REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: P-510/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, po sutkinji Tanji Marušić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Nemanji Nožiniću mag.iur, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Nožinić, Tomljanović & Maričević d.o.o., Nova Gradiška, protiv I.tuženika NK, [adresa], SK i II.tužene DK, [adresa], SK, oboje sada nepoznatog boravišta, zastupanih po privremenom zastupniku Darku Samardžiji mag.iur. odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Igor Golovrški, mag.iur. i KK, mag.iur., [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave održane 3. prosinca 2025. u nazočnosti tužitelja, njegova punomoćnika i privremenog zastupnika tuženika te nakon objave presude od 8. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretninama, odnosno suvlasničkim dijelovima nekretnina tuženika i to suvlasničkim dijelovima I.tuženika NK, [adresa], sada nepoznatog boravišta u ½ dijela i II.tužene DK, [adresa], sada nepoznatog boravišta u ½ dijela, oboje zastupanih po privremenom zastupniku Darku Samardžiji mag.iur. odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Igor Golovrški, mag.iur. i KK, mag.iur., [adresa], upisanih u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Nova Gradiška u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Kućištu s 2 j i 1154 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi šuma u Kućištu s 1 j i 1040 čhv i kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Selištu s 350 čhv, što su mu I.tuženik ĆK, Z, SK i II.tužena DK, Z, SK, oboje sada nepoznatog boravišta, zastupani po privremenom zastupniku KK Samardžiji mag.iur. odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Igor Golovrški, mag.iur. i KK, mag.iur., [adresa] dužni priznati te trpjeti da se tužitelj upiše temeljem ove presude kao vlasnik na navedenim suvlasničkim omjerima tuženika na označenoj nekretnini.

Obrazloženje

1. Tužitelj je po punomoćniku podnio kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da mu sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se utvrdilo da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na cjelokupnom suvlasničkim dijelovoma tuženika i to svatko u ½ dijela a na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Kućištu s 2 j i 1154 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi šuma u Kućištu s 1 j i 1040 čhv i kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Selištu s 350 čhv.

2. U tužbi se između ostalog navodi da tužitelj i njegovi prednici navedenu nekretninu drže u samostalnom posjedu već više od 50 godina i nikada ih nitko nije smetao u posjedu navedene nekretnine.

Tužitelj da je državljanin Republike Hrvatske i sposoban je stjecati nekretnine.

Boravište tuženika nije poznato pa tužitelj predlaže da mu se postavi privremeni zastupnik u osobi Darka Samardžije, odvjetnika iz [adresa].

Kako su tužitelj i njegovi prednici u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine preko 50 godina, isti je stekao pravo vlasništva na tim nekretninama dosjelošću. Stoga je predloženo da sud nakon provedenog postupka donese odluku sadržaja prednje navedenog u izreci ove presude.

3. Obzirom da je utvrđeno da je boravište tuženika nepoznato to je istome po prijedlogu tužitelja a u smislu odredbe članka 84. stavka 2. točke 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi Darka Samardžije,mag.iur., odvjetnika u Zajedničkom odvjetničkom uredu Igor Golovrški, mag.iur. i Darko Samardžija, mag.iur. iz [adresa].

4. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tuženika istakao je da mu nisu poznati navodi i okolnosti iz tužbe, protivio se tužbenom zahtjevu te se suglasio da se provedu dokazi iz tužbe.

5. Tijekom postupka sud je, u smislu odredbe članka 220. stavka 2. ZPP-a proveo dokaze uvidom u izvadak iz zemljišne knjige i to zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kopiju katastarskog plana za predmetnu nekretninu, presliku osobne iskaznice tužitelja, Rješenje Uprave za katastar i geodetske poslove Općine Nova Gradiška od 28. studenog 1981. te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka OK i CK kao i samog tužitelja.

6. Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe čl.8.ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

7. Prvenstveno je potrebno istaći da dosjelost, kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja, faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu, da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.

8. Nastavno,odredbom članak 159. i članak 160. stavak 1.i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14, 81/15 ,94/17 – dalje: ZV) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postoje i pravno.

9. U ocjeni činjeničnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost.

10. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

11. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu, „višu“, posrednu vlast (vlasnički posjed).

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

Dužina vremena dosjedanja ovisi o kakvoći posjeda i osobi čija se stvar dosjeda. S obzirom na kakvoću posjeda razlikujemo redovitu i izvanrednu dosjelost. Redovitom dosjelošću stječe se vlasništvo stvari na temelju samostalnog, kvalificiranog posjeda izvršavanog neprekidno kroz zakonom propisano vrijeme. Kvalificirani je posjed koji je istovremeno zakonit, istinit i pošten. Vrijeme dosjelosti može biti redovito i izvanredno, ovisno o tome čija se stvar dosjeda.

Da bi se mogla uzeti u obzir dosjelost prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom, ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost. Ako za dosjelost nije već dovoljno vrijeme njegova vlasničkog posjeda, uračunat će se posjedniku i vrijeme takvog posjedovanja njegovog prednika (pri čemu treba utvrditi je li posjednik njegov slijednik).

Inače, pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost.

Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Dosjedavateljev samostalni posjed stvari, sa svom pozitivnim kvalitetama, treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida posjedovanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod pravnog slijednika dotadašnjeg posjednika, dakle kod njegovog univerzalnog ili singuralnog slijednika (sukcesora).

Međutim, ako netko stekne nekretninu putem dospjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, a i bez obzira što je prijašnji vlasnik ostao upisan kao da je on i nadalje vlasnik nekretnine premda to više nije. Novi vlasnik, dakle onaj tko je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću, ima pravo ishoditi upis svog prava u zemljišnoj knjizi, što implicira brisanje upisa dotadašnjeg prava vlasništva. Ako se on tim pravom ne posluži, nije zbog toga manji vlasnik.

12. U navedenom postupku je dakle bilo potrebno utvrditi je li tužitelj bio u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina i od kada, je li i danas u posjedu istih, te ukoliko je isključivi i samostalni posjednik, radi li se u tom slučaju o poštenom posjedu, je li nekretnina sposobna biti objektom vlasništva.

13. Nesporno je da su tuženici upisani kao suvlasnici u 1/2 dijela na predmetnoj nekretnini.

13.1. Sporno je između stranaka je li tužitelj u posjedu predmetne nekretnine, trajanje posjeda i njegova kvaliteta, te mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini obzirom na postojeće upise.

14. O tome da su predmetne nekretnine u samostalnom i nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih prednika preko 50 godina potvrdili su svojim iskazima svjedoci saslušani u ovome postupku.

14.1. Iz iskaza svjedoka OK i CK (polubrata tužitelja) utvrđeno je da su tužitelj i njegovi prednici, konkretno majka tužitelja u posjedu suvlasničkih dijelova tuženika svatko u ½ dijela, preko 50 godina, da je sam tužitelj u posjedu navedenih suvlasničkih dijelova nekretnina tuženika 15-20 godina, navode da ga u tom posjedu nitko nije smetao niti mu osporavao bilo kakva prava na predmetnoj nekretnini.

15. Sud je u ovom postupku saslušao i tužitelja čiji iskaz se podudara s iskazima saslušanih svjedoka, s tim da sam tužitelj ima više informacija vezano za na način kako je njegova majka ušla u posjed navedenih nekretnina pa tako ističe da mu je majka pričala da je radila zemlju tuženika, ali nije radila za njih te da nitko drugi osim njegove majke nije obrađivao predmetne nekretnine (a koji iskaz se u potpunosti podudara s iskazima saslušanih svjedoka), da on sam obrađuje tu zemlju od 1991., dakle preko 30 godina, kada majka više nije bila u stanju obrađivati zemlju.

16. Dakle, analizirajući iskaze svjedoka i tužitelja, a koji iskazi su međusobno suglasni i nisu u protivnosti s ispravama koje je tužitelj priložio uz tužbu, utvrđeno je da su tužitelj i njegovi prednici u neprekidnom posjedu predmetnih nekretnina preko 50 godina. Nadalje je utvrđeno, da je posjed tužitelja samostalan i nesmetan kroz cijelo navedeno razdoblje i da da su ove nekretnine danas vlasništvo tužitelja.

17. Naime, jedna od značajki posjeda i konačno njegovih funkcija je njegova publicitetna funkcija. Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed. Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da će se od neposrednoga posjednika moći saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade važni pravni učinci kao što su mogućnost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed.

18. Stoga, prema stanovištu ovoga suda u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od svih iznesenih okolnosti konkretnog slučaja, a prvenstveno utvrđenja da je tužitelj bio sposoban stjecati nekretnine, da su predmetne nekretnine imale sposobnost stvari da budu u vlasništvu /stvar u prometu/ da je njegov posjed imao određeni kvalitet /savjestan/ odnosno da je bio u uvjerenju da je vlasnik predmetnih nekretnina, dakle kako je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke predviđene odredbom člankom 159. i 160. stavak 1. i 2. ZV-a, to je zahtjevu tužitelja udovoljeno te odlučeno kao u izreci ove presude.

19. Stranke trošak nisu tražile pa o troškovima sud nije odlučivao.

U Novoj Gradiški 8. siječnja 2026.

Sutkinja

Tanja Marušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.

DNA:

1. Nemanja Nožinić, mag.iur., odvjetnik u OD Nožinić, Tomljanović & Maričević d.o.o., Nova Gradiška – e-komunikacijom

2. Darko Samardžija, mag.iur., odvjetnik u ZOU Igor Golovrški, mag.iur. i Darko Samardžija, mag.iur. iz Nove gradiške – e-komunikacijom