REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Starom Gradu
Novo riva 3
21460 Stari Grad
Poslovni broj: R1-116/2021-23
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu po sucu Mariji Pavlinović u izvanparničnom postupku predlagatelja BA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Mirko Butorović, odvjetnik u [adresa], protiv protustranke VA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Vinko Peronja, odvjetnik u [adresa], radi uređenje suvlasničkih odnosa, međa i nužnih prolaza, 5. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Uređuje se međa između nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na način da se ista na terenu označava u liniji koja ide u pravcu B-2, a koju linija označava rub betoniranog prolaza, a kako je to pobliže prikazano u skici stalnog sudskog vještak Ivice Pojatine zaprimljene na ovaj sud dana 19. kolovoza 2024. godine po kojoj bi novouređena međa išla u pravcu B-2.
II. Sastavni dio ovog rješenja predstavlja skica stalnog sudskog vještak Ivice Pojatine zaprimljene na ovaj sud dana 19. kolovoza 2024. godine po kojoj bi novouređena međa išla u pravcu B-2.
III. Stranke u postupku se obavještavaju da svoje jače pravo mogu ostvarivati u parnici najkasnije uroku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o uređenju međe.
III. Odluka o trošku je izostala jer stranke trošak nisu popisale.
Obrazloženje
1. U prijedlogu se navodi da je predlagatelj vlasnik i posjednik nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], KO [katastarska općina], u naravi vrt. Nadalje se navodi kako je protustranka vlasnik i posjednik međašne nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], KO [katastarska općina], u naravi vrt. Također predlagatelj navodi kako je protustranka je u posjedovnom listu br. 74 za KO [katastarska općina], upisan kao posjednik međašne k. č. br. [katastarska čestica], KO [katastarska općina]. Navodi kako prethodno opisane nekretnine, u vlasništvu/posjedu podnositelja i protustranke, međusobno graniče, te da zbog proteka vremena i raznih promjena vlasničkih odnosa, postalo je nejasno gdje se točno nalazi katastarska međa između predmetnih nekretnina. Slijedom svega navedenog, predlagatelj predlaže sudu da po provedenom postupku i izvedenim dokazima, donese odluku kojom će ispraviti među između predmetnih nekretnina.
2. Protustranka je tijekom postupka navela kako se protivi prijedlogu predlagatelja odnosno protivi se prijedlogu da se odredi granica između čes. zem. 1625/2 i čes. zem. 1624, sve K. O. [katastarska općina], na način kako je to predložio predlagatelj, odnosno da se odredi kao prikazana linija A-B, sve prikazano na vještvu dipl. ing. geod. Ivice Pojatine. Protustanka je nadalje istaknula kako stvarna granica između ovih nekretnina može jedino predstavljati linija koja bi išla u pravcu B-2, te da sve istočno od ove linije predstavlja stvarno izvanknjižno vlasništvo protustranke. Da upravo ovu liniju prati betonirani plato na kojem se nalazi željezna ograda, a koji je u nesmetanom posjedu protustranke više od 30 godina, a što je sve razvidno i iz fotografija koje priležu vještvu.
3. Predmet spora je dio čestica 1625/2 i 1624 k. o. [katastarska općina] koje koristi potustranka (slika 1 i slika 2), prikazana u nalazu i mišljenju vještaka, odnosno u naravi je to betonirani prolaz oko kuće protustranke i dio dvorišta koje koristi protustranka te granica između 1625/2 i 1624 prema 1824. Protustranka navedeni dio spora koristi kao put oko kuće i dio kao dvorište.
4. U dokaznom postupku pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu i to: izvaci iz zemljišne knjige i prijepis posjedovnog lista (list 4-8 spisa), te je obavljen očevid na predmetu spora po vještaku mjerniku Ivici Pojatini dipl. ing. gode.
5. Prijedlog radi uređenja međe je osnovan.
6. Temeljem čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o vlasništvu
i drugim
stvarnim
pravima
(NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, i 94/17) ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.
7. U konkretnom slučaju, a što se sud uvjerio osobnim opažanjem, međa se na terenu ne raspoznaje, a svakako je među strankama sporna.
8. Sukladno čl. 103. 2. i 3. ZVDSP-a, međa se obnavlja ili ispravlja; 1. prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako stranke na to pristaju, 2. prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, ako sporazum nije postignut, 3. prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li se posljednji mirni posjed utvrditi, 4. prema pravičnoj ocjeni.
9. Na održanim ročištima predlagatelj je i dalje ustrajao u prijedlogu da se granica između čest koje čine predmet ovog postupka uredi u skladu sa nalazom vještaka i to po liniji A-B., dok je protustranka istaknula kako nije suglasan sa prijedlogom predlagatelja da se međa odnosno granica odredi u skladu s nalazom vještaka (linije A-B), te predlaže da se granica predmetnih nekretnina odredi kao linija B-2 prikazano na vještvu vještaka.
10. Stoga je sud sukladno navedenom, među uredio po posljednjem mirnom posjedu, budući da su dva prethodna načina uređenja (katastarski nacrt i sporazum susjeda) otpali i budući da je posljednji mirni posjed bio vidljiv i lako uočljiv, a među strankama nije bilo spora o posljednjem mirnom posjedu.
11. Pri uređivanju međe prema posljednjem mirnom posjedu sud mora utvrditi tko od susjeda (stranaka) ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini i tu se radi o činjeničnom pitanju koje se može utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima. U konkretnom slučaju posjedi stranaka su jasno razgraničeni i oku vidljivi iz čega nedvojbeno proizlazi da se posjed umirio. U postupku uređenja međe valja utvrditi posljednji mirni posjed, onaj koji je stečen kad stjecatelj uspostavi faktičnu vlast na određenom dijelu zemljišta pri čemu nije od važnosti je li taj posjed kvalificiran (zakonit, istinit i pošten), već je bitno da je miran, a miran je postao protekom rokova u kojima se mogao štititi. Budući da posljednji mirni posjed protustanke na predmetu spora između stranaka nije sporan, odnosno nije sporno da je predmet spora dio čestica 1625/2 i 1624 k. o. [katastarska općina] koje koristi protustanka, odnosno da je u naravi to betonirani prolaz oko kuće protustranke i dio dvorišta, te granica između 1625/2 i 1624 prema 1824, a što je u nalaz i mišljenju naveo i vještak, a koje utvrđenje stranke nisu tijekom postupka osporile niti dovele u pitanje. Naime, zasigurno ne bi protustranka pristupila betoniranju platoa, a niti bi predlagatelj dopustio poduzimanje tih radnji ( ili bih ih barem pokušao spriječiti) da je smatrao kako taj dio nekretnine pripada njemu. Stoga i sama činjenica postojanja betoniranog platoa, te činjenica da su posjedi stranaka u sporom dijelu odijeljeni i metalnom ogradom govori o mirnom posjedu protustanke i u tom dijelu.
12. Stoga je sud među uredio po posljednjem nespornom mirnom posjedu te odlučio kao u točki I. – II. izreke, primjenom čl. 103. st. 3. i 4. ZVDSP-a, uvažavajući sve okolnosti slučaja.
13.Uređenje međa je postupak kojim se određuje granica između susjednih nekretnina. U ovom postupku se utvrđuje posljednji mirni posjed stranaka kao kriterij za određivanje međe. Ukoliko stranke ne postignu sporazum o uređenju međe, sud će je odrediti prema posljednjem mirnom posjedu. Rješenje o uređenju međa je provizornog značaja i stranke mogu u parnici dokazivati svoje vlasništvo i zahtijevati da se međa označi u skladu s tim. Između stranaka u ovoj pravnoj stvari nije sporno da predlagatelj predlaže uređenje međa prema nalazu i mišljenju vještak i to prema liniji A-B, dok protustanka predlaže da se međa odredi u liniji B-2 prema skici vještaka, nije sporno da stranke u ovom postupku posjeduju svoje nekretnine upravo kako je utvrđeno prema nalazu i mišljenju vještaka mjernične struke, a u okviru kojih granica predlagatelj i protustranke posjeduju svoje nekretnina. Nije sporno da ne postoji suglasnost stranaka da se međa uredi prema katastarskom nacrtu niti ikakav drugi sporazum stranaka o uređenju međa. Rješenjem u izvanparničnom postupku uređuju se susjedska prava između stranaka u pogledu njihovih nekretnina, a ne odlučuje se o stjecanju stvarnih prava na njima. Odluka o uređenju međa je zato provizornog značaja jer predlagatelj, ukoliko smatra da je uređenjem međe povrijeđeno njegovo pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, može u parnici dokazivati svoje vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti ove odluke, u skladu s odredbom.
14. Temeljem čl. 103. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
15. Odluka o troškovima je izostala budući da stranke trošak nisu popisale.
U Starom Gradu, 05. siječnja 2026.
S U T K I N J A :
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave prijepisa rješenja. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
Dostaviti:
1. pun. predlagatelja
2. pun. protustranke
3. u spis
- svima uz skicu ( str 40)
