti sinonim za te zakonske izričaje. Činjenični opis prekršaja koji navodi samo zakonsko obilježje prekršaja, bez opisa kako je konkretno zakonsko obilježje ostvareno, ne sadrži obilježje prekršaja.

10. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje su okrivljenici proglašeni krivima nije prekršaj pa je ovaj sud, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenike za predmetno djelo prekršaja oslobodio optužbe, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude. Troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona, sukladno čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

11. Svakako je potrebno napomenuti da Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u svojim dosadašnjim odlukama nije imao ovakav stav u identičnim predmetima. Do promjene stava došlo je uvažavajući stavove iznesene u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kzz-30/2025. od 11. studenog 2025. te Kzz-28/2025 od 11. studenog 2025.

12. Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 8. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Robert Završki, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.